MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Savjet

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Ličko-senjska, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB3 – DRUGI NEFERTITI DEMO-DOGAĐAJ NA OPG-u MURGIĆ

Drugi demonstracijski događaj u HUB-u 3 pod nazivom „Kvaliteta krme na krškim travnjacima“, održan je u srijedu 13. studenoga 2019. na OPG-u Jure Murgića, u Konjskom Brdu kod Perušića u Ličko-senjskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je drugi događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu koju čine članovi mreže, u prvom redu uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede i ostali zainteresirani. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705).

                              

Osim predstavljanja Projekta Nefertiti i mreže Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, u uvodnom dijelu svoje gospodarstvo predstavio je domaćin Jure Murgić. Također potencijale svojih gospodarstava ukratko su predstavili i svi ostali prisutni uzgajivači koji su kasnije sudjelovali u raspravi i međusobnoj vrlo kvalitetnoj komunikaciji. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije osim praktične demonstracije domaćina, bilo izlaganje stručnjaka za travnjaštvo i proizvodnju krme Nikole Gržana pod nazivom Poboljšanje krme na pašnjacima.

OPG Jure Murgića pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska i predstavljanja različitih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje korištenih pašnjaka kao i površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Naglašena je važnost korištenja takvih površina u spremanju voluminozne krme za zimsko razdoblje hranidbe. Razlog je nedostatak obradivih površina u tu svrhu i klimatski uvjeti koji vladaju na tom području a posebno se odnose na nepredvidive, ali u pravilu hladne i duge zime. Naglašeno je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Jure Murgić kao uzgajivač, vrsni je poznavatelj problematike upravljanja pašnim govedarstvom. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu, posebno u otežanim uvjetima proizvodnje, na demonstraciji se zbog svega navedenog potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Savjet, Vijest

Određivanje tehnološke zrelosti maslina-peta preporuka

STANJE NA TERENU

→ Praćenje tehnološke zrelosti maslina tj. optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje provodi se i ove godine u 9 maslinarskih područja RH: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko- kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije Konavle. Praćenje optimalnog roka berbe počelo je 19. kolovoza 2019. i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje se provodi svakih sedam dana.

→ Berba u svim hrvatskim maslinarskim područjima još uvijek traje. „TEHNOLOŠKA ZRELOST“ tj. optimalna berba i prerada u ulje većine promatranih sorti maslina je počela s rokom uzorkovanja plodova maslina 28. listopada 2019.

→  Preporuka za maslinare Južne Dalmacije: praćena sorta LECCINO spremna je za branje, a lokaliteti na kojima su vršena uzorkovanja su otok VIS i Orebić na PELJEŠCU.

→  Također, za sortu LECCINO, prema sadašnjoj analizi i usporedbi s vrijednostima iz prošle godine, optimalnu tehnološku zrelost i preradu u ulje očekuje se za 7 dana u područjima Zapadna obala Istre (Sjeverni i Južni dio) te Sjeverna Dalmacija, Zadarska županija, gdje je bila provedena analiza uzoraka. Maslinari, koji imaju veći broj stabala, mogu krenuti s berbom.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

PRVI DEMO-DOGAĐAJ U HRVATSKOJ ODRŽAN NA OPG-u DŽAKULA

Prvi demonstracijski događaj pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“, održan je u srijedu 6. studenog 2019. na OPG-u Rodoljuba Džakule, u Sjeverovcu, općina Sunja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je prvi takav događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže a to su uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, zatim modeli proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije bilo izlaganje domaćina iz prakse, o najčešćim pogreškama u pašnom govedarstvu.

PG Rodoljuba Džakule kao demonstracijsko poljoprivredno gospodarstavo ovom prigodom bilo je mjesto razmjene znanja različitih sudionika kako bi se potaknulo usvajanje inovacija i unaprijedilo peer-to-peer učenje (farmer-farmeru). Upravo je Rodoljub Džakula kao uzgajivač izvrstan poznavatelj problematike upravljanja pašnim govedarstvom odnosno mesnog i ekološkog govedarstva. Vrhunski je praktičar i odličan motivator što je i na ovom demo-događaju potvrdio svojim nastupom i izlaganjem, kako u dvorani tako i kod obilaska njegovog stada simentalca, pašnjaka i objekata na gospodarstvu. Na farmi su se mogli vidjeti mnogobrojni detalji korisni za sve sudionike, kako postojeće tako i potencijalne poljoprivrednike vezani uz proizvodni sustav tova na paši i pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Također ne manje važno, odličan je ovo primjer korištenja domaće hrvatske   simentalske pasmine u mesnom i ekološkom govedarstvu, što je na demonstraciji i potvrđeno.

facebook NEFERTITI

twitter NEFERTITI

linkedin NEFERTITI

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Cvjećarstvo, Hortikultura, Obavijest, Savjet, Vijest, Zanimljivosti

O ružama ujesen – podjela i rezidba ruža

Svaki uzgajivač ruža ponešto zna o vrstama ruža i postupcima za lijepe nasade ruža. Ovaj put upoznat ćemo vas s jednom od podjela ruža (prema njemačkom VDR) i načine rezidbe prema toj podjeli.

Skupinu za gredice čine zajedno polijanta i floribunda ruža. To su zbijeni grmovi,  koji cvatu u grozdovima, cvjetovi su promjera 5 cm – 10 cm. Obilno i neprestano stvaraju cvjetove. Neke od tih ruža podnose uzgoj na malom prostoru pa ih  možete posaditi u posude i uživati u njima na terasi, balkonu ili na manjoj gredici.

Slika 1. Grmolika floribunda ruža Charles Darwin, izrazito mirisna, oplemenjivač D. Austin (Foto: https://www.davidaustinroses.co.uk)

 

Čajevke nazivaju i velikocvjetnim floribunda ružama. To su hibridne ruže, koje imaju jake i visoke grane i na  vrhu svake grane je krupan cvijet. Cvijet je pogodan za rez, većina miriši i postoji mnoštvo boja.

Slika 2. Abracadabra, čajevka, oplemenjivač W. Cordes, stvorena 2002. (Foto: https://love-of-roses.com/

Grmolike visoke ruže imaju jake i bujne grane, koje narastu do 3 m visine, vrlo su otporne biljke na bolesti i nepovoljne uvjete. Cvatu raskošno i mirisno jednom ili neprestano u sezoni. Za uzgoj ovakvog grma ruže potrebna je 1 (do 2) sadnica po m². Zahvalne su parkovne ruže.

Ruže penjačice cvatu cijele godine i dostignu visinu do 4 m pa trebaju oslonac za rast, poput pergole drugih vrtnih struktura.

Patuljaste ruže su visine do 40 cm, kompaktnog grma s mnogobrojnim cvjetovima promjera 3-5 cm, s 10-40 latica. Sade se u vrtu 8-10 sadnica po m². Ako se uzgajaju kao lončanice ,trebaju posude promjera 35-40 cm.

Ruže pokrivači tla su bujne ruže i rastu puzavo i pokrivaju velike površine tla. Vrlo su otporne biljke i ne moraju se oblikovati svake godine već u nekoliko godina jednom.

Ruže stablašice ili ruže na stablu postaju hit u vrtlarstvu kod nas. Gdje god su posađene, plijene pažnju bilo kao pojedinačno stablo ili u skupinama s ostalim ukrasnim biljem na gredici.

Na stablo na visini 60, 90  ili 140 cm cijepljene su različite skupine ruža, „krošnja“ je formirana kao kugla s ravnim granama ili grane vise prema tlu pa se takav tip stablašice zove i „žalosna“.

Slika 3. Chippendale, čajevka, oplemenjivača Tantau, stvorena 2005., forma stablašice (Foto: https://www.rosen-tantau.com/)

 

Prilozi:

Crteži br. 1: Prikazano je 8 tipova ruža prema visini i izgledu grma, načinu rasta i cvatnji (sken).

Crteži br. 2: Prikazana su mjesta reza kod ruža (sken).

Crteži br. 3: Prikazana rezidba ruža prema skupinama ili tipu rasta (sken).

Izvori: Grun ist leben BdB Handbuch Rosen

K.Jacobi: Rosen

H.Jantra: Rosen

 

Autorica teksta: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja- treća preporuka

STANJE NA TERENU

→ U maslinarskim područjima RH (Jadranska regija) provodi se praćenje tehnološke zrelosti plodova maslina, radi utvrđivanja točnog – optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje i ove godine, i to na devet uzgojnih područja: Zapadna obala Istre (Sjeverni i Južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko – kninska županija), Srednja Dalmacija sa otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije Konavle. Praćenje je počelo 19. kolovoza i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna mjeseca. Od 07. listopada pa do 25. studenoga uzorkovanje će se provoditi svakih sedam dana.

→ Berba u svim Hrvatskim maslinarskim područjima je započela, iako još nije rok optimalne berbe i preradu u ulje većine promatranih sorti maslina.

→ Plod masline u većini maslinarskih područja Hrvatske još uvijek akumulira ulja. Stvaranje konačne mase ploda je završila.

→  Što se tiče optimalnog roka berbe masline sorta Oblica za preradu u ulje i usporedbe s prošlogodišnjim rezultatima intenziteta akumulacije ulja u suhoj tvari, za očekivati je da će biti za 7 dana. Također treba napomenuti da je dosta ploda te sorte oštećeno, kao posljedica uboda maslinove muhe, zbog čega je počeo brzi proces tamnjenja i truljenja promatranih plodova, što u konačnici eventualnom preradom neće dati kvalitetno ulje. Prvim jačim vjetrom takvi zaraženi plodovi past će sa stabla.

→  Preporuka za maslinare na području cijele Dalmacije, za praćenu sortu Oblica je sljedeća: gdje god su plodovi krupni (veliki), što zbog manjeg roda ili zbog većeg sadržaja vode u prvoj i drugoj fazi dozrijevanja, da mogu pripremiti berbu ili za one maslinare, koji imaju veću količinu, da počnu s berbom, ovisno o mogućnostima organizacije berbe i broja berača.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Proizvodnja domaćeg maslaca

Slika 1. Maslac prije formiranja u kalupu

Maslac (Eng. – butter) je energetski i nutritivno visoko vrijedan mliječni proizvod, dobiva se preradom mliječne masti, procesom bućkanja iz osnovne sirovine slatkog ili kiselog vrhnja. Maslac je energetski i nutritivno visoko vrijedna hrana, te je jako zdrava. Osim velikog udjela masnoća (iz mlijeka) ima velik udio bjelančevina, vitamina i minerala te je izvor prehrane u mnogim kulturama već tisućama godina.

Pri bućkanju sjedinjuju se sitni djelići masti najprije u manje, zatim u veće grudice, a tekućina koja ostaje od bućkanja i cijeđenja maslaca zove se stepka ili mlaćenica. U mljekarskoj industriji maslac se proizvodi u posebnim separatorima.

Razlikuje se nekoliko vrsta maslaca: maslac I. kvalitete, maslac II. kvalitete i domaći maslac. Dobar maslac ima svojstven ugodan miris i okus.

Domaći maslac se dobiva od  kiselog ili slatkog vrhnja koje se dobije obiranjem kiselog ili slatkoga mlijeka na OPG-u. Također se slatko vrhnje iz mlijeka može odvojiti separatorom što je unazad par godina bio  tehnološki postupak rezerviran samo za industrijskoj proizvodnji. Danas sve više naših mini sirana nabavlja separatore manjeg kapaciteta i ozbiljnije proizvode domaći maslac koji postaje sastavni dio njihove redovne ponude na tržištu.

Slika 2. Mali separator

 

Slika 3. Mini bućkalica

 

Proizvodnja maslaca se temelji na destabilizaciji vrhnja- emulzije ulja u vodi izdvajanjem vodene frakcije (mlaćenice) uz postepeno formiranje stabilne emulzije vode u ulju. Tijekom bućkanja (miksanja) vrhnje prelazi u maslac radi aglomeracije masnih globula u veće nakupine, izdvajanja mlaćenice (seruma) i prelaska emulzije ulja u vodi (vrhnja) u emulziju vode u ulju (maslac).

Kvaliteta maslaca ovisi o kvaliteti vrhnja.

Proizvodnja maslaca na tradicionalan način

Nekada, za tradicionalanu proizvodnju maslaca na seoskim gospodarstvima koristila se drvena bućkalica – stap (stap za metenje masla). Stap je uska i visoka drvena posuda koja je služila za “metenje mlijeka”. Načinjena je od drveta, visine oko 1m, sa užim gornjim djelom. Unutra je ubačen štap za metenje na čijem je donjem djelu učvršćena okrugla daščica s rupama. Daščica ima rupe kako bi se ubrzanim podizanjem gore dolje odvajao maslac iz mlijeka. Proces metenja traje od nekoliko minuta pa i do pola sata, dok se na vrhu stapa počnu stvarati grudice masnoće, koje su se međusobno vežu jedna na drugu i to je maslac. Iako se danas, uglavnom, čuvaju stapovi kao izložbeni primjerci, poneki se još uvijek upotrebljava i za proizvodnju u malim količinama. Za jednostavniji i brži način proizvodnje maslaca u manjim količinama uspješno može poslužiti obični električni mikser.

Slika 4. Tradicionalni stap za maslac

 

Slika 5. Dobivanje maslaca pomoću el. miksera

Postupak proizvodnje maslaca

  • Kiselo vrhnje ohladiti, optimalna temperatura je od 11 do 12°C
  • Miksati u dubljoj posudi dok se ne izdvoji maslac od mlaćenice ( otprilike 10-20 min)
  • Nakon izdvajanja mlaćenice, maslačna zrna se premjeste u cjediljku i isperu u više navrata hladnom vodom
  • Ispiranjem se dodatno odstranjuju ostaci mlaćenice, a time se smanjuje rizik kvarenja maslaca (utjecaj bakterija)
  • Slijedi postupak gnječenja maslačnih zrna kako bi se povezala u homogenu masu
  • Nakon gnječenja maslac se stavlja u posudu ili model za formiranje te u hladnjak što predstavlja završetak postupka izrade maslaca

Maslac se čuva do konzumacije ili prodaje, u hladnjaku na temperaturi od +4 do +8 °C do 14 dana, a dulje na temperaturi do -20°C ili nižoj.

Slika 6. Maslac u drvenom kalupu

Mlaćenica

Tradicionalnom proizvodnjom maslaca, dobivamo još jedan izuzetno vrijedan i zdrav proizvod.

Mlaćenica ili stepka (eng. buttermilk) je blago kisela tekućina koja ostane nakon izrade maslaca.

Mlaćenica odnosno stepka nema mnogo vitamina A, D, E i K jer oni tijekom procesa izrade maslaca ostaju u maslacu, ali je bogata proteinima, mineralnim tvarima i laktozom.

Iako je mlaćenica nusproizvod izrade maslaca, ona sadrži samo 1% mliječne masti zbog čega je koriste mnogi ljudi koji se bore s prekomjernom tjelesnom težinom.

Mlaćenica, odnosno stepka, pruža brojne zdravstvene prednosti jer sadrži vitamine, minerale i makronutrijente:

  • pomaže kod probavnih smetnji,
  • pomaže kod smanjenja kolesterola,
  • utječe na smanjenje krvnog tlaka,
  • podupire održavanje zdravlja kostiju i sprječava nastanak osteoporoze,
  • zbog protuupalnih svojstava može podupirati zdravlje oralne šupljine.

Mlaćanica, posebno u ljetnim mjesecima, dobro ohlađena, služi kao izvrstan, zdrav napitak za osvježenje.

Mlaćenica odnosno stepka ima bogati okus i manje kalorija od mlijeka ili vrhnja. Osebujan okus mlaćenice dobar je u kombinaciji s breskvama, višnjama i kruškama, posebno s Creme fraiche (krema od slatke pavlake). Kiseli okus mlaćenice pogoduje marinadama, posebno s peradi. Koristi se kao kiseli sastojak u pečenim proizvodima kako bi se suzbila siva boja koja je nastala zbog borovnica, oraha ili drugih proizvoda koji ispuštaju plavu boju. Pospješuje zlatnu boju pečenih proizvoda i poboljšava teksturu. Preporučuje se koristiti mlaćenicu kao zamjenu za mlijeko za izradu slastica.

Mlaćenicu je moguće kupiti u brojnim supermarketima ili trgovinama s organskim proizvodima, a cijena ovisi o količini i trgovini, a kreće se između 6 i 20 kn za 1 litru.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., voditeljica Odjela za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na PG-ima

Jesenska obrada tla u vinogradu

Berbom vinograda poslovi u vinogradu izdaleka nisu završili. Dok je tlo još toplo, a korijen vinove loze aktivan, potrebno je obaviti jesenski dio gnojidbe. Naravno, gnojidbi prethodi procjena bujnosti loze u protekloj vegetaciji, kao i podaci o provedenoj analizi tla.

Druga važna agrotehnička mjera je obrada tla u vinogradu. Osnovna zadaća jesenske obrade tla u vinogradu je:

  • unos kisika u tlo;
  • sprečavanje razvoja preplitkog površinskog korijenja loze i osiguravanje razvoja korijena u dubini;
  • rahljenje sabijenog sloja tla od pneumatika težih traktora;
  • bolje upijanje zimske vlage za stvaranje ljetne rezerve.

 

Ono što je najvažnije, u vinogradima ne postoji potreba za okretanjem površinskog sloja tla, a obrada tla razrahljivanjem to je više potrebna što je tlo teže. U teškom tlu s manjkom kisika, korijen teži rastu ka površini. Kao posljedica površinskog korijenovog sustava javlja se nedostatak vlage u ljetnim mjesecima, odnosno prekomjerno usvajanje vode od jesenskih oborina iz površinskog sloja tla, što je najčešći uzrok pucanju bobica pred berbu.

Bez kisika u tlu nema aktivacije većine hranjivih elemenata u tlu kako bi bili pristupačni korijenu loze, što je naročito značajno u svim težim glinovitim tlima. Na laganim pjeskovitim tlima korijen prirodno raste u dubinu u potrazi za vodom, hranjiva se ispiru, tlo se teže sabija pa ne postoji velika potreba za rahljenjem, osobito ako je vinograd zatravljen.

Na većim nagibima treba je voditi računa o mogućoj eroziji te napraviti prekope od stupa do stupa na svakih 10-20 m da se spriječi snaga vode.

Najbolja kombinacija za veće površine vinograda je da se sredina redova nisko izmalčira, zatim napravi jednoredna deponaža mineralnih gnojiva u svaki drugi red, naizmjenično po godinama, a potom duboka obrada tzv. riperima, podrivačima, do dubine 20 cm u iste redove gdje je vršena deponaža. Tlo se razrahli, unese se kisik, spriječi razvoj preplitkog korijenja. Tako svaki drugi red ostaje samo nisko izmalčiran, u njega se baca rozgva od rezidbe vinograda pa se u proljeće izmalčira rozgva u svakom drugom redu.

Pravilno razvijen korijen u vinogradu

Preplitko razvijen korijen u vinogradu

 

 

 

 

 

Autor teksta i ilustracija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Savjet, Vijest

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi prošle godine uoči berbe maslina.

Prva PREPORUKA

STANJE NA TERENU

→ Praćenje tehnološke zrelosti ploda maslina, za određivanje pravovremenog roka berbe za preradu u ulje, u maslinarskim područjima RH provodi se ove godine u devet maslinarskih područja: Zapadna obala Istre (Sjeverni i Južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i Jug Dalmacije Konavle. Praćenje je počelo 19. kolovoza, i to svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje će se provoditi svakih sedam dana.

→ U nekim hrvatskim maslinarskim područjima berba maslina je započela, iako još nije trenutak za optimalnu berbu. No, ona je počela ponegdje i zbog objektivnih razloga, a to je napad štetnika tj. maslinove muhe (treća generacija) i već učinjenih šteta od svrdlaša. Ta je pojava učestala posljednjih godina, bez obzira što se taj problem može riješiti uspješno pravovremenom agrotehničkom mjerom (pravovremenom zaštitom od maslinove muhe).

→ Plod masline u svim maslinarskim područjima Hrvatske je nezreo za berbu tj. akumulacija ulja nije završila. Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom, većina sorti još uvijek akumulirala tj. stvara ulje. Također, činjenica je da su dvije fenofaze masline (cvatnja, oplodnja i razvoj ploda) kasnile u odnosu na uobičajene godišnje termine i to oko 20-tak dana te time produžile fazu dozrijevanja ploda i optimalan rok berbe.

Za maslinare, koji su pravovremeno tretirali i odradili sve poželjne agrotehničke zahvate te imaju zdrav plod maslina i u kondiciji, preporuka je da ne kreću u berbu barem još 20-tak dana. Naravno, ovisno o sorti i području uzgoja!

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u 4 roka uzorkovanja, tablica 1.

Ratarstvo, Savjet

Rezultati žetve sortnog pokusa suncokreta

U subotu, 28. rujna obavljena je žetva sortnog pokusa suncokreta u Koprivničkim Bregima. Posljednjih nekoliko godina raste interes poljoprivrednih proizvođača za sjetvu suncokreta i na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

 

čisti usjev u žetvi

 

Usporedimo li podatke o površinama zasijanima suncokretom na području Koprivničko-križevačke županije za koje je podnesen zahtjev za potporu s ne tako davnom, 2013. godinom, kad je suncokretom bilo zasijano 80,85 ha možemo uočiti stalan porast površina. U odnosu na 2013. godinu, u 2019. godini površine zasijane suncokretom povećane su peterostruko.

 

Tablica: površine zasijane suncokretom na području Koprivničko-križevačke županije u razdoblju 2015.-2019.

Izvor podataka: APPRRR

Godina Površina (ha)
2015. 127,11
2016. 149,85
2017. 258,89
2018. 340,66
2019. 423,61

 

Cilj ovog pokusa bio je usporediti adaptabilnost hibrida suncokreta ranije vegetacije koji se nalaze na našem tržištu, na uvjete proizvodnje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U pokusu je bio zastupljen ukupno 21 hibrid suncokreta. Svi hibridi u pokusu bili su tzv. Clearfild hibridi (IMI) tolerantni na aktivnu tvar imazamoks i hibridi tolerantni na aktivnu tvar tribernuron metil (SULFO tehnologija).

 

sjeme suncokreta

 

Raspon postignutog uroda u ovom pokusu je od 3,615 do 5,374 t/ha, a prosječno postignut prinos je 4,285 t/ha. Raspon vlage zrna je od 8 do 9,3%, a prosjek je iznosio 8,5%.

Sortni pokusi suncokreta na području Koprivničko-križevačke županije provode se već treći puta. Prvi put 2013. godine, zatim 2014. i ove, 2019. godine. Prosječni urod postignut u pokusima kroz navedene tri godine, koje su se međusobno jako razlikovale količinom i rasporedom oborina, ali i temperaturama, iznosio je 3,78 t/ha, a prosječna vlaga 9,5%. Uzorci zrna suncokreta dani su na ispitivanje na sadržaj ulja samo u 2013. godini, kad je u pokusu prosječni sadržaj ulja kod ispitivanih hibrida iznosio 50,2%.

 

kontrola – neprskano

 

Ovom prilikom zahvaljujem na suradnji OPG-u Kušenić Damira, distributerima suncokreta, tvrtkama: Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d.,  Corteva Agriscience, KWS sjeme d.o.o., Mauthner d.o.o., Poljoprivredni institut Osijek, RWA Hrvatska d.o.o. i Syngenta Agro d.o.o. kao i tvornici gnojiva Petrokemija d.d. i tvrtki AgroChem MAKS d.o.o. koji su sudjelovali u provedbi ovog pokusa.

 

mr. sc. Tatjana Međimurec

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Jesenska cvatnja voćaka

Svakim danom sve više smo svjesni klimatskih promjena, koje se događaju oko nas, a o tome  nam svjedoče i voćke svojom cvatnjom u jesen.

Zbog ekstremnih kolebanja temperatura tijekom ljetnih mjeseci voćka je svela svoje fiziološke funkcije na minimum. Dolaskom nižih temperatura i više kišnih dana voćke su se opet aktivirale i neki pupovi su krenuli u novu vegetaciju – prolistali su ili procvali. Ako je aktivacija takvih pupova izrazito velika, to se može loše odraziti na iduću vegetaciju, jer su oni izgubljeni za sljedeću godinu. Naravno da se velik dio generativnih pupova neće aktivirati i voćke će usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine dati rod. Treba imati na umu da ovakav neuravnotežen razvoj oslabljuje i iscrpljuje voćku. Svakako, takvim voćkama je potrebna dodatna njega, a jedna od prvih mjera, koja predstoji je i jesensko-zimska gnojidba u kojoj je treba obaviti gnojidbu NPK gnojivima s višom koncentracijom fosfora i kalija, kao što su npr. formulacije gnojiva: 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr.

Također, jedan od mogućih razloga cvatnje voćaka u jesen je i neadekvatna ljetna rezidba, kojoj treba pristupiti pravovremeno i krajnje oprezno, posebno stoga što i diferencijacija cvjetnih pupova kreće u ljetnim mjesecima kad se i obavlja ljetna rezidba.

Cvatnja jabuke (foto: Ž. Denžić)

Najčešće se ipak javlja kod koštičavih voćaka, gdje dolazi do potpune ili djelomične defolijacije lišća uslijed visokog potencijala bolesti i neadekvatne zaštite. Stoga toplo vrijeme i dosta vlage u tlu isprovociraju bubrenje lisnih pupova, rast nove lisne mase i cvatnju voćaka. Takva stabla se iscrpljuju i voćka  nepripremljena ulazi u zimsko razdoblje.

Da bi izbjegli takve ekstremne pojave jesenske cvatnje u većoj mjeri, voćari trebaju posebnu pažnju posvetiti pravilnoj zaštiti nasada od bolesti i štetnika, pravilnoj gnojidbi i njezi nasada.

Cvatnja višnje (foto: T. Lasić Jašarović)

 

Autorica teksta: Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu