MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Zanimljivosti

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Vijest, Zanimljivosti

Određivanje tehnološke zrelosti maslina-četvrta preporuka

STANJE NA TERENU

→ Praćenje tehnološke zrelosti maslina tj. optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje provodi se i ove godine u 9 maslinarskih područja RH: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko- kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije Konavle. Praćenje optimalnog roka berbe počelo je 19. kolovoza 2019. i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje se provodi svakih sedam dana.

→ Berba u svim hrvatskim maslinarskim područjima još uvijek traje. „TEHNOLOŠKA ZRELOST“ tj. optimalna berba i prerada u ulje većine promatranih sorti maslina je počela s rokom uzorkovanja plodova maslina 28. listopada 2019.

U većini maslinarskih područja Hrvatske završilo je akumuliranje ulja plodova maslina (uglavnom domaće sorte) i masline su spremne za berbu.

→  Preporuka za maslinare: na području Istre, praćena sorta BUŽA muška spremna je za branje, također je spremna za branje i sorta PLOMINKA na području otoka Krka i na drugim otocima Hrvatskog primorja. Sorta masline MAŠNJAČA u Zadarskoj županiji i KRVAVICA u Šibensko-kninskoj županiji postigle su optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje. Sorta LEVANTINKA u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uzgojno područje zaleđa Marine i Trogira, spremna je za branje, ali oni plodovi, koji su sitniji zbog nedostatka vode, mogu još malo pričekati. U južnoj Dalmaciji tj. na otoku Korčuli, sorta DROBNICA je u fazi optimalne tehnološke zrelosti za berbu i preradu u ulje.

Ponovno vrijedi naglasiti da je dosta ploda sorte Oblica oštećeno ubodima maslinove muhe, zbog čaga je započeo brzi proces tamnjenja i truljenja plodova maslina, što u konačnici eventualnom preradom neće dati kvalitetno ulje. Prvim jačim vjetrom takvi zaraženi plodovi će pasti sa stabla. Preporuka je da se takvi plodovi ne sakupljaju sa zemlje, već da se pri obradi tla dobro zakopaju.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Cvjećarstvo, Hortikultura, Obavijest, Savjet, Vijest, Zanimljivosti

O ružama ujesen – podjela i rezidba ruža

Svaki uzgajivač ruža ponešto zna o vrstama ruža i postupcima za lijepe nasade ruža. Ovaj put upoznat ćemo vas s jednom od podjela ruža (prema njemačkom VDR) i načine rezidbe prema toj podjeli.

Skupinu za gredice čine zajedno polijanta i floribunda ruža. To su zbijeni grmovi,  koji cvatu u grozdovima, cvjetovi su promjera 5 cm – 10 cm. Obilno i neprestano stvaraju cvjetove. Neke od tih ruža podnose uzgoj na malom prostoru pa ih  možete posaditi u posude i uživati u njima na terasi, balkonu ili na manjoj gredici.

Slika 1. Grmolika floribunda ruža Charles Darwin, izrazito mirisna, oplemenjivač D. Austin (Foto: https://www.davidaustinroses.co.uk)

 

Čajevke nazivaju i velikocvjetnim floribunda ružama. To su hibridne ruže, koje imaju jake i visoke grane i na  vrhu svake grane je krupan cvijet. Cvijet je pogodan za rez, većina miriši i postoji mnoštvo boja.

Slika 2. Abracadabra, čajevka, oplemenjivač W. Cordes, stvorena 2002. (Foto: https://love-of-roses.com/

Grmolike visoke ruže imaju jake i bujne grane, koje narastu do 3 m visine, vrlo su otporne biljke na bolesti i nepovoljne uvjete. Cvatu raskošno i mirisno jednom ili neprestano u sezoni. Za uzgoj ovakvog grma ruže potrebna je 1 (do 2) sadnica po m². Zahvalne su parkovne ruže.

Ruže penjačice cvatu cijele godine i dostignu visinu do 4 m pa trebaju oslonac za rast, poput pergole drugih vrtnih struktura.

Patuljaste ruže su visine do 40 cm, kompaktnog grma s mnogobrojnim cvjetovima promjera 3-5 cm, s 10-40 latica. Sade se u vrtu 8-10 sadnica po m². Ako se uzgajaju kao lončanice ,trebaju posude promjera 35-40 cm.

Ruže pokrivači tla su bujne ruže i rastu puzavo i pokrivaju velike površine tla. Vrlo su otporne biljke i ne moraju se oblikovati svake godine već u nekoliko godina jednom.

Ruže stablašice ili ruže na stablu postaju hit u vrtlarstvu kod nas. Gdje god su posađene, plijene pažnju bilo kao pojedinačno stablo ili u skupinama s ostalim ukrasnim biljem na gredici.

Na stablo na visini 60, 90  ili 140 cm cijepljene su različite skupine ruža, „krošnja“ je formirana kao kugla s ravnim granama ili grane vise prema tlu pa se takav tip stablašice zove i „žalosna“.

Slika 3. Chippendale, čajevka, oplemenjivača Tantau, stvorena 2005., forma stablašice (Foto: https://www.rosen-tantau.com/)

 

Prilozi:

Crteži br. 1: Prikazano je 8 tipova ruža prema visini i izgledu grma, načinu rasta i cvatnji (sken).

Crteži br. 2: Prikazana su mjesta reza kod ruža (sken).

Crteži br. 3: Prikazana rezidba ruža prema skupinama ili tipu rasta (sken).

Izvori: Grun ist leben BdB Handbuch Rosen

K.Jacobi: Rosen

H.Jantra: Rosen

 

Autorica teksta: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

 

Hortikultura, Vijest, Zanimljivosti

Platanina stjenica- nasrtljiv molestant

Mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964 god., a u Zagrebu je pronađena 1970 god. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako „preskočila“ područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe.

To je mali insekt duljine 3,2-4 mm, mliječno-bjelkaste boje koji se hrani na donjoj strani lišća, sisajući biljni sok. Ne može aktivno letjeti na veće udaljenosti nego leprša u zraku. U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad. Platanina stjenica spada pod molestante- insekti koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….). Ova stjenica poput ostalih napada i ljude, ukoliko ih nehotice pokupite, kao i sve stjenice i mrežasta stjenica platane ima organe za bodenje i sisanje. Od njenih uboda može ostati crvenilo i otok mada je riječ o insektu koji se hrani biljnim sokovima.

Slika 1. Izgled štetnika (foto: D. Prvčić)

Glavni domaćin je američka platana (lat. Platanus occidentalis), ali se ponekad nalazi i na drugim vrstama kao što su: grmovi jaseni (lat. Fraxinus sp.), lovorolisni hrast (Quercus laurifolia) i na gorskom javoru(lat. Acer pseudoplatanus)

Siše biljne sokove isključivo na lišću platana. Uzrokuje deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije. Već u kolovozu mnoge se platane više ne zelene nego su blijede boje te im je narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila.

Slika 3. Simptomi napada https://bladmineerders.nl/parasites/animalia/arthropoda/insecta/hemiptera/heteroptera/tingidae/corythucha/corythucha-ciliata/

Treba istaknuti da platanina stjenica ima brojne prirodne neprijatelje od buba mara, pauka, neke stjenice te mnogi drugi no očigledno da još nisu u stanju radikalnije smanjiti brojnost štetnika.

 

Izvor:

https://kutinanews.wordpress.com/2019/07/28/sumarski-kutak-uz-monitornig-bolesti-suma-i-pojava-stetnika-u-hrvatskoj-pa-i-moslavini-problem-i-mrezasta-stjenica-koja-napada-hrast-ali-i-ljude/

https://stetnici.sumins.hr/SumskiStetnici/mrezasta_platanina_stjenica_(corythuca_ciliata_)

Maceljski M.- 1999. Poljoprivredna entomologija

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

 

Vijest, Zanimljivosti

Statistički poljoprivreda u 2016. povećana za 9,6 %

Na povećanje poljoprivredne proizvodnje u 2016. u usporedbi s 2015. utjecao je rast i biljne proizvodnje i to za 15,1% i stočne proizvodnje za 3,1 %.                                                 

Što se tiče biljnih proizvoda, zabilježen je rast proizvodnje svih žitarica i uljarica, koje ujedno imaju veći udio u vrijednosti biljne proizvodnje, dok u ostalim skupinama proizvoda neki proizvodi bilježe rast, a neki pad proizvodnje.                                                              

Proizvodi koji čine veći udio u stočnoj proizvodnji također bilježe rast proizvodnje u 2016. u odnosu na 2015., osim kravljeg mlijeka, koje bilježi pad proizvodnje za 3,4%.                                                

U ukupnoj bruto proizvodnji u 2016. biljna proizvodnja sudjeluje s 56,7%, a stočna proizvodnja s 43,3%.                            

Vijest, Zanimljivosti

U Varaždinskoj županiji postavljen prvi mljekomat

Upravni odjel za poljoprivredu varaždinske županije sa Općinom Ljubeščica je podržao i financijski pomogao tu investiciju kako bi zainteresiranim potrošačima omogućili kupnju domaćeg svježeg mlijeka. Na ovaj način Upravni odjel i pročelnik dr. sc. Dragutin Vincek nastoji omogućiti bolji plasman malim proizvođačima ali isto tako i promociju domaćih proizvoda. OPG Ljubice Sakač trenutno na farmi ima šest krava čije mlijeko plasira preko mljekomata ali je u planu i povećanje proizvodnje. Mljekomat je postavljen prije mjesec dana na varaždinskoj tržnici i može se zaključiti s obzirom na veliku prodaju da potrošači rado kupuju svježe domaće mlijeko. S obzirom na dobru lokaciju gospođa Ljubica je zadovoljna dosadašnjom prodajom što joj omogućuje nastavak daljnje proizvodnje uz dobar plasman i naplatu. Ovakav način prodaje samo je jedan od malih koraka da se pomogne manjim proizvođačima kako bi zadržali svoju proizvodnju i osigurali opstanak OPG-a.

mljekomat_6_2_.jpg

Mara Bogović, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Zita Ciler, dipl. ing. agr.
 poljoprivredni savjetnik

Vijest, Zanimljivosti

Tajna Bordeaux kupaže

Bordeaux kao brend, geografski pojam, vinska regija, odnosno samo vino možda je najvrijedniji pojam među poznavateljima vinske kulture, dok je među laicima vjerojatno najpoznatija riječ, koja ima veze s vinom uopće.

Sredinom prošlog stoljeća, vinari iz tada nedovoljno razvijenih vinarskih regija uopće, ali prije svega vinari Novog svijeta, nemajući nikakvo iskustvo u proizvodnji modernih vina, bili su prisiljeni kopirati svoje kolege iz vinski razvijene Francuske, prije svega iz regije Bordeaux. Jednostavno, koristili su višestoljetno iskustvo drugih i uspješnijih te pokušavali napraviti nešto slično, jednako dobro. Na primjer, na samom početku razvoja vinske industrije u Kaliforniji, cilj je bio kopirati Bordeaux i pokušati dostići kvalitetu vina iz te čuvene regije. Iz tog razloga su se tada u vinogradima sadile najviše sorte iz Bordeauxa, što je svakako doprinijelo da su one danas najpoznatije internacionalne sorte grožđa uopće. Međutim, vrlo brzo se shvatilo da iste sorte, posađene u različitim klimatskim uvjetima daju i drugačije rezultate u odnosu na evropsku regiju. Zbog toga se i način uzgajanja grožđa i pravljenja vina istraživao i mijenjao. U početku su, dakle, vinari pokušali vjerno kopirati Bordeaux i ta vina jesu sličila na svoj uzor, ali ubrzo je praksa u proizvodnji promijenjena. Vina tada dobivaju drugačiji osobni stil, koji su zadržala do dan danas. Iako je stil promijenjen, vinari su termin "bordoška kupaža" nastavili i dalje koristiti za vina napravljena od tradicionalnih bordoških sorti. Današnja vina Kalifornije, Australije ili Čilea više nemaju puno veze sa Bordeauxom, već se taj termin više koristi u marketinške svrhe. Same sorte jesu iz Bordeauxa, ali stil vina pravog Bordeauxa i crvenih vina Novog svijeta dosta je drugačiji. U posljednih par desetljeća, od kada su vinarije Novog svijeta ili manje poznatih regija Starog svijeta postale dovoljno etablirane, termin "bordoška kupaža" se koristi kada se opisuje stil nekih vina, a ne kako bi se samo vino bolje prodavalo, jer im to više nije neophodno.

Danas u regijama širom svijeta s jedne strane imamo vina napravljena mješavinom sorti, koje su porjeklom iz Bordeauxa, ali koja uglavnom nemaju isti karakter kao Bordeaux, dok s druge strane postoje i vina, koja zaista jesu istog stila kao uzori. Postoje slučajevi da se u Bordoškim kupažama koriste i sorte, koje nisu tradicionalno iz Bordeauxa. Na primjer, takva su supertoskanska vina, inspirirana bordoškim sortama, ali se za njih koriste i autohtone sorte, kao što je Sangiovese. U Americi ili Australiji često se takvim vinima dodaje i syrah.

Bordoške kupaže praktično su osvojile svijet, jer gotovo sve regije imaju svoje verzije tih vina, a neka od njih čak mogu ugroziti uspješnost orginalnih vina iz Bordeauxa. Termin "bordoška kupaža" u suvremenom tumačenju podrazumijeva vino napravljeno od crnih sorti grožđa, koje se tradicionalno koriste u francuskoj regiji Bordeaux. To su cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot i carmenere. Termin, koji ih označava, sreće se danas bukvalno svugdje, a nastao je u XIX stoljeću, kad su ga prvi počeli koristiti britanski trgovci vinom. Izraz "bordoška kupaža" nikad nije bio korišten kao zvaničan i legalan na prednjim etiketama boca s vinom, već se koristio žargonski u određenim krugovima trgovaca, vinara i poznavatelja vina. S vremenom je samo ime Bordeaux zaštićeno i nije se moglo koristiti na vinima izvan istoimene regije. Međutim, ponekad je i to zloupotrebljavano pa se termin mogao naći u tekstu, koji je sastavni dio zadnje etikete.

Vina o kojima govorimo u najvećem dijelu proizvedena su na bazi cabernet sauvignona. Čak se i potpuno sortna vina od caberneta često, ipak pogrešno, nazivaju "bordoška kupaža". Međutim, najčešće mješavine su one od cabernet sauvignona, merlota, a nešto rijeđe od cabernet franca. Ostale sorte: petit verdot, malbec, carmenere, su vrlo rijetke.

Merlot mješavini daje arome crvenog voća, poput malina ili višanja, ali i arome crnog bobičastog voća, što sve ovisi od regije. Što je neko podneblje toplije, to su arome u vinima veće, poput marmelade i više podsjećaju na ukuhano crno bobičasto voće.

Elegantni i nježni tanini i zaokružen, mekan okus, ono su što čini kvalitetu merlota generalno. Cabernet sauvignon pak češće daje arome crnog ribiza, suhe šljive, eukaliptusa, kupine, duhana, ali i zelene paprike ako grožđe nije bilo dovoljno zrelo ili je iz hladnije regije, odnosno godine. Osim toga, cabernet sauvignon vinima daje snagu i bogatstvo okusa, kompleksnost, slojevitost, duboku boju i snažnu strukturu zahvaljujući jakim i vrlo postojanim taninima.

Cabernet franc je karakterističan po aromama malina i jagoda, ljubičica, mente, čaja i začinskih aroma pa njega u kupažama najčešće opisuju kao začin. Malbec pojačava boju i čini je ozbiljnijom, dok petit verdot pojačava punoću i daje aromu crnog bobičastog voća i začina.

Bordeaux, vinari i njihovo znanje i iskustvo desetljećima su inspiracija svim vinarima svijeta. Svatko želi doseći kvalitetu najboljeg Bordeauxa, ali mnogi žele pokazati da to rade i bolje. Neki su u tome više nego uspješni, dok će drugima, u koje ubrajamo i vinare iz Hrvatske, biti potrebno još malo vremena. U Hrvatskoj, regije poput Baranje ili Slavonije, mogu dati vina, koja dosta nalikuju onima iz Bordeauxa. Najčešće su to klasične mješavine cabernet sauvignona i merlota, koje su vješto oplemenjene komponentama iz hrastovih bačava.

 

Nikolina Paleka, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu

Vijest, Zanimljivosti

Učenici Prve osnovne škole Ogulin posjetili OPG-a u Josipdolu

             Obilazak je započeo posjetom OPG-a Jose Bertovića koji se bavi proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Učenici su se najprije uputili u pčelinjak sa stotinjak košnica. Gosp. Bertović objasnio im je kako pčele proizvode med i spremaju ga u sače, te im pokazao kako izgleda unutrašnjost košnice. Nakon teoretskog djela učenici su i sami iskušali kako se iz sača izdvaja med. Pomogli su gosp. Bertoviću složiti okvire u vrcaljku i okušali se u vrcanju meda. Također su vidjeli i neki odjenuli odjeću pčelara. Pomalo izmorene učenike razveselio je stol u dvorištu prepun slatkiša i različitih proizvoda od meda koje je za njih pripremila gospođa Bertović.

skola1.jpg skola2.jpg

OPG Bertović 

           Siti i zadovoljni uputili su se oko jedan kilometar pješice do OPG-a Miščević. OPG Miščević bavi se proizvodnjom različitih vrsta sireva i posjeduje vlastitu mini siranu, a smješteno je na Cesti sira Karlovačke županije. Gosp. Milan Miščević pokazao je učenicima laktofriz gdje se čuva mlijeko, prostorije u kojima se proizvodi sir, te prostoriju u kojoj se čuva sir do pakiranja. Obilazak ovog OPG-a završio je u prodavaonici sira gdje ovo gospodarstvo nudi različite vrste sireva na prodaju.

skola3.jpg skola4.jpg

OPG Miščević 

             Nedaleko od sirane Miščević smješteno je OPG Matije Belavića. Ovo gospodarstvo posjeduje nasad kupine površine 0,7 hektara i upisano je u upisnik ekoloških proizvođača. Iako je berba kupina već na izmaku i većina plodova je pobrana učenici su veselo trčali po nasadu i tražili slatke plodove. Vlasnik ih je počastio sokom od kupina i ispričao im kako se on proizvodi kao i ostali proizvodi koje ovo gospodarstvo proizvodi: pekmeze, likere i vino od kupina. Obišli su i prostoriju u kojoj se čuva vino.

skola5.jpg skola6.jpg

OPG Belavić

           Sretni i zadovoljni svime što su saznali i vidjeli učenici su se vratili u centar Josipdola, poigrali se u parku ispred Osnovne škole Josipdol, te vlakom vratili u Ogulin. Ovom terenskom nastavom i oni su obilježili Moj zdravi dan i Europski tjedan kretanja. 

 

            dr. sc. Mirna Ceranić – Sertić
viša stručna savjetnica

 

 

Susreti sa proizvođačima

Prilikom jednog obilaska plasteničke proizvodnje na imanju obitelji Kuća Srećka u razgovoru smo se slučajno dotakli teme:“Gdje završavaju ruže iz plastenika koje je Srećko postavljao?“. Oduševila sam se odgovorom:“ Ukrašavaju Bijelu kuću u Washingtonu“. I krenula je priča o montaži plastenika za najveće svjetske proizvođače cvijeća.

Rad gospodina Srećka na izgradnji plastenika na Visu 1989.godine zapazio je poznati proizvođač plastenika tvrtke Sita i pozvao ga na posao montera u Italiju. Nakon godina rada po Italiji 1997.godine kreće u Ekvador kao vođa montaže plastenika površine 8 ha za proizvodnju ruža za ruskog naručitelja.

Naime krajem 20.stoljeća svjetska proizvodnja cvijeća doživljava promjene i zemlje Južne Amerike i istočne Afrike postaju privlačne investitorima iz Europe i Azije. I svjetski poznata tvrtka u kojoj gospodin Srećko radi dobiva poslove u ovim, danas vodećim izvoznicama rezanog cvijeća.

Iskustva iz Etiopije

Zemlje u blizini ekvatora imaju idealnu klimu za uzgoj ruža – vruće dane,hladne noći, sunce sija više od 11 sati, vode ima. Proizvode se prvoklasne ruže dugih, čvrstih stapki sa velikim pupoljcima.Tako je u Etiopiji, uz podršku vlade podignuto 600 ha plasteničke proizvodnje cvijeća.

Gospodin Kuća je sudjelovao u izgradnji 6 ha za proizvodnju ruža čiji vlasnici su Indijci, Talijani i država Etiopija u jednakom udjelu. Zanimljivo opisuje Srećko rad sa Etiopljanima. Mjesečna plaća im je bila oko 90€, a radili su nekad i više od 10 sati dnevno ovisno o rokovima. U usporedbi sa dnevnicom radnica u etiopijskim plastenicima od 1$, ovo je puno bolje plaćen posao. Uspoređujući pak vrijednost rada sa najmanje propisanim iznosom dnevnice naše sezonske radne snage od 70,40 kn, to je 4 puta manje novca.

Koliko je Srećko strpljiv i uporan čovjek govori i njegova duhovita priča: “Ljudi ima puno zainteresiranih,ali moraš ih pomicati kao šahovske figure jer nisu vični takvom poslu,ne znaju ili ne razumiju.“

Fotografije iz privatnog albuma gospodina Kuće prikazuju egzotične pejzaže i prostranstva Etiopije „gdje prostim okom možeš vidjeti 20 km uokolo“, detalje radova i druženje sa radnicima.Anegdota ima puno. Upoznati nepoznat i neobičan svijet nikad se nije bojao mada je na poslove išao sam. Osim u Ekvador i Etiopiju iz Italije je putovao na izgradnju plastenika u Tenerife i Portugal. Ponosan je kad sazna što se i za koga u tim plastenicima uzgaja. 

s1_.jpg

Slika 1. Montiranje konstrukcije budućih plastenika

s2_.jpg

Slika 2. Izgrađeni kompleksi plastenika na visoravni Etiopije na nadmorskoj visini 2000 m u blizini vulkana

s3_.jpg

Slika 3. Lijepljenje folije u iskopanom bazenu za sakupljanje kišnice za navodnjavanje plastenika. Vidi se da je veličina bazena takva da su ljudi u dnu neprimjetni.

s4_.jpg

Slika 4. Odmor ekipe iz Etiopije sa šefom

Natrag u Hrvatsku

Nakon umirovljenja „gazde“ i prodaje tvrtke drugom poznatom proizvođaču gospodin Kuća i supruga Snježana odlaze iz Italije. Danas žive i rade doma u Škrinjarima.U vlastitom dvorištu Srećko je postavio plastenik svojeg bivšeg poslodavca površine 1600 m². Zaštićeni prostor je prvenstveno izgrađen za promociju tvrtke u kojoj je sada zaposlen. U proizvodnji povrća u nekoliko godina su se dokazali kao vrijedni,uspješni i inovativni povrćari. Za poslodavca su počeli proizvoditi krastavce salatare i egzotični kiwano, a sada se u plasteniku na suvremeni hidroponski način sistemom plutajućih plitica proizvodi rikola i matovilac.Upravo se bazeni čiste i usijava sjeme povrća za novi ciklus proizvodnje.

Opremu je gospodin Kuća uz novčanu podršku poslodavca napravio sistemom „snađi se sam“osim dozatora za hranjiva. Ona je jeftinija i efikasnija od ostalih na tržištu, a što je najvažnije svaki put kad dođem je savršenija na zadovoljstvo majstora.

Slike ispod: U Škrinjarima od podizanja plastenika 2009.do hidroponske proizvodnje povrća

s5_.jpg s6_.jpg

s7_.jpg s8_.jpg

 

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica

Vijest, Zanimljivosti

Pelargonija

Potječe iz južne Afrike, gdje postoji  više vrsta, a najpopularnije pelargonije su: zonale uspravne (Pelargonium zonale), pelatum viseća (Pelargonium pelatum) i veliko cvijetne engleske (Pelargonium gradiflorum). Može se uzgajati u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Pelargonija je grmovita biljka koja može narasti do 90 cm. Na stapkama može biti po nekoliko cvjetova. Listovi su lepezasti, mirisni, poprskani bijelim mrljicama različitog oblika, dugi do 4 cm.

Traži obični kompost za lončanice, a  zimi temperaturu od 5 do 8 C.

Pelargonium pelatum ima izdanke koji vise, listovi su sjajni, glatki. Nalazimo je s duplim cvijetom, svih boja i formi (od bijele, crvene, ružičaste, ljubičaste, šatirane, itd.).

Pelargonium grandiflorum ime je dobila po krupnim cvjetovima (engleske-kraljevske).

Razmnaža se reznicama stabljike koje se mogu odrezati tijekom čitave godine, iako se zimi vrlo teško zakorenjavaju. Kraljevske pelargonije traže zračnu suhu atmosferu za svoj rast i razvoj. Nakon cvatnje treba ih temeljito podrezati. Lako se šire reznicama dok se sjemenom razmnaža za stvaranjem novih uzgojnih oblika. Traže bogatu mješavinu zemlje, za razliku od zonale i pelatum koje nisu zahtjevne u tlu, pa se zadovoljavaju škrtijim, siromašnijim supstratima (mogu se uzgajati u lončanicama i na otvorenom).

U uzgoju treba znati da ih za zimskih mjeseci treba čuvati od smrzavanja. Ako pak želimo ranu cvatnju, trebamo ih u veljači staviti u tople prostore i obilatije zalijevati da bi dobro rasle.

Za razliku od uspravnih pelargonija, kraljevske i viseće imaju samo jednu sezonu cvatnje. 

 
Ljiljana Bačvanski, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu