MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo

Ratarstvo, Savjet

Berba duhana

Zahtjev za izravna plaćanja u 2019. godini za proizvodnju duhana u Republici Hrvatskoj podnijela su 543 gospodarstva. Od 2010. do 2017. godine prosječne površine pod duhanom bile su oko 5.000 ha, dok je u 2018. godini (prema podacima Statističkog ljetopisa) zabilježen pad površina pod duhanom na 3834 ha. Prosječan prinos suhog lista tijekom navedenog razdoblja iznosio je oko 2 t/ha, uz vrlo mala variranja između godina. Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, površine pod duhanom bile su znatno veće i kretale su se oko 17.000 ha, dok je prinos suhog lista bio od 1 do 1,5 t/ha. Oko 80% proizvodnih površina duhana smješteno je u Virovitičko–podravskoj županiji. U Hrvatskoj se uzgajaju 2 tipa krupnolisnih duhana i to svjetla virginija i burley. Duhan je radno intenzivna kultura i zahtjeva puno ljudskog rada. Budući da duhan dozrijeva po insercijama od najdonjih listova (podbira) prema gore (vršno lišće), berba jednog usjeva odvija se u više navrata. Jedan od najvećih problema u proizvodnji duhana je nedostatak radne snage za berbu. Proizvođači duhana odlaze i do mjesta 50 km udaljena od polja u potrazi za radnom snagom. Iseljavanjem stanovništva zadnjih godina taj problem je postao još i veći.

Budući da je proizvodnja duhana još uvijek profitabilna kultura, a otkup i isplata sigurni, proizvođači ne žele napustiti ovu proizvodnju. Da bi riješili problem berbe, određeni broj proizvođača kupio je stroj za berbu duhana (slika 1.) Prednost strojne berbe je brzina, ali  zato ručna berba daje kvalitetniji proizvod. Kod ručne berbe berač bere samo tehnološki zrele listove, dok stroj to ne razlikuje. Poslije strojne berbe duhan se mora  presložiti da bi se mogao staviti u ramove i na sušenje. Listovi nakon strojne berbe često su izlomljeni. Stroj za berbu se podešava na visinu berbe (slika 2.) i najčešće bere 3 – 4 lista, a može i više.

Može se zaključiti da je strojna berba duhana ipak brža i djelomično rješava problem radne snage, ali još uvijek duhan zahtjeva više ljudskog rada od većine ratarskih kultura.

Mirjana Rastija Novak, mag. ing. agr.

Povrćarstvo, Ratarstvo, Savjet

Berba i skladištenje luka

Luk ( Allium cepa ) povrtna je kultura, koja se može proizvesti iz lučica, ali i iz sjemena. Luk proizveden iz lučica dozrijeva ranije, već u srpnju, dok se luk iz sjemena bere sredinom kolovoza pa sve do početka rujna.
Ovisno o tehnologiji uzgoja i vegetacijskoj godini, ali i o različitim sortama, rokovi berbe mogu se razlikovati.

Određivanje rokova berbe luka

Vrijeme berbe luka itekako je važno, ponajviše radi dužeg i boljeg skladištenja, ali i zbog postizanja boljeg okusa. Osim toga, uspije li se luk duže sačuvati, zasigurno može postići i bolju cijenu na tržištu.
Što se kasnije obavlja berba, okus luka postaje intenzivniji i ljući, premda ljutinu može uzrokovati i manjak vlage, odnosno neravnomjerno raspoređene oborine tijekom ljetnih, sušnijih razdoblja.
Određivanje rokova berbe sjemenskog luka najčešće je ovisno o lisnoj masi tj. kada se lišće osuši, odnosno oko 100 do 120 dana nakon sjetve.
Luk iz lučice, koji se bere ranije, zna se ostavljati na polju da se u potpunosti osuši. Svakako treba voditi računa o prekrivanju luka s lisnom masom, da ne bi došlo do ožegotina izazvanih sunčevim zrakama.
Luk proizveden iz sjemena se bere kada se lisna masa 50-80 % osuši i polegne, a lažna stabljika omekša. Luk s djelomičnom zelenom lisnom masom se „pokosi“, odreže na visinu 6-8 cm iznad samih glavica. Nakon što se vrat luka djelomično osuši kombajnom se vade glavice. Berbu treba planirati za suha vremena te u ranijim jutarnjim satima, kad temperature nisu tako visoke.

Mehaniziranom berbom luk se ne ostavlja na polju da se u potpunosti osuši, stoga ga je potrebno posušiti u za to namijenjenim sušarama ili u suhom, sjenovitom skladištu, uz dobro strujanje zraka.
Luk se odvaja od svih nečistoća (grumena zemlje, korova) i oštećenih glavica te se otprema u sušaru. Sušare moraju imati perforirani pod te sustave za ventilaciju toplog zraka i regulator vlage. Nakon sušenja luk se može skladištiti ili odmah staviti u prodaju.
Ako se skladišti, skladišta moraju zadovoljavati uvjete za što duže čuvanje, vodeći pri tome računa o dobroj ventilaciji, provjetravanju samih skladišta te mogućnosti reguliranja temperature i vlage zraka.

                                              

Luk se čuva na temperaturi od oko 0-3 ºC i vlazi zraka oko 65-75 %. Glavice luka se mogu čuvati i na višim temperaturama od 20-25 ºC, ali tada će zasigurno doći do gubitka na masi i kvaliteti.
Luk se može skladišti u boks paletama ili vrećama složenim s dovoljnim razmakom između paleta ili vreća, da strujanje zraka bude ravnomjerno.
Prije pakiranja potrebno ga je kalibrirati prema zahtjevima kupca i pakirati u vreće različite kilaže. Najčešće se za „žuti“ ili „crveni“ luk koriste narančaste, dok se za ljubičasti luk koriste ljubičaste vreće.

                                                        

 

                                                        

 

Autorica teksta i slika: Jelena Stipetić, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za hortikulturu

Ratarstvo, Savjet

Proizvodnja pivarskog ječma

Posljednjih godina pivarski ječam je sve zastupljeniji u plodoredu na našim poljoprivrednim gospodarstvima. Posljedica je to ugovaranja proizvodnje za potrebe tvornice slada tvrtke Axereal Croatia d.o.o. sa sjedištem u Novoj Gradiški.  Navedenom otkupljivaču i ove je godine u planu ugovoriti do 12.000 ha pivarskog ječma.

Nekoliko je razloga zašto bi pivarski ječam trebalo uključiti u plodored na svome gospodarstvu. Prije svega razlog je ekonomske naravi. Naime, otkupna cijena pivarskog ječma je u prosjeku 20 % veća od cijene pšenice, a prinosi iz godine u godinu su sve stabilniji i viši. Ječam kao predusjev  izrazito je zahvalan jer rano napušta tlo i omogućuje kvalitetnu pripremu za naredni usjev prije svega za uljanu repicu. Osim toga posljednjih godina sve je učestalija praksa postrne sjetve soje (sorte 000) što se pokazalo dobrim i ove godine gdje se uz minimalna ulaganja (dozvoljena je sjetva vlastitim sjemenom) može postići zadovoljavajući prinos i tako ostvariti dodatni dohodak iako smo tu dosta ovisni o prisutnosti oborina u ljetnim mjesecima. Slijedeći razlog uključivanja pivarskog ječma u plodored je siguran otkup. Novogradiška tvornica slada ugovara proizvodnju na cijelom žitorodnom području naše države, od Srijema do Međimurja. U tijeku žetve organiziran je otkup pivarskog ječma na više lokacija, a proizvođačima koji dovoze ječam u tvornicu slada u Novu Gradišku plaća se subvencija prijevoza.

Iako je prošlogodišnja sezona u početku proizvodnje bila popraćena sušom, otežanim uvjetima za klijanje i nicanje te manjkom oborina u prvom dijelu vegetacije, konačni rezultati proizvodnje bili su više nego zadovoljavajući ističu tehnolozi. Tvornica slada je otkupila 60.000 tona ječma prve klase, dakle iznimne kvalitete sa nešto povišenim sadržajem proteina no još uvijek u granicama prihvatljivog od 9,0-11,5 %. Proteini iznad ove gornje granice su nepoželjni jer negativno utječu na kvalitetu slada. Obično poljoprivrednici koji se prvi puta susreću sa ovom proizvodnjom ako dovoljno pažnje ne obrate na preporuke struke oko gnojidbe, imaju povećan sadržaj proteina pa im usjev bude neuvjetan za otkup. Takvih proizvođača iz godine u godinu je sve manje  jer im je na raspolaganju tim terenskih agronoma sladare koji prati u svakom momentu proizvodnju a savjete dobiju i u našim uredima.

Tehnologija proizvodnje pivarskog ječma je standardizirana počev od izbora površina za sjetvu, plodoreda i same sjetve i zaštite usjeva. Suvremeni strojevi omogućuju kvalitetnu obradu i pripremu tla i sve prisutniji su na  našim gospodarstvima i to je dobro, no za zamijetiti je kako u tehnologiji proizvodnje, općenito, ne samo kod proizvodnje pivarskog ječma, više se pridaje pažnje  sili tehnike nego finoći struke. Većina naših poljoprivrednika koristeći razne mjere ruralnog razvoja imaju i obavezu edukacije. Upravo kroz navedene edukacije nastojimo ukazati na potrebu poznavanja resursa proizvodnje, prije svega tla, njegova potencijala kao i načinima očuvanja i povećanja plodnosti s naglaskom na analizu tla. Upravo u proizvodnji pivarskog ječma, za razliku od proizvodnje pšenice gdje kvalitetni razredi ovise o visokom sadržaju proteina, trebamo poznavati kapacitete tla. Posebnu pažnju treba posvetiti izboru proizvodne površine i izbalansiranoj gnojidbi. Također vrlo je važno prikladno zaštititi ječam od korova, bolesti i štetnika kako bi se proizvelo krupno i dobro naliveno zrno. Kod izbora proizvodne površine osim što treba birati ravne parcele ujednačene plodnosti, površine sa dobrim vodozračnim odnosom, treba izbjegavati one na kojima je primijenjen stajski gnoj ili digestat.

U jesen je potrebno obaviti osnovnu i predsjetvenu gnojidbu mineralnim gnojivima sa manjim udjelom dušika (NPK 7-20-30 ili NPK 0-20-30) ili primjenom pojedinačnih gnojiva MAP-a i KCL-a. Kod pravilnog izbora načina gnojidbe umnogome će nam pomoći već navedena analiza tla koju kroz predavanja poljoprivrednicima stalno potenciramo. Posebno treba paziti na pravovremenu primjenu dušičnih gnojiva. Prihrane se uglavnom provode KAN-om u dva navrata i to u proljeće u ranijim fenofazama rasta i razvoja biljaka. Budući je ječam osjetljiv na polijeganje preporuča se primjena regulatora rasta koji skraćuju i učvršćuju stabljiku. Isto tako tvornica slada preporuča  u fazi busanja obaviti folijarnu prihranu gnojivom Oligo-Star Starter koji sadrži fosfor. U navedenoj fenofazi fosfor potiče razvoj korijena i ustabiljuje biljku. Posebnu pozornost tijekom vegetacije treba obratiti na pojavu bolesti sive, mrežaste i ramularijske pjegavosti koje u vrlo kratkom roku mogu napraviti velike štete usjevu kao i na pojavu lisnih ušiju u jesen koje prenose virusnu bolest žutu patuljavost ječma. Pivarski ječam ne treba sijati prerano, optimalni rokovi su od 1.-10. listopada a u pravilu treba izbjegavati sjetvu nakon 15. listopada.

Za kvalitetu ječma umnogome je zaslužna i selekcija. U ovogodišnjem planu tvornice slada na raspolaganju su slijedeće sorte: Lukas, Casanova, Tepee, Planet, Quench i Laureate. Sve sorte su dvorednog tipa, prilagođene našim uvjetima proizvodnje te daju stabilne prinose odgovarajuće kvalitete za potrebe  sladarske industrije. Svake godine siju se pokusna polja sorata pivarskog ječma koja na Danima polja pivarskog ječma budu prezentirana velikom broju proizvođača i agronoma. Na jednom mjestu sastaje se struka i proizvođači i u pokusnom polju razmijene svoja saznanja i iskustva.

Dobrim pristupom svim čimbenicima koji definiraju proizvodnju, proizvodnja pivarskog ječma je u svakom pogledu poželjna na našim njivama.

 

Mladen Konjević, dipl.inž. poljoprivrede

Ratarstvo, Savjet

Agrotehnika proizvodnje ozimog ječma

Ječam se uglavnom koristi kao stočna hrana (nakon kukuruza prva je žitarica u ishrani stoke) jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. Pogodan je za ishranu svinja, u ovčarstvu i govedarstvu, a manje u peradarstvu.

U industriji se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i alkohola jer daje kvalitetan slad. Slad ječma koristi se u pekarskoj, tekstilnoj industriji, u proizvodnji kvasca, škroba i dr.

Za ishranu stoke koriste se šesteroredne sorte, a u pivarskoj se industriji koriste dvoredne sorte.

Za uzgoj ječma treba izabrati tla na kojima nema zadržavanja suvišnih oborinskih i visokih podzemnih voda. Može se uzgajati  na nagnutim površinama i većim nadmorskim visinama gdje druge žitarice ne mogu uspijevati.

Korijen je žiličast, ali slabije usisne snage u odnosu na ostale strne žitarice. Stabljika ima 5–7 koljenaca i međukoljenaca, može narasti i do 1,5 m, šuplja je i sklona polijeganju. Plod je zrno.

Skromnih je zahtjeva prema vlazi i toplini u odnosu na pšenicu. Podnosi i niske temperature do -20 °C nakon što prođe proces kaljenja. Ranije počinje i ranije završava vegetaciju, pa stoga nešto bolje podnosi sušu. Na nedostatak vode najosjetljiviji je u vrijeme nalijevanja zrna. Ima slabije razvijeniji korijen od drugih žitarica i ne podnosi tla slabije kvalitete (naročito pivarski) te kisela tla.  Obvezno ga treba uzgajati u plodoredu jer uzgoj u monokulturi ima za posljedicu niske prinose i veću pojavu biljnih bolesti. Najbolji rezultati postižu se ako se sije nakon krumpira, industrijskih kultura (suncokret, uljana repica, šećerna repa) i zrnatih mahunarki (grah, grašak, soja).Treba izbjegavati sjetvu nakon kultura intenzivno gnojenih dušičnim gnojivima te nakon DTS zbog opasnosti od polijeganja. Nikada ne sijati nakon strnih žitarica, a posebno zobi.

Za ozimi ječam obrada tla treba početi ranije nego za pšenicu, s obzirom na raniju sjetvu. Sjetvu treba započeti krajem rujna, a završiti najkasnije do polovice listopada. Nakon ranih predkultura obično se obavljaju dva oranja, pliće nakon žetve predkulture i dublje, osnovno, 2-3 tjedna prije sjetve (do 25 cm) uz zaoravanje mineralnih gnojiva predviđenih za osnovnu gnojidbu. Dopunskom pripremom tla (tanjurača, drljača, sjetvospremač, rotodrljača) treba stvoriti usitnjeni površinski sjetveni sloj mrvičaste strukture do dubine sjetve. Najsigurniju, najtočniju i najracionalniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla.

Gnojidba ječma može se obaviti gnojivima organskog podrijetla. Ukoliko se koriste samo mineralna gnojiva, za osnovnu gnojidbu poželjno je koristiti  formulacije s povišenim sadržajem P2O5 i K2O (NPK 7:20:30, 10:30:20, 6:18:36, …), a u predsjetvenoj gnojidbi startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem hraniva (NPK 15:15:15, 18:18:18 i sl.).  Prihrana se obavlja isključivo dušičnim gnojivima. Prvu prihranu ječma najbolje je obaviti odmah nakon zime, kad je usjev u početnoj fazi busanja.

 

Pri izboru sorte ječma moramo znati njegovu namjenu. Za sjetvu obvezatno treba koristiti deklarirano sjeme. Sije se žitnom sijačicom uz poštivanje preporučenog sklopa za odabranu sortu, na dubinu 3-5 cm.

U jesenskom periodu pri proizvodnji ozimog ječma treba voditi brigu o suzbijanju korova.

Žetva se obavlja kad vlaga zrna bude manja od 14 %. Žetva ozimog ječma dolazi oko 8 dana prije žetve pšenice. Realno očekivani prinosi ozimog ječma uz provođenje svih agrotehničkih mjera iznose 5 i više t/ha.

                                                                                    Danijela Glavica-Tominić, dipl. ing. agr.

Foto: Gordana Đurić

Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest

Održano 16. Natjecanje orača Brodsko-posavske županije

U petak 2. kolovoza 2019. godine održano je šesnaesto županijsko natjecanje orača. Znanje i vještinu oranja odmjerili su; 7 natjecatelja u kategoriji plugova ravnjaka i 5 natjecatelja u kategoriji plugova premetnjaka.

Andrijevčani se mogu pohvaliti da su dva puta ugostili najbolje orače Brodsko-posavske županije i jednom najbolje orače Republike Hrvatske. Naime, 2013. godine u mjestu Sredanci u Općini Donji Andrijevci, održano je 11. državno natjecanje orača gdje je Brodsko-posavska županija po prvi puta bila domaćin takve manifestacije. Isto tako, 2005 godine u Donjim Andrijevcima održano je i prvo natjecanje orača Brodsko-posavske županije od samostalnosti Republike Hrvatske. Ovo je bilo kratko prisjećanje za sve orače i ljubitelje natjecateljskog oranja.

Okupljenima su se obratili Đuro Cerovčec član izvršnog odbora HUONO-a, načelnik općine Donji Andrijevci Tomislav Marijanović i načelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željko Burazović koji je ujedno otvorio 16. natjecanje orača.

Uvjeti za oranje bili su povoljni, probleme su jedino imali natjecatelji koji nisu imali pretplužnjake što im je stvaralo poteškoće kod zaoravanja žetvenih ostataka.

Nakon unosa ocjena i obrade podataka suci, Branko Pilaš, Ivica Prpić i Đuro Cerovčec kreirali su sljedeći poredak:

U kategoriji plugova ravnjaka:

  1. Ivan Petričević (Bodovaljci)
  2. Matej Dorić (Svilaj)
  3. Antun Jovičić (Svilaj)
  4. Krunoslav Zmaić (Stari Perkovci)
  5. Marijan Petričević (Bodovaljci)
  6. Antun Osojčić (Prnjavor)
  7. Valentin Lekić (Vrbje)

U kategoriji plugova premetnjaka:

  1. Šimo Karavidović (Gundinci)
  2. Mato Karavidović (Gundinci)
  3. Ivan Karavidović (Gundinci)
  4. Darko Vukovac (Velika Kopanica)
  5. Damir Mikleušević (Mala Kopanica)

Jedna zanimljivost se dogodila u kategoriji plugova premetnjaka gdje su prva tri mjesta osvojili braća Šimo, Mato i Ivan Karavidović iz Gundinaca, što je na ponos i obitelji Karavidović i općine Gundinci.

Najmlađi natjecatelj je šesnaestogodišnji Antun Ostojčić iz Prnjavora koji se prvi puta natječe.

Pobjednik u kategoriji plugova ravnjaka Ivan Petričević iz Bodovaljaca te pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka Šimo Karavidović iz Gundinaca predstavljat će Brodsko-posavsku županiju na 17. Natjecanju orača Republike Hrvatske koje će se održati 21. rujna 2019.godine u Sunji, Sisačko-moslavačka županija.

Nakon dodjela nagrada i priznanja upriličen je svečani ručak za natjecatelje, sponzore, organizatore i sve posjetitelje. Dobro raspoloženje uz pjesmu i zvuk slavonske tamburice nastavljeno je do kasnih popodnevnih sati.

Organizatori natjecanja, Udruga natjecatelja u oranju Brodsko-posavske županije, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede i Upravni odjel za poljoprivredu Brodsko-posavske županije zahvaljuju se općini Donji Andrijevci kao domaćinu natjecanja, Lovačkom društvu koje nas je ugostilo u svome objektu, te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šime Marijanovića iz Donjih Andrijevaca koji je ustupio svoju poljoprivrednu parcelu najboljim oračima županije. Zahvaljujemo se i svim sponzorima koji su na svoj način pripomogli da svi natjecatelji odu zadovoljni s ovog natjecanja.

Ivanu i Šimi želimo dobro oranje i ravnu brazdu na predstojećem državnom natjecanju.

Dario Đurđević, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet

Rezultati žetve sortnog pokusa pšenice s osvrtom na troškove proizvodnje pšenice

Postizanje stabilnih uroda žitarica zadovoljavajuće kakvoće cilj je svakog poljoprivrednog proizvođača koji se bavi ovom proizvodnjom. Ekonomska isplativost proizvodnje žitarica, posebice pšenice ovisna je o čitavom nizu čimbenika, a naročito nakon 2015. godine od kada se pšenica otkupljuje prema parametrima kvalitete (najvažniji: sadržaj proteina, hektolitarska masa). Svakako da se stabilni i visoki prinosi dobre kakvoće ne mogu postići bez provođenja  pravodobne i pravilne agrotehnike, no na kvalitetu veliki utjecaj imaju i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone. Vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone 2018./2019. na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske doprinijele su povećanim ulaganjima zbog potrebe provođenja tri tretmana za zaštitu pšenice od biljnih bolesti. Ovakva situacija ponavlja se nekoliko posljednjih godina zbog povećane količine oborina tijekom mjeseca srpnja (od posljednjih deset godina samo u dvije godine izmjerene količine oborina tijekom srpnja bile su ispod 100 mm/m² na području Međimurske županije). U ovogodišnjoj vegetacijskoj sezoni uzgoja pšenice na području Međimurske županije u mjesecu srpnju zabilježeno je na većini lokaliteta oko 180 mm/m² oborina. Također su temperature bile niže od prosječnih godina što je izazvalo produžetak fenofaze cvatnje pšenice. Sve ranije navedene činjenice uvjetovale su potrebu provođenja dva tretmana zaštite protiv biljnih bolesti (faza zastavice i klasanje). Kod većine poljoprivrednih proizvođača koji su obavili samo dvije zaštite (na početku vlatanja, i u klasanju) zbog niskih temperatura prošlo je dosta vremena od prvog tretmana i primijećena je intenzivnija zaraza biljnim bolestima što je rezultiralo smanjenjem ostvarenog prinosa. Iako se radi opisanih prilika tijekom vegetacije, očekivao kasniji početak žetve, povišene temperature u lipnju doprinijele su ubrzanom dozrijevanju ozimih žitarica (27.06.2019. i 01.07.2019. na području Međimurja zabilježene su maksimalne dnevne temperature iznad 36°C). Učestale kiše tijekom žetve na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske produžile su žetvu, tako da je žetva proizvodnog pokusa 42 sorte pšenice obavljena tek 21. srpnja 2019. Postignuti prosjek prinosa sve 42 sorte pšenice u pokusu iznosio je 9.654 kg/ha. Valja naglasiti da je u pokusu bila provedena gnojidba prema analizi tla i uz ciljani prinos od 8 t/ha. Prosjek sadržaja proteina u zrnu pšenice bio je zadovoljavajući 13,48%, no prosjek hektolitarske mase je zbog kasne žetve obavljene nakon učestalih oborina bio manji i iznosio je 76,2 kg/hl. Primjenom UAN-a u fazi klasanja postiglo se povećanje proteina u zrnu svih sorata pšenice te je prosjek sadržaja proteina u zrnu pšenice kod primjene UAN-a iznosio prosječno za sve 42 sorte 14,75.

Ostvareni prihodi u proizvodnji pšenice jako ovise o ulaganjima, vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone, ostvarenoj visini prinosa, ali i o ostvarenom razredu kvalitete. Najveći trošak u ukupnim troškovima proizvodnje pšenice (temeljeno na desetogodišnjim provedenim pokusima na kojima se provodi visoka razina agrotehnike) predstavljaju troškovi  gnojidbe, zatim mehaničke operacije, sredstva za zaštitu bilja (tijekom ove sezone, na ovom pokusu: tretman protiv korova, tri tretmana protiv biljnih bolesti i jedan protiv leme), dok trošak za kupnju deklariranog sjemena predstavlja tek 10% ukupnih troškova proizvodnje.

Stoga je racionalna gnojidba provedena prema prethodno napravljenoj analizi tla i primijenjena u skladu s planiranim prinosom jako važna za ostvarivanje određene dobiti uz istodobno očuvanje okoliša.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

 

Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet

Ljetni radovi u polju

Završetkom žetve počinje nova sezona proizvodnje. Tijekom ljetnog perioda potrebno je onemogućiti nesmetan rast i razvoj korova, spriječiti njihovo osjemenjivanje, sačuvati vlagu za sjetvu ozimih kultura (uljana repica) i usjeva namijenjenih za zelenu gnojidbu.

Nakon žetve poželjno je napraviti analizu tla i sukladno analizi napraviti kalcizaciju (ako je potrebna) i pripremiti gnojidbu za kulture koje se planiraju sijati na parceli.

Održavanje parcele bez korova moguće je obaviti: tanjuračom, gruberom ili prašenjem strništa.

 

grubirani strnjak, srpanj 2019

 

Izgled parcele nakon malčiranja i grubiranja biljnih ostataka uljane repice, srpanj 2019.

 

Podrivanje tla

U ljetne radove ubrajamo podrivanje tla podrivačima kojima probijamo taban pluga, odnosno rješavamo problem zbijenosti tla, omogućujemo bolju ocjeditost te uz veću prisutnost kisika bolju razgradnju organske tvari i, ne manje važno, popravljamo strukturu tla. Učinak bi trebao biti vidljiv po ujednačenosti kasnijeg usjeva na cijeloj parceli. Ova mjera treba biti obavljena u vrijeme kad je tlo suho u oraničnom i pod oraničnom dijelu.

Sjetva postrnih usjeva za zelenu gnojidbu

Za zelenu gnojidbu biramo vrste koje brzo niču, razvijaju je i rastu, a među njima su biljke iz botaničke porodice krstašica: krmne repice (Perko i Petranova), uljana rotkva (Rauola) ili uljana repica (različite sorte koje se nalaze u prodaji). To su vrste izrazito brzog i velikog porasta (sprečavanje zakorovljenosti tla) i dobro razvijenog i razgranatog podzemnog dijela. Veliki korjenov sustav popravit će vodozračni režim tla, umanjiti zbijenost tla. Poboljšat će se ocjeditost tla i uz veću prisutnost zraka ubrzati razgradnja organske tvari. Veliki korjenov sustav ima usvojit će hranjiva (koja su isprana oborinama) iz dubljih slojeva tla u nadzemni dio biljke koji ćemo usitniti, zaorati i na taj način vratiti hranjiva u oranični dio tla.

Trošak sjetve vrsta za zelenu gnojidbu, provođenje podrivanja i ostalih opisanih agrotehničkih mjera definitivno postoji, ali je njihov učinak višestruk. Najbitniji učinak je poboljšanje kvalitete, rodnosti i ujednačenosti parcele.

 

 Ivan Ključec, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest

Dan polja soje u Maloj Mlaki

U petak 19. 07. 2019. godine održan je Dan polja soje u Maloj Mlaki u organizaciji Ministarstva poljoprivrede – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Program je obuhvatio pregled sortnog pokusa soje uz prikaz primijenjene agrotehnike u usjevu s posebnim naglaskom na zaštitu od korova. Ukupno su posijane 24 sorte soje različitih vegetacijskih grupa 000, 00-0, 0, 0-I, I, različitih oplemenjivača i distributera sjemena: Bc institut d.d., Poljoprivredni institut Osijek, Axereal Croatia, Maunthner d.o.o. i RWA Hrvatska d.o.o. Unatoč visokim temperaturama, na parcelama OPG-a AGRO MIP okupilo se tridesetak poljoprivrednih proizvođača s područja grada Zagreba. Nakon obilaska pokusnog polja poljoprivrednicima su se obratili djelatnici Uprave za stručnu podršku Tatjana Međimurec, Dragica Tresk Penezić i Luka Jović. Sudionici su upoznati sa svim primijenjenim agrotehničkim mjerama na površini pokusa, a predstavnici proizvođača sredstava za zaštitu bilja Bayer Crop Science i BASF Croatia d.o.o. upoznali su prisutne s primjenom herbicida i njihovim učinkom. Na svakoj parceli ostavljene su kontrolne parcelice bez primjene herbicida na kojima se moglo vidjeti koliki bi problem pričinili korovi bez kvalitetne zaštite usjeva. Predstavnici oplemenjivača i distributera sjemena: BC institut d.d, Poljoprivredni institut Osijek, Axereal Croatia, Maunthner d.o.o. i RWA Hrvatska d.o.o. predstavili su karakteristike sorata posijanih u pokusu.

Ovim putem zahvaljujemo svim oplemenjivačima i distributerima sjemena, te proizvođačima sredstava za zaštitu bilja (BC institut d.d., Poljoprivredni institut Osijek, Axereal Croatia, Maunthner d.o.o., RWA Hrvatska d.o.o., Bayer Crop Science i BASF Croatia d.o.o.) koji su sudjelovali u provođenju ovog pokusa kao i vlasniku OPG-a AGRO MIP Miroslavu Pisačiću.

Pogled na pokus

Luka Jović, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Trajni travnjaci

Smanjenjem stočnog fonda, livade u Arkod pregledniku evidentirane kao trajni travnjaci dobivaju drugu namjenu i prelaze u oranice, iako su u katastarskom pregledniku evidentirane kao livade možda i više od jednog stoljeća. Livade su bile značajne za spremanje kvalitetnog sijena i otave, a nakon skidanja drugog otkosa livade su služile za ispašu. Na takav način vodila se briga o botaničkom sastavu naših livada – danas trajnih travnjaka. Značajnim smanjenjem broja stoke, preživača, od 2015. godine površine evidentirane kao livade preorane su i privedene drugim kulturama ne uvažavajući bioraznolikost. Time su uništena dugogodišnja staništa flore i faune, a na žalost sve je manje livada, odnosno trajni travnjak u našem okruženju.

Godina je započela sušnim periodom, gdje trava gotovo nije rasla, a zatim je nastupilo kišno razdoblje koje je otežalo spremanje sjena pa i ulazak mehanizacije na parcele. Na prste možemo nabrojiti poljoprivrednike koji su sa livada skinuli i drugi otkos, jer je prvi otkos spremljen u sjenažu.

Preporuka je za sve stočare, da vode brigu o pravovremenoj košnji kako livada tako i zasijanih trava, travnih smjesa, djetelina i lucerne sa oranica. Samo kvalitetnom voluminoznom krmom možemo postiti veću proizvodnju mlijeka, a da bi dobili kvalitetni finalni proizvod kod prerade mlijeka od velikog je značenja spremiti kvalitetno sijeno.

Napomena za poljoprivrednike koji koriste potpore u poljoprivredi, da poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, moraju minimalno održavati napasivanjem stoke u vlasništvu i/ili posjedu do 15. rujna 2019. godine ili kositi barem jednom godišnje, pri čemu prva košnja treba biti obavljena do 30. lipnja 2019. godine u skladu s pravilima višestruke sukladnosti.

Datum prve košnje ne primjenjuje se na površine iz:

  • operacije 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,
  • operacije 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i
  • operacije 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira.

Datum prve košnje ne primjenjuje se i na poljoprivrednim površinama pod trajnim travnjacima koje su definirane kao gorsko planinsko područje, gdje prva košnja treba biti obavljena do 31. srpnja 2019. godine.

Nedavno, sve su to bile livade.

Ako poljoprivrednici koristite  Mjeru 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,  ulaskom u sustav potpora trebaju se pridržavati slijedećih obaveza u trajanju od 5 godina:

  1. svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz M10,
  2. zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja,
  3. zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja,
  4. košnja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama,
  5. vrijeme i učestalost košnje određena je prema regijama, zadnji dan do kada se može obaviti košnja je 15. rujna.
Regija Početak košnje Broj otkosa
Kontinentalna nizinska 1. kolovoza Jedan
Brdsko-planinska 20. srpnja Jedan do dva
Mediteranska 15. srpnja Jedan
  1. ukoliko se travnjak koristi za napasivanje, dozvoljeno je maksimalno 1,0 UG/ha ovaca, koze, goveda i/ili kopitara, minimalni pašni pritisak je 0,3 UG/ha,
  2. ručno odstranjivati pojedinačne biljke koje nisu prikladne za ispašu: Amorpha fruticosa (čivitnjača), Asclepias syriaca L. (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L. (obalna dikica),
  3. hidromelioracijski zahvati nisu dozvoljeni,
  4. voditi evidenciju o provođenju svih radnji na Obrascu 3,
  5. tijekom obveznog razdoblja provoditi operaciju na istim površinama u skladu s podnesenim zahtjevom za ulazak u sustav potpore i donesenom Odlukom o ulasku u sustav potpore kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu,

(2) Evidenciju korisnik dostavlja na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Kako znati koja je parcela travnjak velike prirodne vrijednosti ?

Uvidom u zapisnik Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju o uporabi Arkod parcela u opaskama je naznačeno koja parcela može biti evidentirana kao travnjak velike prirodne vrijednosti i gdje se nalazi.

Nemojte zapisnike samo potpisati, već ih treba obvezno i pročitati. Vašim potpisom prihvaćate da ste upoznati sa  svim zakonima i propisima. Ako nešto nije jasno korisnicima navedenih mjera, mogu se obratiti  nadležnim županijskim službama APPRRR ili Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Vera Jandrić- viša stručna savjetnica

dipl. ing. poljoprivrede -stočar

Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest

Slavonijo dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje

Malo mjesto Đeletovci, u sastavu općine Nijemci, smjestilo se na obalama rijeke Bosut, uz izobilje hrastovih šuma i plodnih oranica koja su prošarana naftnim poljima koja uz poljoprivredu Đeletovcima daju veliku važnost u gospodarskom razvoju ovog dijela županije.

Unatoč velikom stradanju u Domovinskom ratu, mještani Đeletovaca su zadržali i njeguju svoje tradicije i domaćinsku širokogrudnost, što su pokazali nebrojen broj puta, pa tako i 17. srpnja 2019. kada su ugostili orače iz Vukovarsko-srijemske županije na 17. županijskom natjecanju u oranju. Ova manifestacija se uklopila u brojna događanja koja organiziraju Đeletovčani kao domaćini projekta „Seoska prijestolnica“ Vukovarsko-srijemske županije 2019.

Organizatori ove značajne manifestacije bili su : Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva – Podružnica Vukovarsko-srijemske županije, Udruga natjecatelja u oranju Vukovarsko-srijemske županije, Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu i Općina Nijemci. Glavni pokrovitelj natjecanja je već tradicionalno Vukovarsko-srijemska županija, a glavni sponzor tvrtka „Lagro“ – Vinkovci.

Za ovogodišnje natjecanje odazvali su se svi naši vjerni sponzori, a to su: Pioneer sjeme-Zagreb, PMT-Poljoopskrba međunarodna trgovina-Zagreb, BC Institut d.d. – Rugvica, Poljoprivredni institut-Osijek, Agroglas-Osijek, PIK-Vinkovci. Ovim putem se zahvaljujem svima i nadam se da će se ova suradnja nastaviti, pa i proširiti.

Program natjecanja je započeo pozdravnom riječi predsjednika Udruge natjecatelja u oranju Vukovarsko-srijemske županije Đure Cerovčeca, koji je zahvalio natjecateljima na odvažnosti na sudjelovanju, a ostalima na dolasku, zahvalio se i domaćinima na toplom gostoprimstvu i zaželio svima ugodan boravak. Pozdravnoj riječi se pridružio pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu gospodin Andrija Matić, a na zadovoljstvo svih prisutnih, župan Vukovarsko-srijemske županije gospodin Božo Galić, dipl. ing. je otvorio natjecanje i naglasio važnost poljoprivrede kao noseće grane gospodarstva za našu županiju.

Po završetku otvaranja uslijedio je svečani mimohod traktora i zauzimanje startnih mjesta. Na startu je bilo četiri natjecatelja sa plugovima ravnjacima i tri sa plugovima premetnjacima. Na startu se pojavio i gospodin Zarija Medić iz Vinkovačkih Banovaca, koji je sa svojih osamdesetjednom godinom života ravnopravno parirao puno mlađim natjecateljima i pokazao svoje dugogodišnje umijeće rada sa plugom i na kraju osvojio drugo mjesto.

Nakon označenog starta krenulo se sa oranjem uz budno oko sudaca: Ivice Prpića, Željka Kucjenića, Darija Đurđevića i Gordana Sučića. Uvjeti za oranje su bili vrlo dobri, što je rijetkost na ovakvim natjecanjima jer su u to vrijeme visoke temperature i suha zemlja. U takvim uvjetima najbolje su se snašli Đuro i David koji su osvojili prva mjesta.

Plugovi ravnjaci

  1. Đuro Lešić (Bošnjaci)
  2. Dominik Lenić (Županja)
  3. Ivan Jovanovac (Bošnjaci)
  4. Ivan Belajević (Nijemci)

Plugovi premetnjaci

  1. David Perakić (Bošnjaci)
  2. Zarija Medić (Vinkovački Banovci)
  3. Marko Jelić (Bošnjaci)

Proglašenje pobjednika i dodjela vrijednih nagrada održana je u prostorijama KUD „Grančica“ u Đeletovcima. Nagrade oračima uručili su: Andrija Matić, Darko Juzbašić i Ivica Prpić. Posebne nagrade dobili su: kao najstariji natjecatelj Zarija Medić, a za dugogodišnju vjernost i upornost Ivan Belajević. Predsjednik UNO-VSŽ Đuro Cerovčec uručio je Zahvalnice: KUD „Grančica, Udruga žena Nijemci i DVD Đeletovci, za sve što su učinili da ovo natjecanje protekne u najboljem redu i da su se svi gosti osjećali ugodno i zadovoljno, sa željom da se suradnja nastavi i produbi.

Đuro Cerovčec, dipl. ing. agr.