MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo

Ratarstvo, Vijest

U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI ODRŽANE DVIJE DEMONSTRACIJSKE AKTIVNOSTI „UZIMANJE UZORAKA TLA ZA ANALIZU I MJERENJE ZBIJENOSTI TLA“

Na području Sisačko-moslavačke županije održane su dvije demonstracijske aktivnosti „UZIMANJE UZORAKA TLA ZA ANALIZU I MJERENJE ZBIJENOSTI TLA“ u sklopu Mjere 1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, operacije 1.2.1 Demonstracijske aktivnosti.  Ove aktivnosti nadopuna su tečajevima u prikazivanju navedene tematike u praksi.

Navedene  demonstracijske aktivnosti održale su službenice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Danijela Glavica-Tominić dipl. ing. agr. i Vlatka Grgić dipl. ing. agr. koje su objasnile svrhu provođenja kemijske analize tla, a nakon toga i praktično prikazale  način uzorkovanja tla za oranične i višegodišnje kulture. Mjeračem zbijenosti tla prikazana je mogućnost mjerenja zbijenosti podoraničnog sloja tla na temelju čega se može dati preporuka za provođenje podrivanja tla. Nadalje, korisnici su dobili informacije kada se uzimaju uzorci tla za kemijsku analizu za ratarske kulture, povrće i trajne nasade. Tijekom demonstracija bio  je prikazan pribor za uzimanje uzoraka tla, sheme uzorkovanja, lociranje mjesta uzimanja uzorka,  priprema prosječnog uzorka. Prisutnima je na primjerima prikazano ispravno popunjavanje podataka u zahtjevu za analizu tla i obaveznih podataka o uzorku tla uz upis koordinata za mjesto uzorkovanja. Objašnjena je važnost  fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla za njegovu plodnost.

Danijela Glavica-Tominić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Uloga dušika u prihrani lucerne

Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske usjeve koja se dobije po površini od najmanje jedan hektar. U 2021. godini uvjet je i držanje najmanje jednog uvjetnog grla po hektaru.

Sjetva lucerne  na oranici predstavlja početak  proizvodnje kvalitetne voluminozne krme na površini koja bi trebala biti u korištenju nekoliko godina. Iz toga razloga ne treba započinjati sa pripremom za sjetvu lucerne ako nemamo  napravljenu analizu tla na oranici gdje planiramo proizvodnju. Analiza će nam odrediti da li tlo odgovara za lucernu ili prvo moramo napraviti kalcizaciju, pa tek tada uložiti u sjeme, gnojiva i proizvodnu godinu.

Prinosi krme ovisiti će o količini biljkama pristupačnih hranjiva. Lucerna je veliki potrošač dušika, kalija i kalcija te joj ona moraju biti svake godine na raspolaganju.

Potrebe za hranjivima ovisno o tipu tla uz primijenjeni stajnjak iznosi 70-80kg/ha dušika, 130-160kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalija (Mijatović).

Lucerna je kultura koja ima sposobnost usvajati velike količine dušika iz zraka.

U tome joj pomažu bakterije fiksatori dušika koje se nalaze u tlu, a koje žive u simbiozi na njenom korijenju . Prema istraživanju takva simbioza može godišnje vezati 150 do 250 kg dušika po hektaru.

Međutim bakterije zahtijevaju uglavnom neutralnu pH (6,5-7) reakciju tla. Tla koja su dobre strukture, s većim sadržajem humusa, boljih vodo zračnih odnosa pružaju dobre životne uvjete za rast i razvoj bakterija i raznih mikroorganizama . U takvim tlima za očekivati je da će se na korijenju kroz kraće vrijeme uspostaviti simbioza između korijenja lucerne i bakterija- fiksatora dušika.

Tla niske pH vrijednosti između 4-5 koja se nalaze u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske ne zadovoljavaju uvjete za optimalan rast i razvoj lucerne . U takvom kiselom mediju ne postoji dovoljan broj bakterija koje bi se razvile na korijenju lucerne. Da  bi se uspostavila simbioza između biljke i bakterija treba proći dulje vrijeme.

Zasijani mladi usjev lucerne u porastu može trpjeti radi nedostatka dušika za rast i razvoj.

Usjev to obično pokaže sporim porastom i žućenjem listova.

Foto: Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr

Na pokusnom polju Kmetijskog inštituta Slovenije bio je postavljen gnojidbeni pokus sa :

– negnojenom lucernom,

– lucernom koja je na početku vegetacije pognojena sa 30 kg/ha dušika te iza prvog otkosa 30 kg/ha dušika

– lucernom koja je na početku vegetacije  pognojena sa 60 kg/ha dušika,  te iza  prvog otkosa 60 kg/ha dušika.

Korišteno je sjeme bez nanesenih bakterija i inokulirano sjeme lucerne.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno  je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pri korištenju inokuliranog sjemena nije bilo značajne razlike u prinosu  između negnojene  parcele i  parcela gdje je primijenjeno  dušično gnojivo. To pokazuje važnu ulogu  bakterija u tlu i na korijenu lucerne za usvajanje dušika.

Radi prisutne degradacija naših tala koju prati  narušena struktura tla, smanjena mikrobiološka aktivnost, nizak postotak humusa u tlu za preporučiti je gnojidbu lucerne s dušikom početkom vegetacije.

Izvor:  časopis „Naše travinje“ 2016. godine

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

PREZENTACIJA PROFESIONALNE LED RASVJETE ZA MODERNA SKLADIŠTA KRUMPIRA

Prezentacija profesionalne led rasvjete za moderna skladišta krumpira i drugog povrća uz primjenu suvremenih metoda i načina skladištenja krumpira održana je u novom skladišnom prostoru za krumpir 23.03.2021. godine na PPP Jurica Cafuk u Vidovcu. Veliki interes proizvođača krumpira (naročito PZ Varaždinsko povrće) za izgradnju novih skladišnih prostora za krumpir kroz mjeru 4.1.1., zbog ukidanja aktivne tvari klorprofama, potaknuo je brojne poljoprivredne proizvođače na izgradnju modernih skladišta za krumpir, uz primjenu i drugih suvremenih i inovativnih metoda za kvalitetnije skladištenje krumpira.

S obzirom da aktivna tvar klorprofam nije više odobrena u EU, na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/989 od 17. lipnja 2019. godine, te su sredstva za zaštitu bilja na osnovi te aktivne tvari ukinuta, uz dopuštenu prodaju, distribuciju i primjenu koja je bila određena sa zadnjim rokom za zbrinjavanje, skladištenje i primjenu zaliha do 8. listopada 2020.

Uvažavajući kontaminaciju skladišta klorprofamom kroz godine tretiranja skladišnih prostora navedenom aktivnom tvari, MDK za klorprofam na krumpiru je postavljen na 0,4 mg/kg, a za navedenu vrijednost je utvrđeno da nema rizika za potrošače. MDK od 0,4 mg/kg jamči samo da kontaminacija u skladištu neće dovesti do prekoračenja MDK vrijednosti, no navedeni MDK ne podržava nikakvu daljnju uporabu na krumpiru.

Navedena uredba je izglasana na Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje – Sredstva za zaštitu bilja , dok se njena primjena očekuje u ljeto 2021. godine. Europska komisija je uzimajući u obzir trenutnu situaciju u kojoj se nalaze proizvođači merkantilnog krumpira u Europskoj uniji, usmeno  izjavila predstavnicima Država članica da će se primjena odredbi spomenute uredbe o snižavanju MDK vrijednosti početi primjenjivati u drugoj polovici 2021. godine. Dok se ne počnu primjenjivati nove MDK vrijednosti na snazi za uskladišteni krumpir ostaju stare vrijednosti koje za klorprofam trenutno iznose do 10 mg/kg.

Trenutno u RH od regulatora rasta u krumpiru dozvolu imaju maleinski hidrazidi (ITCAN SL 270 i FAZOR) koji se primjenjuju u usjevu na otvorenom, prije berbe krumpira u određenoj fenofazi, uz ispunjavanje svih ostalih uvjeta za njihovu kvalitetnu primjenu te obavezno poštivanje propisane karence. Dozvolu u RH ima i regulator rasta 1,4 SIGHT koji se koristi za sprječavanje klijanja uskladištenog merkantilnog krumpira i krumpira za industrijsku preradu, tretiranjem odmah nakon skladištenja, pomoću uređaja za hladno i toplo zamagljivanje, uz poštivanje ostalih propisanih ograničenja i načina primjene.

Moderna skladišta krumpira opremljena su toplinskom izolacijom i sustavom za upravljanje aktivnom ventilacijom za provjetravanje i ohlađivanje krumpira te senzorima za mjerenje temperature i vlažnosti zraka. Osim toga u skladištima se može koristiti i specijalna zelena led rasvjeta u spektru 520 do 540 nm, koja učinkovito sprečava stvaranje solanina i drugih procesa prilikom skladištenja krumpira, a samim tim osigurava bolju kvalitetu i duže skladištenje krumpira. Profesionalnu led rasvjetu za skladišta krumpira kao i ostalu specijalnu led rasvjetu za plasteničku i drugu poljoprivrednu proizvodnju patentirala je i prezentirala domaća tvrtka iz Ludbrega Energyplus.

U cilju što kvalitetnije proizvodnje i skladištenja krumpira i drugog povrća, osim provođenja svih agrotehničkih zahvata i mjera njege usjeva, sve veća pažnja se mora posvećivati kvalitetnom skladištenju i pakiranju prema zahtjevima tržišta. Podizanjem standarda i sve većih zahtjeva u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, od naših poljoprivrednih proizvođača sve više se očekuje praćenje i primjena brojnih inovativnih metoda i preciznih tehnologija u njihovoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Dr. sc. Mara Bogović, Voditeljica Službe za stručnu podršku

Agroekologija, Hortikultura, Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

MREŽA SAKUPLJANJA AMBALAŽNOG OTPADA SZB ZA 2021.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, Albaugh TKI (Pinus Agro), BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

Raspored prikupljanja ambalažnog otpada možete preuzeti ovdje.

Ratarstvo, Savjet

Gnojidba kukuruza

O čemu treba voditi računa pri sjetvi kukuruza

Kukuruz je najzastupljenija poljoprivredna vrsta u Republici Hrvatskoj. Struktura sjetve i ostvareni urodi kukuruza u razdoblju 10 godina (2011. – 2020.) prikazani su u tablici 1.

Tablica 1.: Žetvene površine zasijane kukuruzom obzirom na namjenu i rok sjetve i ostvareni urodi kukuruza u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2010. – 2019. godina. (izvor podataka: Državni zavod za statistiku)

 

Izbor parcele za sjetvu

Fotografija 1. Usjev kukuruza dobre kondicije (foto: Siniša Hrgović)

Obzirom da je kukuruz najzastupljenija ratarska kultura i da kod poljoprivrednih proizvođača koji se bave stočarstvom često zauzima više od 50% ukupnih sjetvenih površina, jasno je da na pojedinim parcelama dolazi do ponavljanja sjetve kukuruza godinu za godinom. Povrh toga, u nekim područjima mali posjedi i potreba za proizvodnjom hrane za stoku te izbjegavanje sjetve kukuruza na pojedinim parcelama radi šteta koju na tim parcelama pričinjava divljač ima za posljedicu da se kukuruz često uzgaja u monokulturi. Pri planiranju sjetve potrebno je voditi računa je li na nekim parcelama prošle godine bilo značajnih ekonomskih šteta uzrokovanih zemljišnim štetnicima, planira li se sjetva na preoranim travnjacima, djetelištima ili lucerištima. Pregled tla na prisutnost zemljišnih štetnika prije sjetve, pomoći će pri odluci o pogodnosti parcele za sjetvu kukuruza. Dobri predusjevi za kukuruz strne žitarice (pšenica, ječam, pšenoraž, zob, raž), uljana repica, jednogodišnje mahunarke (soja, grašak) i suncokret. Žetva ovih kultura obavlja se dovoljno rano da se pravodobno i kvalitetno obradi tlo. Višegodišnje mahunarke (lucerna i djeteline) su dobri predusjevi, ali je prije sjetve kukuruza potrebno je pregledati tlo na prisutnost zemljišnih štetnika. Osim toga, u aridnijim krajevima, lucerna u dubljim slojevima može isušiti tlo što otežava obradu tla i može prouzročiti deficit vode tijekom vegetacije kukuruza. Najpogodnija tla za uzgoj kukuruza su plodna, duboka, propusna i rastresita tla, slabo kisele do neutralne reakcije, koja dobro drže i čuvaju vodu.

Predsjetvena priprema tla

Kukuruz tijekom vegetacije potroši 500 do 600 mm vode. Dio potrebne količine osigurava se iz akumulirane vlage u tlu tijekom zimskog perioda i ranoproljetnim oborinama prije sjetve (oko 150-200 mm). Preostala količina potrebne vode (350-400 mm) namiruje se tijekom vegetacije. Osim količine, jako je važan i raspored oborina. Najveću potrebu za dovoljnom količinom vlage kukuruz ima u fazi prije cvatnje i tijekom cvatnje, odnosno tijekom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz). Zatvaranjem zimske brazde, u rano proljeće, čuva se  akumulirana vlaga prikupljena u tlu tijekom zime. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci. Odabir oruđa za zatvaranje zimske brazde ovisi o tipu tla. Na lakšim tlima zatvaranje zimske brazde izvodi se blanjama, a na težim tlima, drljačama.

Predsjetvena priprema obavlja se sjetvospremačem neposredno prije sjetve. Dubina rada stroja za predsjetvenu pripremu podešava se ovisno o stanju i vlažnosti tla.

Sjetva

Optimalni rok sjetve kukuruza je između 10. do 25. travnja, a najvažniji čimbenik koji određuje početak sjetve je temperatura tla. Sjetva može početi kada je temperatura tla u prosjeku 10 C° i ako se u sljedećem razdoblju ne prognoziraju značajnije promjene temperature. Sjetvom obavljenom do 5. svibnja ostvaruju se najviši prinosi. Nakon toga, što se više kasni sa sjetvom to se više smanjuju potencijalni prinosi kukuruza. Vrijeme sjetve također ovisi i o izabranom hibridu, vegetacijskoj skupini (FAO grupi) i vremenskim uvjetima. Rani rok sjetve ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Prednosti ranije sjetve su sljedeće:

  • Biljke kukuruza ranije cvatu i uglavnom izbjegavaju nepovoljne vremenske prilike u cvatnji (sušni period i visoke temperature tijekom cvatnje) što rezultira većim prinosom.
  • Usjev kukuruza ranije dozrijeva, a ranija berba omogućuje obradu tla i sjetvu naredne kulture (uglavnom ozime pšenice) unutar optimalnih rokova.
  • Veća je vjerojatnost da padne dovoljna količina oborina u razdoblju između sjetve i nicanja pa je i učinkovitost zemljišnih herbicida primijenjenih nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza, bolja. Manja je mogućnost pojave pokorice.

Nedostaci ranije sjetve:

  • Radi hladnog vremena klijanje i nicanje traje dulje, često 2 do 3 tjedna i može značajno umanjiti ostvaren sklop u nicanju.
  • Veća je mogućnost šteta uslijed pojave kasnog mraza koji može prorijediti sklop. Kasni mraz oštećuje sve razvijene listove kukuruza, ali sama biljka kukuruza neće biti uništena ukoliko nije dostigla razvojnu fazu šest listova. Oštećene biljke kukuruza se oporavljaju, razvijaju se novi listovi i biljka nastavlja rasti. Takvi usjevi kukuruza nemaju umanjen prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom.

Za ranu sjetvu kukuruza treba izabrati hibride koje proizvođači/distributeri sjemena  preporučuju kao pogodne za rane rokove sjetve. Sjetvu u ranom roku treba obaviti pliće, na 3 – 5 cm, jer je tlo u površinskom sloju toplije.

Kasna sjetva ima brojne nedostatke:

  • Kasnije posijan kukuruz često je izložen jačem napadu ptica (smanjenje sklopa ® pad prinosa).
  • Svilanje, metličanje i oplodnja odvijaju se tijekom srpnja i kolovoza  kad je u našim proizvodnim uvjetima gotovo redovita pojava sušnih perioda i visokih temperatura što može imati za posljedicu smanjenje prinosa.
  • Smanjuje se broj dana za rast i razvoj biljaka.
  • Viši je sadržaj vlage u berbi.
  • Zbog povećanog sadržaja vlage u zrnu u berbi su veći lomovi i primjese.
  • Veća je mogućnost pojave bolesti uzrokovanih lomom i većim sadržajem vlage što utječe na smanjenje kvalitete.

Sjetva u kasnijim rokovima ima i neke prednosti, a to su: optimalni uvjeti za klijanje i nicanje i više nema opasnosti od pojave kasnog proljetnog mraza.

Kvalitetna sjetva osigurava povoljne uvjete za rast i razvoj biljaka. Da bi se ostvario genetski potencijal izabranog hibrida kukuruza potrebno je postići odgovarajući broj biljaka po hektaru u berbi (podaci u tablici 2). Osim toga, treba voditi računa mogućem smanjenju sklopa uzrokovanom zemljišnim štetnicima. U slučaju potrebe, na tržištu se nalaze hibridi kukuruza čije je sjeme pri doradi tretirano insekticidom.

Sukladno odabranom hibridu kukuruza treba planirati sklop i sjetvu obaviti sukladno preporuci za svaki pojedini hibrid.

Vegetacijska skupina hibrida kukuruza  Gustoća sklopa u berbi

(broj biljaka/ha)

100 70 000 – 90 000
200 i 300 65 000 – 85 000
400 i 500 60 000 – 75 000
600 i 700 50 000 – 65 000

Tablica 2: Optimalna gustoća sklopa u berbi ovisno o grupi dozrijevanja kukuruza

Ako se kukuruz uzgaja za silažu, gustoća sklopa treba se povećati za 10 – 15 %.

Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi u tlu, vremenu sjetve i krupnoći sjemena. Na vlažnim i hladnim tlima sije se na 4-5 cm dubine, a na  lakšim i toplijim dublje 5-7 cm.

Gustoća usjeva i postizanje visokih i stabilnih prinosa izabranog hibrida jako ovisi o plodnosti, odnosno produktivnosti tla i primijenjenoj količini gnojiva. Na tlima veće plodnosti i uz provedene preporučene agrotehničke mjere, prvenstveno, uz primjenu razine gnojidbe prilagođene očekivanom prinosu, gustoća usjeva za isti hibrid treba biti viša u odnosu na manje plodna tla uz nisku razinu primijenjenih agrotehničkih mjera i slabu gnojidbu. Osim tla, ograničavajući čimbenik za postizanje visokih prinosa u povećanim gustoćama usjeva usprkos  visokoj razini primijenjenih agrotehničkih mjera je nedostatak vlage u periodu kad kukuruz ima najveće zahtjeve prema vodi, a naročito u kritičnom razdoblju oko cvatnje. Ako nema dovoljno vode u tlu, gusti usjev prije će doći u stanje stresa u odnosu na rjeđi usjev. U suviše gustom sklopu biljke nemaju dovoljno vegetacijskog prostora što može uzrokovati lošiju oplodnju, jalovost, slabiju čvrstoću stabljike, povećan napad bolesti, a sve to utječe na smanjenje prinosa. Rijedak sklop ima za posljedicu pad prinosa. Među hibridima postoje razlike u mogućnosti kompenziranja rjeđeg sklopa.

Gnojidba

Gnojidba ovisi o plodnosti tla, planiranom prinosu i uvjetima proizvodnje. Racionalna gnojidba temelji se na rezultatima provedene kemijske analize tla. Gnojidba treba biti prilagođena uvjetima proizvodnje, ekonomski isplativa i ekološki prihvatljiva. Da bi ostvario dobre prinose, kukuruz iz tla treba usvojiti određenu količinu biljnih hraniva. Za prinos 8-10 t/ha zrna kukuruz prosječno usvoji: 240-300 kg/ha dušika (N); 80-120 kg/ha fosfora (P2O5); 180-250 kg/ha kalija (K2O). Osim navedenih makrohraniva, kukuruz navedenim prinosom usvaja 45-55 kg kalcija i magnezija te 25-35 kg sumpora. Dio ukupnih potreba za hranivima kukuruz će zadovoljiti iz tla, a dio je potrebno osigurati pravilnom gnojidbom. Za dobre prinose kukuruza potrebno je gnojidbom primijeniti 150 – 200 kg/ha dušika (N), 100 – 150  kg/ha fosfora (P2O5) i 120 -200 kg/ha kalija (K2O). Fosfor i kalij se slabo pomiču u tlu i zato se najveći dio tih hraniva (2/3) primjenjuje prije osnovne obrade tla, jer se tako raspodjeljuju u zoni kasnijeg najvećeg rasprostiranja korijena kukuruza. (Izuzetak su laka, pjeskovita tla kod kojih je moguće ispiranje kalija iz zone korijenovog sustava pa se na takvim tlima preporučuje veći dio fosfora i kalija primijeniti pred sjetvu.) Preostala količina fosfora i kalija dodaje se prije pripreme tla za sjetvu, ili istodobno sa sjetvom (startna gnojidba) u trake, nekoliko centimetara sa strane i ispod sjemena. Startnu gnojidbu preporuča se provoditi na siromašnim tlima i na tlima s jakom fiksacijom fosfora (jako kisela i karbonatna tla) ukoliko ima dovoljno vlage u tlu. Za startnu gnojidbu dovoljno je primijeniti 100 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. Prilikom gnojidbe treba voditi računa da ona bude uravnotežena. Usjevi kukuruza gnojeni velikim količinama dušika, a istovremeno malim količinama kalija, jače su podložni napadu štetnika i biljnih bolesti. Kukuruz koji je optimalno gnojen kalijem bolje podnosi sušna razdoblja. Već na početku rasta kukuruza, ali i tijekom čitave vegetacije potrebna je dobra raspoloživost i dovoljna opskrbljenost biljnim hranivima. Iako na samom početku vegetacije kukuruz zahtijeva malu količinu hraniva, zbog slabije razvijenosti korijenovog sustav početkom vegetacije nužna je dovoljna opskrbljenost hranivima u zoni korijena. Primjena dušičnih gnojiva je učinkovitija što je vremenski bliža fiziološkim potrebama kukuruza. Na težim tlima do 50 % dušika dodaje se u jesen kod osnovne obrade, a na lakšim tlima, veći dio treba dodati predsjetveno i startno. Najpovoljnija dušična gnojiva za predsjetvenu i startnu gnojidbu te prihranu su ona koja sadrže amonijski i nitratni oblik, a za osnovnu gnojidbu UREA ili UAN. Pri izračunu potrebne količine hraniva, treba uzeti u obzir primjenu stajskog gnoja. Ovisno o karakteristikama tla i klime, dubini zaoravanja i količini primijenjenog stajskog gnoja, stajski gnoj u tlu ima produljeno djelovanje. U lakšim tlima njegovo razlaganje je brže, pa je i djelovanje kraće (1-2 godine), u težim tlima stajski se gnoj razlaže sporije i djeluje duže (4-5 godina). Stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla, a prilikom raspodjele važno je smanjiti gubitke dušika koliko god je to moguće. Ako se stajski gnoj raspoređuje po tlu 24 h prije zaoravanja gubici su 6-30 %, a za 4 dana 15-56 %. Kvaliteta stajskog gnoja ovisi o vrsti domaće životinje, stelji i zrelosti stajskog gnoja. Kruti goveđi gnoj u prosjeku sadrži 0,5% dušika, 0,3% fosfora i 0,5% kalija. Ako se raspodijeli 30 t/ha krutog goveđeg stajskog gnoja, u prosjeku se tom količinom primijeni 150 kg/ha dušika, 90 kg/ha fosfora i 150 kg/ha kalija. No, treba uzeti u obzir da se prosječno u prvoj godini nakon primjene iz stajnjaka iskoristi 20-30% dušika, 15-20% fosfora i 50-60% kalija. Ostale potrebe za hranivima treba namiriti iz mineralnih gnojiva.

Svu potrebnu količinu mikrohraniva kukuruz uglavnom usvaja iz tla. Povremeno se na nekim tlima mogu uočiti nedostatci cinka.

Njega usjeva kukuruza – suzbijanje korova, kultivacija i prihrana 

Korovi u usjevima kukuruza mogu značajno umanjiti prinos. Uspješnost suzbijanja korova ovisi o brojnim čimbenicima. Jedan od njih je pravodobno suzbijanje korova. Svaka uzgajana vrsta ima kritično razdoblje zakorovljenosti. U ovom razdoblju poželjno je da su korovi eliminirani ili smanjeni na prihvatljivu mjeru. Kritično razdoblje zakorovljenosti za kukuruz je od stadija razvoja 4 do 10 listova. Što se tiče vremena nicanja korova u usjevu, najviše štete (smanjenje prinosa i kvalitete) pričinjavaju korovi koji niču prije i tijekom kritičnog razdoblja zakorovljenosti. Pri izboru herbicida za primjenu nakon nicanja kukuruza, važno je poznavati, ne samo fazu rasta i razvoja biljaka kukuruza, nego i korovnih vrsta prisutnih na parceli. Odluka o izboru i vremenu primjene ovisit će vremenskim prilikama, ali i o vrstama korovnih biljaka i dinamici nicanja. Primjenom u pravo vrijeme i u preporučenoj dozi postiže se bolja učinkovitost herbicida uz istodobno veću ekonomsku isplativost i ekološki bolju prihvatljivost.

Kultivacijom se povećava prozračnost tla, stvaraju uvjeti za očuvanje vlage tla i suzbijaju korovi. Prilikom međuredne kultivacije prema potrebi se obavlja i prihrana usjeva mineralnim gnojivima ovisno o ishranjenosti biljke i plodnosti tla. Prva kultivacija kukuruza provodi se u fazi 5-6 listova, a druga u fazi 7-9 listova. Kod kultivacije treba paziti na širinu zaštitne zone (pojas tla uz red kukuruza koji se ne obrađuje).

Fotografija 2. Prva kultivacija kukuruza tretiranog u trake reda herbicidom (foto: Siniša Hrgović)

Tijekom hladnijih proljeća, u fazi razvoja kukuruza 4-5 listova, često se mogu uočiti nedostatci fosfora. Simptomi su jače izraženi na kiselim tlima i ako je prisutan suvišak vode u tlu. Najbolje rješenje za navedenu pojavu je kultivacija kukuruza kojom se prozračuje i prosušuje površinski sloj tla uz prihranu KAN-om. Nakon kultivacije i sušenja površinskog sloja nestaju simptomi deficita fosfora.

Fotografija 3. Nedostatak fosfora

mr. sc. Tatjana Međimurec

Ratarstvo, Savjet

SJETVA KUKURUZA NA PRAGU – SUGESTIVNO RAZMIŠLJANJE

Pred vratima je zasigurno jedna od najneobičnijih situacija po pitanju sjetve najraširenije naše kulture na oranicama. Naravno radi se o kukuruzu, a ono što konstataciju iz prve rečenice ovoga teksta potvrđuje jesu sljedeće činjenice:

  • trenutno iznadprosječna cijena zrna pa samim time i potražnja za zrnom kukuruza,
  • mogućnost prodaje uz ugovornu obavezu i garantiranu najnižu cijenu iako usjev još nije niti zasijan, pri čemu cijena značajno odskače u odnosu na prosjek zadnjih nekoliko godina,
  • problem izbora hibrida po dosadašnjim navikama, jer gotovo da se na tržištu sjemena ne postavljaju pitanja oko izbora sjemena, sjemenske kuće ili vrste hibrida obzirom da sjemena po izboru za sve nema.

U takvim opisanim okolnostima potencijalno je moguće da se površine zasijane kukuruzom ove godine i povećaju ukoliko će sjemena biti dovoljno jer ekonomski efekti na račun potencijalne cijene zasigurno privlače veliku pažnju kod proizvođača ove kulture.

 

U ovakvim okolnostima proizlazi i ovo sugestivno mišljenje i stoga svim proizvođačima koji proizvode kukuruz namijenjen tržištu kao komercijalnu robu logično je sugerirati podizanje razine agrotehnike. Naravno,  to zahtjeva apsolutno poštivanje svih tehnoloških normi i parametra za uzgoj ove kulture kako bi se utjecalo i na maksimalno iskorištenje potencijalnog i genetskog maksimuma u ostvarivanju prinosa, uzimajući u obzir uobičajene ili očekivane prosječne vremenske uvjete tijekom vegetacije, te uvjete i kapacitete koje nudi ili ograničava samo tlo.

 

Lako je to napisati i izreći, ali svakako treba znati i provesti, stoga svakako sugeriram stručnu podršku kolega ratara diljem uzgojnog područja kukuruza koji uz najbolji omjer svih nabrojanih potencijala i ograničenja, preporuka gnojidbe i kvalitetne zaštite, zasigurno mogu biti faktor koji će željeni ekonomski učinak dodatno oplemeniti.

Značajnu ulogu u svemu tome imaju i sami hibridi. Izbor je ove godine malo ograničen, ali još uvijek po meni nije dramatičan i svatko se svojim uvjetima može prilagoditi i na tržištu opskrbiti potrebnim količinama sjemena.

 

U pogledu toga je još jedna sugestivna preporuka, ne po pitanju konkretnog hibrida već po pitanju šireg izbora grupe hibrida neovisno o proizvođačima i distributerima sjemena kukuruza. Podloga ovome su pokusi provedeni u zadnje dvije godine koje Ministarstvo poljoprivrede provodi na četiri različite lokacije na području Republike Hrvatske i dobiveni prosječni rezultati koji mogu biti smjernica nekome tko će analizirati ovaj stručni prilog.

Ovom analizom obuhvaćeni su hibridi FAO skupina 300, 400 i 500, predviđeni upravo za komercijalnu proizvodnju zrna i kao takvi analizirani kroz prosječni prinos i ostvarene ekonomske efekte po lokacijama, FAO skupinama i godini pokusnog istraživanja.

Kako svaka slika govori više od tisuću riječi tako i ove tablične analize daju naznaku što se u proizvodnji kukuruza događalo u zadnje dvije godine i što bi se kao takvo moglo sugerirati u ovoj sjetvi koja uskoro dolazi.

Naravno, struka svakako sugerira da se u proizvodnju ne ide samo sa jednim hibridom ili jednom FAO skupinom, pa je sukladno površini i plodoredu potrebno prilagoditi i razraditi vlastiti sjetveni plan.

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI 2019
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,75 12258 9194
FAO 400 0,75 11471 8603
FAO 500 0,74 12278 9086
PROSJEK POKUSA 0,75 12002 9002
BRUTO TROŠAK kn/ha 6075,9
NETO DOBIT kn/ha 2926,0
troška proizvodnje kn/kg 0,51
OSJEČKO-BARANJSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,75 14330 10748
FAO 400 0,74 14216 10520
FAO 500 0,72 14573 10493
PROSJEK POKUSA 0,74 14373 10636
BRUTO TROŠAK kn/ha 4940,3
NETO DOBIT kn/ha 5695,8
troška proizvodnje kn/kg 0,34
BJELOVARSKO BILOGORSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,63 15116 9523
FAO 400 0,58 16852 9774
FAO 500 0,49 18059 8849
PROSJEK POKUSA 0,58 16675 9672
BRUTO TROŠAK kn/ha 5830,1
NETO DOBIT kn/ha 3841,7
troška proizvodnje kn/kg 0,35
MEĐIMURSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,7 14620 10234
FAO 400 0,69 14418 9948
FAO 500 0,67 14284 9570
PROSJEK POKUSA 0,69 14440 9964
BRUTO TROŠAK kn/ha 6051,9
NETO DOBIT kn/ha 3912,0
troška proizvodnje kn/kg 0,42

 

 

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI  2020
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,8 16,1 11821 9457
FAO 400 0,8 16,5 11525 9220
FAO 500 0,8 16,5 12202 9762
PROSJEK POKUSA 0,8 16,4 11849 9480
BRUTO TROŠAK kn/ha 5143,8
NETO DOBIT kn/ha 4335,7
troška proizvodnje kn/kg 0,43
OSJEČKO-BARANJSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,8 16,1 13348 10678
FAO 400 0,8 16,5 13279 10623
FAO 500 0,79 17,8 13862 10951
PROSJEK POKUSA 0,8 16,8 13496 10797
BRUTO TROŠAK kn/ha 4775,8
NETO DOBIT kn/ha 6021,1
troška proizvodnje kn/kg 0,35
BJELOVARSKO BILOGORSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,72 21,2 14154 10191
FAO 400 0,68 23,5 15877 10796
FAO 500 0,6 27,2 16602 9961
PROSJEK POKUSA 0,68 23,9 15544 10570
BRUTO TROŠAK kn/ha 6034,6
NETO DOBIT kn/ha 4535,6
troška proizvodnje kn/kg 0,39
MEĐIMURSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,71 22,0 15576 11059
FAO 400 0,68 23,3 15212 10344
FAO 500 0,65 25,7 16893 10980
PROSJEK POKUSA 0,68 23,6 15894 10808
BRUTO TROŠAK kn/ha 6247,5
NETO DOBIT kn/ha 4560,1
troška proizvodnje kn/kg 0,39

 

 

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

 

Ratarstvo, Savjet

PRVA PRIHRANA OZIMINA 

Približavaju se optimalni rokovi za prve prihrane ozimina. Kod ozimih žitarica – ozima pšenica, ozimi ječam, raž, tritikale (pšenoraž), ozima zob, prvu je prihranu potrebno izvršiti što je ranije moguće kada to vremenske prilike dozvole, na početku faze busanja, što je uglavnom na početku veljače ili nešto kasnije. Ovime se stimulira važna komponenta prinosa, a to je budući broj klasova po jedinici površine. Prilikom provođenja ovog važnog agrotehničkog zahvata, naročito ako se provodi u ranijoj fazi razvoja potrebno je obratiti pažnju da biljke imaju  svakako razvijena 3 lista. Tada će i korijen biti dovoljno razvijen da apsorbira dodani dušik i neće biti gubitaka. U suprotnom dolazi do gubitaka dodanih hranjiva pri čemu dolazi do vrlo opasnog ispiranja štetnoga dušika u obliku nitrata (NO3) u podzemne vode. Preporučene količine gnojiva kreću se od 150 do 250 kg/ha KAN-a 27%  što zavisi od poljoprivredne vrste, sorte, kondicije usjeva, namjene proizvodnje i dr.

Pri provođenju prve prihrane nije preporučljivo koristiti UREU 46% jer su temperature tla još uvijek relativno niske, mikrobiološka aktivnost svedena je na minimum, pa se dodano hranjivo neće moći aktivirati. Ukoliko se u prvoj prihrani planira gnojidba NPK formulacijom, npr. 15:15:15 (u slučaju neizbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem kroz osnovnu i predsjetvenu gnojidbu) moramo svakako uzeti u obzir vrlo slabu pokretljivost fosfora i kalija u tlu. Zato se za prihranu strnih žitarica ne preporuča mineralno gnojivo NPK formulacije (npr. 15:15:15).

Prihrana se može izvršiti i po zamrznutom tlu kada nam to uvjetuju rokovi i stanje tla nakon odmrzavanja. Čest je slučaj da nakon odmrzavanja tla, naročito težih, nije moguće ući na parcelu mehanizacijom zbog prevelike vlažnosti tla i tako nam prođe optimalni rok za prihranu. Odmrzavanjem će doći do aktiviranja hranjiva, pri tome će doći do određenih gubitaka. Navedeni gubitci imat će za posljedicu manju štetu u odnosu na štete nastale gaženjem suviše vlažnog tla i zakašnjele prihrane.

Za primjenu se koriste odgovarajući rasipači, odnosno raspodjeljivači mineralnih gnojiva.

Uljana repica kao ozimina sije se u najranijim agrotehničkim rokovima pa usjevi dušik dodan prije sjetve uglavnom potroše i ranije od početka kretanja vegetacije slijedećeg proljeća. Uobičajeno je u praksi da se prva prihrana obavi sa 200-250 kg/ha KAN-a 27%.

 

Željko Klaić, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik

Agroekologija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Pretvaranje trajnih travnjaka u oranične površine

Prirodni travnjaci se nalaze na terenima koji  radi  vodnog režima obično nisu odgovarali  proizvodnji ratarskih kultura. Smanjenjem broja stoke na gospodarstvu  prestaje potreba za  proizvodnjom krme na prirodnim livadama te se poljoprivrednici odlučuju na njihovo preoravanje i pretvaranje u oranične površine.

Obilazeći teren uočavamo da se sve više hektara trajnih travnjaka pretvara u oranice. Uređenje odvodnih kanala, posjedovanje traktora jačih  tehničkih osobina i prelazak na proizvodnju ratarskih kultura dovodi do smanjenja  površina pod trajnim travnjacima.

Nakon zaoravanja postojećeg biljnog pokrova treba proći dovoljno vremena da se on radom mikroorganizama  preradi.  Vremenski period preoravanja će ovisiti o tome kojom kulturom želimo započeti proizvodnju.  Moramo voditi računa da, prilikom obrade tla oranjem, sloj humusa koji se godinama stvarao ne zaoremo preduboko i da ne izbacimo mineralni sloj tla u sjetveni sloj. Dubina obrade je na 12-20 cm. Često takve parcele imaju narušene i vodno–zračne odnose te moramo nastojati popraviti strukturu tla povećanjem sadržaja humusa u tlu. Popraviti strukturu na takvim oranicama možemo  sjetvom usjeva za zelenu gnojidbu, zaoravanjem biljnih ostataka i podrivanjem tijekom godina.

Na preoranim travnjacima usjev, posebno kukuruz, može biti ugrožen pojavom zemljišnih štetnika (sovice, žičnjaci), pa treba voditi računa o upotrebi zemljišnih insekticida. Poljoprivrednici si mogu pomoći u prognozi pojave zemljišnih štetnika kopajući jame veličine 25 cm x 25 cm x 25 cm. Iskopana zemlja stavlja se na foliju, dobro usitni i pregledava. Posebno brojimo pronađene žičnjake, a posebno druge štetnike.

Broj potrebnih jama za preglede će ovisiti o veličini i ujednačenosti parcele: na površini do 1 ha treba 4-5 jama , od 1-3 ha, 6-10 jama, a na parceli većoj od 3 ha 10-20 jama.

Kritičan broj kada trebamo primijeniti neki od načina suzbijanja je od 3-5 žičnjaka / m2.

Na koji način administrativno ispravno provesti promjenu načina korištenja parcele iz trajnog travnjaka u oraničnu površinu?

U ARKOD zapisniku potrebno je provjeriti na koji je način evidentirana parcela trajnog travnjaka ili pašnjak koji se planira preorati. Kod djelatnika regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) može se dobiti informacija o mogućnosti preoravanja željene parcele.

Prema Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20) korisnici osnovnih plaćanja osim poljoprivrednika koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike dužni su provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš ( „zelena plaćanja“) koje se odnose na očuvanje prirodnih travnjaka. Provođenje navedenog sastoji se od dvije komponente, od kojih je jedna nacionalna obveza Republike Hrvatske, a druga obveza poljoprivrednika u posebnim područjima unutar područja „Natura 2000“, a odnosi se na:

– Očuvanje trajnih travnjaka u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu Republike Hrvatske (RH) i

– Zabranu prenamjene okolišno-osjetljivih travnjaka u Natura 2000 područjima.

Trajni travnjaci evidentirani na taj način u 2015. godini ne mogu se prenamijeniti u drugu vrstu korištenja (tj. pretvoriti u oranice, voćnjake, vinograde i dr.), već ih moramo trajno čuvati kao trajne travnjake ili pašnjake.

Republika Hrvatska na nacionalnoj razini ima obvezu očuvanja omjera ukupnih nacionalnih površina pod trajnim travnjacima i pašnjacima u odnosu na ukupne poljoprivredne površine. Referentni omjer utvrđen je 2015. godine. Omjer površina trajnih travnjaka i pašnjaka prema ukupnoj poljoprivrednoj površini prijavljenoj u 2015. godini ne smije se (idućih godina) smanjiti za više od 5% (na cjelokupnom području RH).

Ovaj omjer (postotak) svake će godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju analizirati prema površinama prijavljenima u ARKOD-u. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 4%, primjenjuje se postupak prethodnog pojedinačnog odobrenja prenamjene trajnih travnjaka. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 5%, Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će do 31. prosinca 2020. godine putem mrežne stranice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i AGRONET-a obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka.

Korisnici ne smiju okolišno-osjetljive travnjake prenamijeniti niti preorati. Ako korisnik prenamijeni ili preore okolišno-osjetljivi travnjak, dužan je vratiti ga u prvobitno stanje najkasnije do zadnjeg dana za zaprimanje zahtjeva u 2021. godini.

Poljoprivrednici koji razmišljaju o preoravanju trajnih travnjaka trebaju se informirati u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o mogućnosti prenamjene postojećeg trajnog travnjaka u oranicu, kako bi izbjegli nepotrebne troškove vraćanja površine u prvobitno stanje –  trajni travnjak.

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing.

Ratarstvo, Savjet

ULOGA STANJA TLA I VREMENSKIH PRILIKA NA OSTVARENJE STABILNIH PRINOSA USJEVA OZIMIH ŽITARICA

 

Usprkos tome što se ozimi ratarski usjevi nalaze u periodu mirovanja  postoji potreba njihovog pregleda kako bi se na vrijeme provele potrebne agrotehničke mjere u vrijeme kretanja vegetacijske sezone. Uspoređujući zabilježene količine oborina na i-Metos uređaju, mjerna postaja Mursko Središće posljednja tri mjeseca 2020. godine s višegodišnjim prosjekom 1990.-2002. godine (podaci DHMZ-mjerna postaja Čakovec) vidljivo je povećanje oborina u mjesecu listopadu i značajno povećanje oborina u mjesecu prosincu 2020. godine (tablica 1.).

 

Mjesec Prosjek 1990.-2002.-DHMZ mjerna postaja Čakovec (mm/m²) Oborine 2020.

(mm/m²)

Listopad 95,5 131,6
Studeni 76,6 25,8
Prosinac 58,4 103,8

 

Povećana količina oborina uzrokuje ispiranje hraniva u dublje slojeve tla. Korijenov sustav ozimih žitarica nalazi se u plićem sloju tla u vrijeme kretanja proljetnog dijela vegetacijske sezone i usjevi u tom sloju neće imati na raspolaganju dovoljne količine hraniva, naročito dušičnih. Plodnost i fizikalna svojstva tla  također imaju veliku ulogu u ostvarivanju stabilnih prinosa uzgajane vrste. Visina uroda i kvaliteta zrna pivarskog ili običnog ječma ovisna su o genetskim odlikama uzgajanog kultivara, provedenim agrotehničkim mjerama, no veliki utjecaj imaju i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone uzgoja i plodnost tla. Usjevi ječma preferiraju rastresitija tla osrednje plodnosti s dovoljnim sadržajem humusa. Na tlima kisele reakcije u dosta slučajeva možemo primijetiti propadanje usjeva ječma. Ječam je najbolje uzgajati na tlima neutralne reakcije koja imaju pH vrijednost od 6,8-7,2. Zbog plitko razvijenog korijenovog sustava (najpliće od svih žitarica) usjevi ječma nisu u mogućnosti koristiti hraniva iz dubljih slojeva tla.

 

SLIKA 1.- TRENUTNA DUBINA RAZVOJA KORIJENOVOG SUSTAVA

 

SLIKA 2.-MLADA BILJKA JEČMA NA KISELOM TLU

 

Ječam vrlo racionalno koristi vodu, ali nije sklon tlima s visokim podzemnim vodama niti tlima koja imaju nedostatak vlage. Međutim, u velikom broju slučajeva, poljoprivredni proizvođači uzgajaju ječam na tlima slabije plodnosti, lošijih fizikalnih svojstava, nepovoljne pH vrijednosti te tlima lošijeg vodo-zračnog odnosa i stanja vode u tlu. Pregledom stanja usjeva primijećena je sjetva ječma na području s tlima koja imaju izrazito nisku pH vrijednost. Na parcelama je zamijećeno žućenje i propadanje usjeva već pred sam početak mirovanja usjeva.

 

SLIKA 3.-IZGLED USJEVA OZIMOG JEČMA NA KISELOM TLU- 11.01.2021

 

Povećana količina oborina tijekom zimskih mjeseci, osim kiselosti tla uzrokovala je ovakvo stanje usjeva. Poljoprivrednim proizvođačima koji žele ostvariti stabilne prinose i dobru kvalitetu uroda bez obzira na uzgajanu vrstu, u interesu je poznavati stanje tla na kojima proizvode poljoprivredne proizvode.

 

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Suzbijanje štetnih glodavaca u zatvorenim objektima

Glodavci su skupina sisavaca čiji naziv potječe od specifično građenog zubala. Imaju povećane sjekutiće u gornjoj i donjoj čeljusti, a prilikom glodanja pomiču donju čeljust naprijed – natrag i usitnjavaju hranu.

Štetni glodavci poljoprivrednih kultura mogu pričinjati štete na poljima, u voćnjacima i u zatvorenim objektima (skladišta žitarica, podrumi, garaže). Štete na otvorenom se očituju u pravljenju rupa, oštećenju sjemena žitarica, gomolja, lukovica, korijena i nadzemnih dijelova biljaka, te u voćnjaku u oštećenju korijena i prizemnih dijelova voćaka. U zatvorenim objektima hrane se uskladištenim prehrambenim proizvodima i žitaricama, te oštećuju ambalažu. Zbog onečišćenja proizvoda izmetom, urinom i dlakama mogu uzrokovati zdravstvene probleme prijenosom zaraznih bolesti kao što su: mišja groznica, trihineloza, salmonela, bjesnoća i druge. U godinama sa toplim i suhim zimama dolazi do masovnog množenja, dok im je smrtnost velika tijekom vlažnih i hladnih jeseni i zima.

Slika 1. Gomolji krumpira u skladištu oštećeni od glodavaca

Slika 2. Klipovi kukuruza oštećeni od glodavaca

U zatvorenim objektima štete pričinjaju crni štakor (Rattus rattus), sivi štakor (Rattus norvegicus) i kućni miš (Mus musculus). Oni tijekom vegetacijske sezone prave štete u polju, a tijekom zime obitavaju u zatvorenim objektima.

Crni štakor dugačak je 16-23 cm, težak 160-230 g. Koti se 3-6 puta godišnje, a u leglu ima 5-10 mladih. Sivi štakor je veći od crnog, duljine 20-30 cm i težine 0,5 kg. Koti se 4-7 puta godišnje, a u leglu ima 5-12 mladih. Štakori žive oko 4 godine, spolno su zreli za 3-4 mjeseca, a ženke se pare odmah nakon što se okote. Kućni miš je duljine 7-10 cm, hrani se raznom hranom (omnivor). Zbog  visokog potencijala razmnožavanja u kratkom vremenu, praćenje njihove pojave i suzbijanje treba biti stalna mjera.

Tijekom dana glodavci su sakriveni, a u sumrak i tijekom noći idu u potragu za hranom. Pri tome im pomažu dobro razvijene osjetilne dlake na leđima, bočnoj strani tijela i na njušci koje im služe za orijentaciju i kretanje u mraku, a dobro im je razvijeno i osjetilo njuha koje ima važnu ulogu u pronalasku hrane.

Kako bi se spriječio ulazak u objekte treba provesti preventivne mjere zaštite. Na prozore, otvore i pukotine postaviti mreže i fizičke barijere. Izbjegavati ostavljanje hrane za ljubimce, ptice i  druge životinje na otvorenom, jer će to privući glodavce. Prilikom pripreme hrane za životinje ili u prostorijama gdje se melju žitarice održavati higijenu i svu rasutu robu ukloniti, jer ostavljena na strojevima i podu može privući glodavce.

Slika 3. Neadekvatno pripremljen prostor za mljevenje žitarica,
izvor je hrane za glodavce

Kade se utvrdi pojava glodavaca u objektu treba pristupiti mjerama suzbijanja. Za suzbijanje se mogu koristiti mehaničke metode ili biocidni proizvodi registrirani za suzbijanje štetnih glodavaca.

Mehaničke metode uključuju primjenu različitih klopki za hvatanje i ljepila. Klopke za hvatanje glodavaca mogu dovesti do trenutne smrti glodavca (mišolovke, štakorolovke) ili mogu omogućiti da se glodavci uhvate živi (klopka kavez). Mamci koji se koriste u mehaničkim klopkama moraju biti poznati i privlačni glodavcu. Vole salo, meso, sir, slaninu, kobasice, kruh natopljen uljem suncokreta, sezama ili maslaca od kikirikija, proizvode od žitarica i kruha.

Ljepila za miševe i štakore su vrlo učinkovita, ali metoda nije humana, jer životinja ugiba nakon nekoliko dana, od gladi i žeđi, pri tome može ispuštati glasove koju stvaraju nelagodu ili životinju nakon što se uhvati treba usmrtiti.

Slika 4. Mišolovka i ljepilo za miševe

Slika 5. Mehanička klopka ,,kavez,, za hvatanje glodavaca

Kod masovne pojave koriste se registrirani biocidni proizvodi. Primjenjivati ih treba sve dok se glodavci ne prestanu njima hraniti. Pripadaju skupini antikoagulanata i dovode do njihovog ugibanja nakon jednokratnog uzimanja. Djeluju na način da uzrokuju unutarnje krvarenje kod glodavaca. To su aktivne tvari bromadiolon i brodifakum a na tržištu se mogu naći pod različitim trgovačkim nazivima – RATIMOR (žitni mamac), RATIMOR (pelete), RATIMOR (parafinski blokovi), RATIMOR (meki mamci), GARDENTOP (svježi mamac), MURIN PASTA EXTREME, MURIN FORTE PELETE, RODENT (repelent) i drugi. Mamci u sebi sadrže tvari koje privlače glodavce (ulje kikirikija, suncokreta…), a odbijaju ljude i domaće životinje. Štakore više privlače parafinski blokovi, meki mamci i pelete, a miševe žitni mamci.

Slika 6. Biocidni proizvodi namijenjeni suzbijanju štetnih glodavaca

Mamke je potrebno postaviti u deratizacijske kutije u blizini mjesta primijećene aktivnosti glodavaca. Označiti ih sljedećim informacijama ,,ne micati ili otvarati,,; ,,sadrži rodenticid,, i sl. Gdje je to moguće pričvrstiti ih za tlo ili drugu površinu, da ih glodavac može konzumirati, ali ne i iznijeti iz objekta. Postaviti ih izvan dosega djece, ptica, kućnih ljubimaca i domaćih životinja. Ne postavljati ih uz hranu, piće, hranu za životinje i u blizini sustava za odvod vode, jer ih mogu kontaminirati. Kod primjene žitnih mamaca u objektu gdje se čuvaju žitarice, naročito ako su u rasutom stanju, paziti da ne dođe do miješanja mamca i žitarica, jer bi to predstavljalo opasnost za životinje koje se hrane tim žitaricama.

Sa svim vrstama mamaca  postupati strogo prema uputama zbog njihove toksičnosti za ljude i toplokrvne životinje.

Viša stručna savjetnica, Karlovačka županija

 dr. sc. Mirna Ceranić