MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Zanimljivosti

EU, Govedarstvo, Inovativne tehnologije, Međunarodna suradnja, Obavijest, Reportaža, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zanimljivosti

KAKO TO RADE NAJBOLJI

Simentalac – Fleckvieh je najbolja kombinirana pasmina goveda za proizvodnju mlijeka i mesa na svijetu. Najbolji uzgoji su u Njemačkoj i Austriji, gdje je prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po kravi 7.800-8.000 kg, a sva muška telad završava u tovu junadi do visokih završnih težina od 750-800 kg, uz vrlo konkurentne rezultate u tovu i na liniji klanja. Komparativna prednost takvog simentalca u odnosu na mliječne pasmine je činjenica da uz simentalsku kravu visoke proizvodnje mlijeka nije potrebna dodatna krava koja bi uzgojila tele za tov junadi. To će u nadolazećem razdoblju povećane brige za okoliš i klimatske promjene biti itekako važno.

U Hrvatskoj je simentalac dominantna pasmina goveda i pojedini uzgajatelji postižu vrlo konkurentne rezultate u proizvodnji mlijeka – nekoliko ih je na razini od 10.000 kg mlijeka po kravi godišnje. Naši najbolji uzgajatelji već 10-ak godina uspoređuju svoju rasplodnu stoku s najboljom stokom uzgajatelja iz Njemačke i Austrije u sustavu genotipizacije i postižu odlične rezultate. Naše mlade, napredne uzgajatelje itekako zanima što rade najbolji u Njemačkoj i Austriji i kako postižu za naše pojmove pomalo nevjerojatne razine proizvodnje – stoga donosimo priču o jednom od najboljih uzgajatelja u Austriji, s brojnim korisnim detaljima:

OBITELJ HARTL, ŠTAJERSKA, Austria

Dosljedno do uspjeha

(izvor: Magazin FLECKVIEH-AUSTRIA, br. 6, December 2021.)

Obitelj Hartl ostvarila je 4. najbolji rezultat proizvodnje po kravi (Fleckvieh) u Austriji u 2021. god. 

U štajerskom Neumarktu, u okrugu Mariahof, na nadmorskoj visini od 930 m, nalazi se simentalska uzgojna farma obitelji Hartl. Glavne proizvodne orijentacije ambicioznog, visokoproizvodnog gospodarstva su proizvodnja mlijeka, prodaja rasplodne stoke i prodaja izlučene stoke.

2014. godine magistar poljoprivrede Bernhard Hartl preuzima gospodarstvo od svojih roditelja i vodi ga zajedno sa svojom suprugom Ingrid. 2017. godine izgrađena je nova poluotvorena staja za 40 krava i 40 grla podmlatka sa jednim 90 m2 velikim odjeljkom ‘za posebne potrebe’, koji je ‘srce’ čitave staje. Krave se doje u ‘swing-over’ izmuzištu 2×6 (6 jedinica koje se prenose s jedne na drugu stranu izmuzišta), s mogućnošću proširenja na 2×8 i sa podesivom visinom platforme za muzače. Posebna pažnja kod planiranja izgradnje staje posvetila se dobrobiti životinja i uvjetima za postizanje visoke proizvodnje. To je, kao što brojke pokazuju, ne samo postignuto, nego i premašeno. Zadnjih je godina po visini proizvodnje ovo gospodarstvo često među najboljima u Štajerskoj i čitavoj Austriji. Taj uspjeh nije samo zbog nove staje, nego zbog uključivanja i pomoći čitave obitelji, profesionalnog umijeća te gotovo savršenog menadžmenta stada predanih, angažiranih uzgajatelja simentalca.

HRANIDBA

Prema svom razvoju telad se hrane 10-12 tjedana mlijekom te mliječnom zamjenicom uz dodatak efektivnih mikroorganizama (EM). Voda i TMR za telad dostupni su im od prvoga dana po volji. Nakon odbića telad se intenzivno hrane do starosti od 12 mjeseci poboljšanim TMR-om za muzne krave. Ovisno o starosti i ciljanom vremenu prvog pripusta, junice se jednom ili dvaput odvode na alpske pašnjake. Junice starije od godinu dana i zasušene krave hrane se mješavinom sjenaže 2. otkosa sa slamom. 3-4 tjedna prije teljenja krave dobivaju automatski izmiješani obrok (AMR) baziran na kukuruznoj silaži s dovoljno proteinskog koncentrata. Nakon teljenja muzne krave dobivaju AMR sastavljen za 29 kg mlijeka. AMR se sastoji od travne sjenaže, kukuruzne silaže, visokovrijednih energetskih i proteinskih koncentriranih krmiva, mineralne mješavine, soli, živih kvasaca i efektivnih mikroorganizama (EM). Povrh toga, koncentrirana hrana dodaje se i preko transpondera. Hrana se miješa i raspodjeljuje samohodnom električnom miksericom. Hrana se prigrće 17 puta na dan automatskim ‘batlerom’ uz dodavanje mirisnih komponenti. Hrani se svakodnevno ujutro kako bi se što bolje iskoristila vlastita proizvedena električna energija iz fotonaponskog sustava.

Travnjaci se koriste za ovu regiju neuobičajeno intenzivno, 4-5 otkosa. Prva tri otkosa uglavnom se baliraju vlastitom mehanizacijom. Četvrti i peti otkos, kao i kukuruzna silaža, uz pomoć usluga kontraktora spremaju se u silose.

‘PAPCI NOSE MLIJEKO’

Da bi krave mogle realizirati tako visoku proizvodnju neophodan je dobro organiziran menadžment stada. Kravama 3 puta godišnje papke korigiraju profesionalci. Stojnica za obradu papaka je fiksirana u staji na izlazu iz izmuzišta i to je za gospodara ‘ultimativno pravilo’ u staji. Ako krava ima bilo kakav problem s papcima, obavezno se nakon mužnje usmjerava u stojnicu, pregledava i po potrebi tretira. ‘Papci nose mlijeko’ moto je gospodara Bernharda.

Ostale rutinske kontrole u svakodnevnom radu u staji uključuju metabolički test visokoproizvodnih krava pomoću keto-testa krvi, kontrola zdravlja vimena zasušenih krava te ubacivanje bolusa selena u burag 5 tjedana prije teljenja. Svakih 5 tjedana stručna veterinarska podrška pregledava stado u smislu tjelesne kondicije (masnih naslaga na zdjelici i leđima) kako bi se što bolje zadovoljile proizvodne potrebe životinja.

RELLI (o. GS RAVE) – šampionka srednje klase 2018. Neumarkt

UZGOJNA STRATEGIJA

Uzgajaju krave visoke proizvodnje mlijeka, jakog sastava mlijeka, većeg okvira s čvrsto, visoko vezanim vimenima i dobrom perzistencijom laktacija. Gospodar sam osjemenjuje svoje krave i 100% koristi mlade, genomski testirane bikove. Da ništa ne bi bilo prepušteno slučajnosti, pri sparivanju bikova i plotkinja koristi računalni Genostar-ov AIO-planer. Trenutno koriste slijedeće bikove: GS HOERI, GS DELUXE, MAKAY, GS WOWARD, GS WUNDAWUZI, METER Pp, GS WEEKEND PP i HAMLET Pp.

Budući da gospodarstvo Hartl sudjeluje i u projektu FoKUHs, svi ženski potomci se genotipiziraju. Korištenjem modernih uzgojnih metoda uzgajatelj namjerava genetski zanimljive životinje etablirane, okvirno jake G-linije i eksterijerno jake P-linije pomoću transfera embrija forsirati obje ove familije krava. Iz eksterijerno jake P-linije imaju u uzgoju jednog vrlo zanimljivog kandidata od bika HASHTAG-a s vrlo visokim indeksima, koji u potpunosti odražava uzgojni cilj gospodarstva.

Dio muške teladi u težini 90-100 kg prodaju na aukcijama tovne teladi u aukcijskom centru u Trabochu. Za budućnost obitelj Hartl odredila si je cilj više koristiti mogućnosti prodaje junica i mladih krava u aukcijskom centru u Trabochu.

GITTI (o. GS WERTVOLL) – pobjednica grupe u 3. laktaciji na izložbi Štajerske 2021.

UZGOJNA POSTIGNUĆA

Ovi uzgajatelji ostvarili su već do sada određena uzgojna postignuća. Sudjelujući na izložbama regije Štajerske 2019. i 2021., također i na izložbi VZG Neumarkt postigli su određeni uspjeh. S kravom GITTI (o. GS WERTVOLL) na izložbi regije Štajerske 2021. osvojili su 1. mjesto u grupi krava s 3 laktacije. Na izložbi udruženja 2018. osvojili su šampionsku titulu u srednjoj kategoriji s kravom RELLI (o. GS RAVE). Za sada prva 100.000 kg – krava je ‘na vidiku’. Vrlo fit-krava od bika GS RUM nakon 7 laktacija i ukupno 96.000 kg mlijeka trenutno je zasušena. I konačno, gospodarstvo je sa svojim stadom uspjelo osigurati titulu ‘TOP-stado Štajerske’ posljednjih godina.

prijevod i obrada:

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Mehanizacija, Osvrt, Savjet, Vijest, Zagrebačka, Zanimljivosti

19. natjecanje orača u Zagrebačkoj županiji

U organizaciji Udruge orača Zagrebačke županije, u subotu 16. listopada 2021. godine u Zaprešiću, održano je 19. županijsko natjecanje orača Zagrebačke županije.

Suorganizator natjecanja, koji je novčanom potporom potpomogao ovu manifestaciju, jest Zagrebačka županija – Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo.

Natjecanje je održano na parcelama u Vrbini, Šibice, Zaprešić i uz strogu provedbu mjera Stožera civilne zaštite vezanih za COVID 19.

Na natjecanju je sudjelovalo ukupno sedam natjecatelja – četiri natjecatelja u kategoriji plugova ravnjaka – Goran Kovačić (prvo mjesto), Ivan Gruden (drugo mjesto), Stjepan Fürnkranz (treće mjesto) i Marko Cvetković (četvrto mjesto),  dok su se u kategoriji plugova premetnjaka natjecala trojica natjecatelja – Stjepan Cvetković, (prvo mjesto), Goran Pušić  (drugo mjesto) i Dario Krizmanić (treće mjesto).

Nagrade je natjecateljima dodijelio mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Prema odluci UOZŽ pravo sudjelovanja na državnom natjecanju u oranju 2022. godine  jednoglasnom odlukom Skupštine udruge odlučeno je da će Zagrebačku županiju na idućem državnom natjecanju u oranju zastupati Goran Pušić, prošlogodišnji pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka i Stjepan Cvetković, pobjednik u kategoriji plugova ravnjaka iz 2019. godine.

Ocjenjivanje su, prema Pravilniku svjetskog natjecanja u oranju, obavili certificirani suci Marijan Mavračić, Tomislav Viceban i Luka Jović, a mjeritelji dubine oranja bili su Ljiljana Cvetković i Stefani Cvetković. Voditelj natjecanja i glavni sudac bio je Dario Padro.

Osim priznanja za sudjelovanje svim natjecateljima i diploma za prvoplasirane natjecatelje u obje kategorije, natjecatelji su nagrađeni novčanim nagradama, peharima i nagradama sponzora.

Sponzori natjecanja bili su: Bc Institut d.d., Mauthner d.o.o., Interexport d.o.o. i Gospodarski list.  Grad Zaprešić donirao je majice za sve natjecatelje i sudionike.

Natjecanje su medijski popratili TV Zapad i Mreža TV.

Posebnu zahvalu upućujemo svim članovima Udruge orača Zagrebačke županije koji su svojim radom i trudom  omogućili ovo natjecanje.

Projekt je novčanom potporom potpomognut sredstvima Zagrebačke županije.

 

Udruga orača Zagrebačke županije

Govedarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, Obavijest, Ostalo, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka, Zanimljivosti, Županije

UZGAJATI, UZGAJATI I SAMO UZGAJATI

SUSTAVNI KVALITETAN RAD U UZGOJU i MJERE POTPORE DONOSE REZULTATE

Ovih dana realizira se kupoprodaja bređih junica između članova ZG SIM-a i potvrđuje se pozitivan učinak:

  1. Sustavnog dugogodišnjeg ustrajnog rada – ZG SIM i HUSim – na unaprjeđenju uzgoja i povećanju konkurentnosti naše rasplodne stoke
  2. Programa potpore Ministarstva poljoprivrede za kupovinu i uzgoj rasplodnih junica – mnogi članovi ZG SIM-a prvo su kupovali junice i povećali stada, a sada prodaju kvalitetne junice
  3. Financijskih instrumenata HAMAG-BICRO – konkretno, za kupovinu junica korišten je Mali zajam za ruralni razvoj uz 0,1% kamata

Prodavatelj junica: Danijel Horvatić, Stara Kapela, Dubrava – član ZG SIM-a

Kupac: Kruno Babić, Praščevac, Farkaševac – član ZG SIM-a

Na slikama Damir i Danijel Horvatić, vrsni uzgajatelji junica te obitelj Krune Babića s novim junicama i planom da povećaju stado sa 32 na 45 krava !?

Pedigrei junica:

MOZILLA x JANDA x ZUCKERHUT

m. max.2.L. 7.664

OSTBLOCK x REUMUT x RESS

m. max.2.L. 8.592

MARTIN x HUTERA x WEINOLD

m. max.2.L. 9.226

JACK x ROCKEFELLER x VANSTEIN

m. max.2.L. 8.578

WIO x WAL x RORB

m. max.2.L. 8.353

WALDLER x GS VABENE x GS MG

m. max.2.L. 9.133

MARTIN x RESS x GS DIONIS

m. max.4.L. 8.496

 

Junice su bređe 6-9 mjeseci i pripuštene vrhunskim bikovima:

ORKA, VILLEROY, HELSINKI, EISENHUT, SEHRGUT, HURLY

 

I uloženi novac i vrhunska rasplodna grla ostaju u Lijepoj našoj, na području djelovanja ZG SIM-a – u krugu od 10 km !?

I nije to sve – članovi ZG SIM-a imaju još 30-ak kvalitetnih junica za prodaju u slijedećih par mjeseci.

 

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

voditelj odjela za savjetovanje u stočarstvu MP-USPRPR

i stručni savjetnik ZG SIM

Događaji, Edukacija, Međunarodna suradnja, Ministarstvo poljoprivrede, Najava, Obavijest, Pčelarstvo, Reportaža, Vijest, Zanimljivosti

Šesti pčelarski NEFERTITI

 

Šesti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2020.g.

Šesti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2020.g. održan je na prostoru Lovačkog doma „Rupa“ u Rupi u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) 11.listopada 2020.g. Zbog izrazito lošeg vremena polaznici demo-događaja odslušali su teoretski i praktični dio u prostorijama Lovačkog doma uz aktivno sudjelovanje demo-farmera, inovacijskih aktera i svih ostalih polaznika.

Foto: R.Selimović: provedba Nefertiti demo-događaja

NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s izazovima u suvremenoj tehnologiji pčelarske proizvodnje te kontroli i suzbijanju zaraznih i nametničkih bolesti u pčelarstvu. Polaznici su upoznati s osnovnim činjenicama koje se odnose na univerzalnu (globalna), lokalnu i osobnu tehnologiju pčelarenja.

Univerzalna (globalna) tehnologija

Svojstvena svim pčelarima u svijetu neovisno od geografske dužine i širine gdje se nalaze pčelinjaci. Podrazumijeva pripremu pčelinjih zajednica za zimu ili nepovoljne uvjete pčelarenja (kontrola i suzbijanje bolesti pčela, kvalitetna mlada matica te pravilna i pravovremena ishrana odnosno ispaša pčelinjih zajednica), proljetni razvoj pčelinjih zajednica te sprječavanje rojevnog raspoloženja.

 

Lokalna tehnologija

Svojstvena je određenim područjima u svijetu u kojima dominiraju specifični uvjeti za uzimljavanje pčelinjih zajednica, proljetni razvoj te određene pašne prilike. Često se lokalna tehnologija oslanja na tradiciju u pčelarenju u određenom staništu. Pčelarske pogreške su redovite ako se zanemare osobitosti lokalnih tehnologija. Pri tome valja naglasiti važnost mikro lokacija. Nerijetko se dogodi da pčelar koji ima dva pčelinjaka, međusobno udaljena 2-3 km zračne linije, ima dijametralno suprotne prinose ili razvoj pčelinjih zajednica na tim pčelinjacima.

 

Osobna tehnologija

Svojstvena određenom pčelaru odnosno obiteljskom pčelarskom gospodarstvu. Svaki pčelar mora znati što hoće, što može i što mora činiti u pčelarstvu. Odgovornost, prilagodba na novonastale situacije te poštivanje različitosti čine osnovu osobne tehnologije. Pogreške u osobnim tehnologijama su brojne i sastavni sudio loše pčelarske prakse koja je posljedica pčelarevog neznanja, pretjerane samouvjerenosti, nedovoljne ljudske logistike, odnosno premalo vremena. Često predstavlja uzrok uginuća pčelinjih zajednica. Lošu pčelarsku praksu treba izbjegavati.

Treba naglasiti da je pravilno i pravovremeno izvođenje praktičnih radova u pčelinjaku važan dio suvremene tehnologije pčelarenja. Pri tome postoji mnogo izazova poput poznavanja mehanizacije i transporta, mikro-lokacija u određenom području, kontrole i suzbijanja bolesti, uzimljavanja pčelinjih zajednica, procjena rezervne hrane za zimu, procjena jačine pčelinjih zajednica s obzirom na geografski položaj i period sezone te priprema pčelinjih zajednica za iskorištavanje pčelinjih medonosno-peludnih paša i načine suzbijanja rojenja. Razumljivo da pčelari moraju voditi brigu da tehnologija nije ista u LR i AŽ košnicama ili pak DB košnicama. Također, postoje velike geografske udaljenosti s različitim pašama u RH. Zatim neki pčelari sele košnice, a neki pčelare stacionarno. Pojedini pčelari koriste matične rešetke, drugi pak ne koriste. Neki pčelare s LR košnicom , ali im je tehnologija istovjetna kao da rade s AŽ košnicom pa se postavlja pitanje zašto se muče s LR. Vjerojatno nisu shvatili sve mogućnosti LR košnice. Posebna priča je kada stavljati pogače u proljeće ili kako spriječiti rojenje. Da li prevješavati okvire ili primijeniti Deemareov način suzbijanja rojenja? Da li uništavati matičnjake ili koristiti Snelgrovu dasku ili rotirati nastavak i polunastavak ili pak koristiti neke druge rotacijske metode. Ne smijemo zaboraviti niti cijenu meda jer neki pčelari mogu prodati svoju godišnju proizvodnju po cijeni od 60-70 kuna po kilogramu , a neki pčelari su sretni ako izvuku 20-30 kuna po kilogramu meda.

Foto: I.Tomljanović: plodonosna rasprava tijekom demo-događaja

Polaznici demonstracijskog događaja aktivno su sudjelovali tijekom radionice pa se otvorila plodonosna rasprava o api-tehničkim radnjama u svezi suzbijanja rojenja, trenutnog stanja s etiniozom u Italiji te načinima kontrole i suzbijanja bakterijskih bolesti pčela. Tijekom demo-događaja polaznici su iznosili svoja iskustva i dosadašnju praksu u tehnologiji pčelarenja i kontroli i suzbijanju američke gnjiloće pčelinjeg legla, vapnenastog legla i varooze te su navodili prijedloge za poboljšanje istih. Posebna zahvala Rešidu Selimoviću, predsjedniku PU „Učka“ iz Opatije, Robertu Kosu, tajnik PU „Učka“ iz Opatije te ostalim članovima Upravnog odbora PU „Učka“ i Saveza pčelarskih udruga PGŽ „ApiLiburnija“ na pomoći u organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Foto:Z.Tomljanović: polaznici Nefertiti demo-događaja

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.

voditelj HUB 10

Važnost pčelarstva u suvremenoj poljoprivredi

 

 

                    POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

      Važnost pčelarstva u suvremenoj poljoprivredi

Pozivamo Vas dana 14.listopada 2020. (srijeda), s početkom u 14:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Važnost pčelarstva u suvremenoj poljoprivredi“, koji će se održati putem internetskog video razgovora (webinar). Zainteresirani se mole da se jave do 13.10. u 16:00 administratoru demo-događaja Ani Posedi na ana.posedi@mps.hr kako bi vas se pozvalo na događaj. Maksimalni broj je 20 sudionika .

 

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četiri temelja. Primjena umjetnih gnojiva, navodnjavanje, uporaba pesticida te korištenje kukaca u oprašivanju čine skup nužnih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Procjenjuje se da je ekonomska vrijednost oprašivanja pčelama nekoliko desetaka puta veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda. Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak različitih usjeva, a da pčele oprašuju više od 70% njih. Stoga bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta, što bi negativno utjecalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Zato je nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomski iskoristive životinje, već ih moramo smatrati vrlo važnim čimbenikom prirodnih biocenoza. Tijekom demo-događaja sudionici će biti upoznati s ulogom pčela u suvremenoj pčelarskoj proizvodnji i zašto se baviti pčelarstvom.

 

PROGRAM

 

                                       14. listopad 2020. od 14:00 – 15:00

 

14:00 – 14:10 Uvod u demo-događaj Zlatko Tomljanović
14:10 – 14:15 Projekt Nefertiti „Atraktivna poljoprivreda“ (HUB 10) u Hrvatskoj Zlatko Tomljanović
14:15 –  14:45 Važnost pčelarstva u suvremenoj poljoprivredi Zlatko Tomljanović
14:45 – 15:00 Pitanja i rasprava
15:00 Završetak demo-događaja
Događaji, Dopunske djelatnosti, Edukacija, Osvrt, Pčelarstvo, Prerada, Vijest, Zanimljivosti

Prvi pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2020.g.

 

Prvi pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2020.g. održan je u Svetom Ivanu Zelini u Zagrebačkoj županiji u četvrtak 16.siječnja 2020.g. Teoretski dio polaznici demonstracijske radionice odslušali su u prostorijama Grada Sveti Ivan Zelina uz aktivno sudjelovanje svih demo-farmera, inovacijskih aktera i svih ostalih polaznika.

 

Foto. M.Čubrilo: polaznici Nefertiti radionice u učionici

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

 

                                                         

 

 Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike sa suvremenim tehnologijama u proizvodnji propolisa, stavljanjem propolisa na tržište i njegovog korištenja u zaštiti zdravlja ljudi i životinja. Naime, propolis je važan proizvod s dodanom vrijednošću u pčelarskoj industriji, a njegove antioksidacijske vrijednosti dobro su poznate u apiterapiji. Polaznici demonstracijskog događaja aktivno su sudjelovali tijekom radionice pa se otvorila plodonosna rasprava o načinima skupljanja propolisa, izrade alkoholne i vodene otopine propolisa te sprejeva i masti na bazi propolisa. Također, polaznici su iznosili svoja iskustva u razlici u kvaliteti između struganog propolisa i onog koji se dobiva skupljanjem na mrežici.

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.

voditelj HUB 10

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Vijest, Zanimljivosti

Određivanje tehnološke zrelosti maslina-četvrta preporuka

STANJE NA TERENU

→ Praćenje tehnološke zrelosti maslina tj. optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje provodi se i ove godine u 9 maslinarskih područja RH: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko- kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije Konavle. Praćenje optimalnog roka berbe počelo je 19. kolovoza 2019. i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje se provodi svakih sedam dana.

→ Berba u svim hrvatskim maslinarskim područjima još uvijek traje. „TEHNOLOŠKA ZRELOST“ tj. optimalna berba i prerada u ulje većine promatranih sorti maslina je počela s rokom uzorkovanja plodova maslina 28. listopada 2019.

U većini maslinarskih područja Hrvatske završilo je akumuliranje ulja plodova maslina (uglavnom domaće sorte) i masline su spremne za berbu.

→  Preporuka za maslinare: na području Istre, praćena sorta BUŽA muška spremna je za branje, također je spremna za branje i sorta PLOMINKA na području otoka Krka i na drugim otocima Hrvatskog primorja. Sorta masline MAŠNJAČA u Zadarskoj županiji i KRVAVICA u Šibensko-kninskoj županiji postigle su optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje. Sorta LEVANTINKA u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uzgojno područje zaleđa Marine i Trogira, spremna je za branje, ali oni plodovi, koji su sitniji zbog nedostatka vode, mogu još malo pričekati. U južnoj Dalmaciji tj. na otoku Korčuli, sorta DROBNICA je u fazi optimalne tehnološke zrelosti za berbu i preradu u ulje.

Ponovno vrijedi naglasiti da je dosta ploda sorte Oblica oštećeno ubodima maslinove muhe, zbog čaga je započeo brzi proces tamnjenja i truljenja plodova maslina, što u konačnici eventualnom preradom neće dati kvalitetno ulje. Prvim jačim vjetrom takvi zaraženi plodovi će pasti sa stabla. Preporuka je da se takvi plodovi ne sakupljaju sa zemlje, već da se pri obradi tla dobro zakopaju.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Cvjećarstvo, Hortikultura, Obavijest, Savjet, Vijest, Zanimljivosti

O ružama ujesen – podjela i rezidba ruža

Svaki uzgajivač ruža ponešto zna o vrstama ruža i postupcima za lijepe nasade ruža. Ovaj put upoznat ćemo vas s jednom od podjela ruža (prema njemačkom VDR) i načine rezidbe prema toj podjeli.

Skupinu za gredice čine zajedno polijanta i floribunda ruža. To su zbijeni grmovi,  koji cvatu u grozdovima, cvjetovi su promjera 5 cm – 10 cm. Obilno i neprestano stvaraju cvjetove. Neke od tih ruža podnose uzgoj na malom prostoru pa ih  možete posaditi u posude i uživati u njima na terasi, balkonu ili na manjoj gredici.

Slika 1. Grmolika floribunda ruža Charles Darwin, izrazito mirisna, oplemenjivač D. Austin (Foto: https://www.davidaustinroses.co.uk)

 

Čajevke nazivaju i velikocvjetnim floribunda ružama. To su hibridne ruže, koje imaju jake i visoke grane i na  vrhu svake grane je krupan cvijet. Cvijet je pogodan za rez, većina miriši i postoji mnoštvo boja.

Slika 2. Abracadabra, čajevka, oplemenjivač W. Cordes, stvorena 2002. (Foto: https://love-of-roses.com/

Grmolike visoke ruže imaju jake i bujne grane, koje narastu do 3 m visine, vrlo su otporne biljke na bolesti i nepovoljne uvjete. Cvatu raskošno i mirisno jednom ili neprestano u sezoni. Za uzgoj ovakvog grma ruže potrebna je 1 (do 2) sadnica po m². Zahvalne su parkovne ruže.

Ruže penjačice cvatu cijele godine i dostignu visinu do 4 m pa trebaju oslonac za rast, poput pergole drugih vrtnih struktura.

Patuljaste ruže su visine do 40 cm, kompaktnog grma s mnogobrojnim cvjetovima promjera 3-5 cm, s 10-40 latica. Sade se u vrtu 8-10 sadnica po m². Ako se uzgajaju kao lončanice ,trebaju posude promjera 35-40 cm.

Ruže pokrivači tla su bujne ruže i rastu puzavo i pokrivaju velike površine tla. Vrlo su otporne biljke i ne moraju se oblikovati svake godine već u nekoliko godina jednom.

Ruže stablašice ili ruže na stablu postaju hit u vrtlarstvu kod nas. Gdje god su posađene, plijene pažnju bilo kao pojedinačno stablo ili u skupinama s ostalim ukrasnim biljem na gredici.

Na stablo na visini 60, 90  ili 140 cm cijepljene su različite skupine ruža, „krošnja“ je formirana kao kugla s ravnim granama ili grane vise prema tlu pa se takav tip stablašice zove i „žalosna“.

Slika 3. Chippendale, čajevka, oplemenjivača Tantau, stvorena 2005., forma stablašice (Foto: https://www.rosen-tantau.com/)

 

Prilozi:

Crteži br. 1: Prikazano je 8 tipova ruža prema visini i izgledu grma, načinu rasta i cvatnji (sken).

Crteži br. 2: Prikazana su mjesta reza kod ruža (sken).

Crteži br. 3: Prikazana rezidba ruža prema skupinama ili tipu rasta (sken).

Izvori: Grun ist leben BdB Handbuch Rosen

K.Jacobi: Rosen

H.Jantra: Rosen

 

Autorica teksta: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

 

Hortikultura, Vijest, Zanimljivosti

Platanina stjenica- nasrtljiv molestant

Mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964 god., a u Zagrebu je pronađena 1970 god. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako „preskočila“ područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe.

To je mali insekt duljine 3,2-4 mm, mliječno-bjelkaste boje koji se hrani na donjoj strani lišća, sisajući biljni sok. Ne može aktivno letjeti na veće udaljenosti nego leprša u zraku. U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad. Platanina stjenica spada pod molestante- insekti koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….). Ova stjenica poput ostalih napada i ljude, ukoliko ih nehotice pokupite, kao i sve stjenice i mrežasta stjenica platane ima organe za bodenje i sisanje. Od njenih uboda može ostati crvenilo i otok mada je riječ o insektu koji se hrani biljnim sokovima.

Slika 1. Izgled štetnika (foto: D. Prvčić)

Glavni domaćin je američka platana (lat. Platanus occidentalis), ali se ponekad nalazi i na drugim vrstama kao što su: grmovi jaseni (lat. Fraxinus sp.), lovorolisni hrast (Quercus laurifolia) i na gorskom javoru(lat. Acer pseudoplatanus)

Siše biljne sokove isključivo na lišću platana. Uzrokuje deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije. Već u kolovozu mnoge se platane više ne zelene nego su blijede boje te im je narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila.

Slika 3. Simptomi napada https://bladmineerders.nl/parasites/animalia/arthropoda/insecta/hemiptera/heteroptera/tingidae/corythucha/corythucha-ciliata/

Treba istaknuti da platanina stjenica ima brojne prirodne neprijatelje od buba mara, pauka, neke stjenice te mnogi drugi no očigledno da još nisu u stanju radikalnije smanjiti brojnost štetnika.

 

Izvor:

https://kutinanews.wordpress.com/2019/07/28/sumarski-kutak-uz-monitornig-bolesti-suma-i-pojava-stetnika-u-hrvatskoj-pa-i-moslavini-problem-i-mrezasta-stjenica-koja-napada-hrast-ali-i-ljude/

https://stetnici.sumins.hr/SumskiStetnici/mrezasta_platanina_stjenica_(corythuca_ciliata_)

Maceljski M.- 1999. Poljoprivredna entomologija

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

 

Vijest, Zanimljivosti

Statistički poljoprivreda u 2016. povećana za 9,6 %

Na povećanje poljoprivredne proizvodnje u 2016. u usporedbi s 2015. utjecao je rast i biljne proizvodnje i to za 15,1% i stočne proizvodnje za 3,1 %.                                                 

Što se tiče biljnih proizvoda, zabilježen je rast proizvodnje svih žitarica i uljarica, koje ujedno imaju veći udio u vrijednosti biljne proizvodnje, dok u ostalim skupinama proizvoda neki proizvodi bilježe rast, a neki pad proizvodnje.                                                              

Proizvodi koji čine veći udio u stočnoj proizvodnji također bilježe rast proizvodnje u 2016. u odnosu na 2015., osim kravljeg mlijeka, koje bilježi pad proizvodnje za 3,4%.                                                

U ukupnoj bruto proizvodnji u 2016. biljna proizvodnja sudjeluje s 56,7%, a stočna proizvodnja s 43,3%.