STRUČNI RAD – PREZENTACIJA/slajd – OPIS/obrazloženje
U razdoblju od 06. – 08. studenog 2019. godine, u Umagu se održavao 12. po redu međunarodni kongres „OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO“.
Jedan od stručnih radova bio je ispod navedeni, zastupan od više autora, a u nastavku je prikazan kroz slajdove prezentacije i njihovo pojašnjenje.
Slajd 1.
Bivša Savjetodavna Služba a današnja Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede, još od 2007. godine provodi projekt komparativnih pokusa kukuruza, a ovaj stručni rad odnosi se na zadnje provedeni ciklus spomenutih pokusa u razdoblju od 2016. – 2018. godine.
Slajd 2.
Od mnoštva mogućih razloga proizvodnje kukuruza, sukladno tome i njegova korištenja, a kao najzatupljenije vrste na našim oranicama, naša orijentacija, u smislu stručnog istraživanja, bila je usmjerena na komercijalnu vrijednost uz ciljanu stručnu agrotehniku vrlo visokog intenziteta do granice koja jamči stabilne prinose i potencijalnu ekonomsku isplativost provedenih agrotehničkih normi.
Obzirom da je pokus bio planiran i proveden na više regionalnih lokacija želja nam je bila utvrditi i regionalnu kompatibilnost po FAO skupinama sazrijevanja, zatim kroz analize utvrditi i pojedinačne stabilne i visokorodne hibride iz pokusa, koji odlikuju stabilni i iznad prosječne ekonomski pokazatelji.
Slajd 3
Slajd 4
Za sjetvu pokusa odlučili smo koristiti 3 najčešće sijane FAO skupine: 300, 400 i 500, pri čemu su hibride odabirale sjemenarske kuće, a u ovome pokusu kontaktirane su sve na tržištu RH i sve su pristale i sudjelovale.
Ciljani prinos bio je 12,00 t suhog zrna/ha, paralelno tome bila je planirana gnojidba, a pratila ju je prethodna analiza tla koju ju je kao partner pokusa provodila Petrokemija Kutina i za potrebe pokusa osigurala mineralna gnojiva.
Sjetva po slučajnom odabiru ali po FAO skupinama izvršena je na tri različite županije: Vukovarsko-srijemskoj (Nijemci), Virovitičko-podravskoj (Vaška) i Međimurskoj (Sveti Martin na Muri).
Razdoblje trajanja pokusa planirano je kroz 3 godine sa istim hibridima na svim lokacijama što je prosječno iznosilo 5 hibrida po sjemenskoj kući odnosno oko 50 različitih hibrida po pokusu.
Po završetku/berbi svakog pokusa planirano je izvršiti ekonomske izračune vrijednosti po lokaciji, FAO skupini i pojedinačnom hibridu na temelju stvarnih troškova po lokaciji i ostvarenog prihoda koji potječu od prinosa sirovog zrna kukuruza i njemu pripadajuće cijene u vrijeme otkupa kukuruza.
Pokusna parcela po pojedinačnom hibridu planirana je da obuhvati oko 500 m2.
Slajd 5
Na žalost već u drugoj godini postavljanja pokusa dvije sjemenske kuće su odustale, a i one koje su ostale nisu se držale prvotnog dogovora i kroz nastavak pokusa sudjelovale sa identičnim hibridima po lokacijama i godinama.
Ova tablica slajda prikazuje koliko je promjena kroz razdoblje održavanja ovoga pokusa bilo u samim hibridima, po FAO skupinama i po lokacijama, drugim riječima nije bilo zacrtanog kontinuiteta pa analiza ovoga pokusa neće i ne može ostvariti jedan od zadanih ciljeva, a to je onaj koji je trebao istaknuti ili utvrditi stabilne i ekonomski visoko isplative pojedinačne hibride. No bez obzira na to analiza po regijama i FAO skupinama je moguća jer kroz tri godine obuhvaća oko 450 različitih uzoraka, njihovih odvaga i kroz analizu srednjih prosječnih vrijednosti može biti dobar pokazatelj kao dobiveni rezultat za odabrane lokacije i FAO skupine hibrida.
Napomena
Na temelju ovakvih događanja u 2019. godini održan je radni sastanak sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama, započeli smo sa novim ciklusom ovakvoga pokusa, dodali još jednu lokaciju, ubacili određene novine i ove godine završili prvu godinu pokusa sa istim hibridima i istim rasporedom sjetve po hibridima i FAO skupinama na svim lokacijama.
U nastavku slijede rezultati po lokacijama koji obuhvaćaju prosječne pokazatelje po FAO skupinama i godinama pokusa, a prikazuju komponente: vlagu u berbi, prinos suhog zrna kg/ha, prinos sirovog zrna kg/ha; prosječnu cijenu (adekvatnu vlazi zrna u vrijeme berbe) te bruto prihod u kn/ha (prinos vlažnog zrna kukuruza kg/ha pomnožen sa cijenom zrna kukuruza kn/kg).
Isto tako za svaku lokaciju napravljene je izračun prosjeka tro godišnjih analiza po FAO skupinama hibrida za sve ispred nabrojane komponente.
Slajd 6
Iz tablice je vidljivo da je u pokusu na području Virovitičko-podravske županije svaka skupina hibrida (FAO) imala svoju godinu, za koju se može na temelju prosječnih rezultata hibrida iz pokusa, istaknuti kao ekonomski isplativija:
- FAO 300 u 2016. sa prosječnim bruto prihodom od 10576 kn/ha,
- FAO 400 u 2018. sa prosječnim bruto prihodom od 12946 kn/ha i
- FAO 500 u 2017. sa prosječnim bruto prihodom od 12419 kn/ha
Analizirajući prosječne rezultate po FAO skupinama u tri godine pokusa na ovoj lokaciji, prosječno su se ekonomski najisplativijima pokazali hibridi koji su predstavljali FAO skupnu 400 sa prosječnim bruto prihodom od 11823 kn/ha, slijedila je FAO skupina 300 sa prosječno 238 kn/ha manjim bruto prihodom pa FAO skupina 500 sa 836 kn/ha manjim bruto prihodom.
Slajd 7
Iz tablice je vidljivo da je u pokusu na području Međimurske županije drugačija situacija a prosječni rezultati bruto prihoda po FAO skupinama i godinama kao ekonomski isplativiji izgledaju ovako:
- FAO 300 u 2017. istaknula se sa prosječnim bruto prihodom od 11416 kn/ha,
- FAO 500 bila je i u 2016. i u 2018. prosječno ekonomski naj isplativija sa 10672, odnosno 12449 kn/ha
Analizirajući prosječne rezultate po FAO skupinama u tri godine pokusa na ovoj lokaciji, prosječno su se ekonomski najisplativijima pokazali hibridi koji su predstavljali FAO skupnu 500 sa prosječnim bruto prihodom od 11171 kn/ha, slijedila je FAO skupina 400 sa prosječno 266 kn/ha manjim bruto prihodom pa FAO skupina 300 sa 379 kn/ha manjim bruto prihodom.
Slajd 8
Prije svega treba napomenuti da za pokus u Vukovarsko-srijemskoj županiji nemamo upotrebljive rezultate pokusa jer je pokus 2016. godine pretrpio veliku tuču i kao takav nije bio relevantan niti mjerljiv za analize ovoga tipa.
Iz tablice je vidljivo da se je u pokusu na području Vukovarsko-srijemske županije, u obje godine mjerljive za analize (2017. i 2018.), FAO skupina 500 istaknula kao ekonomski naj isplativija: u 2017. sa 11289 i u 2018. sa 11775 kn/ha ostvarenog prosječnog bruto prihoda.
Analizirajući prosječne rezultate po FAO skupinama, u ovome slučaju dvije godine pokusa na ovoj lokaciji, prosječno su se ekonomski najisplativijima pokazali hibridi koji su predstavljali FAO skupnu 500 sa prosječnim bruto prihodom od 11532 kn/ha, slijedila je FAO skupina 400 sa prosječno 342 kn/ha manjim bruto prihodom pa FAO skupina 300 sa 609 kn/ha manjim bruto prihodom.
Slajd 9
Kada se kompletan pokus uprosječi kroz lokacije i FAO skupine, prosječne vrijednosti pokazuju da su se tijekom pokusa, analizirajući prinose suhog zrna kg/ha i bruto vrijednosti u kn/ha, na lokaciji u Virovitičko-podravskoj županiji istaknule FAO skupine 300 i 400 u odnosu na druge lokacije, a iako je prosječno najbolji rezultat FAO skupne 500, analizirajući prinos suhoga zrna u kg/ha generalno ostvarivan u Međimurskoj županiji, radi omjera vlage zrna i otkupne cijene (niža vlaga / viša cijena) najbolji prosječni bruto dohodak za ovu skupinu istaknuo se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
U konačnici prosječna analiza cijelog pokusa (sve tri lokacije i sve godine) pokazuje da je ekonomski najisplativija bila FAO skupina 400 sa prosječnim bruto prihodom od 11306 kn/ha, a sa vrlo malim, gotovo zanemarivim, prosječnim zaostacima u prosječnom bruto prihodu slijedila je FAO skupina 500 sa 76 kn/ha manje, a zatim i FAO skupina 300 sa 206 kn/ha manje.
Slajd 10
Kada se analiziraju sve prosječne mjerljive komponente pokusa (obuhvaćeno: sve lokacije, godine, prinosi po hibridima, otkupne cijene i troškovi) dobijemo sljedeće:
- prosječni rezultati koji se odnose na sam prinos potvrđuju da se jedan od ciljeva – praćen visokim intenzitetom agrotehnike sa naglaskom na gnojidbu prema analizama tla parcela na kojima se pokus postavljao uspio ostvariti pa čak i premašiti zacrtani prosjek od 12,0 t/ha suhoga zrna, a iznosio je 13427 kg/ha
- na temelju ostvarenih rezultata u omjeru sa ekonomskim komponentama u ove tri godine pokusnog ispitivanja komercijalna prosječna vrijednost pokusnog ispitivanja pokazala je mogućnost ostvarivanja dobiti od 5202,00 kn/ha, uz napomenu da prihodu nije dodana potencijalan vrijednost dohotka iz djela redovnih potpora obzirom da ista može značajno odstupati od slučaja do slučaja
Slajd 11
Iz dobivenih prosječnih rezultata može se zaključiti da kukuruz u uvjetima vrlo visoke i intenzivne tehnologije, uz podudarnost sa agroekološkim uvjetima i svakako bonitetnim uvjetima tla ima vrlo velik potencijal rodnosti koji u razmjeru sa troškovima proizvodnje kukuruz stavlja u poziciju kulture vrlo visokog ekonomskog potencijala.
Naglasak na RELATIVNO !!! je iz dvije pozicije gledanja:
- Bez obzira na ekonomske pozitivne pokazatelje sa pozicije manjih PG-a, sa 20-ak ili manje ha površina u uzgoju, kukuruz ili slične kulture ne mogu jamčiti egzistenciju i održivost i biti oslonac proizvodnje na PG-u
- Opet sa pozicije klasičnih ratarskih PG-a sa 50 ili više ha proizvodnog kapaciteta ovi ekonomski pokazatelji sigurno su privlačni ozbiljnijim proizvođačima, jer realno 10-ak sati rada koje je potrebno uložiti u proizvodnju jednog ha kukuruza godišnje, jamči da taj neto dohodak po uloženom satu rada bude 500 ili više kn.
U samom pokusu vrlo je jasno bilo vidljivo da je i po lokacijama i po godinama bilo vrlo različitih pogodnosti kada je u pitanju pojedina FAO skupine hibrida. Konačni prosječni rezultata iz sve tri godine ispitivanja, osim što daje manju prednost FAO skupini 400, on nije toliko značajan niti velik da bi FAO skupinu istaknuo kao dominantnu i bilo vrlo rizično u strukturi proizvodnje koristiti samo jednu FAO skupinu, a još gore potencirati samo jedan ili dva hibrida ako su u pitanju veće planirane površine pod ovom kulturom, stoga se i sa stajališta struke ali i dobivenih rezultata preporučuje baš suprotno – kombinacija više hibrida iz više FAO skupina sazrijevanja.
Siniša Hrgović, dipl.ing.agr.
