Ministarstvo poljoprivrede

Ratarstvo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva > Novosti > Ratarstvo
Agroekologija, Ratarstvo, Vijest

Možemo li prilagoditi poljoprivredne prakse i na taj način ublažiti posljedice ekstremnih prilika koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju?

10. listopada 2024.0

Provedba projekta Climate Farm Demo

Tijekom prvog tjedna mjeseca listopada održane su dvije demonstracijske aktivnost iz projekta Climate Farm Demo (CFD): dana 1. listopada u Novigradu Podravskom na parcelama OPG-a Štefanec, a dana 2. listopada 2024. godine, u Mičetincu, na oranicama OPG-a Ferenčak. Na oba se ova gospodarstva primjenjuju suvremene tehnologije s ciljem zaustavljanja degradacije tla i postizanja zadovoljavajućih prinosa.

Svjedoci smo klimatskih promjena, a utjecaj klime na poljoprivredu je ogroman. Poljoprivreda je jedan od najranjivijih sektora na koje utječu klimatske promjene. Stoga su se poljoprivredni proizvođači koji su svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, ali i potrebe da svoju poljoprivrednu proizvodnju prilagode te implementiraju klimatski prilagođene prakse na svom gospodarstvu, uključili u ovaj projekt. Više informacija o ovom projektu može se pronaći na mrežnoj stranici projekta: https://climatefarmdemo.eu/

Osnovni cilj ovog projekta je ubrzati usvajanje praksi i rješenja „klimatski prilagođene poljoprivrede“ od strane poljoprivrednika i svih dionika sustava znanja i inovacija „klimatski pametne poljoprivrede“. Pred znanstvenicima, stručnjacima i samim poljoprivrednim proizvođačima nije nimalo jednostavan zadatak – kako poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi klimatskim promjenama. Tijekom trajanja ovog projekta žele se pronaći odgovori na koji način poljoprivrednik može na svom gospodarstvu primijeniti „klimatski pametne prakse“. Stoga je na razini Europe u CFD projekt uključeno 28 država, a uključeni su poljoprivredni proizvođači čija se poljoprivredna proizvodnja odvija na različitim agrookolišnim uvjetima. U projektu sudjeluje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva čiji su službenici s čitavog područja Republike Hrvatske uključili ukupno 25 zaineresiranih poljoprivrednih gospodarstva – demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme (PDF)): 14 poljoprivrednih gospodarstva koja se bave stočarstvom, odnosno mješovitom proizvodnjom, 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom, 4 gospodarstva s proizvodnjom iz područja hortikulture te 3 gospodarstava koja proizvode po principima ekološke poljoprivredne proizvodnje. Tijekom trajanja projekta (sedam godina: od listopada 2022. do rujna 2029. godine) na svakom pilot demo gospodarstvu organizirat će se najmanje tri demonstracije aktivnosti.

 

Klimatske promjene

Državni hidrometeorološki zavod objavio je podatak da se odstupanja srednje temperature zraka za zimu 2024. godine u odnosu na normalu 1991.–2020. nalaze u rasponu od 2,2°C do 4,4°C. Na svim postajama je temperatura zraka bila viša od prosječne. Zima 2024. je bila ekstremno topla na skoro čitavom području Republike Hrvatske. (Jedino je na području Varaždina bilo vrlo toplo.) Nije samo porast temperature (zatopljenje) pokazatelj klimatskih promjena. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Nakon takve zime uslijedilo je ekstremno vruće ljeto i dugotrajan nedostatak oborina koji su utjecali na prinos (u nekim područjima i na nekim poljoprivrednim vrstama čak i potpun gubitak uroda) te smanjenu kakvoću poljoprivrednih proizvoda. Stoga su niže u tekstu tri tablice koje prikazuju usporedbu dugogodišnjeg prosjeka za mjernu postaju Zagreb Maksimir (razdoblje 1949. – 2022.) s vremenskim prilikama u ovoj godini na dvije agroklimatske stanice (Mičetinac i Čepelovac – okolica Đurđevca). Mjerna postaja Zagreb Maksimir nalazi se 88 km zračne udaljenosti od Đurđevca. U trećoj tablici prikazani su podatci za 2024. godinu za mjesta Mičetinac i Čepelovac  koja su najbliže ARKOD parcelama OPG-a Ferenčak, jednog od 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom (od ukupno 25 demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme PDF)) uključenih u projekt Climate Farm Demo. Zanimljivo je pogledati i usporediti podatke o broju vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci za razdoblje 73 godine neprekidnog praćenja za mjernu postaju Zagreb Maksimir i ovu godinu, kad je tijekom mjeseca kolovoza bilo 22, odnosno 29 vrućih dana od ukupno 31 dana kolovoza. Višegodišnji prosjek (73 godine) za kolovoz u Zagrebu je 7 dana. Razlike su očite i u podatcima o srednjim dnevnim temperaturama i količini oborina.

 

Tablica 1.:  Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi za mjernu postaju Zagreb Maksimir (podaci u razdoblju 1949.-2022.)

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
Zagreb Maksimir Srednja mjesečna temperatura zraka (°C) 0,2 2,3 6,5 11,3 15,9 19,6 21,2 20,5 16,2 11,0 6,0 1,6
Količina oborina u mjesecu (mm) 47,9 43,9 50,0 61,6 79,5 95,4 81,4 85,5 91,9 76,0 84,2 63,6
Broj vrućih dana (tmax ≥ 30°C) 0 0 0 0 1 4 8 7 1 0 0 0

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 2.:  Količina oborina u 2024. za mjernu postaju Zagreb Maksimir

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Zagreb Maksimir Količina oborina u mjesecu (mm) u 2024. godini 64,6 30,1 95,0 43,3 86,8 79,9 120,1 108,5 167,4

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 3.: Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi izmjereni na agroklimatskim stanicama i količina oborina u 2024. godini izmjerena u okolici Đurđevca

Agroklimatska stanica  Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Pinova stanica
Mičetinac		 srednja mjesečna temperatura (oC) 2,2 9,5 10,8 12,9 17,5 21,8 24,2 24,7 17,3
količina oborine (mm) 34,1 35 57,2 23,7 73,4 55,5 56,2 30,3 148
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

 8 18 22 8
Metos stanica
Čepelovac		 srednja mjesečna temperatura (oC) 2,13 9,61 10,89 14,3 17,89 22,17 25,06 25,47 17,65
količina oborine (mm) 44 37,2 54,8 35,8 99,4 69,8 35,4 25,2 88,8
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

 10 24 29 8

Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, obrada: Željkica Oštrkapa-Međurečan

 

Edukacije poljoprivrednika na demonstracijskim aktivnostima

Prva jesenska demonstracijska aktivnost održana je dana 1. listopada 2024. godine na OPG-u Štefanec u Novigradu Podravskom: obavljena žetva i javno vaganje prinosa zrna kukuruza i određivanja sadržaja vlage u zrnu u različitim sustavima obrade tla s ciljem usporedbe rezultata postignutih uz primjenu konvencionalne i reducirane obrade tla. Na istoj ARKOD parceli isti hibrid kukuruza (Hibrid Gloriett, FAO 380) posijan je istog datuma, ali u 4 različite varijante obrade tla. Kukuruz je posijan u klasičnom načinu obrade tla (uz osnovnu obradu – oranje), zatim reduciranu obradu, zatim strip till i na kraju izravnom sjetvom kukuruza u mulch. Cilj navedene demonstracijske aktivnosti jest educirati poljoprivrednike o novim praksama koje su usmjerene ka sprječavanju daljnje degradacije tla uslijed gubitka sadržaja organske tvari i upoznati poljoprivrednike s novim tehnologijama i korištenjem suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme. Postignut prinos bio je u rasponu od 10715 kg/ha suhog zrna kukuruza do 14339 kg/ha, a vlaga zrna od 14,9 do 15,7%. Najbolji rezultat postignut je u strip-till obradi. No, zaključak je da će nastaviti s provedbom sličnih pokusa u narednim godinama.

 

Određivanje vlage zrna

 

Vaganje

 

 

Žetva

 

Na drugoj demonstracijskoj aktivnosti punog naziva „Važnost pokrovnih usjeva u konzervacijskoj poljoprivredi i odabir pogodnih smjesa“ koja je održana 2. listopada 2024. na parcelama poljoprivrednog gospodarstva Ferenčak u okolici Đurđevca prikazana je sjetva ozimog pokrovnog usjeva (smjesa raži, dlakave grahorice, inkarnatke i daikon rotkve). Sjetva je obavljena uz no-till obradu, a predusjev je bio kukuruz. Sjetva pokrovnih usjeva podrazumijeva više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održavanja i/ili povećanja sadržaja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem mahunarki (leguminoza), poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla. Pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju “pokrivača tla” s namjerom sprječavanja erozije (vodom i/ili vjetrom) i ispiranja hraniva, prije svega nitrata, a time i sprječavanja onečišćenja podzemnih voda.

 

Sjetva pokrovnog usjeva

 

Sjetva uz no-till obradu

 

Sjetva u neobrađeno tlo

 

Službenici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva članovi su još jednog međunarodnog projekta punog naziva „ClimateSmartAdvisors“ u okviru kojeg je osnovana radna skupina punog naziva „Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš“. Zadaće ove radne skupine su:

  • steći znanja i vještine o konceptu konzervacijske poljoprivrede kao metode prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena
  • utvrditi u kojim dijelovima Republike Hrvatske se konzervacijska poljoprivreda primjenjuje
  • definirati kako potaknuti poljoprivrednike da uvedu konzervacijsku poljoprivredu na svoje oranice u ostalim dijelovima Republike Hrvatske
  • steći iskustvo o načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava
  • izraditi edukativne materijale za daljnje povećanje znanja savjetnika i poljoprivrednika o dobrobitima konzervacijske poljoprivrede i drugim načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti.

Već tijekom ove jeseni na području 5 županija: Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Osječko-baranjska posijat će se smjesa s ciljem pokrivenosti tla tijekom zimskog razdoblja. Terenski savjetnici će kontinuirano pratiti stanje pokrovnih usjeva na odabranim gospodarstvima, uz praćenje svih relevantnih podataka. Odabrana gospodarstva su poljoprivredni proizvođači kod kojih je kukuruz najzastupljenija kultura  na oranicama i koji imaju potrebu ponavljati sjetvu kukuruza na istim parcelama.

 

Sastav smjese

 

Sjeme u smjesi ALMOS – oblik i krupnoća sjemenki

 

 

Nadamo se da će se tijekom provedbe navedenih projekata dobiti barem dio odgovora o mogućim načinima prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama koji će rezultirati preporukama o „klimatski prilagođenim praksama“ na poljoprivrednim gospodarstvima. Ovom prilikom zahvaljujem svim poljoprivrednim gospodarstvima uključenima u projekte, ali i svim ostalim dionicima (tvrtkama, znanstvenim i stručnim institucijama) koji su se uključili u njihovu provedbu.

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica

Članica radnih skupina Klima i okoliš i Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš

Ratarstvo, Savjet

Uoči sjetve ozimih žitarica podsjećamo na važnost sjetve deklariranog sjemena u borbi protiv pojave smrdljive snijeti (Tilletia spp.)

8. listopada 2024.0

 

Slika 1. Zdrav i zaražen klas

 

Kao osnovna mjera u borbi protiv smrdljive snijeti preporučuje se sijati isključivo certificirano, kvalitetno tretirano sjeme.

Sukladno Pravilniku o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (NN 41/2023) poljoprivredni proizvođač može koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan.

Uzorke sjemena s poljoprivrednog gospodarstva za analizu uzima uzorkivač sjemena upisan u Upisnik uzorkivača poljoprivrednog sjemena.  Popis uzorkivača objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Potvrdu o obavljenim laboratorijskim analizama na prisutnost spora Tilletia spp. poljoprivredni proizvođač ima obvezu čuvati najmanje dvije godine od dana njenog izdavanja.

Smrdljiva snijet je gljivična bolest žitarica. Napada pšenicu, ječam, raž, tritikale, ali i mnoge uzgajane trave i travnate korove (ljulj, ovsik, oštrica, pirika, vlasulja vlasnjača i druge). Uzrokuju je dvije gljivice Tilletia caries (DC.) Tul. & C. Tul. i Tilletia laevis (J.G. Küh).

Prisutna u mnogim područjima gdje se uzgoja pšenica, a smatra se da je bolest bila poznata od samog početka uzgajanja pšenice. Krajem 19. stoljeća je započela primjena fungicida u poljoprivredi i to baš za tretiranje sjemena pšenice protiv smrdljive snijeti bakrovim sulfatom. Poduzimanjem mjera redovite primjene fungicida za tretiranje sjemena kroz 20. stoljeće smrdljiva snijet pšenice postala gotovo zaboravljena bolest. No bolest se pojavila na području Republike Hrvatske u većoj mjeri 1998. i 2012. godine u nekoliko županija. U svjetskim je razmjerima smrdljiva snijet žitarica opisana kao bolest nerazvijenih naroda, koji u sjetvi zbog neimaštine ili neznanja koriste staro sjeme iz vlastite reprodukcije tzv. “tavanušu” ili “sjeme s tavana”.

Uoči jesenske sjetve podsjećamo  na ovu gljivičnu bolest koja se još uvijek javlja na našim oranicama. Uzročnici bolesti (Tilletia spp.) se iz jedne u drugu proizvodnu sezonu prenose zaraženim sjemenom, odnosno sjetvom netretiranog (nedeklariranog) sjemena.

Bolest se može održati u snetljivom zrnu čak 15-tak godina, odnosno proklijati u površinskom sjetvenom sloju nakon 2-3 godine. Smrdljiva snijet je jedna od rijetkih bolesti protiv kojih se ne možemo boriti prskanjem usjeva fungicidima u vegetaciji, a jedine mjere kemijske zaštite protiv ove opake bolesti se poduzimaju tretiranjem sjemena fungicidom. Tipični znakovi smrdljive snijeti mogu se uočiti tek pred žetvu. Zdravi klasovi su povinuti od težine zrna. Zaraženi klasovi su nakostrušeni i strše uvis, jer su pljevice razmaknute radi snetljivih zrna. Snetljiva zrna su lakša, okruglasta, tamna, te kraća i deblja u usporedbi sa zdravim zrnom. Vanjski dio zrna je očuvan, a unutrašnjost je ispunjena crnom, prašnom masom neugodna mirisa. U pravilu su sva zrna u klasu zaražena. Crna prašna masa je zapravo masa spora kojima se smrdljiva snijet širi. Jedno snetljivo zrno sadrži čak 4 – 9 milijuna spora. Snetljiva zrna pucaju u kombajnu tijekom žetve i spore zaraze zdrava zrna na način da se zadrže na površini zrna. Ako se posije zaraženo sjeme, dobiva se usjev zaražen smrdljivom snijeti, koji se mora propisno zbrinuti.

 

Slika 2. Zaraženi klasovi

 

Posjednici biljaka domaćina obvezni su u razdoblju koje prethodi žetvi vizualno pregledati usjeve biljaka domaćina na eventualnu zarazu štetnim organizmom. Ako se posumnja na zarazu štetnim organizmom, posjednik bilja obvezan je o tome odmah obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora. Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (NN 80/2013), zaraženo ili kontaminirano bilje mora se zbrinuti na jedan od sljedećih načina: zaoravanjem ili zakapanjem u tlo, i to tako da se spriječi širenje zaraze; korištenjem za proizvodnju biogoriva ili na druge stručno opravdane načine. Kombajne, prijevozna sredstva, elevatore i druga sredstva za rad koja su došla u doticaj sa zaraženim ili kontaminiranim biljem potrebno je dekontaminirati. Zaraženu pšenicu ne koristiti za ishranu ljudi i životinja, jer može doći do trovanja.

 

Slika 3. Snetljiva zrna

 

Literatura:  Bogdan Cvjetković, smrdljiva snijet pšenice (Tilletia spp.) Tilletia caries (DC.) Tul. & C. Tul; Tilletia laevis J.G. Kühn]

Milorad Šubić, Sjetvom deklariranog i zaštićenog sjemena protiv smrdljive snijeti!

Ivanka Čižmić, Lada Bičak, Marija Prnjak, Smrdljiva snijet opasnost koja i dalje prijeti

 

 

 

 Marija Prnjak, dipl.ing.agr.   

e-mail: marija.prnjak@mps.hr

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Poziv na jubilarno, 20. državno natjecanje orača Republike Hrvatske

23. rujna 2024.0

 

U Velikoj Gorici će se 27. i 28. rujna održati 20. Državno natjecanje u oranju Republike Hrvatske.

Program počinje u petak, 27. rujna, kada će se od 12:00 do 16:00 sati održati trening orača.

Glavni dio natjecanja odvijat će se u subotu, 28. rujna, s mimohodom sudionika u 8:30 sati, svečanim otvaranjem u 9:30, te početkom oranja u 10:40.

Proglašenje pobjednika predviđeno je u 16:00 sati.

 

Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Priprema kukuruzne silaže u silažne vreće

3. rujna 2024.0

Kukuruzna silaža je glavna energetska komponenta u hranidbi preživača (muznih krava) jer je visoke hranjive kvalitete i energetske vrijednosti. Uključivanje kukuruzne silaže u obroke temeljene na travnoj masi ili travnoj silaži/sjenaži u hranidbi muznih krava rezultira povećanjem konzumacije obroka, a time mliječnosti i sadržaja sirovih proteina u mlijeku.

Slika 1. i 2. Parcela kukuruza za silažu, Izvor: Marija Tumpak

 

Sadržaj hranjivih tvari i energetska vrijednost kukuruzne silaže biološki je određena sa više elemenata: omjerom stabljike, lista i klipa (zrna) u suhoj tvari hibrida, gnojidbom, sezonskim vremenskim prilikama, stadijem zrelosti i tehnologijom siliranja te udjelom i probavljivošću škroba i vlakana u probavnom traktu preživača. Na probavljivost, energetsku vrijednost i prikladnost cijele biljke kukuruza za siliranje najviše utječe stadij zrelosti usjeva kukuruza u trenutku košnje.

Najpovoljnije razdoblje za siliranje čitave biljke kukuruza je vrijeme kad usitnjena silažna masa ima vlažnost od 65-70%. Najviši prinosi hranjivih tvari po jedinici površine se ostvaraju kod siliranja cijele biljke kukuruza u fazi voštane ili kasno voštane zriobe, odnosno kad biljka sadrži 300-350 g suhe tvari ili 30-35% na kg-1 svježeg usjeva.

Proizvodnja krmiva za hranidbu životinja obuhvaća proces od odabira parcele, plana gnojidbe prema analizi tla i krutog ili tekućeg stajskog gnoja, izborom najpogodnijeg hibrida, same sjetve, adekvatnoj zaštiti pa sve do skidanja usjeva, odnosno do siliranja.

Pojam „siliranje“ označava konzerviranje i skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji vrše fermentaciju biljnih ugljikohidrata u organske kiseline što dovodi do povećanja kiselosti biljne mase i njenog konzerviranja u obliku silaže.

Vrijeme siliranja je vrlo važno zbog gubitka i kvalitete suhe tvari, razine lignina koji utječe na probavljivost silaže čime se smanjuje njezino iskorištenje. Kod prekasnog siliranja prenizak sadržaj vode u masi otežava sabijanje mase, a kod preranog siliranja u silažnoj masi bit će manje zrna što znači i manje energije.

Najpoznatiji način koji se i najčešće koristi kod određivanja optimalnog vremena siliranja je položaj mliječne linije u zrnu. Ako se biljka kukuruza silira kad je mliječna crta na polovici zrna, biljka tada sadrži oko 31 % suhe tvari. Ako je mliječna crta pak na ¾ zrna suha tvar se procjenjuje na 35 %.

Slika 3. i 4. Položaj mliječne linije zrna kukuruza, Izvor: Marija Tumpak

 

Kvaliteta silažne mase također ovisi i o udjelu zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi u kojoj bi trebalo biti 40-50 % zrna i 20-30 % listova. Visina reza pri košnji cijele biljke ne bi trebala biti niža od 15 cm. Usjev kukuruza se uobičajeno kosi na 20-25 cm ovisno o vrsti uzgoja i dobi životinja.

Glavni korak u pripremi kukuruzne silaže je siliranje sa silo-kombajnom koji je opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog zrna kukuruza do čak iznad 95 %. Silažna masa s ovim postotkom silažnog zrna bolje se konzervira, a životinje je bolje probave. Kod pripreme silaže mogu se koristiti biološki dodaci inokulanti s ciljem smanjenja gubitaka u procesu spremanja i korištenja silaže. Dodatna vrijednost inokulanta je i skraćenje trajanja fermentacije čime se omogućava raniji početak korištenja silaže.

Slika 5. Siliranje kukuruza, Izvor: Marija Tumpak

 

Gaženje ili sabijanje mase koju siliramo je jedan od najvažnijih koraka kod spremanja silaže zbog optimalnog rad mliječno kiselih bakterija bitnih za fermentaciju važno je stvaranje anaerobnih uvjeta. Najpogodnije temperature za mliječno kiselo vrenje, odnosno hladno siliranje je s temperaturom do 30°C uz stalno sabijanje mase koje se iz prakse poljoprivrednika najbolje postiže sabijanjem u tunele, vreće ili takozvane „kobasice“ s strojem Eurobagging/EB 3000 S. Posebno dizajniran rotor s nepravilnim položajem noževa jamči spremanje visokokvalitetne silaže u vreći dužine od 60 m, 75 m, 90 m ili 120 m. Modularni dizajn i jednostavan sistem montaže vreća čine ih lako postavljivim na poljoprivrednom zemljištu, čime se smanjuje potreba za dodatnom radnom snagom i resursima.

Slika 6. i 7. Siliranje u silažne vreće s strojem EB 3000 S, Izvor: Marija Tumpak

 

EB 3000 S pomoću valjaka utiskuje kukuruznu silažu u tunel/ vreću, iz kojeg se izbacuje sav zrak. Stroj je također pogodan za sve vrste trava, djetelinske trave, lucerne i raznih smjesa. Kako bi se zajamčila kvaliteta, potrebno je pridržavati se pravilnog tehnološkog postupka žetve, a posebno pravilne duljine usitnjenog materijala i optimalne suhe tvari. Za pravilno siliranje silaže koriste se disk kočnice koje drže barijeru na kraju vreće preko čeličnih užadi.

Slika 8. i 9. Punjenje silažne vreće i izgled stroja EB 3000 S, Izvor: Marija Tumpak

 

Važno je istaknut da silo tuneli ne samo da štite silažu od vanjskih utjecaja, već i poboljšavaju njenu konzervaciju. Zbog kontroliranih uvjeta u silo tunelima, procesi fermentacije i oksidacije se smanjuju, što rezultira manjim gubicima hranljivih materija. Ovo je ključno za očuvanje visoke nutritivne vrijednosti hrane za stoku, što direktno utiče na zdravlje i produktivnost životinja.

Slika 10. i 11. Silažne vreće/tuneli/kobasice, Izvor: Marija Tumpak

 

Spremanje kukuruzne silaže u silo tunele donosi ne samo izvanrednu zaštitu za silažu, već i praktičnost i efikasnost za poljoprivrednike širom svijeta. Poljoprivrednici mogu biti mirni znajući da su njihovi resursi sigurni i zaštićeni, što doprinosi efikasnosti i održivosti suvremene poljoprivredne proizvodnje. Vjerujemo da je ova tehnologija prihvatljiva kao jedan od načina skladištenja stočne hrane.

 

Korištena literatura:

  1. Bal M.A., Shaver R.D., Shinners K.J., Coors J.G., Lauer J.G., Straub R. J., Koegl R.G.

(2000). Stage of maturity, processing, and hybrid effects on ruminal in situ

disappearance of whole-plant corn silage. Animal Feed Science and Technology.

  1. Johnson L., Harrison J.H., Hunt C., Sinners K., Doggett C.G, Sapienza D. (1999).

Nutritive value of corn silage as affected by maturity and mechanical processing a

contemporary review. Journal of Dairy Science.

 

Marija Tumpak, mag. oec. agr.

Odjel za savjetovanje u stočarskoj proizvodnji

Govedarstvo, Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Sabijanje silažne mase od presudne je važnosti za čuvanje

2. rujna 2024.0

Proizvoditi vrhunsku kukuruznu silažu, znači odabrati optimalno vrijeme žetve i izbjeći gubitke. Vrlo je važno znati odrediti zrelost silažnog kukuruza procjenjujući udio suhe tvari te ovisno o tome donijeti odluku treba li dužina sjeckanja kukuruza biti kratka ili duga. Uz kontinuirano kontroliranje kvalitete usitnjavanja potrebno je pravilno zbijanje i prekrivanje silažne mase čime se izbjegavaju gubitci i naknadno zagrijavanje silaže u silosu.

Gaženjem silažne mase istiskuje se zrak iz krme, odnosno silažne mase u silosu. Uklanjanjem zraka omogućuje se razvoj anaerobnih bakterija koje smanjuju pH-silaže i na taj je način konzerviraju, sprječavaju razvoj aerobnih organizama (posebno plijesni i kvasca) koji kvare hranu u prisutnosti zraka. Sabijanje koje postižemo gaženjem krme također je vrlo važno za kasnije čuvanje krme  jer ono određuje na koju dubinu zrak može prodrijeti nakon otvaranja silosa. Neka istraživanja provedena na farmama pokazuju da je manje od polovice silaža dovoljno kvalitetno gaženo i sabijeno. Najčešće su pogreške korištenje laganih traktora za gaženje, prebrzi dovoz i pražnjenje prikolica s masom u silos te posljedično tome predebeli slojevi biljne mase koji se teže gaze i sabijaju.

Slika 1: Raznositi silažnu masu u tankim slojevima, gaziti polako i s velikom težinom
(snimio: mr. sc. Dario Zagorec)

Prema praktičnim iskustvima švicarskih stručnjaka za proizvodnju voluminozne krme utvrđena mjera brzine punjenja silosa ovisi o masi traktora kojim se masa gazi pa se može u silos unijeti silažna masa samo triput veća od težine traktora na sat (za traktor 5 t težine, brzina punjenja silosa je 15 t/h). Učinak kompresije silaže gaženjem biljne mase seže do maksimalne dubine od 30 cm, tako da pojedinačni sloj za gaženje ne smije biti deblji. U praksi se često događa da je traktor premalen, a slojevi za gaženje, iako se rašire strojem po cijeloj površini silosa, ipak previše debeli. To dovodi do pojave pljesnivih (obično crvenkastih) grudica ili plavkasto-zelenih gnijezda usred hrpe silaže u silosu. Uzgajivači često nagađaju o mogućim uzrocima  pojave takvih plijesni, ali odgovor je jednostavan – plijesan se razvija samo ondje gdje ima dovoljno zraka. Zrak, međutim, ostaje ondje gdje nije istisnut gaženjem. Tu se često pogrešno razmišlja da se kod posljednjeg sloja prije pokrivanja „na kraju još jače treba pritisnuti silažna masa”, pa se nakon što je posao priveden kraju i završen dovoz s polja traktorom, silos gazi još nekoliko sati. Rezultat je samo beskorisna potrošnja goriva s obzirom na to da učinak ovog gaženja ne seže dublje od 30 cm, a prisutan zrak u donjim slojevima ostat će i dalje na istom mjestu. Silaža na vrhu silosa bit će savršeno dobra, a već spomenuta pljesniva mjesta formirat će se unutar silosa.

Gaženje silaže također uvelike utječe na prodiranje zraka u silažu nakon otvaranja silosa. Upravo se ovdje krije odgovor na pitanje uzroka mnogih problema na našim gospodarstvima vezano uza zagrijavanje silaže nakon otvaranja silosa.

mr. sc. Dario Zagorec

 

 

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Poziv na 22. natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije

23. kolovoza 2024.0

Koprivničko-križevačka županija, Općina Gola, Udruga orača Koprivničko-križevačke županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača, uz partnera tvrtku Podravka, pozivaju vas na 22. Natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije koje će se održati u subotu, 31. kolovoza 2024. godine s početkom u 10:00 sati u mjestu Gola.

Natjecateljska parcela nalazi se u mjestu Gola (općina Gola) 550 metara udaljena od državne ceste Koprivnica – Botovo – Gola. (Bit će označeno putokazima: prvo skretanje desno u selu Gola (u pravcu Mađarske), skretanje iz ulice Stjepana Radića.)

Program natjecanja i satnica:

08:00 – 09:00   Probno oranje natjecatelja

09:00 – 10:00   Izvlačenje startnih brojeva i postrojavanje traktora

10:00   Službeno otvaranje natjecanja

10:30 – 14:00   Natjecanje u oranju

14:30   Proglašenje najboljih orača i svečana dodjela nagrada

 

Pridružite se, podržite svog favorita!

Pobjednici ovog natjecanja (u kategoriji pluga ravnjaka i pluga premetnjaka) predstavljat će našu Županiju na 20. natjecanju orača Republike Hrvatske koje će se održati 28. rujna 2024. gdje će među najuspješnijim oračima iz Županija koje organiziraju natjecanja u oranju pokušati potvrditi ranije postignute uspjehe. Da podsjetimo: orači iz naše Županije već su nekkoliko puta bili pobjednici u oranju na razini Republike Hrvatske. Kao najbolji, predstavljali su našu domovinu na svjetskim oračkim natjecanjima. Saša Višak u kategoriji pluga ravnjaka četiri je puta sudjelovao na svjetskom natjecanju orača (2016. godine u Engleskoj, 2017. godine u Keniji, 2019. u Americi te u Latviji 2023.), a Josip Martinović u kategoriji pluga premetnjaka dva puta (Latvija 2023. i Estonija 2024.). Josip je ove godine u Estoniji među najboljim svjetskim oračima zauzeo izvrsno, 12. mjesto.

 

mr. sc. Tatjana Martinović, voditeljica Službe za stručnu podršku – Područna jedinica Koprivnica

Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

NI SUNCE NI VRUĆINA NE MOGU ZAUSTAVITI ORAČE

18. srpnja 2024.0

Svi znaju za pogranično mjesto Tovarnik na krajnjem istoku „Lijepe naše“ , a sve više i za susjednu Ilaču, selo u Srijemu poznato po marijanskom Svetištu „Gospe Ilačke“, koje nerijetko zovu “hrvatskim Lourdesom”, poznatom po ljekovitoj vodi, ali i po ukusnim lubenicama, pa i po ne manje važno, vrijednim ratarima koji se bore sa svim trenutnim nedaćama za opstanak na ovom dijelu naše prelijepe domovine.

Zbog svih tih prednosti, ali i mnoštva drugih, selo Ilača je proglašeno „Seoskom prijestolnicom Vukovarsko-srijemske županije za 2024. godinu“, s ciljem oživljavanja malih ruralnih sredina, na način da se pokrenu i promiču društvene, kulturne, gospodarske i sportske aktivnosti. Upravo jedna od takvih je i održavanje natjecanja u oranju.

 

 

Ovogodišnje županijsko natjecanje u oranju je jubilarno, dvadeseto po redu, što daje poseban značaj i interes za ovu manifestaciju. To se moglo vidjeti po broju sponzora, ali i po angažmanu općine Tovarnik i tvrtke „Agro-Tovarnik“, kao i po broju posjetitelja.

Natjecanje se odvilo dana 12. srpnja 2024, na parceli tvrtke „Agro-Tovarnik“ koja je nositelj poljoprivredne proizvodnje ovog kraja, a ovom prigodom se pokazao i kao odličan organizator. Uz “Agro-Tovarnik“ organizatori ove značajne manifestacije su bili: Udruga natjecatelja u oranju Vukovarsko-srijemske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Vukovarsko-srijemska županija – Upravni odjel za poljoprivredu i Općina Tovarnik.

 

 

Glavni pokrovitelj je bio Upravni odjel za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije kao i Općina Tovarnik. Tvrtka „Lagro“ Vinkovci se prihvatio glavnog sponzorstva, a dugogodišnji vjerni sponzor ovog natjecanja i ove godine je bila tvrtka „Pioneer“ sa vrijednim poklonima, Agro-Tovarnik d.o.o., Agronom d.o.o.- Požega – Mirkovci, Pioneer sjeme d.o.o. – Zagreb,  Agroglas – Osijek,  BASF  Croatia d.o.o. – Zagreb,  Poljoprivredni institut. – Osijek,  Cromos Agro – Zagreb,  BC Institut d.d. – Rugvica, Agroklaster Vukovarko srijemske županije, Noisette d.o.o., Cerera agro, Yasenka d.o.o., Agri vrt d.o.o..

Natjecatelje, ali i sve nazočne posjetitelje, prije natjecanja, pozdravio je i zaželio im ugodan boravak i lijepo druženje načelnik Općine Tovarnik gospodin Anđelko Dobročinac dipl.ing., a svojom nazočnošću državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, gospodin Tugomir Majdak uveličao je ovu manifestaciju i svečano otvorio dvadeseto po redu natjecanje orača Vukovarsko-srijemske županije.

Nakon svečanog otvaranja osam natjecatelja, pet s plugovima ravnjacima i tri natjecatelja s plugovima premetnjacima krenuli su u žestoku borbu za vrijedne nagrade i put na državno natjecanje u Veliku Goricu, 28.09.2024.

Dok su natjecatelji pazili kako izorati svaki pedalj plodne zemlje crnice, sve su pratili državni, certificirani suci : Ivica Prpić, Dario Đurđević i Željko Takšić. Uvjeti za oranje su bili teški radi velike vrućine, ali oranje je bilo na visokom nivou, pa sucima zadatak nije bio ni malo lagan. Ipak, netko je morao pobijediti, a ovog puta, to su:

Plugovi ravnjaci:

  1. David Aleksa (Berak)
  2. Ferić (Tordinci)
  3. Luka Matajić (Drenovci)

Plugovi premetnjaci:

  1. Marko Jelić (Bošnjaci)
  2. Davor Đurčinović (Tovarnik)
  3. Ivan Valentić (Stari Mikanovci)

Proglašenje pobjednika je održano u Ilači u „Hrvatskom domu“. Pobjednici su dobili prijelazne pehare, plakete, poklon bonove i pregršt vrijednih nagrda od sponzora. Drugoplasirani su bili nagrađeni plaketama i poklon bonovima, i ostalim nagradama, a isto tako i trećeplasirani. Svi ostali natjecatelji su dobili diplome i priznanja, a za svakog je bilo nekoliko nagrada. Vrijedni sponzori su dobili Zahvalnicu i poziv da se vidimo i dogodine.

 

 

Nagrade su uručili: državni tajnik Tugomir Majdak i načelnik općine Anđelko Dobročinac.

Svečanost je završila bogatom ponudom „ića i pića“, na Slavonski način, za sve one koji su imali strpljenja izdržati do kraja (trud nije bio uzalud). Svima puno hvala, a posebno vrijednim ljudima iz Ilače i Tovarnika, i našim vjernim sponzorima.

 

Đuro Cerovčec, dipl.ing. agr.

 

 

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK