MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva > Novosti > Ratarstvo
Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Održano 10. županijsko natjecanje u oranju Grada Zagreba 2020.

25. rujna 2020.0

U nedjelju 20. rujna 2020. godine u Kupinečkom Kraljevcu, u organizaciji Udruge orača Grada Zagreba (UOGZ), Vijeća Gradske četvrti Brezovica i Mjesnog odbora Kupinečki Kraljevec, održano je 10. županijsko natjecanje orača Grada Zagreba 2020.

Suorganizator i pokrovitelj natjecanja bio je Grad Zagreb – Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Prisutne je pozdravio i natjecanje otvorio Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, počasni član Udruge orača Grada Zagreba, koji u potpunosti podržava ovu manifestaciju od početka natjecateljskog oranja u Gradu Zagrebu, te da će to nastaviti činiti i u budućnosti. Gradonačelnik je istaknuo važnost oranja kao jednog od najbitnijih elemenata u poljoprivrednoj proizvodnji i naglasio da bez hrvatskih sela i seljaka nema ni europske Hrvatske.

Uz predstavnike lokalne samouprave – Gradske četvrti Brezovica i Mjesnog odbora Kupinečki Kraljevec, natjecanju su nazočili i Draženka Grah, predsjednica Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača (HUONO), ujedno i pomoćnica pročelnika, kao i Dejan Jaić, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Na natjecanju je sudjelovalo ukupno jedanaest natjecatelja.

U kategoriji plugova ravnjaka natjecalo se osam natjecatelja – Ivan Novoselec (prvo mjesto), Božo Dumić (drugo mjesto), Mihael Kalaj (treće mjesto), Jurica Milača  (četvrto mjesto), Tihomir Milača (peto mjesto), Ivica Jagar (šesto mjesto), Franjo Mavračić (sedmo mjesto) i Matko Babić (osmo mjesto), te tri natjecatelja u kategoriji plugova premetnjaka – Dubravko Kalaj (prvo mjesto), Matija Ivančić (drugo mjesto) i Karlo Čuvar (treće mjesto).

Prema odluci UOGZ, a radi osiguranja dovoljnog vremena za pripreme za natjecanje, prvoplasirani natjecatelji u obje kategorije stekli su pravo sudjelovanja na 18. natjecanju u oranju Republike Hrvatske 2021. godine. Natjecatelji koji će predstavljati Grad Zagreb na ovom natjecanju su pobjednici Dubravko Kalaj u kategoriji plugova premetnjaka, i Ivan Novoselec u kategoriji plugova ravnjaka.

Ocjenjivanje su, prema Pravilniku svjetskog natjecanja u oranju, obavili certificirani suci Marijan Mavračić i Tomislav Viceban te Luka Jović, a mjeritelji dubine oranja bili su Božidar Dumić i Vladimir Leskovac. Voditelj natjecanja i glavni sudac bio je Dario Padro.

Osim nagrada i priznanja za sudjelovanje svim natjecateljima, natjecatelji su nagrađeni i pobjedničkim peharima i diplomama za  prvoplasirane natjecatelje u obje kategorije.

Sponzori natjecanja bili su Bc Institut d.d., KWS Sjeme d.o.o., Danon d.o.o. te Gospodarski list koji je ujedno bio i medijski pokrovitelj natjecanja.

Posebnu zahvalu upućujemo svim članovima Udruge orača Grada Zagreba koji su svojim radom i trudom  omogućili ovo natjecanje.

Dario Padro, dipl. ing. agr., predsjednik Udruge orača Grada Zagreba

 

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

23. rujna 2020.0

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest

Rezultati žetve sortnog pokusa suncokreta u Koprivničko-križevačkoj županiji

21. rujna 2020.0

U petak, 18. rujna obavljena je žetva sortnog pokusa suncokreta u mjestu Bakovčice, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Posljednjih nekoliko godina raste interes poljoprivrednih proizvođača za sjetvu suncokreta i na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Iako je udio površina zasijanih suncokretom u ovom dijelu Hrvatske mali u odnosu na ukupne površine suncokreta u Republici Hrvatskoj, broj proizvođača kojima je to „nova“ poljoprivredna vrsta u sustavu proizvodnje na gospodarstvu, raste iz godine u godinu.

Površine suncokreta za koje je podnijet jedinstveni zahtjev za plaćanja u razdoblju 2015.-2020. godine u usporedbi s 2013. godinom (za 3 županije sjeverozapadne Hrvatske u usporedbi s RH). Izvor podataka: APPRRR

Klimatske promjene, izbor hibrida kraće vegetacije suncokreta te siguran otkup omogućuju uzgoj suncokreta i u ovom dijelu Republike Hrvatske. Stoga se već drugu godinu za redom postavlja komparativni pokus.

Cilj pokusa je usporediti adaptabilnost hibrida suncokreta ranije vegetacije koji se nalaze na našem tržištu, na uvjete proizvodnje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uz primjenu optimalnih agrotehničkih mjera. U pokusu je bio zastupljeno ukupno 20 hibrida suncokreta. Svi hibridi u pokusu bili su tzv. Clearfild hibridi (IMI) tolerantni na aktivnu tvar imazamoks i hibridi tolerantni na aktivnu tvar tribernuron metil (SULFO tehnologija). Takav je pokus postavljen i u Osijeku na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Cilj je usporediti postignut prinos i sadržaj ulja na ove dvije lokacije. Također, jedan od ciljeva organizacije ovakvih edukacija jest upozoriti poljoprivredne proizvođače na važnost rotacije usjeva, jer se upravo ove godine zbog povoljnih uvjeta moglo vidjeti dosta šteta na usjevima uljarica uslijed pojave biljnih bolesti na pojedinim parcelama.

Raspon postignutog uroda u ovom pokusu je od 3,01 do 4,62 t/ha, a prosječno postignut prinos je 3,97 t/ha. Raspon vlage zrna je od 5,6 do 9,1%, a prosjek je iznosio 7,1%.

Na dijelu pokusne parcele primijenjena je različita razina gnojidbe na istom hibridu. Prinosi su se kretali u rasponu od 4,39 do 5,07 t/ha, a raspon vlage zrna je od 7,5 do 9,0%.

Ovom prilikom zahvaljujem svim sudionicima demonstracijske aktivnosti koju službenici Ministarstva poljoprivrede provode okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. a s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača. Zahvaljujem na suradnji distributerima suncokreta, tvrtkama: Corteva Agriscience, KWS sjeme d.o.o., Mass Seeds, Poljoprivredni institut Osijek, RWA Hrvatska d.o.o. i Syngenta Agro d.o.o. kao i tvrtki Zeleni Hit i tvrtki BASF Croatia d.o.o. koji su sudjelovali u provedbi ovog pokusa i naravno OPG-u Kušenić koji već drugu godinu za redom provodi sortni pokus suncokreta.

Mr. sc. Tatjana Međimurec

Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

U Novakima Oborovskim edukaciju poljoprivrednika zajedno održali znanstvenici, stručnjaci i proizvođači sredstava za zaštitu bilja

15. rujna 2020.0

Dana 14. rujna 2020. godine u Novakima Oborovskim, na parceli OPG-a Pisk Tihomira održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Inovativna rješenja u suzbijanju korova u glavnim ratarskim kulturama (kukuruz i strne žitarice)“. Cilj ove demonstracijske aktivnosti bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s postojanjem rezistentnih korovnih vrsta u Republici Hrvatskoj. Naime, na ovoj je parceli potvrđena rezistentnost korova divlji sirak (Sorghum halepense) na najčešće korištena sredstva za zaštitu bilja. Dodatnu opasnost pojavi rezistentnih korova predstavlja uvođenje u proizvodnju kultivara poljoprivrednih kultura (suncokret, šećerna repa, uljana repica) koji su tolerantni na ALS inhibitore. Naime, na taj se način u ovim poljoprivrednim vrstama kod kultivara tolerantnih na ALS inhibitore značajno olakšava suzbijanje korova, ali se istovremeno potencira problem rezistentnosti korova na ovu skupinu herbicida.

Tijekom 2019. godine dokazano je da na području Republike Hrvatske postoje rezistentne populacije dvije korovne vrste: divlji sirak (Sorghum halepense) i ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) na herbicide iz skupine sulfonilureja i imidazolinona koji imaju isti mehanizam djelovanja (inhibicija acetolaktat sintaze, skraćeno ALS herbicidi). Ovaj mehanizam djelovanja imaju herbicidi iz četiri kemijske skupine: sulfonilureja, imidazolinoni, triazolopirimidini i triazoloni, koji su namijenjeni suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih korova u većini ratarskih kultura.

Budući da poljoprivredni proizvođač, korisnik sredstava za zaštitu bilja ima najveću odgovornost u sprječavanju pojave rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja, organizirana je ova demonstracija s ciljem prijenosa informacija i usvajanja integriranih metoda (mehaničkih, fizikalnih i kemijskih) suzbijanja korova.

Naglašena je važnost rotacije usjeva, sjetve pokrovnih usjeva, pravilnog načina obrade tla, poštivanja preporučenih doza primjene herbicida i ostalih mjera dobre poljoprivredne prakse koju poljoprivredni proizvođači trebaju provoditi kako bi umanjili mogućnost pojave rezistentnih biotipova korova. Glavni razlozi opadanja učinka herbicida jesu učestala primjena istog herbicida, odnosno herbicida istog mehanizma djelovanja, nepridržavanje preporučenih doza SZB prilikom primjene, zapostavljeno mehaničko suzbijanje korova, zakorovljena strništa, uski plodored, a posebice uzgoj u monokulturi. Poljoprivredni proizvođači upoznati su s činjenicama da se na većini ratarskih vrsta primjenjuju herbicidi istog mehanizma djelovanja. Stoga, iako se na parcelama rotiraju poljoprivredne vrste u plodoredu, ne znači da se rotiraju i herbicidi različitog mehanizma djelovanja. Upravo takva praksa ima za posljedicu pojavu rezistentnih korova.

Zahvaljujući postavljenom višegodišnjem pokusu tvrtke Bayer d.o.o. (IMW platforma 2018-2022) na parceli OPG-a Pisk gdje je prije samog postavljanja pokusa dokazana rezistentnost divljeg sirka, u suradnji s tvrtkom Agrobiotest d.o.o. testiraju se različiti programi zaštite i moguća rješenja suzbijanja rezistentnog korova. Upravo su na ovom pokusu zainteresirani poljoprivrednici mogli vidjeti primjer razvoja lokalne anti‐rezistentne strategije i planova zaštite za suzbijanje rezistentnog divljeg sirka. U navedenoj edukaciji poljoprivrednih proizvođača i demonstraciji različitih strategija u polju sudjelovali su predstavnici znanstvenih i stručnih institucija i proizvođači sredstava za zaštitu bilja. Svi prisutni izrazili su interes prisustvovati edukaciji na kraju provedbe projekta (2022. godine) kad će se na parceli vidjeti rezultati provedbe suzbijanja rezistentnog divljeg sirka u različitim sustavima proizvodnje (rotacija usjeva u usporedbi s monokulturom kukuruza i primjena različitih mehanizama djelovanja sredstava za zaštitu bilja).

Na području Republike Hrvatske provodi se trogodišnji projekt (2018.-2021.) Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja kojem je dodijeljena potpora Ministarstva poljoprivrede uz odobrenje Europske komisije sukladno Poglavlju 1. i članku 31. Uredbe komisije (EU) br. 702/2014 za razdoblje od 2018. do 2020. godine, a koordiniraju ga znanstvenici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svi poljoprivredni proizvođači koji žele saznati više o pojavi rezistentnih štetnih organizama na području Republike Hrvatske informacije mogu pratiti na linku: https://rezistentnost-szb.hr/.

Ovom prilikom zahvaljujemo svim sudionicima demonstracijske aktivnosti koju službenici Ministarstva poljoprivrede provode okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. a s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača. Osim toga, edukacija u polju, idealna je prigoda za međusobnu razmjenu iskustava samih poljoprivrednih proizvođača.

Mr. sc. Tatjana Međimurec

Ratarstvo, Vijest

Dani krumpira u Vidovcu

18. kolovoza 2020.0

Služba za stručnu podršku Varaždinske županije u suradnji s OPG-om Jurice Cafuk već dugi niz godina provodi brojne pokuse na povrću. Ovogodišnji dani polja krumpira održani su  12. kolovoza u Općini Vidovec, na pokusnom polju OPG-a Cafuk, u suradnji sa tvrtkom Cipro i tvrtkom Solawest iz Francuske, uz brojne goste i poljoprivredne proizvođače.

Na području Varaždinske županije sadi se od 2300 do 2500 ha krumpira, što trenutno predstavlja jednu četvrtinu ukupnih površina pod krumpirom u RH. Iako se prosječni prinosi krumpira kreću oko 20 t/ha, naši komercijalni proizvođači postižu znatno veće prinose uz dobru agrotehniku i kvalitetan sjemenski krumpir. Osim same proizvodnje pred poljoprivrednim proizvođačima su sve veći izazovi vezani za skladištenje i pakiranje krumpira prema zahtjevima tržišta. Također, provedbenom Uredbom komisije (EU) 2019/989 o oduzimanju odobrenja za upotrebu aktivne tvari klorprofama (najkasnije do 8.listopada) poljoprivredni proizvođači prilikom skladištenja krumpira više ne mogu koristiti tu aktivnu tvar za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja. Kako bi osigurali kvalitetno skladištenje uz optimalnu temperaturu i optimalnu relativnu vlagu zraka nova skladišta moraju imati ventilacijski sustav radi osiguranja stalne cirkulacije zraka i ujedno sprečavanje klijanja krumpira. Upravo zbog toga poljoprivredni proizvođači trenutno imaju mogućnost prijave na natječaj za Mjeru 4.1.1. koja se odnosi na izgradnju i opremanje skladišta za krumpir.

Prije sadnje na pokusnom polju je napravljena analiza tla i na osnovu provedene analize obavljena je gnojidba prema preporuci. Na kraju vegetacije provedeno je vaganje prinosa za svaku sortu, uz prezentaciju ostalih karakteristika vezanih za njihovu primjenu u prehrani i preradi.

Na pokusnom polju je također postavljena agroklimatološka stanica, gdje su uz praćenje podataka dane  preporuke za pravovremenu zaštitu i primjenu fungicida. Klimatske prilike tijekom svibnja, lipnja i srpnja bile su vrlo povoljne za razvoj bolesti. Već sredinom travnja ostvareni su prvi uvjeti za infekciju plamenjačom te koncentričnom pjegavosti lista. Upravo praćenjem podataka o temperaturi, relativnoj vlažnosti zraka i oborinama određuju se optimalni rokovi zaštite protiv ovih bolesti.

Plamenjača krumpira (Phytophtora infestans) najznačajnija je bolest krumpira. Manifestira se pojavom žuto-smeđih pjega, koje kasnije potpuno posmeđe i suše se. Na naličju listova javlja se siva prevlaka nastala od spora gljiva. Bolest može zahvatiti i peteljku lista, stabljiku a kod jake zaraze može zahvatiti i gomolje.

Koncentrična pjegavost lista krumpira (Alternaria solani) također spada u značajnije bolesti krumpira. Crne pjege se javljaju na donjim listovima, u početku su od nekoliko milimetra pa do 2 cm veličine, unutar pjega javljaju se koncentrični krugovi, po čemu se ova bolest vrlo lako može prepoznati.

Uz brojne korisne informacije koje su poljoprivredni proizvođači dobili na danima krumpira, vrijedni kuhari pod vodstvom Damira Crlenog pripremili su degustaciju različitih specijaliteta, prema kulinarskim tipovima pojedinih sorti krumpira koje su bile u pokusima.

 

dr. sc. Mara Bogović

voditelj Službe za stručnu podršku

 

Zrinka Večerić, mag. ing. agr

Stručni savjetnik

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Uočene prve štete na biljkama industrijske konoplje

28. srpnja 2020.0

Industrijska konoplja na području Virovitičko-podravske županije zasijana je  na 1017,13 ha konvencionalne proizvodnje i 703,66 ha u ekološkom načinu uzgoja (izvor; APPRRR,2019).

Industrijska konoplja na području županije uzgaja se samo za sjeme , čiji se otkup vrši prema količini THC-a, a ostatak biljke se zaorava. Iako je cijela biljka iskoristiva.

Zadnjih godina nije bilo prigovora od strane uzgajivača na konoplju ; siguran otkup, nema problema tijekom uzgoja ako se pridržavamo zahtjeva za uvjetima uzgoja,“ nema problema sa konopljom“. Do ove godine.

U literaturi se navode bolesti, štetnici i korovi koji se javljaju u uzgoju industrijske konoplje, ali nikad u ekonomskim štetama. Ja ću se osvrnuti na štetnike jer sam ove godine vidjela prve veće štete u uzgoju konoplje, na jednom lokalitetu u Virovitičko-podravskoj županiji, koje mogu značajno smanjiti prinos, a za vrijeme sušenja sjemena prošle godine jedan veći uzgajivač spominje 40% manje prinosa radi „gusjenica“ koje su se javile na sjemnu. Znači problem postoji i biti će svake godine prisutan, slabije ili jače.  U literaturi se navode štetnici  konoplje koji se dijele na: grizajuće štetnike lista, sisajuće štetnike na listu, kukci koji buše  stabljiku, kukci i grinje koji oštećuju cvijet i sjeme, kukci koji se razvijaju na korijenu i navode se slučajne vrste kukaca koji se mogu pojaviti na konoplji (https://hempinsects.agsci.colostate.edu/hemp-insects-text/). Puno je tu nabrajanih vrsta štetnih kukaca, a ovisno o klimatskim uvjetima, plodoredu, zakorovljenosti usjeva, sklopu i susjednim parcelama pojedine vrste kukaca mogu biti značajnije štetne.

Ove godine bilježimo prve vidljive štete, koje nisu zanemarive, od kukuruznog moljca (Ostrinia/Pyrausta/nubilalis) čija ličinka druge generacije uzrokuje direktne štete na stabljici industrijske konoplje. Ličinka se ubuši  u stabljiku konoplje i uzrokuje prijelom stabljike. Ove je godine to više došlo do izražaja nakon jakih vjetrova. Direktno je smanjen prinos i stvoren određeni broj početne populacije štetnika koji može uzrokovati veće štete u vrijeme žetve.

Kukuruzni moljac opisan je kao najveći štetnik hrvatske poljoprivrede, izraziti polifag, osim kukuruza ličinka oštećuje konoplju, proso, sirak, suncokret, hmelj, sjemenke šećerne repe, rajčice, paprike, krizantema, a žive i razvijaju se na vrbi i mnogim korovima (Maceljski, M., (2002.): Poljoprivredna entomologija, Zrinski).

Na industrijskoj konoplji u republici Hrvatskoj trenutno nema registriranih pesticida (samo METAREX INOV-limacid), zato je potrebo pridržavati se preventivnih mjera zaštite:  plodored, optimalni sklop, optimalna gnojidba, izbor parcela, zaoravanje biljnih ostataka, certificirano sjeme.

Obzirom na trend povećanja površina pod industrijskom konopljom i jačoj pojavnosti štetnika, u bližoj budućnosti treba  razmišljati o registraciji insekticida koji će imati dozvolu za primjenu u industrijskoj konoplji (integrirana i ekološka proizvodnja).

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr, biljno zdravstvo

Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest

Održana demonstracijska aktivnost u Antunovcu

27. srpnja 2020.0

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2., tipa operacije 1.2.1.  u Virovitici, prigradskom naselju Antunovac održan je demonstracijski prikaz kalcifikacije, podrivanja i pregled tla na zemljišne štetnika. Demonstracijom se htjelo poljoprivrednicima prikazati i objasniti važnost navedenih operacije prije zasnivanja novog usjeva.

Kalcifikacija se obavlja ljeti, nakon žetve, sukladno potrebi tretiranog zemljišta, a prije sljedeće operacije obrade tla. Kalcifikacija se provodi različitim dostupnim materijalima , jednokratno ili višekratno, ovisno o stanju kiselosti tla. Kalcifikacija se demonstrirala rasipačem mineralnog gnojiva, rasipanjem kalcifikata po tlu. Primijenjeni materijal za kalcifikaciju bio je CaCO3  u granuliranom obliku.

Podrivanje tla je operacije obrade tla koja se provodi po suhom vremenu, na dubinu veću od dubine oranja, u našem slučaju 45 cm, a svrha navedene operacije je sprečavanje stvaranja tabana pluga i prozračivanje tla.

Usmenim prenošenjem znanja i demonstracijom, prikazana je važnost pregleda tla na važnije zemljišne štetnike ratarskih kultura, te naglašeni kritični brojevi i opisan način postavljanja mamaka u tlo za detekciju prisutnih kukaca.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Željko Ferenc, dipl. ing. agr.

Ivan Ključec, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Vijest

Demonstracijske aktivnosti u Virovitičko-podravskoj županiji

10. lipnja 2020.0

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. ovih se dana na području Virovitičko-podravske županije, u mjestu Vaška održavaju jednodnevni demonstracijski prikazi pod nazivom Inovativne metode zaštite ratarskih kultura.

 

 

Kroz veliki broj različitih varijanta postavljenih pokusa na glavnim ratarskim kulturama (prvenstveno pšenici i kukuruzu) u pravim poljskim uvjetima moguće je uvjeriti se ili upoznati se s novitetima i modernim pristupima iz područja zaštite bilja, ali i drugih područja ove grane proizvodnje.

Demonstracijskim prikazima je cilj prvenstveno prijenos znanja i praktične primijene pokusnih varijanta kroz stručan, argumentiran, ali i vizualan prikaz svega što se kroz ovakav oblik prijenosa znanja željelo prezentirati.

U okviru svojih uobičajenih stručnih aktivnosti, od prošle godine službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva započeli su s provođenjem programa ruralnog razvoja kroz demonstracijske aktivnosti u svim granama i područjima poljoprivredne proizvodnje. Specifičnost ovih demonstracijskih prikaza u Vaškoj su u tome što traju 5 dana, a posjetit će ih poljoprivrednici iz šireg područja Republike Hrvatske: Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Zagrebačke, Grada Zagreba Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije.

U konačnici, cilj je da ovaj način prijenosa znanja, iskustava i praktičnih savjeta, a kasnije i mjerljivih rezultata iz pokusa, budu primijenjeni u realnom proizvodnom sektoru naših poljoprivrednih proizvođača.

 

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Sakupljanje prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja

5. lipnja 2020.0

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. nastavljaju sa sakupljanjem prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način.

 Raspored sakupljanja za lipanj i srpanj 2020

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

 

Istarska županija

15.06.2020.

Finida bb (dvorište 6. maj)

Umag

9.00 – 11.00

Brtonigla

Nova Vas

Brtonigla

12.00 – 14.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

15.06.2020.

PZ Napredak

K.Tomislava 40

Gradište

9.00 – 11.00

 

Istarska županija

17.06.2020.

Poslovni prostor Parka d.o.o.

Most 25

(u blizini parkirališta CIMOS)

Buzet

09.00 – 10.30

Parkiralište iza doma Josip Daus

Cerovlje 12

Cerovlje

12.00 – 14.00

 

Brodsko – posavska županija

17.06.2020.

PPK d.o.o. Nova Gradiška

Urije bb

Nova Gradiška

9.00 – 13.00

 

Istarska županija

19.06.2020.

Sajmište Višnjan

Višnjan

09.00 – 11.00
POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o.

Šišanska cesta 124

Pula

13.00 – 14.30

 

Brodsko – posavska županija

19.06.2020.

Agronom d.o.o.

J. Kozarca 12

Bukovlje

11.30 – 13.00

 

Primorsko – goranska županija

23.06.2020.

Poljoapoteka Cortina

Novo naselje Mravinci bb

Čavle

9.00 – 10.00

P.Z. VRBNIK

Namori 2

Vrbnik

12.00 – 14.00

 

Požeško – slavonska županija

23.06.2020.

Kutjevo d.d.

Trg Graševine 2

Kutjevo

8.00 – 11.00

Kutjevo d.d.

Trg Vilima Korajca 13

Kaptol

11.30 – 13.30

 

Karlovačka županija

24.06.2020.

Bublić Commerce d.o.o.

Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c

Karlovac

8.00 – 10.00

Medven trgovina d.o.o.

Mali Erjavec 4

Mali Erjavec

11.00 – 12.00

Vinski podrum Vrbanek

Obrež Vivodinski 1

Vivodina

13.00 – 15.00

 

Požeško – slavonska županija

25.06.2020.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba

Trg Zrinskih i Frankopana

Pleternica

8.00 – 10.30

Komunalno društvo

Kralja Tomislava 56e

Čaglin

11.30 – 13.00

 

Karlovačka županija

25.06.2020.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna

Duga Resa

8.00 – 10.00

 

Ličko – senjska županija

26.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Kralja Zvonimira 131

Otočac

8.00 – 10.00

Poljopromet d.o.o.

Lički Osik 81 (Stari)

Lički Osik (Stari)

11.00 – 13.00

 

Karlovačka županija

29.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Salopek Selo 2

Ogulin

8.00 – 10.00

 

Požeško – slavonska županija

29.06.2020.

Agronom d.o.o.

Voćarska bb, Završje

Brestovac

9.00 – 12:00

 

Karlovačka županija

30.06.2020.

Parkiralište NK Josipdol

Karlovačka

Josipdol

8.00 – 10.00

Benzinska postaja Plaški (preko puta)

Plitvička cesta

Plaški

11.00 – 12.30

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

01.07.2020.

P.Z. Štefanje

Štefanje 84 a

Štefanje

8.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

01.07.2020.

Braniteljska zadruga Kobaš

Kloštarska 6

Slavonski Kobaš

09.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

03.07.2020.

DVD u Gudovcu

Gudovac 41

Gudovac

8.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

03.07.2020.

Općina Gorjani

Kula 1

Gorjani

08.30 – 12.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

06.07.2020.

Šnajder d.o.o.

Bilogorska 74

Kapela

8.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

08.07.2020.

Sajmište u Garešnici

  

Garešnica

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.07.2020.

Agro Tovarnik

Rusinjska b.b.

Mikluševci

11.00 – 13.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

10.07.2020.

Sima-agro d.o.o.

Donji Sređani 47

Dežanovac

8.00. – 10.00.

 

Požeško – slavonska županija

10.07.2020.

Lipkom d.o.o.

I. Mažuranića 81

Lipik

9.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

13.07.2020.

ABUNDAN d.o.o.

Sv. Mihovila 19

Velika Ludina

8.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

15.07.2020.

Kod Društvenog doma

Radićeva ulica

Kutina

8.00 – 11.00

Sajmišna ulica

kod Veterinarske ambulante

Lipovljani

12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

17.07.2020.

Komunalac Glina d.o.o.

Jukinačka 104

Glina

8.00 – 11.00

PZ Prvča

Barice Rapić 1a

Sisak

12.30 – 16.00

 

Sisačko – moslavačka županija

20.07.2020.

Sajmište Popovača

Moslavačka bb

Popovača

8.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

22.07.20120.

Parkiralište kod Općine Šandrovac

Bjelovarska 6

Šandrovac

8.00. – 11.00.

 

Osječko – baranjska županija

23.07.2020.

Dvorište komunalnog društva

Kolodvorska 1

Koritna

08.00 – 11.00

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

24.07.2020.

Sajmište

Početak Bjelovarske ulice

Veliki Grđevac

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

27.07.2020.

Parking za teretna vozila u ulici Ljudevita Gaja

Trg Križnog puta

Daruvar

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarsko – bilogorska županija

29.07.2020.

Sajmište

Sv. Andrije bb

Čazma

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.07.2020.

PTPO Baruz

Patkovićeva 36

Bobota

 8.00 -11.00

 

Požeško – slavonska županija

30.07.2020.

PZ Prvča

Pavla Radića 44

Požega

09.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

31.07.2020.

Prostor stočnog sajma u Sunji

Sajmište bb

Sunja

8.00 – 11.00

 

Ratarstvo, Savjet

Povećanje sadržaja proteina u pšenici

7. svibnja 2020.1

Svi proizvođači pšenice vrlo dobro znaju da na konačnu otkupnu cijenu, zadnjih nekoliko godina, osim primjesa, vlage i hektolitarske mase, postotni sadržaj proteina također utječe kako na samu cijenu  tako onda i na konačne ekonomske rezultate, naravno u korelaciji s prinosom i uloženim materijalnim sredstvima koje čine svi inputi u proizvodnji naše važne krušarice.

Ostvariti zadovoljavajući sadržaj proteina, mjerljiv u vrijeme žetve, nešto je o čemu treba voditi brigu tijekom cijele vegetacije, ali i prije toga ciljanim izborom sorte. Osim sorte utjecaj na ovu komponentu imat će i sama plodnost tla (više ili manje humusa), raspored i količina oborina pogotovo u zadnjim fazama razvoja i rasta, zdravstveno stanje samog usjeva, a najviše dinamika, raspored i količina dodanih dušičnih gnojiva.

Upravo ovo zadnje je vrlo zahtjevno i vrlo kompleksno, naime dušik kao element kad dođe u tlo izuzetno je mobilan, laički rečeno u kombinaciji s vodom on je usvojiv, a svaki dodani višak lako isperiv, trajno izgubljen i neiskoristiv. Dušik nije moguće dodati kroz jedan obrok, iako postoje novi kemijski oblici ovoga gnojiva i za ovakvu namjenu, u praksi zbog cijene koštanja još nisu saživjeli. Dakle, dušik moramo dodati u više navrata, paziti da ne pretjeramo, a da biljka bude stalno opskrbljena dovoljnim sadržajem istoga u tkivu lista.

Na jednu stvar često zaboravljamo: Nakon cvatnje pšenice funkcija i moć korijena u stalnom je i rapidnom opadanju, samim time opskrba potencijalnim dušikom koji potječe iz tla je umanjena. Što je tlo u ovoj fazi više suho, to je usvajanje ovog elementa  iz tla još upitnije.

Bez obzira na izrečeno u ovome trenutku i do ove faze rasta što smo proveli za naš potencijalni urod po pitanju gnojidbe, učinili smo, no ipak na utjecaj i sadržaj proteina u zrnu pšenice još uvijek možemo imati i značajan i ekonomski isplativ učinak.

 

Što, kada, kako i na koji način pokušat ću prezentirani u nekoliko koraka:

  • Obzirom na ranije navedeno jedino na što možemo brzo, konkretno i sigurno utjecati, a da dušik dospije u biljku jest aplikacija istoga na način da ga se direktno nanese na zdravi list
  • Vrijeme zadnje primjene je sam kraj cvatnje ili rani početak mliječne zriobe
  • Način aplikacije je visoko-koncentrirana otopina dušičnog gnojiva prskanjem ili korištenje svima dobro poznate UREE – rasipačima širom, dobro ste pročitali UREA širom

 

I jednu i drugu varijantu ispitali smo u stručnim pokusima kroz dvije  godine istraživanja na nekoliko različitih sorata,  a dobiveni rezultati (analize prosjeka) izgledali su ovako:

standardna gnojidba

Kan  3×125 kg/ha

 standardna gnojidba   3×125 kg  Kan-a  + Uan  100 kg/ha standardna gnojidba   3×125 kg Kan-a + UREA 95 kg/ha
kg/ha hl protein % kg/ha hl protein % kg/ha hl protein %
7413 78,2 12,4 7241 78,3 14,0 7481 78,7 14,2
Razlika

standard/dodatne aplikacije

 -172 0,05 1,6 68 0,5 1,8

 

Sorte pšenice i rezultati istraživanja prikazani su u prezentaciji: Umag 2019 UAN UREA – prezentacija

 

Nekoliko napomena iz prakse:

  • Tretman Uan-om radili smo u omjeru sa vodom 1:2 (100 l Uan-a + 200 l vode) isključivo po pojavi rose, noćni ili večernji tretman – nikako ne na suhi list, u suprotnom može doći do slabije ili jače defolijacije listova i kontra efekata ovakvog tretmana
  • Tretman UREA-om tijekom dana, suprotno prethodnom, na suhi list, pri čemu dušik iz UREE zbog svoje kemijske strukture hlapi a u takvom plinovitom stanju zaustavlja ga i usvaja zdravi zeleni list

 

Zaključak:

  • Statistički značajnog utjecaja na prinos i hektolitarsku masu nema
  • U ovim količinama svaka varijanta utjecala je prosječno na povišenje postotnog udjela prinosa s rezultatom koji je bio dostatan za jedan viši otkupni i cjenovni razred pšenice
  • Obzirom na model i propisani kodeks otkupa pšenice, ovakva agrotehnička mjera definitivno je i ekonomski bila opravdana

 

Hoćete li se upuštati i tehnološki primjenjivati ovu agrotehničku mjeru, kao i općenito kompletnu tehnologiju uzgoja ove kulture kroz cijelu vegetaciju, na izbor prepuštam Vama, jer kao što sam rekao tehnologija, princip i metoda primjene ovog jednog segmenta u tehnologiji proizvodnje pšenice je vrlo kompleksna, no sa stručne i znanstvene strane opet objašnjiva i prilično jednostavna.

U svakom slučaju ne zaboravite i zaštiti svoj usjev, sve ovo bez zdravog zelenog lista i pjevica na klasu pšenice nema smisla. Cvatnja je pred vratima, a početak ove faze kažu da je zadnji i najpogodniji trenutak kojim mi osobno utječemo na zdravstveno stanje biljke, ako ono već nije ugroženo.

 

Tretman pšenice noću

 

Dobru žetvu Vam želim !

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK