MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo

Ratarstvo, Vijest

NISKE TEMPERATURE I RATARSKE KULTURE

Početak je travnja i nikako nije bilo za očekivati ovako niske temperature kao što su bile tijekom noći, 1.-2. travnja, a u nekim dijelovima Hrvatske i kroz nekoliko dana. Temperature su se značajno počele spuštati poslije ponoći sve do jutarnjih sati i to na većini lokaliteta središnjeg i sjeverozapadnog dijela Republike Hrvatske do -6°C, a ponegdje i do -7°C. U istočnom dijelu Republike Hrvatske temperature su bile oko -3 do -4°C. Kako će se stres od niskih temperatura odraziti na neke ratarske kulture, vidjet će se kroz nekoliko dana.

Ozime žitarice kod kojih je primijenjena adekvatna tehnologija uglavnom imaju dobre sklopove, u dobroj su kondiciji, međutim biljke su prošle kroz stres zbog niskih temperatura. Štete koje će se brzo uočavati biti će u obliku pojave znakova kloroza na vrhovima lišća. Važno je upozoriti poljoprivredne proizvođače da pričekaju nekoliko dana da se temperature podignu i biljke oporave od ovog stresa uzrokovanog niskim temperaturama i tek nakon toga primijene sredstva za zaštitu bilja ukoliko je potrebno (sukladno stanju svakog pojedinog usjeva i preporukama koje se redovito objavljuju na mrežnoj stranici https://www.savjetodavna.hr/preporuke/).

Uljana repica je započela sa cvatnjom i mogu se očekivati štete od izmrzavanja koje će ovisiti o fazi razvoja svake pojedine sorte/hibrida.  Raniji hibridi i usjevi većeg habitusa sigurno će imati veće posljedice od negativnih temperatura i obrnuto, no još je uvijek do samog završetka razvoja ove generativne faze moguća kompenzacija izgubljenog prinosa u produženju cvatnje i jačim razvojem bočnih grana što bi trebala biti prirodna pojava i odgovor biljke na stres.

Negativne temperature u cvatnji uljane repice-2-4-2020                                    (Foto: Tatjana Međimurec)

Stres kod biljaka kao posljedica ovakvih variranja temperatura je neminovna pojava, stoga se za bolji i brži oporavak biljaka može preporučiti primjena biostimulatora koji u svom sastavu sadrže različite aminokiseline. Tretman se može obaviti samostalno ili u kombinaciji s drugim sredstvima ukoliko je dopušteno miješanje.

Na istoku Hrvatske sjetva šećerne repe je u tijeku, a započela je i sjetva suncokreta. Tko još nije svakako bi trebao zatvoriti brazdu, stvoriti sitniji površinski sloj kako vjetrovi koji sada pušu ne bi značajno isušili površinsku vlagu koja bi u kasnijim rokovima sjetve, ako izostanu oborine, mogla predstavljati ozbiljan problem za kvalitetno nicanje.

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest

OSVRT NA TRENUTNE OKOLNOSTI I STANJE RATARSKIH USJEVA

Poštovani poljoprivrednici,

Iako vremenski uvjeti na izgled nisu ni blizu onakvima kakve želimo, hladnoća, niske temperature pa i snijeg u nekim su godinama uobičajeni u ovo doba godine. Prema prognostičkim slikama ovo će biti samo kratko prolazno razdoblje i značajnijih posljedica, osim kratkotrajnih šokova za usjeve i kratkog usporavanja vegetacijskih procesa, ne bi trebalo biti.

Ozimi usjevi, misleći na žitarice, ovih su dana završili sa fazom busanja, dakle kreće ili je već krenula  faza vlatanja čime žitarice ulaze u generativno razdoblje  koje je puno bujnije i življe u smislu rasta i razvoja , ali i naših tehnoloških operacija. Upravo radi toga i već spomenutih šokova, a nakon povratka toplijih dana, treba pričekati da se biljke prilagode te ih nakon toga možemo nastaviti tretirati sa sredstvima za zaštitu bilja bilo da se radi o kasnijim zaštitama od korova ili prvim zaštitama od bolesti. Snijeg i kiša sigurno će aktivirati usvajanje hranjiva, tako da i zadnju redovnu prihranu dušičnim gnojivima  možemo izvršiti čim to dopuste uvjeti ili dinamika dosadašnjih prihrana.

Uljana repica je prije koji dan također započela sa fazom najintenzivnijeg i najbujnijeg proljetnog porasta. Vidljiv je rast u visinu, intenzivno pupanje pa čak i sam početak cvatnje. Ista preporuka vrijedi i za ovu kulturu. Nakon stabilizacije temperatura i prolaska šokova treba brzo izvršiti posljednje prihrane, a neminovno i zaštitu od repičinog sjajnika koji je već i prije zahlađenja uočen i kao takav štetan dok usjev uljane repice ne pređe u primjetnu fazu cvatnje.

Osim temperaturnih šokova, ništa značajnije od toga, barem se sada tako čini, ratarskim i industrijskim ozimim kulturama nisu učinili ovaj snijeg i hladnoća. Zapravo će snijeg i oborine biti korisne kao nadomjestak vlage za razdoblje koje nam dolazi a to je sjetva proljetnih kultura. Ovim putem sugeriramo, čim to uvjeti dozvole, zatvaranje zimske brazde gdje to nije provedeno, pogotovo ako se sjetva namjerava provoditi u kasnijim terminima ili rokovima.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet

Uzimanje uzoraka tla u Metkoviću

Dana 5.3.2020. djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, PJ Dubrovnik, održali su demonstracijsku aktivnost uzimanja uzoraka tla za analizu, kao prvu u nizu demonstracija na tu temu. Demonstracijski prikaz je napravljen u Metkoviću na PG „Obrt Kaleb“- lokalitet Vrbovci u višegodišnjem nasadu mandarina.

Zainteresirani poljoprivrednici su kroz teorijski uvod dobili sve informacije oko zakonskih obveza te su upoznati koju metodu uzorkovanja izabrati  obzirom na tip proizvodnje i obilježja tla i parcela. Poljoprivrednike se upoznalo s metodologijom uzimanja uzoraka tla nakon čega su djelatnici Uprave demonstrirali ispravan način uzimanja uzoraka tla u višegodišnjem nasadu s adekvatnim alatima: sondom za tlo i štihačom.  Posebno je pojašnjena važnost uzimanja većeg broja poduzoraka s parcele kako bi se dobio reprezentativan uzorak za analizu. Ukazana je važnost pravilnog obilježavanja uzoraka i  GPS lociranje parcele. Po završetku poljoprivrednicima su podijeljeni obrasci i adrese ovlaštenih laboratorija za analizu tla.

Nakon iscrpnog prikaza i niza pitanja, u raspravi su poljoprivrednici istaknuli da shvaćaju važnost analize tla, posebno jer se radi o površinama na kojima je intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Kako bi postigli visoke prinose i dobru kvalitetu plodova potrebno je provesti balansiranu gnojidbu temeljenu na preporukama kojima je prethodila analiza tla.

Ante Mijić, dipl. ing. agr.
Viši stručni savjetnik

Ratarstvo, Savjet

Vrijeme i načini prihrane pšenice

Vrijeme prihrane treba biti usklađeno sa stanjem odnosno kondicijom usjeva, etapama organogeneze i agroekološkim uvjetima, što se može utvrditi fenološkim opažanjima u polju.

Učinkovita prihrana dušikom treba biti izvedena prema trenutnom stanju biljaka, stadiju razvoja, raspoloživosti dušika u tlu, mogućnostima njegovog usvajanja, ali i o vremenskim uvjetima. Preuranjena prva dušična prihrana ozimih žita neprihvatljiva je iz ekonomskih i ekoloških razloga i to zbog gubitka nitratnog dušika iz zone korijena ispiranjem.

Prihrana NPK gnojivima odnosno fosforom i kalijem se ne preporuča zbog njihovog neznatnog premještanja u dubinu pa hranjiva ostaju na površini, a ne u zoni korijenja. Za postizanje visokih prinosa potrebna je izbalansirana ishrana svim potrebnim hranivima.

S prvom prihranom kreće se  u trenutku proljetnog kretanja vegetacije odnosno kada se dnevne temperature ustale na 10ºC. Tada započinje brži porast nadzemne mase.  Biljke iz porodice trava kreću s vegetacijom kada su temperature tla na 5ºC. Prva prihrana obavlja se u fazi početka busanja, najčešće sredinom ili krajem veljače. U toj fazi rasta pšenica obično ima razvijena 3-4 lista. Važnost prve prihrane je formiranje većeg broja izboja u busu iz kojih će se razviti produktivne vlati. Za prvu prihranu preporuča se dodati 40-60 kg/ha čistog dušika što odgovara količini 150-220 kg/ha KAN-a.

Druga prihrana obavlja se u početku vlatanja. Pšenica tada prolazi kroz III i IV etapu organogeneze, dolazi do izduživanja konusa rasta, stvaranja klasnog vretena i začetka formiranja klasića. Taj trenutak određuje se na temelju stanja razvoja usjeva pšenice (bez obzira na kalendar radova), odnosno kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (~2 cm).U drugoj prihrani preporučuje se prihrana  sa 30-50 kg/ha čistog dušika što odgovara 110-150 kg/ha KAN-a.

Treća prihrana izvodi se početkom klasanja (prije oplodnje) i u ovoj se fazi mogu koristiti otopine UAN-a ili UREE. Ukoliko se koristi otopina UREE može se koristiti 20 postotna otopina, a ukoliko se koristi otopina UAN-a tada se koristi 80 litara UAN-a otopljenog u 120 litara vode za 1 ha. Pri tome treba uzeti u obzir vremenske uvjete za vrijeme tretiranja, osjetljivost sorte, položaj lista i vrijeme primjene (pred večer ili u večernjim satima) zbog moguće pojave ožegotina na gornjim listovima. Ova prihrana ima malo značenje za visinu prinosa, ali utječe na porast hektolitarske mase i veći sadržaj proteina u zrnu.

 

                                                                                                                                                                 Danijela Glavica-Tominić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Vijest

REZULTATI KOMPARATIVNIH POKUSA KUKURUZA-2019.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, zajedno sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama, započela je s novim ciklusom komparativnih pokusa kukuruza.

Plan je kao i do ovih godina utvrđivanje komercijalnih vrijednosti u proizvodnji zrna ove kulture, gledajući FAO skupine hibrida regionalno i globalno te utvrđivanje stabilnosti i ekonomičnosti po pojedinim hibridima također regionalno i lokalno.

Ove godine pokus je postavljen sa istim hibridima, FAO skupine 300, 400 i 500 po istom planu sjetve na ukupno 4 različite lokacije u 4 različite županije: Vukovarsko-srijemska županija (Nijemci OPG Šibalić Marko); Osječko-baranjska županija (Osijek – Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek); Bjelovarsko-bilogorska županija (Nova Ploščica, OPG Skender Mihael) i Međimurska (Sveti Martin na Muri, OPG Babić Zvonimir).

Rezultati i analize objavit će se nakon treće godine po dogovorenim procedurama obrade istih, a u nastavku bez posebnih analitika tablično su prikazani samo ostvareni rezultati ovogodišnjeg pokusa isključivo kao prikaz po lokacijama u 2019. godini, samo s jednim zaključkom da se FAO skupina 300 u vegetacijskoj godini 2019. istaknula kao ekonomski najisplativija.

***** na lokaciji u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pri berbi hibrida LG 31.377 došlo je do kvara kombajna. Odvaga se treba izuzeti i kao takva izuzeta je iz analize cijelog pokusa

***** na lokaciji u Osječko-baranjskoj županiji hibrid OS398 bran je sa 5 redova, jednim redom manje nego ostali hibridi, sukladno tome preračunata mu je pokusna površina i ostvareni rezultat razmjerno pokusnoj površini

 

Siniša Hrgović, dipl. ing agr.

 

 

 

 

Ratarstvo, Savjet

Komercijalna vrijednost proizvodnje kukuruza ostvarena u komparativnim pokusima Savjetodavne službe za razdoblje 2016-2018

STRUČNI RAD – PREZENTACIJA/slajd – OPIS/obrazloženje

 

U razdoblju od 06. – 08. studenog 2019. godine, u Umagu se održavao 12. po redu međunarodni kongres „OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO“.

Jedan od stručnih radova bio je ispod navedeni, zastupan od više autora, a u nastavku je prikazan kroz slajdove prezentacije i njihovo pojašnjenje.

 

Slajd 1.

 

Bivša Savjetodavna Služba a današnja Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede, još od 2007. godine provodi projekt komparativnih pokusa kukuruza, a ovaj stručni rad odnosi se na zadnje provedeni ciklus spomenutih pokusa u razdoblju od 2016. – 2018. godine.

 

Slajd 2.

Od mnoštva mogućih razloga proizvodnje kukuruza, sukladno tome i njegova korištenja, a kao najzatupljenije vrste na našim oranicama, naša orijentacija, u smislu stručnog istraživanja, bila je usmjerena na komercijalnu vrijednost uz ciljanu stručnu agrotehniku vrlo visokog intenziteta do granice koja jamči stabilne prinose i potencijalnu ekonomsku isplativost provedenih agrotehničkih normi.

Obzirom da je pokus bio planiran i proveden na više regionalnih lokacija želja nam je bila utvrditi i regionalnu kompatibilnost po FAO skupinama sazrijevanja, zatim kroz analize utvrditi i pojedinačne stabilne i visokorodne hibride iz pokusa, koji odlikuju stabilni i iznad prosječne ekonomski pokazatelji.

 

Slajd 3

 

Slajd 4

 

Za sjetvu pokusa odlučili smo koristiti 3 najčešće sijane FAO skupine: 300, 400 i 500, pri čemu su hibride odabirale sjemenarske kuće, a u ovome pokusu kontaktirane su sve na tržištu RH i sve su pristale i sudjelovale.

Ciljani prinos bio je 12,00 t suhog zrna/ha, paralelno tome bila je planirana gnojidba, a pratila ju je prethodna analiza tla koju ju je kao partner pokusa provodila Petrokemija Kutina i za potrebe pokusa osigurala mineralna gnojiva.

Sjetva po slučajnom odabiru ali po FAO skupinama izvršena je na tri različite županije: Vukovarsko-srijemskoj (Nijemci), Virovitičko-podravskoj (Vaška) i Međimurskoj (Sveti Martin na Muri).

Razdoblje trajanja pokusa planirano je kroz 3 godine sa istim hibridima na svim lokacijama što je prosječno iznosilo 5 hibrida po sjemenskoj kući odnosno oko 50 različitih hibrida po pokusu.

Po završetku/berbi svakog pokusa planirano je izvršiti ekonomske izračune vrijednosti po lokaciji, FAO skupini i pojedinačnom hibridu na temelju stvarnih troškova po lokaciji i ostvarenog prihoda koji potječu od prinosa sirovog zrna kukuruza i njemu pripadajuće cijene u vrijeme otkupa kukuruza.

Pokusna parcela po pojedinačnom hibridu planirana je da obuhvati oko 500 m2.

 

Slajd 5

 

Na žalost već u drugoj godini postavljanja pokusa dvije sjemenske kuće su odustale, a i one koje su ostale nisu se držale prvotnog dogovora i kroz nastavak pokusa sudjelovale sa identičnim hibridima po lokacijama i godinama.

Ova tablica slajda prikazuje koliko je promjena kroz razdoblje održavanja ovoga pokusa bilo u samim hibridima, po FAO skupinama i po lokacijama, drugim riječima nije bilo zacrtanog kontinuiteta pa analiza ovoga pokusa neće i ne može ostvariti jedan od zadanih ciljeva, a to je onaj koji je trebao  istaknuti ili utvrditi stabilne i ekonomski visoko isplative pojedinačne hibride. No bez obzira na to analiza po regijama i FAO skupinama je moguća jer kroz tri godine obuhvaća oko 450 različitih uzoraka, njihovih odvaga i kroz analizu srednjih prosječnih vrijednosti može biti dobar pokazatelj kao dobiveni rezultat za odabrane lokacije i FAO skupine hibrida.

 

Napomena

Na temelju ovakvih događanja u 2019. godini održan je radni sastanak sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama, započeli smo sa novim ciklusom ovakvoga pokusa, dodali još jednu lokaciju, ubacili određene novine i ove godine završili prvu godinu pokusa sa istim hibridima i istim rasporedom sjetve po hibridima i FAO skupinama na svim lokacijama.

U nastavku slijede rezultati po lokacijama koji obuhvaćaju prosječne pokazatelje po FAO skupinama i godinama pokusa, a prikazuju komponente: vlagu u berbi, prinos suhog zrna kg/ha, prinos sirovog zrna kg/ha; prosječnu cijenu (adekvatnu vlazi zrna u vrijeme berbe) te bruto prihod u kn/ha (prinos vlažnog zrna kukuruza kg/ha pomnožen sa cijenom zrna kukuruza kn/kg).

Isto tako za svaku lokaciju napravljene je izračun prosjeka tro godišnjih analiza po FAO skupinama hibrida za sve ispred nabrojane komponente.

 

Slajd 6

 

Iz tablice je vidljivo da je u pokusu na području Virovitičko-podravske županije svaka skupina hibrida (FAO) imala svoju godinu, za koju se može na temelju prosječnih rezultata hibrida iz pokusa, istaknuti kao ekonomski isplativija:

  • FAO 300 u 2016. sa prosječnim bruto prihodom od 10576 kn/ha,
  • FAO 400 u 2018. sa prosječnim bruto prihodom od 12946 kn/ha i
  • FAO 500 u 2017. sa prosječnim bruto prihodom od 12419 kn/ha

Analizirajući prosječne rezultate po FAO skupinama u tri godine pokusa na ovoj lokaciji, prosječno su se ekonomski najisplativijima pokazali hibridi koji su predstavljali FAO skupnu 400 sa prosječnim bruto prihodom od 11823 kn/ha, slijedila je FAO skupina 300 sa prosječno 238 kn/ha manjim bruto prihodom pa FAO skupina 500 sa 836 kn/ha manjim bruto prihodom.

 

Slajd 7

 

Iz tablice je vidljivo da je u pokusu na području Međimurske županije drugačija situacija a prosječni rezultati bruto prihoda po FAO skupinama i godinama kao ekonomski isplativiji izgledaju ovako:

  • FAO 300 u 2017. istaknula se sa prosječnim bruto prihodom od 11416 kn/ha,
  • FAO 500 bila je i u 2016. i u 2018. prosječno ekonomski naj isplativija sa 10672, odnosno 12449 kn/ha

Analizirajući prosječne rezultate po FAO skupinama u tri godine pokusa na ovoj lokaciji, prosječno su se ekonomski najisplativijima pokazali hibridi koji su predstavljali FAO skupnu 500 sa prosječnim bruto prihodom od 11171 kn/ha, slijedila je FAO skupina 400 sa prosječno 266 kn/ha manjim bruto prihodom pa FAO skupina 300 sa 379 kn/ha manjim bruto prihodom.

 

Slajd 8

 

Prije svega treba napomenuti da za pokus u Vukovarsko-srijemskoj županiji nemamo upotrebljive rezultate pokusa jer je pokus 2016. godine pretrpio veliku tuču i kao takav nije bio relevantan niti mjerljiv za analize ovoga tipa.

Iz tablice je vidljivo da se je u pokusu na području Vukovarsko-srijemske županije, u obje godine mjerljive za analize (2017. i 2018.), FAO skupina 500 istaknula kao ekonomski naj isplativija: u 2017. sa 11289 i u 2018. sa 11775 kn/ha ostvarenog prosječnog bruto prihoda.

Analizirajući prosječne rezultate po FAO skupinama, u ovome slučaju dvije godine pokusa na ovoj lokaciji, prosječno su se ekonomski najisplativijima pokazali hibridi koji su predstavljali FAO skupnu 500 sa prosječnim bruto prihodom od 11532 kn/ha, slijedila je FAO skupina 400 sa prosječno 342 kn/ha manjim bruto prihodom pa FAO skupina 300 sa 609 kn/ha manjim bruto prihodom.

 

Slajd 9

 

Kada se kompletan pokus uprosječi kroz lokacije i FAO skupine, prosječne vrijednosti pokazuju da su se tijekom pokusa, analizirajući prinose suhog zrna kg/ha i bruto vrijednosti u kn/ha, na lokaciji u Virovitičko-podravskoj županiji istaknule FAO skupine 300 i 400 u odnosu na druge lokacije, a iako je prosječno najbolji rezultat FAO skupne 500, analizirajući prinos suhoga zrna u kg/ha generalno ostvarivan u Međimurskoj županiji, radi omjera vlage zrna i otkupne cijene (niža vlaga / viša cijena) najbolji prosječni bruto dohodak za ovu skupinu istaknuo se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

U konačnici prosječna analiza cijelog pokusa (sve tri lokacije i sve godine) pokazuje da je ekonomski najisplativija bila FAO skupina 400 sa prosječnim bruto prihodom od 11306 kn/ha, a sa vrlo malim, gotovo zanemarivim, prosječnim zaostacima u prosječnom bruto prihodu slijedila je FAO skupina 500 sa 76 kn/ha manje, a zatim i FAO skupina 300 sa 206 kn/ha manje.

 

Slajd 10

 

Kada se analiziraju sve prosječne mjerljive komponente pokusa (obuhvaćeno: sve lokacije, godine, prinosi po hibridima, otkupne cijene i troškovi) dobijemo sljedeće:

  1. prosječni rezultati koji se odnose na sam prinos potvrđuju da se jedan od ciljeva – praćen visokim intenzitetom agrotehnike sa naglaskom na gnojidbu prema analizama tla parcela na kojima se pokus postavljao uspio ostvariti pa čak i premašiti zacrtani prosjek od 12,0 t/ha suhoga zrna, a iznosio je 13427 kg/ha
  2. na temelju ostvarenih rezultata u omjeru sa ekonomskim komponentama u ove tri godine pokusnog ispitivanja komercijalna prosječna vrijednost pokusnog ispitivanja pokazala je mogućnost ostvarivanja dobiti od 5202,00 kn/ha, uz napomenu da prihodu nije dodana potencijalan vrijednost dohotka iz djela redovnih potpora obzirom da ista može značajno odstupati od slučaja do slučaja

 

Slajd 11

 

Iz dobivenih prosječnih rezultata može se zaključiti da kukuruz u uvjetima vrlo visoke i intenzivne tehnologije, uz podudarnost sa agroekološkim uvjetima i svakako bonitetnim uvjetima tla ima vrlo velik potencijal rodnosti koji u razmjeru sa troškovima proizvodnje kukuruz stavlja u poziciju kulture vrlo visokog ekonomskog potencijala.

Naglasak na RELATIVNO !!! je iz dvije pozicije gledanja:

  1. Bez obzira na ekonomske pozitivne pokazatelje sa pozicije manjih PG-a, sa 20-ak ili manje ha površina u uzgoju, kukuruz ili slične kulture ne mogu jamčiti egzistenciju i održivost i biti oslonac proizvodnje na PG-u
  2. Opet sa pozicije klasičnih ratarskih PG-a sa 50 ili više ha proizvodnog kapaciteta ovi ekonomski pokazatelji sigurno su privlačni ozbiljnijim proizvođačima, jer realno 10-ak sati rada koje je potrebno uložiti u proizvodnju jednog ha kukuruza godišnje, jamči da taj neto dohodak po uloženom satu rada bude 500 ili više kn.

U samom pokusu vrlo je jasno bilo vidljivo da je i po lokacijama i po godinama bilo vrlo različitih pogodnosti kada je u pitanju pojedina FAO skupine hibrida. Konačni prosječni rezultata iz sve tri godine ispitivanja, osim što daje manju prednost FAO skupini 400, on nije toliko značajan niti velik da bi FAO skupinu istaknuo kao dominantnu i bilo vrlo rizično u strukturi proizvodnje koristiti samo jednu FAO skupinu, a još gore potencirati samo jedan ili dva hibrida ako su u pitanju veće planirane površine pod ovom kulturom, stoga se i sa stajališta struke ali i dobivenih rezultata preporučuje baš suprotno – kombinacija više hibrida iz više FAO skupina sazrijevanja.

 

Siniša Hrgović, dipl.ing.agr.

 

 

Ratarstvo, Vijest

Održan 12. međunarodni kongres “Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo”

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, te Hrvatske gospodarske komore od 6. do 8. studenog u Umagu je održan 12. međunarodni kongres “Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo”. Nakon svečanog otvaranja i pozdravnih govora Hrvatsko agronomsko društvo i ove godine na skupu je dodijelilo dva priznanja „Zlatno sjeme“: Bc Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, za najprodavaniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj „PAJDAŠ“ i Poljoprivrednom institutu Osijek za najrašireniju sortu ječma na poljoprivrednim parcelama Republike Hrvatske, za sortu „Barun“.

 

Izvor fotografije HAD (Hrvatsko agronomsko društvo).

 

Teme plenarnih izlaganja bile su: „Perspektive i izazovi sjemenarstva nakon 2020. godine – kako se pripremiti“, „Sustav zaštite biljnih sorti u EU“, „Zaštita biljnih sorti u RH“ i „Promjene u zakonodavstvu iz područja sjemenarstva i rasadničarstva u 2020. godini“. Osim toga, prikazane su certificirane količine sjemena u RH i sorte u postupku priznavanja.

Na okruglom stolu raspravljalo se o domaćem oplemenjivanju i sjemenarstvu ratarskih kultura u globalnim trendovima.

Na kongresu su sudjelovali službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, koji su kao autori ili koautori radova sudjelovali s ukupno četiri rada:

Siniša Hrgović: „Ciljana primjena UAN-a i UREE za veći sadržaj proteina u pšenici“

Siniša Hrgović: „Komercijalna vrijednost proizvodnje kukuruza ostvarenih u komparativnim pokusima savjetodavne službe“

Tatjana Međimurec: “Mogućnost proizvodnje suncokreta na području sjeverozapadne Hrvatske“

Tatjana Međimurec: „Proizvodnja uljane repice u Republici Hrvatskoj“

Mara Bogović: „Povijesni pregled uzgoja čuvane sorte Varaždinska heljda“

Tijekom trajanja skupa prezentirana su 42 znanstvena i stručna rada, predstavljena je knjiga „Tršlja (Pistacia vera L.) autora prof. dr. sc. Ive Miljković. Sve pobrojano pokazuje da ovaj kongres daje značajan doprinos znanosti i agronomskoj struci kao i razvoju hrvatskog oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva.

 

mr. sc. Tatjana Međimurec

Ratarstvo, Vijest

Rezultati žetve soje na području Grada Zagreba

Na oraničnim površinama u Republici Hrvatskoj od 2015. godine značajno se povećala ukupna površina zasijana sojom. Jedan od razloga jesu novosti koje propisuje Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Među ostalim razlozima, zasigurno je veliki izbor sorata ranije vegetacije koje stignu dozoriti i na području sjeverozapadne Hrvatske, ali i prepoznata vrijednost soje kao mahunarke koja ostavlja dušik u tlu narednom usjevu…

Velikom broju proizvođača je soja je na ovom području „nova poljoprivredna vrsta“. Stoga su službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u suradnji s tvrtkama iz agro-biznisa i PG-om Agro Mip u Maloj Mlaki, 24. travnja 2019. zasijali pokus sa ukupno 24 sorte soje, različitih vegetacijskih skupina, od najranije 000 do I. Ovom prilikom zahvaljujemo na suradnji svim oplemenjivačima i distributerima sjemena soje tvrtkama: Axereal Croatia, Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d.,  Mauthner d.o.o., Poljoprivredni institut Osijek, RWA Hrvatska d.o.o. kao i tvornici gnojiva Petrokemija d.d. i tvrtkama BASF Hrvatska i Bayer Crop Science Hrvatska koji su sudjelovali u provedbi ovog pokusa, i svakako obitelji Pisačić.

 

 

Cilj pokusa bio je utvrditi adaptabilnost ispitivanih sorata na uvjete uzgoja na ovom području, ali i provesti i zatim prikazati sve potrebne agrotehničke mjere s ciljem postizanja visokog uroda soje i prijenosa znanja poljoprivrednim proizvođačima. Sve sorte u pokusu sijane su na međuredni razmak 25 cm, uz poštivanje preporuke potrebnog sklopa po jedinici površine pri sjetvi.

 

Rezultati kemijske analize tla na kojem je proveden pokus su:

parcela pH u vodi pH u KCl humus P2O5 K2O
1 6,4 5,3 2,73 6,4 19,8
2 5,9 5,0 2,65 9,7 21,5

 

Usjev soje je od korova zaštićen zemljišnim herbicidima (Frontier X2 + Sencor SC 600), a korekcija je obavljena tijekom vegetacije kombinacijom herbicida (Basagran 480 + Pulsar 40 + okvašivač Dash HC) sukladno zakorovljenosti parcele. Sjeme soje nije inokulirano. Parcele se redovito gnoje stajskim gnojem.

Raspon postignutog prosječno ostvarenog uroda u ovom pokusu je od 3,35 t/ha za sorte najranijih vegetacijskih skupina 000-00, odnosno 3,57 t/ha za sorte vegetacijskih skupina 0 – I. Žetva najranijih sorata obavljena je 17. rujna, a kasnijih 7. listopada. Ovakav sortni pokus soje na području Grada Zagreba, najzapadnije je smješten pokus soje na području RH. Vegetacija je kasnija u odnosu na prosječne godine radi nešto hladnijeg proljeća. Namjera je sličan pokus provesti barem u naredne tri godine, kako bi se preporuke za odabir sortimenta temeljile na stabilnosti uroda u različitim okolišnim uvjetima.

 

mr. sc. Tatjana Međimurec i Luka Jović, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest

Poziv na javnu berbu komparativnog pokusa kukuruza u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, u suradnji sa OPG Skender Mihaela iz Nove Ploščice, pozivaju Vas na javnu berbu komparativnog pokusa hibrida kukuruza zasijanih u zajedničkom projektu sa svim zainteresiranim oplemenjivačima i distributerima sjemena kukuruza na području RH .

Pokus se nalazi na parceli  Kozarevac Račanski  na cesti Međurača – Stara Ploščica. Prilaz parceli će biti označen putokazom, a  vrijeme održavanja je u nedjelju 13.10.2019. s početkom u 10,00 sati.

U pokusu je zastupljeno 48 hibrida FAO skupina: 300, 400 i 500, s ciljem utvrđivanja komercijalnih vrijednosti zrna kukuruza zasijanih na 4 različite lokacije u RH (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska županija).

Planirana je berba, određivanje vlage i prinosa zasijanih hibrida.

Veselimo se Vašem odazivu na radionicu u polju.

 

Iva Majhen-Vlašiček, dipl.ing.

Ratarstvo, Vijest

Održana javna berba komparativnog pokusa kukuruza u Osječko-baranjskoj županiji

Dana 10. listopada 2019. godine u 10:00 sati službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva,  u suradnji sa  Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek održali su javnu berbu komparativnog pokusa kukuruza na fakultetskom pokušalištu Tenja.

Javnoj berbi komparativnog pokusa kukuruza prisustvovali su Zdravko Tušek, dipl. ing. agr., pomoćnik ministrice poljoprivrede i službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek sa suradnicima, poljoprivredni proizvođači, predstavnici tvrtki iz agro-biznisa i predstavnici medija.

U pokusu je zastupljeno 45 hibrida iz FAO skupina: 300, 400 i 500. Isti su hibridi zastupljeni na 4 različite lokacije kontinentalnog dijela RH (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska županija). U pokusima su zasijani hibridi 9 tvrtki: Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d., Corteva Agriscience (Pioneer), Dekalb, KWS sjeme d.o.o., Limagrain, Maïsadour,  Poljoprivredni institut Osijek, RWA Hrvatska d.o.o. i Syngenta Agro d.o.o. Osim oplemenjivača/distributera sjemena u pokusu su sudjelovali i proizvođači gnojiva (Petrokemija d.d., Kutina) i sredstava za zaštitu bilja (Bayer d.o.o) kojima zahvaljujemo na suradnji.

Cilj postavljanja ovih pokusa je prijenos znanja poljoprivrednim proizvođačima u provođenju suvremene agrotehnike, izboru vegetacijske skupine hibrida pogodne za proizvodno područje, procjena utjecaja okolišnih čimbenika na ostvaren urod i u konačnici, podizanje razine prinosa kukuruza u RH uz primjenu agrotehničkih mjera koje su provedene pravodobno i na okolišno prihvatljiv način.

Naredna planirana žetva komparativnih pokusa je 13. listopada (nedjelja) u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Berba komparativnih pokusa na svim lokacijama je javna i dobro su došli svi zainteresirani za proizvodnju kukuruza.