Međunarodna suradnja

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede sudjeluje u projektu Obzor 2021 modernAKIS koji prati i pomaže u implementaciji AKIS-a sustava iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Organizacija Opće skupštine Koordinacijskih tijela AKIS-a bila je obveza, ali i privilegija Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede te je vrlo uspješno je održana u studenom.

U Zagrebu 7. i 8. studenog 2023. u Hotelu Academia održana je druga Generalna skupština (GA) Koordinacijskih tijela AKIS-a (CBs), koja je sastanak Koordinacijskih tijela AKIS-a i ključnih aktera AKIS-a iz svih država članica EU.

Na konferenciji je sudjelovalo 99 sudionika a ciljevi druge GA AKIS CBs bili su produbiti našu razmjenu o postavljanju i radu AKIS-a i AKIS CB-ova, naučiti i razmijeniti tokove znanja kako na razini politike, tako i na razini praktičnog iskustva, te definirati prioritete i sukreiranje plan učenja za 2024.

Zagreb se pokazao kao dobar domaćin te su svi pohvalili i Ministarstvo i Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede za vrlo dobro organiziranu i konstruktivnu skupštinu, tako da svi skupa možemo biti ponosni.

O Projektu modernAKIS

(Modernizacija poljoprivrede kroz učinkovitije i učinkoviti sustavi poljoprivrednog znanja i inovacija, poboljšanje nacionalne AKIS organizacije u zajedničkom kreativnom procesu diljem EU)

Projektni partneri iz svih država članica EU, Ključne institucije u AKIS-u

Proračun: 9.999.481,25 EUR

Trajanje: 7 godina 2022. – 2029.

Koordinator: Poljoprivredna komora Austrije

modernAKIS ima za cilj poboljšati kapacitete aktera AKIS-a za iskorištavanje pojedinačnih, organizacijskih i sustavnih resursa potreban za transformaciju prema koherentnijim, djelotvornijim i učinkovitijim AKIS sustavima i prijelaz na više održivo gospodarenje i korištenje prirodnih resursa u poljoprivredi i šumarstvu. U tu svrhu izgradit će i njegovati europsku mrežu od najmanje 1.000 ključnih AKIS-ovih aktera, uključujući koordinaciju AKIS-a tijela iz svih država članica EU-a koja će djelovati kao okosnice u transformaciji sustava AKIS prema učinkovitijem upravljanje i modernizacija europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Projekt će također izgraditi njihove kapacitete ključni akteri AKIS-a prema razumijevanju i angažmanu sustava, omogućujući im da provedu dugoročne promjene sustava koje će poboljšati AKIS. Osim toga, uspostavit će najmanje 1 zajednicu prakse (CoP) u svakoj državi članici, čime će se omogućiti sudionici da djeluju kao nosioci promjena u svojim zajednicama.

Osim toga, modernAKIS će pružiti sveobuhvatan digitalni katalog s novim znanjem i iskustvom te najmanje 80 alata i metoda koji podržavaju ključne aktere AKIS-a za poboljšanje protok znanja i razvoj AKIS-a koji dobro funkcionira u skladu s relevantnim političkim ciljevima, npr. Green Deal, Farm2Fork, SDGs.

Galerija sa Konferencije:

Kolegice i kolege iz slovenske savjetodavne službe, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja te Udruge mladih poljoprivrednika bili su u stručnom posjetu gospodarstvima Zagrebačke županije zbog razmjene iskustva u radu s mladim poljoprivrednicima.

Zadnjih godina i desetljeća mi savjetodavci smo išli na razne edukacije ili vodili naše poljoprivrednike na stručne ekskurzije u Sloveniju, a evo prije dva tjedna smo na zamolbu kolega iz savjetodavne službe mi bili domaćini slovenskom stručnom obilasku i stručnom skupu. Na njihov zahtjev organizirali smo im tradicionalni hrvatski doručak na OPG-u koji ima registriranu dopunsku djelatnost seoskog turizma, gdje je održan i stručni skup. Izabrali smo OPG Zadravec Romina, koja ima registrirano izletište „Ivekov Kutićek“ na OPG-u s dovoljno mjesta za organizaciju stručnog skupa za 60 osoba. Član OPG-a Željko Zadravec je odmah po dolasku gostiju predstavio ukratko gospodarstvo i dopunsku djelatnost seoskog turizma.

Za doručak su domaćini ponudili tradicionalnu hranu za svoj dugoselski kraj i to jaja sa špekom, žgance s mlijekom, domaću šunku, kobasice i špek, maslac, sir z′ vrhnjem i razne kuhane sireve iz vlastite sirane, domaće lepinje i domaći kruh te džem od jagoda iz vlastitog nasada.

Nakon doručka je održan stručni skup za slovenske kolegice i kolege i to 20 savjetodavaca iz raznih zavoda Kmetijsko gozdarske zbornice Slovenije (KGZS), 13 djelatnika Agencije Republike Slovenije za kmetijske trge i razvoj podeželja (ARSKTP), 7 djelatnika Ministrstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike Slovenije (MKGP) i 12 članova Zveze slovenske podeželske mladine (ZSPM).

Zveza slovenske podeželske mladine (ZSPM) ima 38 udruga članica koje ukupno broje oko 3.000 članova mladih poljoprivrednika i mladih ljudi koji žive u ruralnim područjima.

Agencije Republike Slovenije za kmetijske trge i razvoj podeželja se nalazi u sastavu slovenskog Ministarstva poljoprivrede i provodi sve natječaje i plaćanja za poljoprivrednike.

Javna poljoprivredna savjetodavna služba je integrirana u  Kmetijsko gozdarsku zbornicu Slovenije, a broji ukupno 315 savjetodavaca, koji djeluju kroz tri odjela i osam terenskih zavoda kao savjetnici specijalisti, koordinatori ili terenski savjetnici.

Stručni skup je organiziran kroz nekoliko uvodnih predavanja i jednosatne rasprave, a predavači su ispred hrvatskih institucija i udruga bili:

• Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ruralni razvoj; Robertina Vučković – Mladi poljoprivrednici kroz PRR (mogućnosti koje su imali do sad i što ih čeka u novom PR)
• Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj; Iva Sokač, Sara Tomljanović – Izazovi i slabe točke kod prijave projekata mladih poljoprivrednika
• Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede; Anđelka Pejaković, Andrea Ćosić, Barbara Horvatinović – Iskustvo rada s mladim poljoprivrednicima na terenu
• Udruga mladih poljoprivrednika, Hrvatska poljoprivredna komora; Ines Dundović – Iskustvo rada s mladim poljoprivrednicima

Prije rasprave prisutne je pozdravio pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvitak Zagrebačke županije mr.sc. Josip Kraljičković te kroz nekoliko rečenica iznio iskustvo rada s mladima njegovog odjela, a gostima se obratio i načelnik općine Brckovljani  gosp. Tihomir Đuras.

Nakon rasprave Marija Brodnik Lodewijk iz slovenskog Ministarstva poljoprivrede i  Doris Letina iz slovenske Udruge mladih su u ime svih svojih prisutnih kolega dale kratki osvrt onoga što oni svi zajedno rade za mlade i s mladima. Zajednički su organizirali ovakve posjete u sve susjedne zemlje u zadnjih nekoliko godina, zajedno su napravili Akcijski program rada s mladim poljoprivrednicima, izbor inovativnog mladog poljoprivrednika, regionalne i nacionalne susrete mladih poljoprivrednika, osnaživanje poljoprivrednika za dijaloge s raznim dionicima, savjetovanja, državne sportske i kmečke igre, kvizovi i sl.

Posebno su istaknuli da savjetodavna služba u novije vrijeme radi i na širenju znanja iz područja psihosocijalne sigurnosti. Psihosocijalna sigurnost je jedan od temelja za očuvanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo u vrijeme kada su ekonomski uvjeti na poljoprivrednim gospodarstvima sve teži pa je važno znati koja su to prava koja nam omogućuju minimalnu materijalnu i socijalnu sigurnost. U KGZS-u postoji dio savjetodavaca koji svakodnevno odgovaraju na pitanja o mogućnostima uključivanja u socijalno osiguranje, odlasku u mirovinu, ostvarivanju prava iz javnih sredstava, pravima u slučaju bolesti ili ozljede, kvaliteti života, pravima žena i drugim sličnim temama.

Nakon stručnog skupa i zajedničkog ručka organizirano je razgledavanje OPG-a Zadravec Romina koje se bavi proizvodnjom i preradom mlijeka na farmi s 18 muznih krava i mini siranom (korisnica raznih mjera RR i županijskih potpora) i  OPG-a Čutura Domagoj koje se bavi proizvodnjom jagoda i povrća u plastenicima i na otvorenom (korisnik mjere za mlade poljoprivrednike). Oba OPG-a se nalaze u mjestu Kusanovec, općina Brckovljani.

Zadnji obilazak je bio u naselju Pluska, općina Luka i to posjet farmi Vrhovec Stjepana sa 60 krava i s robotskom mužnjom i preradom mlijeka u vlastitoj sirani te proizvodnjom vina na 1 ha nasada vinove loze (korisnik raznih mjera RR i županijskih potpora) i posjet OPG-u Vrhovec Ivan koji se bavi tovom junadi i uzgojem crne slavonske svinje (korisnik mjere za mlade poljoprivrednike).

Ovaj posjet slovenskih kolega nastavak je suradnje započete krajem prošle godine kroz nekoliko on-line sastanaka slovenskih i hrvatskih institucija u poljoprivredi, a vezanih uz provođenje zajedničke poljoprivredne politike. Potrudit ćemo se da se ta suradnja nastavi i dalje.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

U okviru provedbe Obzor 2020 projekta iz Programa EU za znanost i inovacije naziva DESIRA (Digitalizacija: ekonomski i socijalni utjecaj u ruralnim područjima) osnovana je Radna skupina (engl. Living Lab – „živi laboratorij“), kojeg sačinjavaju stručnjaci u okviru zainteresiranih sektora, u ovom slučaju poljoprivrede, turizma i informacijskih tehnologija.

Osnovni cilj osnivanja Radne skupine je utvrđivanje značaja digitalizacije u povezivanju lokalne poljoprivrede i turizma na području Jadranske regije, a aktivnosti članova provoditi će se organizacijom i provođenjem radionica.

Na temelju toga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede organizirala je radionicu 24. rujna 2021. godine u Poreču za članove radne skupine.  Na radionici je sudjelovalo 14 članova radne skupine  i to predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Instituta za poljoprivredu i turizam, ICT sektora, poljoprivrednika i turističkog sektora.

Cilj ove radionice bio je izraditi predložak digitalnog rješenja za sveobuhvatno, višerazinsko povezivanje lokalne poljoprivrede i turističkog sektora na području Jadranske regije Hrvatske u obliku kakvom ga vidimo 2031. godine. Predložak, u vidu scenarija, izraditi će se na teorijskoj razini poštujući smjernice koje su zajedničke svim radnim skupinama (Living lab-ovima) na DESIRA projektu.

Pitanje scenarija na kojem se radilo na sastanku bilo je „Kako će digitalne tehnologije poboljšati promicanje i prodaju lokalnih poljoprivrednih proizvoda na turističkom tržištu do 2031. godine?“. Članovi radne skupine zajedno su prokomentirali pokretače promjena. Prisutni su bili podijeljeni u dvije grupe i definirana su 4 scenarija od toga dva nacrta scenarija koji su vjerojatni pozitivni scenarij i vjerojatni negativni scenarij. Nazivi scenarija bili su sljedeći: „ Ruralno obojen digitalni život“ i „Elitni, lokalni, ekološki, digitalni alat (ELEDA)“. U grupama se radila razrada pojedinih scenarija te su zajednički sumirali glavne elemente nacrta scenarija i raspravili. Nakon toga svaka je grupa izradila vremensku traku budućih događaja za ostvarivanje njihovog scenarija.

Sudionici su zaključili da će u budućnosti digitalna rješenja imati ključnu ulogu u povezivanju lokalne poljoprivrede i turizma, te smo se svi složili oko glavnih pravaca kojima će teći razvoj.