MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo

IAKS mjere, Ratarstvo, Savjet

Održana demonstracijska aktivnost „Uspostava poljskih traka“

U srijedu, 15. rujna 2021. godine u mjestu Hlebine, u Koprivničko-križevačkoj županiji održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Uspostava poljskih traka“.

Službenici Ministarstva poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

 

 

Ciljana skupina za navedenu edukaciju bili su poljoprivredni proizvođači, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja Mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“, ali i svi ostali zainteresirani. Prisutne poljoprivrednike pozdravila je ravnateljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, a  poljoprivrednici su se tijekom demonstracijske aktivnosti upoznali sa sljedećim temama:

  • Uspostavljanje cvjetnih traka – obavezni uvjeti, razlike između cvjetnih i travnih traka, rokovi sjetve, sastavi smjesa obzirom na rok sjetve i godinu korištenja (Tatjana Međimurec)
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na kukce (Željkica Oštrkapa-Međurečan)
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na tlo (Suzana Pajić)

Zasnovana poljska traka na parceli na kojoj je održana ova demonstracija zasijana je u proljetnom roku sjetve, 2020. godine. Iduće godine potrebno je ponovno posijati cvjetnu traku na istoj površini iste ARKOD parcele. Obavezno je čuvati račune o kupnji sjemena. Kroz fotografije na edukativnom panou prikazane su razlike u botaničkom sastavu kroz godine. Kolegica Oštrkapa-Međurečan upoznala je prisutne o ulozi cvjetne trake, prvenstveno kao staništa za oprašivače ili druge insekte korisne za kontrolu brojnosti štetnika, a kolegica Pajić prikazala je određivanje zbijenosti tla pomoću penetrometra te upozorila na značaj sadržaja organske tvari za život u tlu.

Poljoprivrednici, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja upoznati su i s ostalim obavezama:

  • Voditi evidenciju o provođenju svih radnji na propisanom Obrascu
  • Završiti izobrazbu svake godine tijekom obveznog razdoblja u trajanju od najmanje 6 sati.

Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva svake godine tijekom obveznog razdoblja, u trajanju od najmanje 6 sati.

Ovom prilikom zahvaljujem poljoprivrednom gospodarstvu Tonklin na čijoj je parceli održana ova edukacija.

Edukacija u polju idealna je prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava poljoprivrednih proizvođača. Informacije iz prikupljenih evaluacijskih upitnika potvrđuju da je upravo praktični prikaz uspostavljene poljske trake, rasprava i dobiveni odgovori na postavljena pitanja „na licu mjesta“ te međusobna razmjena iskustava najzanimljiviji dio edukacije.

 

 

 

mr.sc. Tatjana Međimurec

Hortikultura, Ratarstvo, Vijest

Održana demonstracija uzorkovanja tla u Jelisavcu

Demonstracijska aktivnost – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 2021. – Prikaz dijagnostike svojstava tla i pravilno uzorkovanje za agrokemijsku analizu u primjeni ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima – JELISAVAC

Dana 13. rujna 2021. godine u okviru M01 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. na području Osječko-baranjske županije u Našicama na OPG Kadić Đuro održana je demonstracijska aktivnost – Prikaz svojstava tla i pravilno uzorkovanje za agrokemijsku analizu u primjeni ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima.

Na početku demonstracijske aktivnosti sve prisutne pozdravili su službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Službe za stručnu podršku područne jedinice Osijek te nositelj OPG-a u čijem voćnjaku je u tijeku i berba šljiva.

 

Uvodno je pojašnjena zakonska obveza praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla; od uzimanja uzorka, agrokemijske analize tla na svim površinama upisanim u ARKOD jednakim i većim od 1 ha, određivanja mehaničkog sastava, tumačenja dobivenih rezultata do obveza vođenja evidencije o primjeni mineralnih i organskih gnojiva.

Budući da je zakonskim propisima dana mogućnost uzimanja uzoraka tla i korisnicima (posjednicima) poljoprivrednog zemljišta koji su u obvezi završiti izobrazbu o uzimanju uzoraka tla, ova demonstracijska aktivnost predstavljala je i praktičnu edukaciju u voćnjaku koja je uvijek rado prihvaćena od strane poljoprivrednika.

Za potrebe ispitivanja plodnosti tla u višegodišnjim nasadima uzorci tla se uzimaju na na dubini od 0 do 30 i 30 do 60 cm, a prosječan uzorak tla čine više pojedinačnih uboda sondom (20-25).

Tijekom ove demonstracijske aktivnosti korišten je ergonomski set sondi u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede, sa svrdlom Edelman kombiniranog tipa koje je prilagođeno uvjetima u tlu, stanju vlažnosti i teksturnom sastavu.

Ergonomski set sondi

 

Osim praktične primjene uzorkovanja za potrebe agrokemijske analize tla i preporuke gnojidbe, kroz ovu demonstracijsku aktivnost dodatno je istaknuta važnost odabira proizvodne parcele kod podizanje višegodišnjeg nasada, poznavanju njegovih morfoloških i fizikalnih svojstava s ciljem adekvatne pripreme tla za sadnju. Korisnici su upućeni na dostupne digitalne karte ARKOD preglednika i GEOPORTAL-a gdje se uz ortofoto karte mogu vidjeti i precizne topografske karte s visinskom predodžbom terena koje će poslužiti u pripremi plana sondiranja, boljem razumijevanju podpovršinskih uvjeta u tlu na dubini do matičnog supstrata.

 

Nakon pregleda digitalnih karata i prethodnih agrokemijskih analiza tla koje su provedene u ovom voćnjaku prethodnih godina, demonstrirano je sondiranje do dubine od 200 cm, dijagnosticiran je tip tla iz sondažnih bušotina, opisana su fizikalna svojstva tla (tekstura, struktura, promjene boja uslijed određenih oksidacijsko-redukcijskih procesa u tlu, vodozračni odnosi), prisutnost sekundarnih tvorevina u tlu, dubina kolebanja i zadržavanja podzemne vode te prisutnost karbonata.

Tijekom sondiranja uključili su se i poljoprivredni proizvođači s brojnim pitanjima na koja su odgovarali službenici Ministarstva poljoprivrede budući da su tla na ovom području teksturno teža sa značajnim udjelom praha i gline, slabije humozna i slabo drenirana sa stalnom potrebom poboljšavanja i održavanja vodozračnih odnosa.

S tim u vezi, prezentirana je i operacija unutar M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene – M10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima od strane službenika Ministarstva poljoprivrede, uvjeti prihvatljivosti i obveze jer se u na ovom području još uvijek nedovoljno koristi. Naglašena je važnost kontinuiranog unosa organske tvari, očuvanja i podizanja biogenosti tla s ciljem održivog gospodarenja proizvodnim resursima.

Na kraju demonstracijske aktivnosti pregledano je i stanje nasada sa stajališta biljnog zdravstva, povela se rasprava o ciljanoj primjeni određenih preparata sredstava za zaštitu bilja u ovoj vegetacijskoj sezoni i dane preporuke zaštite za neredni period.

Pripremili:

Snježana Numanović, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica

mr. sc. Branka Grahovac, viša stručna savjetnica

mr. sc. Ivica Lovrinčević, voditelj Službe

Fotografije: dr. sc. Tihomir Validžić i Darko Kulej, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnici

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest

9. županijsko natjecanje u oranju traktorima i 6. županijsko, državno i europsko natjecanje u oranju volovskim zapregama Istarske županije

Deveto županijsko natjecanje u traktorima i šesto županijsko, državno i europsko natjecanje u oranju volovskim zapregama održano je 05.rujna 2021 godine u naselju Gedići u općini Tar-Vabriga u krugu Traktor Story.

 

 

Organizator natjecanja je Udruga orača Istarske županije dok su suorganizatori natjecanja Hrvatska agencija za selo i hranu, Upravni odjel za poljoprivredu istarske županije, Agencija za ruralni razvoj Istre.

Pokrovitelji manifestacije su: Ministarstvo poljoprivrede RH, Istarska županija i općina Tar-Vabriga.

 

 

Na manifestaciji je sudjelovalo 9 traktora i 6 zaprega s parom volova i 2 zaprege s jednim volom.

 

 

Samo natjecanje prošlo je u prijateljskom ozračju. Prijatelji natjecatelja i brojni turisti sa zanimanjem su popratili ovaj događaj, čemu je doprinijela i atraktivna lokacija natjecanja koja se nalazila blizu jame Baredine te veličanstveni prizor oranja volovskim zapregama sa simbolom Istre, istarskim govedom od milja nazvanog Boškarin.

 

 

Prvonagrađeni orač u kategoriji plugova premetnjaka je Goran Pištan, U kategoriji plugova ravnjaka prvonagrađeni orač je Patrik Momić. U atraktivnom oranju s parom volova prvo mjesto osvojili su  iskusni uzgajatelj istarskog goveda, Antonio Maras koji je držao plug i Klaudio Maretić koji je vodio volove. U  oranju s jednim volom pobijedili su  Aldo Štifanić kao vodič vola i Ivan Štifanić kao orač.

 

 

Ivanka Bervida, dipl. ing. agr.

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Održano 19. natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije

U subotu, 21. kolovoza 2021. godine na parceli natjecatelja Zorana Radičeka, u Šopronu (Općina Kalnik), održano je 19. županijsko natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije. Natjecanje je organizirala Udruga orača Koprivničko-križevačke županije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Suorganizaciju i značajnu financijsku potporu pružila je Koprivničko-križevačka županija, kao i svake godine, te Grad Križevci i Općina  Kalnik (domaćin natjecanja u oranju).

Sve prisutne pozdravio je predsjednik Udruge orača Koprivničko-križevačke županije, Darko Novotni, ispred domaćina – načelnik Općine Kalnik Krunoslav Đurec, a ispred Grada Križevci pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, financije, EU fondove i javnu nabavu Ivan Biškup.

Natjecanje je otvorio župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren koji je naglasio važnost manifestacije te zadovoljstvo postignutim rezultatima orača iz Koprivničko-križevačke županije na državnim i međunarodnim natjecanjima.

 

 

Natjecatelji-orači u Koprivničko-križevačkoj županiji natječu se već trinaestu godinu u vještini oranja u dvije kategorije: plugovima ravnjacima i plugovima premetnjacima. Ukupno se ove godine u vještini oranja natjecalo 12 ekipa, 3 u kategoriji plugova ravnjaka i 6 u kategoriji plugova premetnjaka, a već drugu godinu za redom održano je natjecanje u kategoriji „oldtajmera“ u kojoj su sudjelovala tri natjecatelja.

Educirani suci iz susjednih županija: Stjepan Pokrivač, Ivan Ključec, Željko Ferenc i Katarina Pokrivač ocijenili su ravninu, ujednačenost, slaganje i nalijeganje brazdi. Učenici Srednje gospodarske škole iz Križevaca izmjerili su dubinu oranja. Zbroj svih elemenata natjecateljskog oranja u konačnici je dalo niže navedene rezultate.

 

Tri  najuspješnija orača u kategoriji plugova premetnjaka su:

 

  1. Josip Martinović iz Štaglinca (Grad Koprivnica)
  2. Zoran Radiček iz Šoprona (Općina Kalnik),
  3. Zvonko Jež iz Šoprona (Općina Kalnik)

U kategoriji plugova premetnjaka sudjelovali su natjecatelji: Tomislav Kvakar (Općina Kalnik), Josip Lukačić (Grad Križevci) i Tomislav Nemec (Općina Kalnik).

 

U kategoriji plugova ravnjaka najbolje su orali:

 

  1. Saša Višak iz Kamenice (Općina Kalnik),
  2. Kristijan Sučić, iz Marinovca (Grad Križevci)
  3. Mladen Crnčić iz Gornje Glogovnice (Grad Križevci)

 

U kategoriji „oldtajmera“ najbolje su orali:

 

  1. Valent Sokolić iz Donje Glogovnice (Grad Križevci),
  2. Blaž Tomijek iz Križevačkog Ivanca (Grad Križevci),
  3. Ivica Miglez iz Križevaca (Grad Križevci)

 

 

Prvoplasirani orači, Saša Višak i Josip Martinović trebali bi ove godine predstaviti Koprivničko-križevačku županiju na državnom natjecanju u oranju,  koje se zbog epidemiološke situacije radi COVID-19 neće održati pa se planira da pobjednici sudjeluju na državnom natjecanju u oranju iduće godine.

 

Ovim putem zahvaljujemo svim sponzorima koji podržavaju ovo natjecanje i svima koji su pomogli u organizaciji natjecanja.

Agroekologija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Utjecaj klimatskih promjena na pojavu štetnika u usjevima soje

Klimatske promjene donose nove probleme u poljoprivrednoj proizvodnji i utječu na dinamiku pojavnosti štetnih insekata. Posljednjih godina svjedočimo povećanju populacije insekata i pojavi polifagnih štetnika u soji s kojima se u tako velikoj brojnosti nismo susretali ranijih godina. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda protekla dva mjeseca definirana su kao ekstremno topla. Prema mjerenjima srednjih dnevnih temperatura zraka, odstupanja srednje temperature u lipnju 2021., u odnosu na period 1981. – 2010., na području središnje Hrvatske bila su 2 do 4°C, a odstupanje u mjesecu srpnju 2,1 do 2,6°C. Takvi klimatski uvjeti već su krajem lipnja pogodovali jakoj pojavi grinja na soji.

U literaturi se navodi da na soji dolazi obična koprivina grinja (Tetranycus urticae) i atlanska grinja (Tetranycus atlanticus). Radi se o vrlo sitnim grinjama žućkaste boje, jedva vidljivim prostim okom. Štete čine sišući biljne sokove najčešće na naličju lista. U povoljnim uvjetima za njihov razvoj, grinje mogu razviti 10 generacija u vegetaciji. Uslijed jakog napada grinja, biljke zaostaju u rastu što dovodi do znatnog smanjenja prinosa.

Slika 1. Štete na listu uzrokovane grinjom (snimila S. Slovic)

 

Slika 2. Grinje na lišću soje (snimila J. Berić)

 

Slika 3. Štete u usjevu soje uslijed jakog napada grinjama (snimila J. Berić)

 

Krajem lipnja i početkom srpnja na nekoliko je lokaliteta u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježena pojava fitofagnih bubamara. Porodica bubamara obuhvaća oko 3500 vrsta i uglavnom su to korisne predatorske vrste, dok je mali broj fitofagnih štetnih vrsta. Literatura kod nas spominje dvadesetčetri-točkastu bubamaru (Subcoccinella vigintiquatuorpunctata) i dvije vrste roda Epilachna. Ličinke fitofagnih bubamara izgrizaju parenhimsko tkivo između žilica lišća, tako da list izgleda kao čipka (slika 5.). Do sada nismo dobili determinacijsku potvrdu o kojoj fitofagnoj vrsti se radi.

Slika 4. Ličinke fitofagne bubamare (snimila: S. Slovic)

 

Slika 5. Štete na listu uzrokovane fitofagnom bubamarom (snimila S. Slovic)

 

Protekla tri tjedna na brojnim povrtnim i ratarskim kulturama, pa tako i na soji bilježimo pojavu stjenica iz porodice Pentatomidae, a dominira smrdljiva zelena stjenica (Nezara viridula). Pretpostavlja se da je ova stjenica podrijetlom iz Etiopije, odakle se proširila u druge tropske i suptropske krajeve, a zbog klimatskih promjena tijekom posljednjih desetljeća proširila se i u do tada hladnije regije.

Tijekom godine, ova stjenica ima 4 do 5 generacija, koje se preklapaju, tako da u usjevima soje trenutno nalazimo sve razvojne stadije. Štete čine sisanjem biljnih sokova iz lista i mahuna soje. U susjednim državama spominje se jači napad mramorne stjenice (Halyomorpha halys) na soji. Na području Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije ovu vrstu nalazimo sporadično. Obje vrste porijeklom su iz tropskih i suptropskih krajeva i polifagni su štetnici.

Slika 6. Smrdljiva zelena stjenica – ličinke (snimila J. Berić)

 

Slika 7. Smrdljiva zelena stjenica – imago (snimila J. Berić)

 

Slika 8. Jaja stjenice (snimila S. Slovic)

 

Prema podacima Poljoprivrednog instituta Osijek, na njihovim selekcijskim poljima 2008. i 2009. godine zabilježen je jak napad zelene smrdljive stjenice i njihova štetnost na soji. Navode štetu u smanjenju broja i kvaliteti zrna (manji sadržaj ulja, smanjena klijavost i dr.). Kod jakih napada ove stjenice u prvim fazama razvoja sjemena soje, može se dogoditi simptom tzv. zelenog sjemenja, što dovodi do odgođene zriobe. Literatura navodi da se kritičnim brojem smatra nalaz 1 zelene stjenice na 0,3 m reda soje.

Tijekom kolovoza i rujna 2020. godine na postrnim usjevima soje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uočena je jaka populacija gusjenica žute kukuruzne sovice (Helicoverpa armigera). Ova sovica je polifagan štetnik, hrani se na oko 250 biljnih vrsta. Značajne štete pravi na povrtnim kulturama (paprika, rajčica), na kukuruzu, a lani i na postrnoj soji. Gusjenice na soji izgrizaju list i mahune, a posljedica je smanjenje asimilacijske površine i oštećenje zrna.  Ovisno o temperaturama zraka, može imati tri generacije godišnje.

Slika 9. Žuta kukuruzna sovica – gusjenica (snimio S. Keco)

 

U narednim godinama u usjevima soje potrebno je pratiti pojavu stjenica i žute kukuruzne sovice radi eventualne potrebe za tretiranjem. U svijetu se rade istraživanja za mogućnost korištenja bioloških pripravaka kao i mogućnost razvoja otpornosti soje na neke od ovih štetnika. Dok ne dođemo do ekološki prihvatljivijih rješenja trebalo bi razmotriti mogućnost registracije insekticida  jer u Republici Hrvatskoj na ovoj kulturi ne postoji registriran niti jedan insekticid za folijarnu primjenu. Ukoliko bi se javila potreba za tretiranjem imali bi isti problem kao i kod potrebe za suzbijanjem koprivine grinje (Tetranycus urticae), koja se javlja u velikoj mjeri osobito u ovako vrućim  ljetima, a mi nemamo odgovarajuće rješenje jer ne postoji registriran akaricid.

 

Literatura:

  1. Maceljski Milan (1999): Poljoprivredna entomologija
  2. Siniša Jelovčan, Jasminka Igrc Barčić, Tanja Gotlin Čuljak: Novoutvrđene vrste božjih ovčica (Coleoptera: Coccinellidae) U HRVATSKOJ; Entomol. Croat. 2007, Vol. 11. Num. 1-2: 69 – 74
  3. Jelovčan Siniša, Maceljski Milan: Epilachna chrysomelina F. – fitofagna božja ovčica; Galsilo biljne zaštite, 1 – dodatak 2003.
  4. Majić Ivana, Marija Ivezić, Raspudić Emilija, Vratarić Marija,  Sudarić Aleksandra, Brmež Mirjana, Sarajlić Ankica, Matoša Maja: Pojava stjenica na soji u Osijeku, Glasilo biljne zaštite, Sažeci 54. seminar biljne zaštite 2010.

Suzana Slovic, dipl. ing. agr. – Sisačko moslavačka županija

Jadranka Berić,  dipl. ing. agr. – Bjelovarsko-bilogorska županija

Hortikultura, Povrćarstvo, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

MJEHURASTA SNIJET NA KLIPU KUKURUZA ŠEĆERCA

Obilaskom proizvodnih površina na kojima je zasijan kukuruz šećerac, tijekom srpnja i kolovoza,  zamijećena je velika pojava bolesti mjehurasta snijet koju uzrokuje gljivica Ustilago maydis. Zadnjih pet godina na kukuruzu šećercu nisam uočila toliki broj zaraženih klipova kao ove, 2021. godine. Otprilike je 10% neiskorištenih (zaraženih) klipova od ukupnog prinosa, a znamo da se kukuruz šećerac prodaje po komadu (klipu). Naravno ima šteta i na običnom kukuruzu. Zaraženi klipovi imaju na sebi mjehuraste izrasline koje mogu biti raspoređene po cijeloj dužini klipa. Mjehuraste  izrasline na klipovima kukuruza ispunjene su tamnom masom spora pomoću kojih se bolest širi. Mjehurasta snijet može uzrokovati gubitak prinosa do 30%.

Izvor fotografije: Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

 

Simptomi bolesti: izrasline bijele boje, veličine od 1 do 30 cm, ispunjene tamnom masom spora. Sazrijevanjem spora unutar gljive, mjehurasta izraslina bijele boje postaje sve tamnija, a kad spore unutar nje sazriju, opna puca i dolazi do oslobađanja spora. Svako meristemsko tkivo na biljci kukuruza može biti zaraženo gljivicom koja uzrokuje navedenu bolest. Mjesto zaraze, veličina i broj izraslina ovise o razvojnom stadiju biljke domaćina u vrijeme zaraze.

Izvor fotografije: Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

 

Gljiva prezimljuje u biljnim ostacima u tlu, spore iz gljive nakon što sazriju, šire se vjetrom ili kišom, kliju kroz puči i vrše zarazu meristemskog tkiva. Vremenski uvjeti povoljni za infekciju gljivicom su kišno i vlažno vrijeme, a ulazna mjesta za infekciju su mjesta oštećenja meristemskog tkiva uzrokovana vremenskim neprilikama (tuča, vjetar, oborine) ili mehanička oštećenja stabljike nastala uslijed kultivacije ili prihrane. Također i nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme oplodnje, suho i vruće vrijeme, mogu biti uzrok infekcije gljivicom Ustilago maydis na kilpu.

Izvor fotografije: Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

 

Preventivne mjere za sprečavanje pojave i širenja bolesti: plodored, folijarna gnojidba, zdravo, tretirano sjeme. Kukuruz šećerac osjetljiviji je na infekciju gljivicom od običnog kukuruza.

Kemijska zaštita: u Republici Hrvatskoj registrirani je CAPTAN ST-S, fungicid u obliku tekuće suspenzije za vlažno tretiranje sjemena kukuruza.

Zanimljivost:

U Meksiku mjehurasta snijet, osim što čini ekonomske štete na kukuruzu, može biti i ekonomski isplativa. Naime, mjehuraste izrasline gljive koja uzrokuje bolest, Ustilago maydis  mogu biti i jesu jestive. Naziv Cuitlacoche  je izvorni meksički naziv za gljivu – poslasticu koja se dobije umjetnom zarazom kukuruza, a u prehrambene svrhe upotrebljavala se još prije vremena Kolumba.

Izvor : https://www.apsnet.org/edcenter/disandpath/fungalbasidio/pdlessons/Pages/CornSmut.aspx

 

                                                                                                                      Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

NAJBOLJI ORAČI U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI IZ GRADA PRELOGA

Neprekinuto, već sedamnaest godina, usprkos pandemiji COVID 19 održano je u subotu, 24. srpnja 2021. godine natjecanje orača Međimurske županije.

Natjecanje orača kao i svake godine organizira Udruga orača Međimurske županije i Ministarstvo poljoprivrede-Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, dok su glavni pokrovitelji natjecanja Međimurska županija i grad Čakovec. Poljoprivredu kao važnu granu gospodarske djelatnosti na području grada Čakovca istaknula je gradonačelnica Ljerka Cividini, dok je natjecanje otvorio zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec.

 

 

Uz budno oko nepristranih sudaca iz Koprivničko-križevačke županije u sastavu: Tomislav Berend, Darko Novotni, Zoran Radiček i Mladen Crnčić, natjecalo se šestero natjecatelja u kategoriji plugova ravnjaka i četvero natjecatelja u kategoriji plugova premetnjaka.

Ove godine u obje kategorije najveću umješnost pokazali su natjecatelji iz grada Preloga te je u kategoriji plugova ravnjaka prvo mjesto osvojio Luka Perko, a u kategoriji plugova premetnjaka Bernard Matijević.

 

 

Ovim putem zahvaljujemo svim sponzorima koji podržavaju ovo natjecanje od samih početaka.

Valja napomenuti da je prekinuta tradicija natjecanja orača Međimurske županije da se ono održava u najtoplijem danu u godini. Ovaj puta natjecanje je završilo uz prolom oblaka.

 

Suzana Pajić, dipl. ing agr.

 

Događaji, Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

POZIV NA 17. NATJECANJE ORAČA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Pozivamo Vas na 17. natjecanje orača Međimurske županije.

Natjecanje će se održati u subotu, 31. srpnja 2021. godine s početkom u 10:00 sati na parceli “Pijavišće” u gradu Čakovcu (na južnoj obilaznici, preko puta kamere).

Bit će nam čast da se odazovete našem pozivu te uveličate svojom prisutnošću ovaj događaj.

 

Udruga Orača Međimurske županije

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Održano 15. natjecanje orača Varaždinske županije

U petak, 23. srpnja 2021. godine, na parceli tvrtke Cipro d.o.o. u Vidovcu održalo se 15. natjecanje orača Varaždinske županije.

Natjecanje je organizirala Udruga za organizaciju natjecanja orača Varaždinske županije u suradnji s Varaždinskom županijom, tvrtkom Cipro d.o.o. i Općinom Vidovec i Ministarstvom poljoprivrede.

Ispred Ministarstva poljoprivrede natjecanju je nazočila ravnateljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Jelena Đugum.

Natjecanju su nazočili: pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj  Varaždinske županije Dragutin Vincek, predsjednik Općinskog vijeća Općine Vidovec Krunoslav Bistrović i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

 

 

Ove godine se natjecalo 8 orača, 5 u kategoriji plugova ravnjaka i 3 u kategoriji plugova premetnjaka.

Pohvalna je činjenica da je ove godine na natjecanju bio prisutan veliki broj mladih natjecatelja, najmlađi je bio 12-godišnji Darijan Mužic.

Na natjecanju se ocjenjivalo 12 elemenata. Neki od važnijih su: otvaranje prve brazde, pravac brazde i čistoća brazde, spojna brazda, opći dojam (zaoravanja biljnih ostataka i nalijeganje brazda), ulazak i izlazak s parcele.

Suci na natjecanju su bili Suzana Pajić, Valerija Pokos i Stjepan Pokrivač.

Nakon održanog natjecanja u oranju proglašeni su najbolji orači Varaždinske županije, u kategoriji – plugovi ravnjaci prvo mjesto osvojio je Krunoslav Mužic, dok je u kategoriji – plugovi premetnjaci prvo mjesto osvojio Dario Pocedulić.

 

 

 

Natjecatelji su osvojili slijedeći poredak:

U kategoriji plugova ravnjaka:

  1. Krunoslav Mužic
  2. Davor Pahić
  3. Darijan Mužic
  4. Ivan Vincek
  5. Igor Rogina

 

U kategoriji plugova premetnjaka:

  1. Dario Pocedulić
  2. Nikola Košić
  3. Luka Tomiša

 

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest

BERBA DUHANA

Berba duhana ove godine znatno kasni u odnosu na prošlu godinu. Svake godine duhan se počeo brati krajem lipnja, ali ove godine berba je počela oko 15. srpnja. Razlog je proljetna hladnoća u plastenicima i kasnija sadnja iz razloga što je u svibnju bilo dosta oborina i većina poljoprivrednika nije mogla  sadnju obaviti u optimalnom roku.

Nakon presađivanja presadnica, u polju nije bilo dovoljno vlage što je negativno utjecalo na rast i razvoj biljke.

Količina oborina na mjernoj stanici Slatina u svibnju iznosila je 50 mm, a prosječna mjesečna temperatura bila je 20,5 ℃.

Ukupna količina oborina u lipnju iznosila je 13 mm, a prosječna temperatura zraka iznosila je 28,8 ℃. Od 1. do 15. srpnja palo je svega 11 mm oborima, a u isto vrijeme prosječna temperatura zraka bila je 31,8 ℃. Manjak oborina uz izrazito visoku temperaturu zraka uzrokovao je zastoj u rastu.

Pod nepovoljnim uvjetima duhan je prerano završio vegetativnu fazu što je rezultiralo manjom visinom stabljike i manjim brojem listova.

Oborine u narednom periodu mogle bi pozitivno utjecati na visinu i broj listova onih biljaka kod kojih još nije došlo do cvatnje, ali sazrijevanje i berba tih listova će kasniti u odnosu na optimalne rokove.

Duhan se može brati ručno i strojno. Za ručno branje potrebno je dosta radne snage koje danas nedostaje i zbog tih razloga poljoprivrednici se opredjeljuju za strojnu berbu (kombajni) koje je u našoj Županiji sve više.

Za zadovoljavajući prinos duhana potrebno je da se na jednoj biljci razvije 25 do 30 normalno razvijenih listova.

Na većini površina prinos će biti upola manji, lošija kvaliteta, a samim time i umanjen dohodak poljoprivrednicima.

Oko 30% proizvođača duhana koristi sustav za navodnjavanje i kod njih je znatno smanjen rizik proizvodnje, a prinos i kvaliteta duhana su znatno bolji.

 

Mirjana Rastija Novak, mag.ing.agr.