MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Povrćarstvo

Agroekologija, Edukacija, Međimurska, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”

Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.

Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj iMetos):

Mjeseci Temperature zraka (°C) *Odstupanje (±°C) Oborine (mm) *Odstupanje (±mm)
siječanj 1,34 +1,20 20,2 -10,4
veljača 5,05 +3,65 27,8 -15,5
ožujak 5,48 -0,12 26,0 -28,8
travanj 10,10 -0,20 86,2 +32,7
svibanj 17,83 +2,53 71,6 -2,1
lipanj 21,86 +3,46 110,4 +8,4
srpanj 22,52 +1,72 43,6 -23,6

*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.

Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno kišenje usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):

Sorte krumpira prema dospijeću Bez navodnjavanja Sa navodnjavanjem
Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane 19,47 1,52 48,61 3,29
*srednje rane 17,55 3,01 55,06 3,39
*srednje kasne 15,45 3,60 52,49 3,98
prosječno 17,49 2,71 52,05 3,55

*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!

Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!

Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):

Djelatna tvar Pripravak Zadnja primjena Djelotvornost
klortalonil Daconil 720 SC 2007. Phytophthora, Alternaria
propineb *Antracol 70 WG 2019. Phytophthora, Alternaria
mankozeb *Dithane M-45 WP 2021. Phytophthora, Alternaria

*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!

Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):

Djelatne tvari Pripravci Učinkovitost
*imidakloprid Gaucho FS, Macho WS zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši
*imidakloprid & pencikuron Prestige FS 290 bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši

*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!

Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Vrtlarenje na povišenim gredicama

Današnji ubrzani tempo života potiče sve veći broj ljudi, koji primarno nisu poljoprivrednici da se vrate prirodi, nakon više desetljeća udaljavanja od nje i da sami, na svoj način, najčešće u skladu s ekološkim načinom uzgoja, proizvedu dio hrane, prvenstveno povrće i voće za svoje potrebe.

Ako u blizini kuće ima dovoljno mjesta za uzgoj biljaka ali je zemlja loše kvalitete ili  postoji želja za vrtlarenjem na jednostavniji način rješenje je uzgoj biljaka na povišenim gredicama.

Povišene gredice predstavljaju ograđen prostor visine od 15 do čak i do 100 cm, ispunjen kvalitetnom zemljom pomiješanom s kompostom u kojoj se mogu saditi različite vrste biljaka i to: povrće, cvijeće, ljekovito i začinsko bilje, te neke vrste voća.

Slika 1. Povišene gredice na otvorenom

 

Prednosti povišenih gredica u odnosu na uzgoj biljaka u običnim gredicama:

  1.  Zemlja se u njima brže zagrijava od one u tlu pa je moguća ranija sadnja i povrće i drugo bilje ranije dozrijeva.
  2.  Zbog bolje drenaže i prozračnosti te veće kvalitete tla biljke se mogu saditi gušće.
  3.   Zimi ih je lako prekriti tzv. tunelom odnosno agrofolijom i pretvoriti u plastenik.
  4. Lakše ih je obrađivati ne samo zato što nije potrebno saginjanje, već se uređuju i na takvoj širini da je svaki dijelić gredice lako dostupan vrtlarevoj ruci bez ulaska na gredicu i gaženja zemlje. Preporučena širina gredice je do 200 cm, a ako je dostupna za rad samo s jedne strane onda 80 – 100 cm (primjerice pored zida).
  5.  Na povišenim gredicama manje je korova, posađenom bilju je olakšan razvoj i zakorijenjivanje, pa za korov i nema mjesta.
  6.  Ako su lijepo uređene od materijala koji su skladni okolišu, mogu biti dekorativne u vrtu.
  7.  Zemlja je rahla jer se obrađuje bez gaženja, pa je pogodna za ekološko vrtlarenje uz malčiranje i sa prozračivanjem zemlje (bez prevrtanja tla štihanjem ili oranjem).
  8.  Povrće u povišenim gredicama lakše je zaštiti od najezde puževa golaća, a mogu se zaštiti i od voluharica i krtica ako se na dno gredice ispod tla poslože kameni obluci ili kamene ploče kroz koji neće moći rovati.

 

Slika 2. Povišene gredice u zatvorenom prostoru

 

Nedostaci povišenih gredica:

  1.  Potrebno je dodatno početno ulaganje u materijal – prirodno drvo, kamen, opeka, pocinčani vijci, metalni okovi, rad.
  2.  Teže zadržavaju vlagu i zahtjevnije su za navodnjavanje od običnih gredica, bez obzira što ih malčem štitite od sušenja.

Kako napraviti povišene gredice?

Prvi korak pri uređenju povišenih gredica je odabir mjesta u vrtu – po mogućnosti neka bude sunčano, zaštićeno od vjetra i ravno. Isplanirajte unaprijed veličinu i širinu gredica te dubinu i raspored, na način da se oko i između gredica možete kretati noseći alat, a optimalno bi bilo da mogu proći i tačke.

Ako je tlo ispod gredica plodno, preštihajte ga i očistite od trave, korova i korijenja – gredica može biti visoka i samo 15 cm, jer će korijen biljaka rasti u tlo ispod.

Ako je tlo glineno i tvrdo, tada na dno povišene gredice postavite granje, kamenje, geotekstil, novinski papir ili karton, pa na to nasipajte kvalitetnu zemlju i kompost na kojima će biljke rasti.

Preporučene visine gredice za pojedine biljne vrste:

Biljne vrste

Visina gredice u cm

salata, mrkva, rotkvica, rikula, radič, špinat

30

mrkva, peršin, celer, grašak, bob, jagode, niske mahune, niski grah

40

rajčica, tikvice, patlidžan, paprika, kupusnjače, krastavac, maline

50

Prilikom izrade gredica posebno obratite pozornost da su sve stranice okvira iste visine i da površina gredica bude ravna. Ne bude li, voda će se slijevati i skupljati na nižem dijelu gredice, što može dovesti do truljenja. Ako je tlo neravno, dno gredice možete izravnati dodajući kamenje, karton ili novinski papir.

Odaberite materijal za izradu gredica – neka bude prirodni materijal, koji neće uslijed vlage brzo propasti, a nije obrađivan kemikalijama koje bi se mogle otpustiti u tlo i ući u biljke koje uzgajate. Staro i trulo drvo izbjegavajte jer će privući mrave. Za spojeve drva koristite pocinčane vijke ili okove, a samo drvo možete zaštititi na način da donjim rubom ne bude u zemlji nego iskopajte žlijeb i ispunite ga šljunkom, pa se voda neće nakupljati. Također, drvene okvire s unutrašnje strane možete zaštititi oblogom od PVC folije (koja ne smije prekrivati tlo ispod gredice).

Što i kako saditi u povišene gredice?

Možete saditi samo cvijeće, a možete saditi povrće, neke vrste voća te začinsko i ljekovito bilje. Mogućnosti su neograničene. Ukoliko ste se odlučiti za sadnju povrća, povišene gredice su odličan odabir za sadnju kupusa, salate, mrkve, luka, rotkvice, repe i drugih kultura. Poznato je da biljke susjedi imaju određeni utjecaj jedna na drugu, koji može biti koristan ili štetan, izravan ili neizravan, putem kemijskih tvari tzv. alelokemikalija koje nemaju štetan utjecaj na samu biljku ali se po otpuštanju u okoliš degradiraju i transformiraju te mogu postati toksične ili korisne za druge biljke.

Alelopatija dakle predstavlja složen biološki fenomen međusobnog djelovanja među vrstama, u prirodnim sustavima, ali i drugim agroekosustavima među usjevima i korovima.

Alelokemikalije se mogu podijeliti u nekoliko skupina: antibiotici, fitoncidi, marazmini i kolini, a iz biljaka se oslobađaju na četiri načina:

  • u obliku plinova koji se oslobađaju iz lišća, a druge biljke ih apsorbiraju iz atmosfere
  • ispiranjem s lišća ili stabljike za vrijeme kiše, rose, magle i snijega i apsorpcija putem korijena
  • izlučivanjem iz korijena, a druge ih biljke upijaju također putem korijena
  • razgradnjom biljnih ostataka, pri čemu alelokemikalije dospijevaju u rizosferu nakon odumiranja i raspadanja lišća ili drugih organa

U nastavku je popis alelopatskih biljaka odnosno nekih „dobrih i loših susjeda u vrtu“:

Biljka Dobri susjedi Loši susjedi
grašak Krastavci, kupusnjače, kukuruz šećerac, mrkva, korabica, salata, rotkva, rotkvice, tikvice, kopar, komorač, celer Grah mahunar, krumpir, češnjak, rajčica, luk, poriluk, kupus, vlasac
krastavci Grah mahunar, kopar, grašak, komorač, salata, kukuruz šećerac, luk, poriluk, kumin Rotkva, cikla, kupusnjače, mrkva, rajčica, celer, krumpir
krumpir Grašak, krastavci, češnjak, cikla, luk, tikvice, rajčica, celer, suncokret Grah mahunar, bob, kupusnjače, korabica, kukuruz šećerac, špinat, kadifica, kumin, korijandar, dragoljub
češnjak Jagode, krastavci, mrkva, cikla, rajčica Grašak, kupusnjače, grah mahunar, krumpir, poriluk, luk
kupusnjače Grah, kopar, endivija, grašak, salata, celer, špinat, rajčica, poriluk Jagode, češnjak, luk, krastavci, grbica, krumpir
korabica Grah mahunar, grašak, krumpir, salata, rajčica, rotkvice, cikla, celer, špinat, poriluk /
salata Grah mahunar, rotkvice, boreč, krasuljica, kopar, grašak, jagode, krastavci, kupusnjače, poriluk, mrkva, rajčica, luk, vlasac Peršin, celer, rotkva
mrkva Luk, češnjak, poriluk, salata, rotkvice, rotkva, rajčice, grašak, vlasac, kopar cikla
celer Grah mahunar, grašak, salata, špinat, rajčica Krumpir, kastavci, peršin
luk Kopar, salata, mrkva, cikla, jagode Grah mahunar, grašak, krumpir, kupusnjače, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkva, šparoga
poriluk Krastavci, kupusnjače, korabica, salata, celer Grah mahunar, grašak, češnjak, blitva, cikla, luk
blitva Grah mahunar, kupusnjače Poriluk, rotkva
cikla Krastavci, češnjak, korabica, luk Krumpir, blitva, mrkva, poriluk, špinat, rajčica, grah mahunar
tikvice Grah mahunar, luk krumpir
rotkva Grah mahunar, grašak, mrkva, zeljarice, salata, špinat, rajčica Krastavci, blitva
rajčica Češnjak, peršin, celer, luk, dragoljub, bosiljak, grbica Grah mahunar, grašak, krumpir, komorač, krastavci, cikla, kukuruz šećerac
špinat Kupusnjače, grah mahunar, korabica, kumpir, rotkva, celer, rajčica Cvjetača, rikula
grah mahunar Krastavci, krumpir, kupus, salata, blitva, rotkva, celer, špinat, tikvice, jagode Grašak, češnjak, luk, poriluk, rajčica, cikla
matovilac Kupus, kelj, poriluk /
peršin Rajčica, dragoljub Rotkvica, rotkva, luk, poriluk, salata

 

Slika 3. Biljke u povišenim gredicama

 

Korisni savjeti za kraj

Povišene gredice služe kao prepreka mnogim nametnicima pa tako više nećete imati problema s puževima. Za izradu gredica nikako nemojte koristiti stare i trule grede jer povećavaju rizik od naseljavanja mrava, a nemojte koristiti ni reciklirane daske jer mogu sadržavati kemikalije neprikladne za vrtlarstvo koje će prijeći u tlo, a iz tla u biljke koje ste zasadili.

Jednom sagrađene povišene gredice možete vrlo jednostavno pretvoriti u mali „plastenik“. Na rubove povišenih gredica jednostavno zabodite PVC cijevi koje ćete u luk saviti do drugog kraja gredice. Lukove postavite svakih 1 – 1,5 m te ih po potrebi prekrijte najlonom ili folijom. Na taj način dobili ste „plastenik“ koji će zaštiti vaše biljke, a neke od njih na taj način možete uzgajati i tijekom cijele godine.

Voditi računa o tome da se voda ne može dugo zadržati nakon zalijevanja pa je potrebno češće zalijevanje i korištenje malča kao zaštite od prevelikog isušivanja zemlje u gredici.

 

Ana Jonke, dipl. ing. agr.

Foto: Ana Jonke, Božo Odak

 

 

 

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Kupusna kila

Zadnjih godina u kontinentalnom dijelu tokom ljetnih mjeseci zbog izrazito visokih temperatura te sve sušnijih razdoblja uz kratkotrajne kišne periode potrebe za navodnjavanjem usjeva su sve veće, a ujedno kupusna kila (Plasmodiophora brassicae) ponovno postaje sve izraženiji problem pri uzgoju kupusnjača.

Karakteristični simptomi bolesti su hipertrofije ili zadebljanja korijena u vidu vretenastih izraslina ili kila, po kojima je bolest i dobila ime. Na korijenu ili hipokotilu zaraženih biljaka se formiraju zadebljanja koja u početku imaju boju korijena (žućkasto bijela), a kasnije ta mjesta postaju smeđa i pucaju. Raspadanjem zaraženog korijena pseudo-gljivica dospijeva u tlo, gdje u formi trajnih spora može opstati duži niz godina.

Simptomi se osim na korijenu mogu javiti i na nadzemnim organima biljke u vidu žućenja listova, zaostajanja u rastu i razvoju, za ljetnih vrućina pokazuju simptome venuća, što sa promjenom boje lišća može nalikovati nedostatku vlage ili hranjiva. Zaražene biljke ne propadaju ali je formiranje glavica otežano, glavice su manje te nedovoljno čvrste.

Kupusnoj kili za normalan razvoj upravo pogoduju tla zasićena vlagom te temperature u zoni korijena iznad 20°C i kiselost tla. Kiselost tla (pH vrijednost) je najvažniji ekološki faktor pojave kupusne kile.

S obzirom da ne postoje odgovarajući fungicidi, suzbijanje bolesti je dosta teško.

Mjere zaštita kupusnjača trebale bi biti usmjerene na provođenje svih preventivnih mjera, ponajprije planiranje pravilne rotacije kultura ( plodoreda), napraviti analizu tla te prema preporuci vršiti kalcifikaciju tla, ukoliko je potrebno da bi se smanjila previsoka vlažnost tla zbog zadržavanja vode provesti drenažu, za sadnju odabrati otpornije hibride i/ili sorate, provesti sterilizaciju tla te suzbijati korove iz porodice Krstašica (Brassicaceae) koje isto tako mogu biti izvor zaraze.

Primjenjujući preventivne mjere možemo spriječiti daljnje širenje bolesti.

Jelena Stipetić, dipl. ing. agr.

Viša stručna savjetnica za hortikulturu

Hortikultura, Povrćarstvo, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

MJEHURASTA SNIJET NA KLIPU KUKURUZA ŠEĆERCA

Obilaskom proizvodnih površina na kojima je zasijan kukuruz šećerac, tijekom srpnja i kolovoza,  zamijećena je velika pojava bolesti mjehurasta snijet koju uzrokuje gljivica Ustilago maydis. Zadnjih pet godina na kukuruzu šećercu nisam uočila toliki broj zaraženih klipova kao ove, 2021. godine. Otprilike je 10% neiskorištenih (zaraženih) klipova od ukupnog prinosa, a znamo da se kukuruz šećerac prodaje po komadu (klipu). Naravno ima šteta i na običnom kukuruzu. Zaraženi klipovi imaju na sebi mjehuraste izrasline koje mogu biti raspoređene po cijeloj dužini klipa. Mjehuraste  izrasline na klipovima kukuruza ispunjene su tamnom masom spora pomoću kojih se bolest širi. Mjehurasta snijet može uzrokovati gubitak prinosa do 30%.

Izvor fotografije: Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

 

Simptomi bolesti: izrasline bijele boje, veličine od 1 do 30 cm, ispunjene tamnom masom spora. Sazrijevanjem spora unutar gljive, mjehurasta izraslina bijele boje postaje sve tamnija, a kad spore unutar nje sazriju, opna puca i dolazi do oslobađanja spora. Svako meristemsko tkivo na biljci kukuruza može biti zaraženo gljivicom koja uzrokuje navedenu bolest. Mjesto zaraze, veličina i broj izraslina ovise o razvojnom stadiju biljke domaćina u vrijeme zaraze.

Izvor fotografije: Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

 

Gljiva prezimljuje u biljnim ostacima u tlu, spore iz gljive nakon što sazriju, šire se vjetrom ili kišom, kliju kroz puči i vrše zarazu meristemskog tkiva. Vremenski uvjeti povoljni za infekciju gljivicom su kišno i vlažno vrijeme, a ulazna mjesta za infekciju su mjesta oštećenja meristemskog tkiva uzrokovana vremenskim neprilikama (tuča, vjetar, oborine) ili mehanička oštećenja stabljike nastala uslijed kultivacije ili prihrane. Također i nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme oplodnje, suho i vruće vrijeme, mogu biti uzrok infekcije gljivicom Ustilago maydis na kilpu.

Izvor fotografije: Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

 

Preventivne mjere za sprečavanje pojave i širenja bolesti: plodored, folijarna gnojidba, zdravo, tretirano sjeme. Kukuruz šećerac osjetljiviji je na infekciju gljivicom od običnog kukuruza.

Kemijska zaštita: u Republici Hrvatskoj registrirani je CAPTAN ST-S, fungicid u obliku tekuće suspenzije za vlažno tretiranje sjemena kukuruza.

Zanimljivost:

U Meksiku mjehurasta snijet, osim što čini ekonomske štete na kukuruzu, može biti i ekonomski isplativa. Naime, mjehuraste izrasline gljive koja uzrokuje bolest, Ustilago maydis  mogu biti i jesu jestive. Naziv Cuitlacoche  je izvorni meksički naziv za gljivu – poslasticu koja se dobije umjetnom zarazom kukuruza, a u prehrambene svrhe upotrebljavala se još prije vremena Kolumba.

Izvor : https://www.apsnet.org/edcenter/disandpath/fungalbasidio/pdlessons/Pages/CornSmut.aspx

 

                                                                                                                      Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Hortikultura, Osvrt, Povrćarstvo, Savjet, Vijest

OSVRT NA ODRŽANU DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST U PAPINCU-VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Papincu kraj Vidovca održana je demonstracijska aktivnost  „Uklanjanje zaperaka na rajčici, vizualni pregledi na prisutnost štetnih organizama, prepoznavanje štetnih organizama u plasteničkoj proizvodnji plodovitog povrća te strategije suzbijanja ̋.

Uklanjanje zaperaka  jedna je od obveznih mjera njege rajčice nakon sadnje. Zaperci su zapravo bočne grane koje rastu u pazuhu listova glavne stabljike. Iako se na njima razvijaju plodovi oni su znatno manji, sitniji i u manjim količinama, što u intenzivnoj proizvodnji nije cilj. Zaperke valja na vrijeme odstraniti vodeći računa da ne prerastaju dužinu od 4-5 cm. Ukoliko zaperci prerastaju ne odstranjujemo ih već im otkidamo samo vrhove da ne dođe do pucanja stabljike čime se pospješuje prodor patogena u biljku. Pravovremenim zakidanjem zaperaka dobit ćemo zdravu, rodnu biljku sa krupnim i sočnim plodovima.

Vizualnim pregledom plastenika  željelo se educirati poljoprivredne proizvođače na problematiku štetnih organizama. Prikazan je i način determinacije štetnika, kako prepoznati određenog štetnika te je napravljena usporedba štetnih organizama i na taj način pomoglo poljoprivredniku da što učinkovitije provede zaštitu.

 

Andreja Vukalović Pofuk, dipl.ing.agr.

Zrinka Večerić, mag.ing.agr.

Jelena Stipetić, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Stanje domaće proizvodnje i prodaje povrća u travnju 2020.

Što se tiče domaće proizvodnje i prodaje povrća tijekom travnja, poljoprivredni proizvođači povrća, kako „veliki“, tako i „mali“, rekli bi da proizvodnja ide dalje prema planu, unatoč početnim štetama od vremenskih, ekonomskih  i drugih neprilika.

Užurbano se radi nakon Uskrsa i pretrpljenog dugotrajnog mraza, koji je sve poljoprivredne proizvođače iznenadio u nekoliko navrata. U plastenike se sade presadnice rajčice, paprike i krastavca, a na otvoreno polje rane kupusnjače i salate. Kulture osjetljive na mraz oprezno se sade na otvoreno polje, uz pokrivanje polipropilenskim prekrivačima, kao npr. agrylom, kojim se pokriva „prerano“ posijani grah.

Na polju, na mladim usjevima graška, boba, mrkve, peršina, luka i češnjaka obavlja se okopavanje, plijevljenje i druge agrotehničke mjere njege usjeva.

Naručuje se sjeme kupusnjača za postrni rok sadnje. U proizvodnji uglavnom ide sve redovno, uz određenu neizvjesnost, ali u nadi i uz optimizam da će svi proizvodi biti plasirani i potrošeni na domaćem tržištu.

Veći strah prisutan je kod proizvođača kod kojih je povrće već pristiglo za berbu, radi ograničene prodaje uzrokovane epidemijom COVID-19. Ugovoren otkup povrća teče zasad po planu.

Plasman proizvoda povrćarima, koji tradicionalno trže „na placu“, nailazi na određene poteškoće pa se pronalaze novi načini prodaje (izravna i web prodaja, dostava i dr.), koji smanjuju gubitke, no međutim takvi načini prodaje iziskuju puno vremena i angažmana proizvođača. Naime, proizvođači, uz puno uloženog vremena i truda u proizvodnju, bilo da se radi o proizvodnji povrća na otvorenom ili u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici), trebaju još i dodatno tražiti načine prodaje i plasmana svojih proizvoda, kako bi došli do kupaca.

Slike, koje slijede, prikazuju stanje usjeva povrća kod nekih OPG-a u Koprivničko-križevačkoj županiji – proizvođača povrća na otvorenom i u plasteniku. To je tek ilustracija, s ciljem da  Vam se dočara djelić ponude, koja će početi krajem svibnja, a trajati će do sredine prosinca.

U međuvremenu, siju se i sade kulture prema uvjetima tehnologije proizvodnje i resursima za drugi turnus proizvodnje. Domaće sezonsko povrće moći će se nabaviti tijekom cijele godine. Suvremeni plastenički uzgoj, pak, omogućava da domaću rajčicu, papriku i krastavce jedemo i u siječnju.

Autorica teksta i slika: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf

Sadnja kupusa

Slika 1. Sadnja kupusa

Sadnja kupusa obavlja se na prethodno dobro pripremljeno tlo. Nekoliko dana prije sadnje tlo treba površinski obraditi (isfrezati) da se dobro usitni.

Kod sadnje na otvorenom savjetuje se priprema tla rotofrezom ili rotodrljačom, kako bi se dobila sitna – mrvičasta, a ne praškasta struktura tla. Praškasta struktura tla s vodom stvara pokoricu, koja loše utječe na vodozračni odnos. Kvalitetna priprema tla će olakšati sadnju,  međurednu kultivaciju te bolju primjenu herbicida.

Za proizvodnju kupusa, nakon predsjetvene pripreme, ne smije ostati nikakvih biljnih ostataka na parceli ili tabli. Sadnja se također treba prilagoditi mehanizaciji, jer o mehanizaciji, koja se koristi, ovisi međuredni razmak.

Za ranu proizvodnju kupusa u plastenicima, ali i na otvorenom, preporučuje se sadnja na međuredni razmak od 50 cm te razmak u redu 30-40 cm ovisno o hibridu. Tako se dobije sklop od 50-66.000 biljaka / ha. Kasne kupuse treba saditi na širi sklop, jer se tako svakoj biljci daje optimalan vegetacijski prostor za rast i razvoj. Prema istraživanima, poželjno je da to bude sklop od 35-40.000  biljaka / ha.

Za sadnju je najbolje koristiti presadnice, koje imaju razvijenih 5–6  pravih lista. Dobra presadnica kod kontejnerske proizvodnje ima dobro razvijen korijen, koji je potpuno prorastao u supstrat. Rasad za sadnju treba biti zdrav, bez oštećenih listova i oštećenog vegetacijskog vrha, treba biti dobro formiran i ne izdužen. Jedan od najvažnijih čimbenika uspješne proizvodnje je dobro formiran rasad (slike 2. i 3.).

         

Slike 2. i 3. Presadnice spremne za sadnju

Prilikom sadnje treba voditi veliku pažnju o sklopu, jer gušća sadnja ima negativnu posljedicu, a to je formiranje sitnijih, izduženijih glavica. Također je veoma važno sadnju prilagoditi postojećoj mehanizaciji za kultivaciju ili strojnu berbu (berba kombajnom) kod uzgoja kasnog kupusa.

Sadnja se može obavljati ručno ili mehanizirano i to sadilicama, koje mogu biti: jedno, dvo, tro,  četvero ili šestero redne. Kod sadnje kupusa sadilicama važno je da je proizveden kvalitetan rasad, kako bi se sadnja odvijala što kvalitetnije i što brže. U novije vrijeme neki proizvođači koriste i sadilice, koje su opremljene s deponatorima za gnojivo i insekticid te sistemom za postavljanje sustava navodnjavanja kapanjem odmah pri sadnji. Bitno je da sadnju prati navodnjavanje, radi što boljeg primanja biljaka (slike 4. i 5). Također je veoma važno obaviti pravovremenu zaštitu od korova, štetnika i bolesti.

   

Slike 4. i 5. Sadnja kupusa sa šestero i tro rednom sadilicom

U proizvodnji ranog kupusa preporučuje se pokrivanje agrotekstilom/agrilom/lutrasilom (slike 6. i 7.). Razlog tome je zaštita kupusa od niskih temperatura, koje mogu oštetiti vegetacijski vrh i usporiti porast biljke ili u potpunosti ga uništiti, a također ima i ulogu zaštite od tuče. Agrotekstil se postavlja prekrivanjem biljaka te se krajevi moraju učvrstiti. Agrotekstil se drži sve dok ne prođe opasnost od pojave mraza. Danas se na tržištu mogu naći agrotekstil/agril/lutrasil  od 18, 19, 22 i 30 g/m² i koji su različitih dimenzija.

Slike 6. i 7. Pokrivanje kupusa agrotekstilom/agrilom/lutrasilom

Izvor:

  • Lešić, R., Borošić, J., Buturac, I., Herak-Ćustić, M., Poljak, M., Romić, D.: Povrćarstvo
  • Mišković: Priručnik za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru
  • Matotan, Z.: Suvremena proizvodnja povrća

 

Autor teksta i slika: Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

POČETAK PROIZVODNE SEZONE ZA POVRĆARE

Rani uzgoj presadnica

Početak sezone za proizvođače povrća počinje proljetnim uzgojem presadnica rajčice, paprike, kupusnjača i salate. Neke vrste povrća, koje se inače ne mogu uzgajati kao „čupani flanci“, mogu se uspješno uzgojiti iz presadnica primjenom suvremenih načina, kao što je  kontejnerska proizvodnja u specijalno pripremljenim supstratima.

Rani rasad se uzgaja u zaštićenom prostoru (staklenici, plastenici) i u tu svrhu se pripremaju i klijališta.

Način gradnje, priprema tla i način zagrijavanja klijališta mogu se naći opisani u gotovo svim priručnicima o vrtlarenju i stručnim časopisima.

Profesionalni proizvođači presadnica povrća i cvijeća koriste posebno opremljene plastenike i staklenike.

Slika 1. Presadnice u ožujku pred presađivanje i pikirane biljke za drugi rok sadnje

Prednosti  proizvodnje presadnica

Povrće proizvedeno iz presadnica dospijeva ranije u usporedbi s povrtnom kulturom, koja se uzgaja direktnom sjetvom. Usjev je ujednačen i daje veće prinose i istovremenu berbu. Skraćuje se vegetacija biljke na otvorenom, time se bolje koristi tlo te se na istoj površini može uzgajati više kultura u sezoni. Na taj način proizvodnje povrća troši se manje sjemena, što je naročito važno kod skupog sjemena hibrida povrća. Lakša je i zaštita od bolesti i štetnika.

Načini uzgoja presadnica povrća

Jedan od načina je da se gusto siju (1.000 biljaka/m2) i zatim pikiraju na veće razmake. Iznikle biljke u gustoj sjetvi na početku imaju dosta svjetla. Kasnije se počinju zasjenjivati, bore se za svjetlo pa se naglo izdužuju, postaju nježne i neupotrebljive. Da se to ne dogodi, mlade biljke rajčice, paprike, patlidžana i kupusnjača s razvijena 2 prava lista se presađuju ili pikiraju na razmak kocke 5 do 8 cm ili u kontejnere s promjerom rupa 5-8 cm.

Starost pikiranih presadnica ovisi o uvjetima nicanja i o veličini vegetacijskog prostora korijena. Tako npr. kod paprike se ona kreće 70-tak dana od nicanja, kod rajčice 50-tak, a kod kupusnjača (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula) 40-tak dana.

Nepikirani rasad povrtnih kultura sije se 2-3 tjedna kasnije od pikiranog. Razmaci sjetve ovise o potrebi za prostorom pojedine vrste presadnica.

Najčešće se iz nepikiranih presadnica uzgajaju još i povrtne kulture kratke vegetacije kao što su različite vrste salate, endivija, radič, kineski kupus. Presadnice tih kultura se presađuju 40-tak dana nakon nicanja. Njihovom sukcesivnom sjetvom u nekoliko rokova, uz dobar odabir sorte, postiže se kontinuirano dospijevanje povrća u sezoni.

Proizvodnja presadnica uz pikiranje

Pikiranje se većinom radi kod rane proljetne proizvodnje povrća, jer omogućava da se uzgoje i presade veće biljke, koje će znatno ranije dospjeti za berbu. To nije potrebno ako se biljkama osigura dovoljno vegetacijskog prostora do presađivanja.

Uzgoj presadnica u kontejnerima ili pliticama

Kod uzgoja presadnica u lončićima i kontejnerima biljke poslije presađivanja ne pate i nema zastoja u razvoju, jer se ne oštećuje korijen.

Tim načinom uspješno se uzgajaju krastavci, tikvice, dinje i lubenice u kontejnerima promjera rupa 5-8 cm.

Uz kontejnerski uzgoj presadnica luka, poriluka i celera skraćuje se i olakšava njihova proizvodnja na polju. Naime, sjeme tih kultura sporo niče pa se često dogodi da je usjev iz direktne sjetve neujednačen i rijedak, a i korovi se ne mogu učinkovito suzbiti, što ograničava proizvodnju.

Orijentacijski rokovi sjetve za proljetni uzgoj presadnica

  • Kraj siječnja i početak veljače u kontinentalnom dijelu RH siju se pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz korištenje agrila) te paprika za negrijane zaštićene prostore.
  • Sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju, a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci.
  • Sredinom ožujka siju se kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice, paprike i patlidžana.
  • Kraj ožujka i početak travnja siju se krastavci, tikvice, dinje i lubenice.

Slika 2. Nicanje lubenice na grijanim stolovima – prostoru za naklijavanje

Nicanje povrtnih kultura

Najpovoljnija temperatura do nicanja većine povrtnih kultura je oko 25 0C. Od hladnijih kultura najbrže niču kupusnjače i salata, a najsporije luk i celer. Od toplih kultura najbrže niče dinja i ostale tikvenjače. Sporije niče rajčica i patlidžan, a najsporije paprika.

Bolja kvaliteta presadnica

Proizvođačima je poznat pojam kaljenja presadnica. To je niz postupaka u proizvodnji presadnica povrća i cvijeća, koji nakon sadnje utječu na bržu i bolju prilagodbu povrtnih kultura vanjskim uvjetima. Svrha kaljenja je priprema mladih biljaka na nepovoljnije uvjete na polju, u odnosu na zaštićeni prostor u kojem je rasla.

Osim kaljenja, na raspolaganju su biološki poboljšivači rasta. To su organski spojevi, koji povećavaju otpornost biljaka od nepovoljnih proizvodnih prilika na otvorenom.

Postupak kaljenja presadnica

Kaljenje počinje snižavanjem temperature nekoliko dana poslije nicanja za 10-tak stupnjeva. Cilj je usporavanje rasta nadzemnog dijela, a stimuliranje rasta korijena. Nakon toga, temperature se održavaju kod toplih kultura na oko 20 0C danju, a noću na 15 0C, a kod hladnih kultura na 15-18 0C danju i na oko 10 0C noću. Razlika u dnevno – noćnim temperaturama je važna, jer visoka noćna temperatura uzrokuje izduživanje biljaka.

Provjetravanjem se dovodi svježi zrak biljkama, regulira se temperatura i smanjuje se vlažnost.

Povoljan rast presadnica bolje je osigurati kombinacijom jačeg provjetravanja i umjerenim zalijevanjem nego im dopustiti da brzo rastu, a zatim ih naglo zaustavljati. Pretjerano kaljenje biljaka može usporiti njihovo „primanje“ poslije presađivanja.

Presadnice naročito brzo rastu zadnjih 2 tjedna pred sadnju. Tada se zalijevanje sasvim smanji. Klijališta se otkrivaju, a biljke u plastenicima se iznose van te pokrivaju preko noći poljoprivrednom prozračnom tkaninom, kao što je npr. agril. Kad se presadnice uzgajaju na tradicionalan način za tzv. čupane flance, dobra je mjera presijecanje zemlje između redova biljaka. Tako se zaustavlja rast i potiče razvoj novih žilica.

Oštećenja od mraza na presadnicama

Tijekom ranog uzgoja, uz neodgovarajuće dopunsko grijanje ili nedovoljnu zaštitu prekrivanjem, može doći do izmrzavanja mladih biljaka toploljubivih kultura. Povrće iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae), kao što su krastavci, lubenice, dinje i tikvice stradaju na kratkotrajnim niskim temperatura na 0 ⁰C, a osjetljive su i smrzavaju se rajčica, paprika, patlidžan iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Nenadoknadiva šteta nastaje i zbog rokova proizvodnje. Sjeme se može posijati ponovo, međutim, nikako se ne može vratiti vrijeme uloženo u uzgoj.

Ako cijela biljka nije smrzla, kod rajčice, paprike i kultura koje stvaraju zaperke, treba odstraniti smrzle dijelove sterilnim alatima do zadnjeg neoštećenog nodija. Nakon nekog vremena iz njih će potjerati izdanak – zaperak tj. nova stabljika.

U isplativoj proizvodnji povrća, uz puno rada, znanja, zalaganja i ulaganja treba imati i puno strpljenja.

Slika 3. Oštećenja presadnica rajčice od izmrzavanja

Slika 4. Rajčica trinaest dana nakon mraza

Slika 5. Presadnice paprike trinaest dana nakon mraza (vidljiv izdanak u pazušcu lista)

Autor teksta i slika: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr, viša stručna savjetnica za hortikulturu

Događaji, Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest, Voćarstvo

Sačuvajmo stare sorte – Cernik 2020.

U Društvenom domu u Cerniku, Brodsko-posavska županija, 29. veljače 2020. održana je međunarodna manifestacija – “Sačuvajmo stare sorte” na kojoj je prisustvovalo 60-tak izlagača koji su nudili plemke starih sorti voća i sjemenke starih sorti povrća za razmjenu, u cilju očuvanja tradicionalnog autohtonog genetskog materijala.

Organizatori manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, Brodsko-posavska županija, Udruga voćara i vinogradara Cernik, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin Dragalić.

U 10 sati organizirala se razmjena sjemenja i plemki između sudionika. Nakon razmjene u 11 sati slijedilo je otvaranje Manifestacije. Nakon prigodnog programa u 12 sati predavanja se održali prof. dr. Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad s temom “Izbor sorti, podloga i tehnologije proizvodnje marelice (kajsije)”, mr. Dominik Vuković sa Poljoprivrednog instituta Osijek sa temom “Suvremena proizvodnja šljive” i mr. sc. Višnja Šimunović iz Ministarstva poljoprivrede sa temom “Značaj travnjačkih (ekstenzivnih voćnjaka u očuvanju autohtonih (starih) vrsta i sorata voća”.

Pokrovitelji manifestacije:

Općina Cernik

Hrvatske šume -Uprava šuma Nova Gradiška

Žakić-commerce d.o.o.

Medijski pokrovitelji:

Gospodarski list, Zagreb, Internetski portal Agroklub  Osijek, Agroglas Osijek, Radio Bljesak Okučani, Radio Nova Gradiška,Radio Prkos Nova Gradiška, Posavska Hrvatska, Radio Slavonija i Facebook-grupa Sačuvajmo stare sorte jabuka