MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo

Ratarstvo, Savjet

ULOGA STANJA TLA I VREMENSKIH PRILIKA NA OSTVARENJE STABILNIH PRINOSA USJEVA OZIMIH ŽITARICA

 

Usprkos tome što se ozimi ratarski usjevi nalaze u periodu mirovanja  postoji potreba njihovog pregleda kako bi se na vrijeme provele potrebne agrotehničke mjere u vrijeme kretanja vegetacijske sezone. Uspoređujući zabilježene količine oborina na i-Metos uređaju, mjerna postaja Mursko Središće posljednja tri mjeseca 2020. godine s višegodišnjim prosjekom 1990.-2002. godine (podaci DHMZ-mjerna postaja Čakovec) vidljivo je povećanje oborina u mjesecu listopadu i značajno povećanje oborina u mjesecu prosincu 2020. godine (tablica 1.).

 

Mjesec Prosjek 1990.-2002.-DHMZ mjerna postaja Čakovec (mm/m²) Oborine 2020.

(mm/m²)

Listopad 95,5 131,6
Studeni 76,6 25,8
Prosinac 58,4 103,8

 

Povećana količina oborina uzrokuje ispiranje hraniva u dublje slojeve tla. Korijenov sustav ozimih žitarica nalazi se u plićem sloju tla u vrijeme kretanja proljetnog dijela vegetacijske sezone i usjevi u tom sloju neće imati na raspolaganju dovoljne količine hraniva, naročito dušičnih. Plodnost i fizikalna svojstva tla  također imaju veliku ulogu u ostvarivanju stabilnih prinosa uzgajane vrste. Visina uroda i kvaliteta zrna pivarskog ili običnog ječma ovisna su o genetskim odlikama uzgajanog kultivara, provedenim agrotehničkim mjerama, no veliki utjecaj imaju i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone uzgoja i plodnost tla. Usjevi ječma preferiraju rastresitija tla osrednje plodnosti s dovoljnim sadržajem humusa. Na tlima kisele reakcije u dosta slučajeva možemo primijetiti propadanje usjeva ječma. Ječam je najbolje uzgajati na tlima neutralne reakcije koja imaju pH vrijednost od 6,8-7,2. Zbog plitko razvijenog korijenovog sustava (najpliće od svih žitarica) usjevi ječma nisu u mogućnosti koristiti hraniva iz dubljih slojeva tla.

 

SLIKA 1.- TRENUTNA DUBINA RAZVOJA KORIJENOVOG SUSTAVA

 

SLIKA 2.-MLADA BILJKA JEČMA NA KISELOM TLU

 

Ječam vrlo racionalno koristi vodu, ali nije sklon tlima s visokim podzemnim vodama niti tlima koja imaju nedostatak vlage. Međutim, u velikom broju slučajeva, poljoprivredni proizvođači uzgajaju ječam na tlima slabije plodnosti, lošijih fizikalnih svojstava, nepovoljne pH vrijednosti te tlima lošijeg vodo-zračnog odnosa i stanja vode u tlu. Pregledom stanja usjeva primijećena je sjetva ječma na području s tlima koja imaju izrazito nisku pH vrijednost. Na parcelama je zamijećeno žućenje i propadanje usjeva već pred sam početak mirovanja usjeva.

 

SLIKA 3.-IZGLED USJEVA OZIMOG JEČMA NA KISELOM TLU- 11.01.2021

 

Povećana količina oborina tijekom zimskih mjeseci, osim kiselosti tla uzrokovala je ovakvo stanje usjeva. Poljoprivrednim proizvođačima koji žele ostvariti stabilne prinose i dobru kvalitetu uroda bez obzira na uzgajanu vrstu, u interesu je poznavati stanje tla na kojima proizvode poljoprivredne proizvode.

 

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Suzbijanje štetnih glodavaca u zatvorenim objektima

Glodavci su skupina sisavaca čiji naziv potječe od specifično građenog zubala. Imaju povećane sjekutiće u gornjoj i donjoj čeljusti, a prilikom glodanja pomiču donju čeljust naprijed – natrag i usitnjavaju hranu.

Štetni glodavci poljoprivrednih kultura mogu pričinjati štete na poljima, u voćnjacima i u zatvorenim objektima (skladišta žitarica, podrumi, garaže). Štete na otvorenom se očituju u pravljenju rupa, oštećenju sjemena žitarica, gomolja, lukovica, korijena i nadzemnih dijelova biljaka, te u voćnjaku u oštećenju korijena i prizemnih dijelova voćaka. U zatvorenim objektima hrane se uskladištenim prehrambenim proizvodima i žitaricama, te oštećuju ambalažu. Zbog onečišćenja proizvoda izmetom, urinom i dlakama mogu uzrokovati zdravstvene probleme prijenosom zaraznih bolesti kao što su: mišja groznica, trihineloza, salmonela, bjesnoća i druge. U godinama sa toplim i suhim zimama dolazi do masovnog množenja, dok im je smrtnost velika tijekom vlažnih i hladnih jeseni i zima.

Slika 1. Gomolji krumpira u skladištu oštećeni od glodavaca

Slika 2. Klipovi kukuruza oštećeni od glodavaca

U zatvorenim objektima štete pričinjaju crni štakor (Rattus rattus), sivi štakor (Rattus norvegicus) i kućni miš (Mus musculus). Oni tijekom vegetacijske sezone prave štete u polju, a tijekom zime obitavaju u zatvorenim objektima.

Crni štakor dugačak je 16-23 cm, težak 160-230 g. Koti se 3-6 puta godišnje, a u leglu ima 5-10 mladih. Sivi štakor je veći od crnog, duljine 20-30 cm i težine 0,5 kg. Koti se 4-7 puta godišnje, a u leglu ima 5-12 mladih. Štakori žive oko 4 godine, spolno su zreli za 3-4 mjeseca, a ženke se pare odmah nakon što se okote. Kućni miš je duljine 7-10 cm, hrani se raznom hranom (omnivor). Zbog  visokog potencijala razmnožavanja u kratkom vremenu, praćenje njihove pojave i suzbijanje treba biti stalna mjera.

Tijekom dana glodavci su sakriveni, a u sumrak i tijekom noći idu u potragu za hranom. Pri tome im pomažu dobro razvijene osjetilne dlake na leđima, bočnoj strani tijela i na njušci koje im služe za orijentaciju i kretanje u mraku, a dobro im je razvijeno i osjetilo njuha koje ima važnu ulogu u pronalasku hrane.

Kako bi se spriječio ulazak u objekte treba provesti preventivne mjere zaštite. Na prozore, otvore i pukotine postaviti mreže i fizičke barijere. Izbjegavati ostavljanje hrane za ljubimce, ptice i  druge životinje na otvorenom, jer će to privući glodavce. Prilikom pripreme hrane za životinje ili u prostorijama gdje se melju žitarice održavati higijenu i svu rasutu robu ukloniti, jer ostavljena na strojevima i podu može privući glodavce.

Slika 3. Neadekvatno pripremljen prostor za mljevenje žitarica,
izvor je hrane za glodavce

Kade se utvrdi pojava glodavaca u objektu treba pristupiti mjerama suzbijanja. Za suzbijanje se mogu koristiti mehaničke metode ili biocidni proizvodi registrirani za suzbijanje štetnih glodavaca.

Mehaničke metode uključuju primjenu različitih klopki za hvatanje i ljepila. Klopke za hvatanje glodavaca mogu dovesti do trenutne smrti glodavca (mišolovke, štakorolovke) ili mogu omogućiti da se glodavci uhvate živi (klopka kavez). Mamci koji se koriste u mehaničkim klopkama moraju biti poznati i privlačni glodavcu. Vole salo, meso, sir, slaninu, kobasice, kruh natopljen uljem suncokreta, sezama ili maslaca od kikirikija, proizvode od žitarica i kruha.

Ljepila za miševe i štakore su vrlo učinkovita, ali metoda nije humana, jer životinja ugiba nakon nekoliko dana, od gladi i žeđi, pri tome može ispuštati glasove koju stvaraju nelagodu ili životinju nakon što se uhvati treba usmrtiti.

Slika 4. Mišolovka i ljepilo za miševe

Slika 5. Mehanička klopka ,,kavez,, za hvatanje glodavaca

Kod masovne pojave koriste se registrirani biocidni proizvodi. Primjenjivati ih treba sve dok se glodavci ne prestanu njima hraniti. Pripadaju skupini antikoagulanata i dovode do njihovog ugibanja nakon jednokratnog uzimanja. Djeluju na način da uzrokuju unutarnje krvarenje kod glodavaca. To su aktivne tvari bromadiolon i brodifakum a na tržištu se mogu naći pod različitim trgovačkim nazivima – RATIMOR (žitni mamac), RATIMOR (pelete), RATIMOR (parafinski blokovi), RATIMOR (meki mamci), GARDENTOP (svježi mamac), MURIN PASTA EXTREME, MURIN FORTE PELETE, RODENT (repelent) i drugi. Mamci u sebi sadrže tvari koje privlače glodavce (ulje kikirikija, suncokreta…), a odbijaju ljude i domaće životinje. Štakore više privlače parafinski blokovi, meki mamci i pelete, a miševe žitni mamci.

Slika 6. Biocidni proizvodi namijenjeni suzbijanju štetnih glodavaca

Mamke je potrebno postaviti u deratizacijske kutije u blizini mjesta primijećene aktivnosti glodavaca. Označiti ih sljedećim informacijama ,,ne micati ili otvarati,,; ,,sadrži rodenticid,, i sl. Gdje je to moguće pričvrstiti ih za tlo ili drugu površinu, da ih glodavac može konzumirati, ali ne i iznijeti iz objekta. Postaviti ih izvan dosega djece, ptica, kućnih ljubimaca i domaćih životinja. Ne postavljati ih uz hranu, piće, hranu za životinje i u blizini sustava za odvod vode, jer ih mogu kontaminirati. Kod primjene žitnih mamaca u objektu gdje se čuvaju žitarice, naročito ako su u rasutom stanju, paziti da ne dođe do miješanja mamca i žitarica, jer bi to predstavljalo opasnost za životinje koje se hrane tim žitaricama.

Sa svim vrstama mamaca  postupati strogo prema uputama zbog njihove toksičnosti za ljude i toplokrvne životinje.

Viša stručna savjetnica, Karlovačka županija

 dr. sc. Mirna Ceranić

Ratarstvo, Savjet

Značaj zimske brazde

Zimska brazda uobičajena je agrotehnička mjera u svim našim značajnijim žitorodnim područjima (Sjevero-zapadna Hrvatska, Slavonija, Baranja, Posavina).

Izvodi se na dubinu 30-35cm u periodu listopad-studeni, a nerijetko i u prosincu i siječnju. Vrlo je važna za jare strnine i okopavine, ali i za ostale kulture sa proljetnim rokovima sjetve.

Povećava kapacitete tla za vodu i zrak, a niske temperature tijekom zime uzrokuju izmrzavanje, te lakšu i kvalitetniju predsjetvenu pripremu tla u proljeće. Obzirom da se često radi o kišovitim mjesecima, sa količinom oborina od 30-60 mm/m2 ili više, potrebno je obratiti pažnju da se ne obrađuje tlo zasićeno vodom i tako narušavaju već postojeći vodo-zračni odnosi u tlu.

Uz zimsku brazdu provodi se i osnovna gnojidba. Od kompleksnih mineralnih gnojiva koriste se formulacije sa manjim količinama dušika kao npr. NPK 7:20:30, NPK 8:26:26 ili  pojedinačna mineralna gnojiva.

Isto tako dodaje se i Urea 46%N.

Urea 46%N koristi se za razgradnju preostalih biljnih ostataka i djelomično za ishranu buduće kulture. Količina je zavisna od predkulture, pa iznosi okvirno 100-200 kg/ha, ako je to bila neka od strnih žitarica količine su manje, a za okopavine sa više biljne mase veće.

Preciznije količine mineralnih gnojiva ovise dakle o predkulturi, budućoj kulturi, tipu tla, rezervama hranjiva u tlu, a savjet je pridržavati se preporuka dobivenih na osnovu izvršenih analiza tla u za to ovlaštenom laboratoriju.

Prilikom provođenja operacije zimske brazde mogu se dodati i organska gnojiva čijom upotrebom stimuliramo mikro-biološku aktivnost i poboljšavamo strukturu tla.

Željko Klaić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za ratarstvo

Agroekologija, Hortikultura, Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Što učiniti sa mehanizacijom u zimskom periodu

Zima je već pokucala na vrata, a poslovi sa našom mehanizacijom i opremom ili su pri kraju ili su završeni. Nastavno na okolnosti naša mehanizacije također zaslužuje odmor i stoga ju sukladno mogućnostima treba uredno spremiti ili u natkriveni i zaštićeni prostor ili jednostavno prekriti nekim od pogodnih pokrova. No prije toga, a kako bi i mi i naša neophodna oprema i mehanizacija bezbrižno dočekali novu sezonu, svakako sugeriram sljedeće:

  • Izvršiti čišćenje i pranje strojeva. Molim, voditi računa o odabiru mjesto gdje se neće kontaminirati okoliš sredstvima za pranje i odmašćivanje (idealna mjesta su registrirane samposlužne praonice).
  • Strojeve i opremu osušiti i zaštititi od korozije u kontekstu čega može poslužiti: motorno ulje, litijeva mast, ili posebni i specijalni zaštitni premazi.
  • Nakon pranja i sušenja izvršiti podmazivanje na zato predviđenim mjestima kako bi nova mast istisnula kapljice vode iz ležajeva, utora i sličnih područja u kojima mast ima svoju aktivnu ulogu tijekom procesa rada.
  • Spremnike goriva naših traktori, kombajna i drugih samohodnih strojeva napuniti do vrha kako bi se smanjila pojava korozije samih spremnika i sustava vezanog za distribuciju i tok goriva
  • Svakako provjeriti, ispitati i po potrebi izvršiti izmjene ili ispuštanje u svim sustavima sa rashladnim tekućinama na adekvatne vrijednosti točki smrzavanja
  • Provjeriti i prilagoditi tlakove u gumama uobičajenim radnim tlakovima za vrijeme eksploatacije istih.
  • Ovaj period mrtve sezone tijekom mirovanja naše opreme i mehanizacije iskoristiti za sve eventualne popravke i potrebna podešavanja strojeva.

Velika većina poljoprivredne populacije posjeduje prskalice i atomizere, a osim svega ispred navedenog kod ovih strojeva prije zimskog mirovanja treba učiniti i dodatne korake – stručnim riječima izvršiti konzervaciju istih:

  • Kompletno pranje izvana i iznutra, svih filtere i svih mlaznica
  • U spremnik uliti sredstvo protiv smrzavanja bilo antifriz bilo zimsko sredstvo za pranje stakla. Dovoljno bi bilo otprilike 1-2 % volumena prskalice s minimalnom jačinom točke smrzavanja -20 0C
  • Uliveno sredstvo promiješati kroz zatvoren sustav stroja a nakon toga isto na par sekundi propustiti kroz same mlaznice
  • S prskalice demontirati manometar i pohraniti na sigurno

U proljeće kada nam prskalica bude ponovo potrebna obrnutim redoslijedom izvršiti dekonzervaciju:

  • Na prskalicu montirati manometar
  • Sredstvo protiv smrzavanja ispustiti na jednoj od krajnjih mlaznica
  • Prskalicu isprati čistom vodom
  • Ispušteni antifriz ili zimsko sredstvo za pranje stakla pohraniti u odgovarajući spremnik i spremiti za slijedeću zimsku sezonu konzerviranja

Ovakvim postupanjem definitivno ćemo našoj opremi produžiti vijek trajanja i u novu sezonu poslova krenuti spremni i pouzdaniji.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest

BERBE U POKUSU KUKURUZA USPJEŠNO OKONČANE

Berbom zadnja dva zajednička pokusa u Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji, uspješno je okončana druga godina komparativnih pokusa hibrida kukuruza koje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva zajedno sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama provodi na četiri različite lokacije u RH.

Isti pokus planira se zasijati još i sljedeće godine, nakon čega će se detaljno analizirati svi čimbenici koji kao dobiveni rezultat utječu na komercijalnu i ekonomsku vrijednost zrna kukuruza općenito, zatim te iste vrijednosti po FAO skupinama i pojedinačnim hibridima iz pokusa.

U vrlo gruboj i brzoj analizi prosjeka pokusa ove godine sa sve četiri lokacije, iako su prosječni rezultati vrlo ujednačeni i nema velikih razlika, po prinosu suhoga zrna malo su se izdvojili hibridi FAO skupine 500, no to nije pravilo za sve lokacije.

Međutim ako se analiziraju ekonomski pokazatelji, što se potvrdilo i na većini pokusa, najbolji financijski efekti ostvarili su hibridi FAO skupine 300 jer su imali najbolji omjer prinosa sirovog zrna i vlage u berbi pa tako i najveću potencijalnu otkupnu cijenu, a sukladno tome najviši potencijalni bruto dohodak u kn/ha.

Detaljnije i preciznije analize za ovu godinu pokusa objaviti ćemo uskoro.

Prikaz prosječnih vrijednosti po pokusima

 

Županija Osječko-baranjska Bjelovarsko-bilogorska Vukovarsko-srijemska Međimurska
Raspon prinosa suhog zrna kg/ha 10500-14800 11500-16600 7700-13800 11300-16500
Prosječan prinos suhog zrna kg/ha 13042 13783 11551 14088
Raspon vlage zrna u berbi 14,8 – 19,9 17,7 – 29,9 15,2 – 18,2 20,2 – 29,7
Prosječan vlaga zrna u berbi 16,8 23,7 16,4 23,5

 

PROSJEČNI REZULTATI PO FAO SKUPINAMA/ŽUPANIJSKIM POKUSIMA

 

  FAO SKUPINA 300 FAO SKUPINA 400 FAO SKUPINA 500
Osječko-baranjska žup.
Vlaga zrna 16,0 16,6 17,7
Prinos sirovog zrna kg/ha 13504 13279 13681
Prinos suhog zrna kn/kg 13182 12887 13087
Bruto vrijednost kn/ha 10668 10358 10534
Bjelovarsko-bilogorska žup.
Vlaga zrna 21,0 23,4 26,3
Prinos sirovog zrna kg/ha 14211 15818 16164
Prinos suhog zrna kn/kg 13054 14083 13851
Bruto vrijednost kn/ha 10232 10440 9860
Vukovarsko-srijemska žup.
Vlaga zrna 16,1 16,5 16,5
Prinos sirovog zrna kg/ha 12026 11424 12014
Prinos suhog zrna kn/kg 11729 11097 11666
Bruto vrijednost kn/ha 9380 8910 9371
Međimurska županija
Vlaga zrna 22,0 23,3 25,4
Prinos sirovog zrna kg/ha 15763 15212 16635
Prinos suhog zrna kn/kg 14286 13580 14399
Bruto vrijednost kn/ha 11034 10040 10480
OKVIRNI PROSJEK
Vlaga zrna 18,8 20,0 21,5
Prinos sirovog zrna kg/ha 13876 13933 14624
Prinos suhog zrna kn/kg 13063 12912 13251
Bruto vrijednost kn/ha 10407 10172 10237

 

Siniša HRGOVIĆ, dipl.ing.agr.

Događaji, Ratarstvo, Vijest

Drugi pokus kukuruza uspješno okončan

Na oranici OPG-a Skender Mihaela, na području Bjelovarsko-bilogorske županije, uspješno je provedena i druga ovogodišnja berba (za rezultate prvog pokusa kliknite ovdje) komparativnog pokusa kukuruza u sklopu koje je provedena i demonstracijska aktivnost: PRIKAZ SUVREMENE I INTENZIVNE PROIZVODNJE KUKURUZA SA CILJANIM PARAMETRIMA EKONOMSKE VRIJEDNOSTI ZRNA – MEĐURAČA, KOZAREVAC RAČANSKI.

U ovome pokusu, a na temelju ostvarenih prinosa suhoga zrna, očito su klimatski uvjeti tijekom vegetacije najbolje odgovarali hibridima iz FAO skupine 400, zatim 500 pa 300, za razliku od pokusa u Osječko baranjskoj županiji gdje su najbolji prosječni rezultati bili istaknuti u najranijoj FAO skupini 300, sljedeća je bila 500 i na kraju 400.

Prikaz prosječnih vrijednosti oba pokusa

Osječko-baranjska županija Bjelovarsko-bilogorska županija
Prinos suhog zrna

13042 kg/ha

u rasponu od 10500 do 14800 kg/ha

13783 kg/ha

U rasponu od 11500 – 16600 kg/ha

Vlaga u berbi

16,8 %

sa rasponima od 14,8 do 19,9 %

23,7 %

sa rasponima od 17,7 do 29,9 %

 

REZULTATI PO FAO SKUPINAMA

 Osječko-baranjska županija

FAO SKUPINA VLAGA ZRNA BROJ HIBRIDA PRINOS SUHOG ZRNA kg/ha
300 16,0 14 13182
400 16,6 17 12887
500 17,7 15 13087

 

Bjelovarsko-bilogorska županija

FAO SKUPINA VLAGA ZRNA BROJ HIBRIDA PRINOS SUHOG ZRNA kg/ha
300 21,0 13 13054
400 23,4 19 14083
500 26,8 13 13851

 Interesantna je prosječna ekonomska analiza. Ukupni proizvodni trošak prema izvršenim inputima na pokusu u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 4543, 88 kn a u Bjelovarsko-bilogorskoj taj trošak je 6034,57 kn. Na temelju ostvarenih rezultata i prosječne vlage u berbi prosječna bruto vrijednost (cijena još nije definirana) potencijalno bi mogli iznositi između 9300 – 10600 kn/ha u Osječko-baranjskoj županiji, odnosno 9700 – 10700 kn/ha u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U tom slučaju bez obzira na prosječno niži prinos ostvaren u pokusu na području Osječko-baranjske županije, ekonomski efekti trebali bi biti bolji u odnosu  na prosječne prinose pokusa u Bjelovarsko –bilogorskoj županiji.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Događaji, Ratarstvo, Vijest

Prva ovogodišnja javna berba komparativnog pokusa

Na površinama pokušališta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku danas se žanje jedan od 4 pokusa kukuruza u kojima se testiraju hibridi kukuruza domaćih oplemenjivača, ali i stranih distributera i provode ih službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Kroz demonstracijske aktivnosti javne berbe pokusa kukuruza, navodi se agrotehnika koja se preporučuje poljoprivrednim proizvođačima na samoj lokaciji, a nakon vaganja se analiziraju rezultati ostvareni u berbi (ostvareni urodi po jedinici površine i ekonomski pokazatelji proizvodnje u agrookolišnim uvjetima svake pojedine lokacije). Sve se radi s ciljem informiranja poljoprivrednih proizvođača i prijenosa znanja koje proizvođačima  u proizvodnji zrna kukuruza mogu doprinijeti u ostvarivanju boljih rezultata i veće ekonomske dobiti.

Danas (6. listopada) održava se javna berba u Osijeku čije rezultate možete pronaći u dokumentu pritiskom OVDJE, a tijekom mjeseca listopada planira se ubrati kukuruz i na preostale 3 lokacije, kako slijedi:

  • u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: 11. 10. (nedjelja) s početkom u 10,00 h  – lokacija je parcela na području smjera ceste Međurača – Nova Plošćica, (za rezultate kliknite ovdje)
  • u Vukovarsko-srijemskoj županiji: 16. 10. (petak) s početkom u 9,00 h – lokacija su Nijemci – polje uz glavnu prometnicu smjera Nijemci – Komletinci s lijeve strane
  • u Međimurskoj županiji: 20. 10. (utorak) s početkom u 10,00 h – lokacija je polje desna strana prije ulaza u naselje Hlapičina iz smjera Murskog Središća.

Zainteresirani poljoprivredni proizvođači, pridružite nam se!

Po završetku testiranja koje će se provesti tijekom 3 godine (ovo je druga godina provođenja pokusa na istim lokacijama) izradit će se detaljne stručne analize koje će također biti javne i javno prezentirane.

 

Edukacija, Ratarstvo, Vijest

SORTNI POKUS SOJE U GORNJEM PODOTOČJU – ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

U Gornjem Podotočju u Zagrebačkoj županiji održana je 22. rujna demonstracijska aktivnost  „Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji soje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj“. Soja kao kultura postala je još jedna kultura u plodoredu u ovom dijelu Hrvatske zbog stabilnosti u proizvodnji, cijeni, mogućnosti prodaje i pozitivnom doprinosu plodnosti tla za narednu kulturu. Primijećeno je povećanje površina pod sojom prema podacima o podnesenim Zahtjevima za izravna plaćanja u 2020. godini za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Zbog toga je postavljen pokus na OPG-u Stjepana Antolčića, sa 20 sorata soje kako bi poljoprivrednici mogli dobiti uvid u karakteristike pojedine sorte, njihovu adaptabilnost na klimatske uvjete na ovom području i prinose koje mogu ostvariti u postojećim uvjetima uz primjenu optimalne agrotehnike.

Tablica1. Površine zasijane sojom prema Zahtjevima za izravna plaćanja u 2020. godini (Izvor: APPRRR)

Slika 1. Prikaz sorata u polju

Raspon sorata prema grupi zriobe kretao se od 000 do grupe I. Postignuti su urodi od 3,76 do 4,76 t/ha suhog zrna, a vlaga se kretala od 13 do 18 %. Zrno je nakon žetve sušeno u sušari.

Prisutni poljoprivrednici na događaju upoznati su s agrotehničkim mjerama provedenima na pokusnoj parceli, agrotehnikom soje, zaštitom od korova i karakteristikama pojedinih sorata uz pregled na polju.

Slika 2. Informiranje o tijeku pokusa

Iz izlaganja djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede i sudjelovanje poljoprivrednika u raspravi vrijedno je izdvojiti neka zapažanja i preporuke za proizvođače soje:

  • Poželjno je tlo dobrih vodozračnih osobina.
  • Obavezno obaviti analizu tla.
  • Povoljna pH vrijednost tla između 6,5 i 7,2 uz dobru opskrbljenost fosforom.
  • Izvedena zimska brazda i pravovremeno zatvaranje zimske brazde u proljeće.
  • Ciljana gnojidba prema preporuci.
  • Priprema tla za sjetvu od mrvičaste do orašaste strukture. Ukoliko površina parcele nije potpuno ravna birati sorte koje prvu plodnu etažu formiraju na dovoljnoj visini od razine tla kako ne bi došlo do gubitaka pri kombajniranju
  • Valjanje u slučaju lošije pripreme ili sušnijih uvjeta pri sjetvi.
  • Izbor ranijeg sortimenta zbog mogućnosti pravovremene žetve i pripreme tla za narednu kulturu prije jesenskih kiša. Idealno bi bilo da se žetva može obaviti nakon sjetve uljane repice, a prije berbe kukuruza.
  • Prije sjetve obaviti inokulaciju sjemena simbiotskim bakterijama, jer uz povoljne uvjete predstavlja najjeftiniji izvor dušika. U pokusu nije bila potrebna prihrana.
  • Sjetva na razmak od 25 ili 50 cm? U gustom sklopu sijano žitnom sijačicom na 25 cm prilikom zatvaranja sklopa dolazi do gušenja korova, u ljetnim mjesecima ukoliko ima dovoljno vlage dolazi do izduživanja biljaka i mogućnosti nalijeganja usjeva uslijed kiša i vjetra. Takav slučaj je bio u pokusu. Sjetva u rjeđem sklopu potiče grananje sorata koje imaju tu karakteristiku, manji je utrošak sjemena i nema gaženja redova prilikom njege usjeva.
  • Zaštita od korova u gustom sklopu isključivo kemijskim sredstvima, dok kod sjetve na razmak od 50 cm postoji mogućnost međuredne kultivacije
  • Žetvu obaviti pri vlazi zrna od 13 do 14 % jer se pri toj vlazi može skladištiti bez sušenja. Ukoliko su vlage veće treba osigurati sušenje u sušari. U ovom primjeru vlage su bile veće, a prišlo se žetvi jer gospodarstvo ima sušaru.
  • Osim za proizvodnju ulja i proteinska sirovina za proizvodnju hrane za ljude koristi se i kao visokovrijedno krmivo za ishranu stoke. Postoje sorte čije zrno nije potrebno termički obraditi prije hranidbe stoke.
  • Na slijedećem linku može se preuzeti brošura o agrotehnici uzgoja soje https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/publikacije/AgrotehnikaSojeWeb102018.pdf

Slika 3. Edukacija u polju

Prema  Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20 i 57/20) poljoprivrednici za usjeve soje uz osnovno i preraspodijeljeno plaćanje mogu ostvariti i potporu za zelena plaćanja, te proizvodno vezanu potporu za krmne proteinske usjeve.

Osnovni uvjet za  ostvarenje potpore za prihvatljive površine pod sojom je da je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kilograma po hektaru prijavljene površine soje, o čemu korisnik dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do 15. listopada 2020. godine sljedeće dokaze:

– kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i

– certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu HAPIH-a.

Za potrebe provedbe zelene prakse na ekološki značajnim površinama na kojima se uzgajaju kulture koje fiksiraju dušik ne smiju se primjenjivati sredstva za zaštitu bilja.

Proizvodno vezane potpore (PVP) za krmne proteinske usjeve može ostvariti korisnik programa izravnih plaćanja za prihvatljive površine na kojima se proizvode krmni proteinski usjevi i to za najmanje jedan hektar prihvatljive površine krmnih proteinskih kultura. Među takve kulture spada soja za stočnu hranu, ali korisnik mora na svom poljoprivrednom gospodarstvu držati barem 2 uvjetna grla po prihvatljivom hektaru soje za stočnu hranu.

Slika 4. Infomativna ploča o pokusu

Ovom prilikom zahvaljujem svim sudionicima demonstracijske aktivnosti koju provode službenici Ministarstva poljoprivrede u okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. u cilju prijenosa znanja i aktivnosti informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Veliko hvala na suradnji distributerima soje, tvrtkama: Axereal Croatia d.o.o., , Bc Institut, d.d., Mauthner d.o.o., Poljoprivredni Institut Osijek i RWA Hrvatska d.o.o. te proizvođaču i distributeru sredstava za zaštitu bilja, tvrtki BASF Croatia d.o.o. kao i OPG-u Stjepana Antolčića za sudjelovanje u provedbi pokusa.

Slika 5. Završetak žetve

 

Dragica Tresk Penezić

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Održano 10. županijsko natjecanje u oranju Grada Zagreba 2020.

U nedjelju 20. rujna 2020. godine u Kupinečkom Kraljevcu, u organizaciji Udruge orača Grada Zagreba (UOGZ), Vijeća Gradske četvrti Brezovica i Mjesnog odbora Kupinečki Kraljevec, održano je 10. županijsko natjecanje orača Grada Zagreba 2020.

Suorganizator i pokrovitelj natjecanja bio je Grad Zagreb – Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Prisutne je pozdravio i natjecanje otvorio Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, počasni član Udruge orača Grada Zagreba, koji u potpunosti podržava ovu manifestaciju od početka natjecateljskog oranja u Gradu Zagrebu, te da će to nastaviti činiti i u budućnosti. Gradonačelnik je istaknuo važnost oranja kao jednog od najbitnijih elemenata u poljoprivrednoj proizvodnji i naglasio da bez hrvatskih sela i seljaka nema ni europske Hrvatske.

Uz predstavnike lokalne samouprave – Gradske četvrti Brezovica i Mjesnog odbora Kupinečki Kraljevec, natjecanju su nazočili i Draženka Grah, predsjednica Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača (HUONO), ujedno i pomoćnica pročelnika, kao i Dejan Jaić, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Na natjecanju je sudjelovalo ukupno jedanaest natjecatelja.

U kategoriji plugova ravnjaka natjecalo se osam natjecatelja – Ivan Novoselec (prvo mjesto), Božo Dumić (drugo mjesto), Mihael Kalaj (treće mjesto), Jurica Milača  (četvrto mjesto), Tihomir Milača (peto mjesto), Ivica Jagar (šesto mjesto), Franjo Mavračić (sedmo mjesto) i Matko Babić (osmo mjesto), te tri natjecatelja u kategoriji plugova premetnjaka – Dubravko Kalaj (prvo mjesto), Matija Ivančić (drugo mjesto) i Karlo Čuvar (treće mjesto).

Prema odluci UOGZ, a radi osiguranja dovoljnog vremena za pripreme za natjecanje, prvoplasirani natjecatelji u obje kategorije stekli su pravo sudjelovanja na 18. natjecanju u oranju Republike Hrvatske 2021. godine. Natjecatelji koji će predstavljati Grad Zagreb na ovom natjecanju su pobjednici Dubravko Kalaj u kategoriji plugova premetnjaka, i Ivan Novoselec u kategoriji plugova ravnjaka.

Ocjenjivanje su, prema Pravilniku svjetskog natjecanja u oranju, obavili certificirani suci Marijan Mavračić i Tomislav Viceban te Luka Jović, a mjeritelji dubine oranja bili su Božidar Dumić i Vladimir Leskovac. Voditelj natjecanja i glavni sudac bio je Dario Padro.

Osim nagrada i priznanja za sudjelovanje svim natjecateljima, natjecatelji su nagrađeni i pobjedničkim peharima i diplomama za  prvoplasirane natjecatelje u obje kategorije.

Sponzori natjecanja bili su Bc Institut d.d., KWS Sjeme d.o.o., Danon d.o.o. te Gospodarski list koji je ujedno bio i medijski pokrovitelj natjecanja.

Posebnu zahvalu upućujemo svim članovima Udruge orača Grada Zagreba koji su svojim radom i trudom  omogućili ovo natjecanje.

Dario Padro, dipl. ing. agr., predsjednik Udruge orača Grada Zagreba

 

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.