MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Savjet

Događaji, Edukacija, EU, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Obavijest, Osječko-baranjska, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ U BARANJI

BARANJSKI MODEL PROIZVODNJE TELADI NA PAŠI

Ukupno deveti demonstracijski događaj, pod nazivom „Baranjski model proizvodnje teladi na paši – primjer iz prakse“, održan je na PG-u Adama Balatinca RANČ – POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA, Matije Gupca 7, Gajić, Osječko-baranjska županija. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

 Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s osvrtom na dosadašnje aktivnosti i održane demonstracije. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demo-događaja bilo izlaganje vlasnika farme Adama Balatinca. pod nazivom Baranjski model proizvodnje teladi na paši. Nakon toga uslijedio je vrlo zanimljiv obilazak farme, predstavljanje gospodarstva i proizvodnih površina domaćina.

PG Adama Balatinca RANČ – POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA, smješten na istoku Republike Hrvatske u Baranji, pokazao se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska staje, pašnjaka kao i predstavljanja raznih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje pašnjaka te površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu Adam Balatinac se istaknuo u proizvodnji teladi u području mesnog govedarstva te je uspješno prikazao organizaciju i upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike. Osobitost ovog PG-a je kontinuirano ulaganje u znanje te pripremanje novog naraštaja za preuzimanje proizvodnje s obzirom da kćer vlasnika gospodarstva studira na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

 

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Ličko-senjska, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ U UDBINI: EKOLOŠKI TOV GOVEDA U PAŠNOM SUSTAVU

Ukupno osmi demonstracijski događaj, od kojih četvrti u Lici pod nazivom „Ekološki tov goveda u pašnom sustavu – primjer iz prakse“, održan je 16.09.2020. na PG-u Mladena Kušekovića NATURA BEEF, Rebić 18, Udbina, Ličko-senjska županija. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s osvrtom na dosadašnje aktivnosti i održane demonstracije. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demo-događaja bilo izlaganje vlasnika farme Mladena Kušekovića. pod nazivom Ekološki tov goveda u pašnom sustavu. Nakon toga uslijedio je vrlo zanimljiv obilazak farme, predstavljanje gospodarstva i proizvodnih površina domaćina.

PG Mladena Kušekovića NATURA BEEF, smješteno na rubu Krbavskog polja podno Udbine, pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska staje, pašnjaka kao i predstavljanja raznih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje pašnjaka te površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Na gospodarstvu prevladava pasmina aubrac, odlično prilagodljiva surovijim klimatskim uvjetima koji vladaju na tom području. Naglašeno je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu Mladen Kušeković se potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva te je uspješno prikazao organizaciju i upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Defolijacija lišća kod sorte Golden Delicious

Opadanje lišća (Necrotic Leaf Blotch – NLB) kod sorte jabuke Golden Delicious uglavnom se pojavljuje krajem srpnja i početkom kolovoza. Javlja se najčešće kao posljedica fiziološkog stresa, kod izmjenjivanja visokih temperatura i obilnijih padavina. Zahvaćeni su uglavnom stariji listovi na bujnim mladicama. Prvo se javljaju nekrotične, smeđe mrlje nepravilnog oblika, potom cijeli list požuti i na kraju opada. Iako je ovaj problem prisutan već godinama, neupućeni ga zamjenjuju s bolesti Alternariom, dok se drugi brinu da se ne radi o nekim novim bolestima.

Nekrotična mrlja listova kod fiziološke defolijacije obično se pojavljuje početkom srpnja, a najjača je u kolovozu, u posljednjem dijelu vegetacijske sezone. Zreli listovi od baze do sredine uspravnih vodopija, brzorastućih izdanaka, obično su jedini, koji pokazuju simptome. Mladi, nezreli listovi na vodopijama i zreli listovi pršljenastog rodnog drveta na starijem rodnom drvu obično nisu pogođeni, čime se to može razlikovati od nekih bolesti kao što su Glomerella (SAD) ili Botrytosphaeria.

Simptomi počinju kao internervalne mrlje listova, nakon čega slijedi žutilo zahvaćenih listova (kloroza) i odbacivanje, koje može ponekad biti ozbiljno. Na lišću se iznenada pojavljuju nepravilne smeđe mrlje, obično promjera 0,5 do 2,5 centimetara, a ponekad mogu biti i veće. Nekroze obično omeđuju veće lisne žile. Mnogi zahvaćeni listovi zatim požute i opadaju nekoliko dana nakon što se pojave nekrotične mrlje. Najčešće se pojavljuje krajem srpnja, a sama defolijacija je najjača tijekom kolovoza.

Intenzitet opadanja lišća varira od voćnjaka do voćnjaka i od stabla do stabla unutar istog voćnjaka, a jače je izražen na starijim stablima od 15 godina. Obilaskom voćnjaka po terenu i promatranjem utvrđeno je sljedeće :

  • Stabla, koja imaju redovitu rodnost, imaju manju defolijaciju listova od stabala koja imaju alternativnu rodnost.
  • Stabla, koja su prebujna i pregnojena dušikom, imaju jače izraženu defolijaciju.
  • Stabla, na kojima je rast završio tijekom srpnja i krajem srpnja imaju zatvorene sve terminalne pupove, manje su zahvaćena.
  • Stabla formirana s ispravnom izoliranom provodnicom, a time i s manje vodopija, obično imaju manju defolijaciju listova.
  • Mlađa stabla manje su zahvaćena od starijih nasada, vjerojatno jer su rodnija, a time i manje bujna.
  • Čak i stabla u slabo orezanim i neorezanim voćnjacima imaju slabiju fiziološku defolijaciju.
  • Po nekim podacima stabla tretirana mankozebom (mangan i cink) imala su slabiju defolijaciju.

Postoje podaci da je primjenom mangana moguće smanjiti defolijaciju. Preventivno, najmanje 15 dana prije pojave simptoma poželjno je prskati s preparatima, koji sadrže mikroelemente, naročito naglašeni mangan (Mn) i cink (Zn) i ponoviti ako se nastavi izmjenjivanje vrućih i kišovitih dana. Druga varijanta je koristiti aminokiseline kao regulator stresa, uz dodatak mikroelemenata, naročito Mn i Zn.

Slika 1. Simptomi na lišću Zlatnog deliciousa kao posljedica fiziološkog stresa

 

Za razliku od bolesti Botryosphaeria obtusa ili Glomerelle kod NLB ne postoje koncentrične lezije i krugovi, a fleke su nešto veće (slika 1.).

 

Slika 2. Simptomi fiziološkog stresa slični Glomereli

 

Simptomi su ponekad slični bolesti Glomerela (slika 2.), koja je dosta česta u SAD (North Carolina).

 

Slika 3. Fiziološka defolijacija na bujnim granama

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) gotovo uvijek „napada“ bujne grane, posebice vodopije (slika 3.).

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) zahvaća i donje prebujne grane (slika 4.).

 

Slika 4. Fiziološka defolijacija na donjim prebujnim granama

 

Ponekad se na listovima javljaju i tzv. kaptanove pjege i to na lišću kada se pripravci na bazi kaptana primjenjuju u uvjetima jako vlažnog vremena. Obično su jača oštećenja na listovima, koji su bliže atomizeru, zbog smanjenog utroška vode, a time i pojačane koncentracije pripravka pa je i depozit pripravka veći. Obično se takve promjene javljaju na lišću iste starosti, uglavnom na mlađem, osjetljivijem vršnom lišću mladica.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Octena mušica ploda – Drosophila suzukii

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) (Naslovna slika) jedan je od najvažnijih štetnika voća i grožđa. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena krajem 2010. godine na području Istre, odakle se proširila na čitavo području RH. Ima širok spektar domaćina i napada različite voćne vrste, jagodičasto, koštičavo i jezgričavo voće te vinovu lozu.

U svijetu je poznato oko 3000 vrsta iz roda Drosophila, razlika od ostalih vrsta iz roda Drosophilidae je da polaže jaja isključivo u nedozrele i neoštećene plodove velikog broja voćnih vrsta, dok druge vrste jaja polažu u dozrele već oštećene plodove.

Pripada porodici dvokrilaca. Tijelo je dužine 2-3 mm, žuto smeđe je boje, ima crvene oči i karakterističnu pilastu leglicu po kojoj se ženka (slika 1.)  octene mušice  razlikuje od drugih vrsta. Razlika između mužjaka i ženke je da mužjak ima pjegu crno-sive boje na krilima i nogama. Jaja su bijele boje te ovalnog oblika. Ličinka je bijele boje (Slika 2.), dužine 6 mm. Kukuljica je smeđe boje.

Slika 1. Ženka (lijevo) i mužjak (desno) octene mušice ploda D. suzukii (foto: I.Češek)

Slika 2. Ličinka D. suzukii (foto: I.Češek)

Octena mušica prezimljuje kao imago na zaštićenim mjestima, iako u povoljnim uvjetima može biti aktivna cijelu godinu. Njezina aktivnost kreće kada se temperature podignu iznad 10℃  a najaktivnija je pri temperaturama od 20 ℃ do 30 ℃, o čemu ovisi i broj generacija štetnika. U povoljnim uvjetima može imati 15 generacija godišnje, a  jedna ženka može položiti do 300 jaja.

Početak napada povezuje se za promjenu boje ploda kada se povećava koncentracija šećera u plodu. Ženke octene mušice posjećuju plodove koji sazrijevaju te leglicom „otpile“ pokožicu ploda i neposredno ispod nje polažu jaja u tkivo ploda. Iz jaja se razvijaju ličinke koje svojom ishranom uništavaju unutrašnjost ploda čime rade primarnu štetu. U jedan plod, više ženki može položiti jaja te se u njemu može razviti 60 do 70 ličinki. Plodovi postaju mekani, propadaju i gube tržišnu vrijednost. Osim primarne uzrokuju i sekundarnu štetu kada se na oštećene plodove nasele i sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koje uzrokuju trulež plodova (Slika 3.)

Slika 3. Oštećeni plodovi kupine (foto: I.Češek)

Štetnik se može pratiti hranidbenim atraktantima ili vizualnim pregledom plodova. Hranidbeni mamci (slika 4.) rade se od plastične ambalaže (boce), zapremine od 0,25 ml, 0,50 ml ili 0,75 ml. Neposredno ispod čepa buše se 4 simetrične rupice promjera 5 do 10 mm. U bocu se ulijeva jabučni ocat do polovine zapremine boce. Osim jabučnog octa mogu se koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Prema istraživanjima učinkovit je i jabučni ocat u kombinaciji s vinskim octom. Osim ovako pripremljenih, mogu se koristiti i gotovi, kupljeni hranidbeni atraktanti (slika 4.). Mamci se vješaju u krošnju ili fiksiraju između biljaka, mjesec dana prije početka zriobe plodova. Osim ove biotehničke mjere suzbijanje je moguće  mehaničkim i kemijskim mjerama.

Slika 4. Hranidbeni mamci (foto: I. Češek)

Mehaničke mjere podrazumijevaju sakupljanje zaraženih biljnih ostataka i otpalih plodova kako se ne bi dozvolio danji razvoj štetnika. Sve zaražene dijelove potrebno je zakopati ili spaliti. Važan je i izbor sorti koje su otpornije sa kraćim vremenom dozrijevanja. Također je važna higijena rubova parcela na kojima se nalaze divlje biljne vrste, kao divlja kupina, koje mogu biti domaćini ovom štetniku.

Kemijske mjere podrazumijevaju primjenu insekticida. Kod kemijskog suzbijanja najvažnije je odrediti vrijeme primjene sredstva, kada se ličinke krenu razvijati u plodovima njihovo suzbijanje više nije učinkovito. Suzbijanje se treba usmjeriti na odrasle muhe kako bi se smanjila njihova populacija. Učinkovito je i tretiranje nakon berbe kako bi se smanjila populacija muha. Kod izbora kemijskih sredstava važno je voditi brigu o karenci dopuštenih sredstva. U Republici Hrvatskoj registrirana su dva sredstva za njegovo suzbijanje,  Asset five i Calypso SC 480⃰. Asset five čija je primjena dozvoljena na breskvama, jagodama, malinama, borovnicama, kupinama i ribizu uz karencu od 2 dana te Calypso SC 480⃰  kojem je dozvoljena primjena na kupinama, malinama i jagodama uz karencu od 14 dana osim jagoda koje se uzgajaju u zaštićenim prostorima gdje je karenca 1 dan. Sredstvu Calypso SC 480⃰  krajnji rok za primjenu  je 3.2.2021.

 Ivana Češek, mag. ing. agr.

Agroekologija, Savjet, Vijest

Zaštita najvažnijeg resursa – vode

Iako smo država bogata vodama, problem zaštite voda itekako bi nas trebao brinuti jer ono što imamo ovaj trenutak, ništa je u odnosu na bogatstvo koje nepovratno gubimo.

Teško je za povjerovati čemu tolika briga kada voda prekriva čak 71% površine Zemlje. Međutim, najveći dio toga čini slana voda u  oceanima i morima, a  svega 2,8% je slatka voda od čega samo 1% otpada na pitku vodu. Od ukupne količine slatke vode najveći dio nalazi se u polarnom ledu, stijenama i vodenoj pari, a ostatak čine površinske i podzemne vode što čini tih svega cca 1%  pitke vode na Zemlji. To malo pitke vode u prirodi ne stoji na jednome mjestu već globalno i stalno kruži u hidrološkom ciklusu a čim nešto kruži zajedničko je svim stanovnicima Zemlje: životinjama koje vodu same po sebi ne zagađuju i čovjeku koji je unatoč najvišoj intelektualnoj razini zapravo najveća opasnost za vodu.

Kruženjem vode prenose se i po život štetne tvari

U ciklusu kruženja vode mnogo je mjesta koja je čovjek poremetio svojim aktivnostima, najčešće manijakalnom pohlepom za profitom i apsolutnom nebrigom za najvrjednijim blagom – vodom. Pa tako voda usput ispire grijehove čovječanstva, pokupi kojekakve industrijske ostatke, sa time ide dalje kroz ciklus  i vraća se ponovno do zločinca  u kapi vode koja čini njegovu čašu manje ili više punom ostataka njegovih nedjela. Litometeori su te sitne, krute  čestice nečistoća od industrije, paleži, smoga i ostaloga, koje se  dižu u atmosferu nošene vjetrom, gdje se  potom miješaju sa oborinama i padaju na tlo. Najopasniji od svega su litometeori  koji nose ostatke nuklearnih eksplozija (ozračene čestice) a koji su katapultirani visoko u atmosferu i prevaljuju  tisuće kilometara dug put prije padanja na tlo.

Utjecaj poljoprivrede na zagađenje voda

Poljoprivredna proizvodnja kao potrošač vode zapravo i ne bi bio nikakav problem jer bi se sva potrošena voda prije ili kasnije vratila natrag u tlo. Problem poljoprivredne proizvodnje u odnosu na vodu nastao je onoga trenutka kada je počela upotreba sredstava za zaštitu bilja i nekontrolirano korištenje prirodnog i umjetnog gnojiva. Sredstva za zaštitu bilja  (SZB) površinske vode zagađuju već u procesu proizvodnje, a potom prilikom pripreme i konačno samom  upotrebom SZB zagađuju se površinske i podzemne vode. Prema stručnom članku našeg uvaženog sveučilišnog profesora Prof. Ostojić, Zvonimir, Sredstva za zaštitu bilja i vode // Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2003. str. 9-11 (predavanje, sažetak, stručni) vidljivo je u kojoj mjeri je zagađenje pitke vode ostacima SZB ozbiljan problem pa ću iz tog članka citirati  samo nekoliko podataka iz razdoblja 2000-2003.godine: „Uz sve navedene propise i mjere opreza, gotovo da nema zemlje u kojoj ostatne količine nekih često rabljenih i eksponiranih pripravaka ne premašuju maksimalno dozvoljene količine rezidua (0, 1 µg/l za svako sredstvo pojedinačno ili 0, 5 µg/l kao suma svih prisutnih). Tako ljetos čitamo (Agrow, 384) da su rijeke u Velikoj Britaniji uglavnom kontaminirane pesticidima u količinama većim od 0, 1 µg/l. U podzemnim vodama najčešće su prisutni diuron, izoproturon, atrazin, simazin, mekoprop, MCPA, klortoluron i glifosat. Oko 30 % površinskih voda Francuske loše je ili vrlo loše kakvoće. Više od 20 % Francuza pije vode koje sadrže pesticide u količinama koje su iznad europskim propisima dopuštenih normi… Gdje god je uspostavljen sustav stalnog motrenja, situacija je veoma slična. „ Pišući ovaj članak pokušala sam pronaći top listu tvari SZB koji su zagađivači voda u Republici Hrvatskoj, kakva su uočena kretanja i rezultati ali ovom prilikom nije mi to pošlo za rukom. Materijala, a pogotovo podataka na tu temu iznimno je malo. SZB dijelom se talože u tlu prilikom prolaska, međutim, kod lakih, propusnih tala sav višak SZB vrlo brzo nerazgrađen, dospijeva do vodotokova i podzemnih voda.  Zagađenje pitke vode gnojivima u prvom redu se odnosi na jedan od stakleničkih pinova a to je dušik (N), element od vitalne važnosti za rast biljaka i glavni sastojak umjetnih i prirodnih gnojiva. Na žalost dušik je istovremeno plin  koji iznimno brzo ispari ili se u obliku nitratnih spojeva ispire u vodotokove i podzemne vode pa ga je stoga potrebno u poljoprivrednoj proizvodnji primjenjivati u manjim dozama, točno prema potrebi biljaka i u vrijeme kada je najmanja  opasnost da će  prije usvajanja  ispariti u atmosferu ili se isprati i time zagaditi vode.

Novi plastični kontinenti u oceanima

U novije doba, kao što smo mnogo puta čuli, bogatstva se zgrću u manipulaciji smećem, različitim otpadnim materijalom. I dok je biološki materijal uglavnom razgradiv i time neškodljiv za okoliš, metalni otpad zanimljiv radi recikliranja, plastika je svima balast, beskoristan materijal, skup za recikliranje i kojega uz to ima sve više i više. Ne tako davno, jer plastike prije stotinjak godina nije bilo, plastika je postala prirodni neprijatelj i sve veća prijetnja vodama.

Ako niste znali, postoje već cijeli plutajući kontinenti u  oceanima vidljivi iz satelita, a  koji se sastoje od gustog nasada plastike koje su  neki neodgovorni ljudi  istovarali u oceane. Plastika u našoj prirodi općenito je veliki problem jer se sporo razgrađuje, ovisno o vrsti plastike to traje 1-600 godina, a na putu razgradnje najčešće ulazi u naš hranidbeni ciklus. Tako od otpadne plastike  u oceanima do mikroplastike u našoj hrani kratak je put i čine ga samo dvije karike: čovjek koji je plastiku bacio u ocean i riba koja se, niti kriva niti dužna  nahranila neprobavljivom  mikroplastikom. Procjenjuje se kako će već do 2050. godine u moru biti više plastike nego ribe.

Proizvodnja plastike u svijetu:

Ukupna proizvodnja plastike u svijetu
1950. god. 2.000.000  tona
1950.-2017. god. 9.000.000.000 tona
procjena do 2050. god. 13.000.000.000 tona

Procjena je kako smo do 2017. uništili oko 7 milijardi tona plastike od čega je svega 9% reciklirano, 12% spaljeno a 79% je završilo na odlagalištima otpada i u oceanima. Jedna je studija pokazala kako na površini oceana pluta oko 270 tisuća tona plastike, a mnogo je više ima na morskom dnu.

Nepregledne površine plastike koje plutaju morima (izvor: internet)

Plastika se u moru usitnjava pod utjecajem sunca i trenja te tako nastaje mikroplastika koja u kašastom obliku pluta po površini mora. Ribe ju jedu vjerojatno iz razloga što ih svjetlucajući zbunjuje    pa  misle kako im je to hrana. Tako su već, na žalost,  i mikro i makroplastika opažene kao  sadržaj ribljih želudaca u  svim morima. Najsitniji dijelovi plastike pronađeni su u tkivu riba i evo nam naše plastike natrag i to ne pod noge već ravno u tanjur!

Plastični otpad na kornjači (slika lijevo) i mikroplastika (slika desno)(izvor: internet)

Zašto je plastika toliko opasna za naše zdravlje?

Neosporna je štetnost plastike za zdravlje ljudi i životinja, ali još uvijek se vode polemike o razini štetnosti koja se proteže od kancerogenosti, mijenjanja hormonalnog stanja, pretilosti do neplodnosti. Upravo sa povećanjem upotrebe plastike u našem svakodnevnom životu, mnoge studije govore u prilog povećanom broju navedenih bolesti. Za sada nam je najviše poznat štetan utjecaj jednog od sastojaka plastike koja se koristi u ambalaži  hrane i pića, a to je bisfenol (BPA) koji uzrokuje učestale poremećaje diobe spolnih stanica što djeluje na teška oštećenja ploda i pobačaje. U procesu raspadanja plastike oslobađaju  se po zdravlje štetni: vinil-klorid i teški metali kao olovo, kadmij i drugi štetni spojevi. O razmjerima štetnosti plastike po život ljudi govori se mnogo manje no što bi trebalo, dok se svakodnevno  zgražamo oko sve učestalijih pojava karcinoma i neplodnosti, vrlo malo ili gotovo ništa ne činimo na izbacivanju plastike iz svoje svakodnevne upotrebe. Za sada, plastika polako i podmuklo radi na eliminiranju  nas, koji smo ju stvorili.

1% pitke vode na Zemlji  toliko je malo, a toliko važno za život na Zemlji da bismo brigom o vodi trebali započeti i završiti svaki dan, živjeti u skladu sa njom i čuvati ju poput najvećega blaga. Jer voda to i jest.

 

Ljubica Kravarščan, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Strukovno obrazovanje međimurskih proizvođača jabuka u suvremenim nasadima

29. srpnja 2020. održana je edukacija tržnih proizvođača jabuka pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom jabuke od neželjenih organizama, uz korištenje novijih operacija iz M10 Programa ruralnog razvoja 2014-2020“.

Strukovno obrazovanje održano je u suvremenom voćnom nasadu (jabuka), pokraj naselja Čukovec na području grada Preloga (istočni dio županije – Donje Međimurje). Suvremeni nasad jabuka na površini od oko 11 ha podignut je tijekom dvije godine sadnje: 1993./94. i 2010. godine. Dio nasada iz prve sadnje je u rekonstrukciji (2,5 ha). U nasadu dominiraju sorte jabuka Idared, Jonagold, Fuji i Braeburn, uzgajane na slabo bujnim vegetativnim podlogama M9 i M26. Nasad je opremljen mrežom protiv tuče, sustavom za navodnjavanje kapanjem i novijim sustavom zaštite orošavanja od niskih proljetnih temperatura, tzv. “anti-frost”, iz 2019. godine. Nositelj gospodarstva Marko Kudec je mladi poljoprivrednik, formalno obrazovan za voćarstvo na Visokom učilištu Požega, a korisnik je u.vegetacijskoj sezoni 2020. godine novijih operacija iz Mjere 10 Programa ruralnog razvoja: 10.1.12. Korištenje feromonskih klopki za praćenje jabučnog savijača (Cydia pomonella) i 10.1.13. Korištenje metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Isonet).

Tržna proizvodnja jabuke je tradicionalna djelatnost u području zapadnog dijela Međimurske županije (Gornje Međimurje), a sredinom 1970-ih godina proširena je podizanjem suvremenih plantaža (200 ha) u području središnjeg i istočnog dijela Međimurja. Na približno 800 ha suvremenih voćnih nasada voćarstvom se bavi približno 400-njak poljoprivrednih gospodarstva, od čega je zastupljenost jabuke 70 %. U rano proljeće 2020., tijekom razdoblja od 22. ožujka do 15. travnja, trinaest puta su zabilježene negativne jutarnje temperature, koje su značajno oštetile generativne organe voćnih vrsta (smrzavanje cvjetova i već zametnutih plodova). Prema podacima Hrvatske voćarske zajednice najveće ekonomske štete u voćarstvu od proljetnog smrzavanja su zabilježene u Međimurju i Moslavini.

U pokusnom nasadu jabuka kod obitelji Kudec okupljeni su voćari saznali da je zahvaljujući sustavu zaštite od mraza (“anti-frost”), koji je financiran sredstvima iz Programa ruralnog razvoja, mjere namijenjene mladim poljoprivrednicima, sačuvano 90 % plodova jabuka od planiranog uroda u 2020. godini (slike 1. i 2.).

Slike 1. i 2. Nositelj gospodarstva Marko Kudec snimljen 2. travnja 2020. pri radu “anti-frost” sustava na temperaturi od -8 °C (lijevo) i mjesec dana kasnije (početkom lipnja, desno)

Projektom “Kontrola plodnosti tla na području Međimurske županije utvrđeno je da u širem području istočnog Međimurja (grad Prelog) dominiraju močvarna glejna, dijelom hidro-meliorirana zemljišta: prosječna pH vrijednost 5,34; potrebe za CaO 1.892 kg/ha; prosječni sadržaj humusa iznosi 3,03 %, dok srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 99,27 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 193,78 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2017.). Uravnotežena gnojidba jabuka moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Službenica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Suzana Pajić, upoznala je poljoprivrednike s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se područje grada Preloga, s vodocrpilištem, ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012. i NN 7/2013.), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013.).

Specijalista za voćarstvo, kolega Adrian Horvat, okupljene je voćare upoznao s temeljnim načelima ljetne rezidbe suvremenog voćnog nasada jabuka uzgajanog na slabo bujnim podlogama (M9, M26), uz uvažavanje različite bujnosti dominantnih sorti jabuka i šteta, koje su tijekom proljeća zabilježene, zbog smrzavanja generativnih organa i zametnutih plodova. Naglašeno je da dominantan patološki problem u većini nasada jabuka tijekom vegetacije 2020. – pepelnica (Podosphaera leucotricha) može bitno utjecati na provedbu zimske rezidbe.

Specijalista za zaštitu bilja, kolega Milorad Šubić, je proizvođače jabuka upoznao s usmjerenim mjerama zaštite pokusnog voćnjaka provedenim tijekom 2020. Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnika bolesti i štetnika. Naglašeno je da suvremeni uzgoj jabuka na slabo bujnim podlogama opterećuje oko 80 različitih uzročnika bolesti i približno 240 različitih nametnika životinjskog podrijetla. Proizvođači jabuka su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razdoblja vegetacije 2020. te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih gljivičnih bolesti (Venturia, Podosphaera, Monilinia, Colletotrichum). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti korištenjem mjernog uređaja “Pinova Meteo” (Venturia, histogrami 1. i 2., u nastavku teksta), temeljem čega je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti jabuke u pokusnom voćnjaku te je ostvarena ušteda u broju aplikacija 30 % u odnosu na prethodnu 2019. godinu (tada je registrirano samo pet jakih primarnih zaraza), a također su upoznati i s kriterijima za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (postrani utjecaj na korisne organizme – oprašivače, prirodne neprijatelje i humifikatore). Voćarima je prikazan feromonski trap (Csalomon) za praćenje uzročnika crvljivosti plodova jabuke te je objašnjena metodologija određivanja stvarne potrebe i izbora ekološki prihvatljivih pripravaka za njihovo suzbijanje. Na taj je način, u odnosu na prethodnu i epidemijsku 2019. godinu, ove sezone obavljeno 30 % manje aplikacija sredstva za zaštitu bilja.

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznog modela za predviđanje krastavosti jabuke, fuzikladij (Venturia), tijekom kritičnog razdoblja u travnju i svibnju 2020. (mjerni uređaj)

Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida te ograničenja njihove primjene radi zaštite korisnih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori). Objašnjeni su kriteriji za izbor insekticida, uz mjere opreza koje pritom provodimo. Proizvođače jabuka je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 08. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Provoditelji edukacija i okupljeni voćari pregledali su zdravstveno stanje i procijenili rodnost sorata jabuka u oglednom nasadu. Determinirane su uočene neželjene promjene (fito-fagne grinje), neživa pjegavost i palež lišća sorte jabuka Braeburn, a tijekom rasprave voćare je zanimala godišnja strategija suzbijanja najvažnijih fizioloških štetnika jabuka: lisnih uši (Aphis, Dysaphis), moljca kružnih mina (Leucoptera), štitastih uši (Quadraspidiotus), fitofagnih grinja (Panonychus, Tetranychus, Aculus) i krvave uši (Eriosoma). Prikazani su dispenzori za metodu zbunjivanja jabučnog savijača i kućice (“ferotrap”) za praćenje leta jabučnog savijača, zahvaljujućim kojim je tijekom sezone 2020. u oglednom voćnjaku smanjena potrošnja insekticida, radi suzbijanja uzročnika “crvljivosti plodova” za 50 %. Osim korištenja feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (Mjera 10.1.12.) i metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.13.) voćari su upoznati i s drugim operacijama iz Mjere 10. Programa ruralnog razvoja (visina novčanih potpora i obveze proizvođača voćara): poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.14.), primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.15.) te mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (Mjera 10.1.16.).

Nositelj gospodarstva M. Kudec prisutnim je voćarima na upite odgovarao o tehničkim značajkama sustava za zaštitu od niskih proljetnih temperatura (“anti-frost”) te o iskustvima u radu tijekom ranog proljeća 2020. godine.

Voćare je zanimala i informacija o štetama od niskih proljetnih temperatura u susjednim zemljama te procjeni uroda i visini otkupne cijene jabuka na području Europske Unije.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti, DA) većina proizvođača jabuka je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Učesnici demonstracijske aktivnosti u pokaznom voćnom nasadu jabuka

 

Edukacija u nasadu (lijevo) i provoditelji aktivnosti službenici M. Šubić, Suzana Pajić i A. Horvat (desno)

 

 

Voditelj demonstracijske aktivnosti:

mr. sc. Milorad Šubić

Osvrt, Savjet, Vijest, Voćarstvo

OSVRT NA ODRŽANU DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST U TUŽNOM-VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Tužnom kraj Vidovca održana je demonstracijska aktivnost  „ Zelena rezidba jezgričavog voća, metode praćenja štetnika korištenjem feromonskih, olfaktornih i hranidbenih lovki i vizualni pregledi na prisutnost štetnih organizama, prepoznavanje štetnih organizama jezgričavog voća te strategije suzbijanja“

 

 

Zelena rezidba u nasadu jezgričavog voća ima za cilj ukloniti sve suvišne mladice uglavnom vodopije koje nisu potrebne za formiranje rodnog stabla, samim time utječemo na usmjeravanje hranjivih tvari i vode iz korijena prema plodovima i formiranju rodnih pupova.

 

Postavljanje feromonskih, olfaktornih i hranidbenih lovki važno je u voćarskoj proizvodnji za kontrolu pojavnosti određenih štetnika. Upravo o pojavnosti i broju određenih štetnika možemo planirati pravovremenu upotrebu sredstava za zaštitu bilja. Stručnim obilaskom i vizualnim pregledom voćnjaka na prisutnost štetnih organizama poljoprivrivrednike se educiralo kako prepoznati štetnike  jezgričavog voća te koje su moguće i strategije suzbijanja.

 

 

Andreja Vukalović Pofuk, dipl.ing.agr.

Zrinka Večerić, mag.ing.agr

Jelena Stipetić, dipl.ing.agr.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Uočene prve štete na biljkama industrijske konoplje

Industrijska konoplja na području Virovitičko-podravske županije zasijana je  na 1017,13 ha konvencionalne proizvodnje i 703,66 ha u ekološkom načinu uzgoja (izvor; APPRRR,2019).

Industrijska konoplja na području županije uzgaja se samo za sjeme , čiji se otkup vrši prema količini THC-a, a ostatak biljke se zaorava. Iako je cijela biljka iskoristiva.

Zadnjih godina nije bilo prigovora od strane uzgajivača na konoplju ; siguran otkup, nema problema tijekom uzgoja ako se pridržavamo zahtjeva za uvjetima uzgoja,“ nema problema sa konopljom“. Do ove godine.

U literaturi se navode bolesti, štetnici i korovi koji se javljaju u uzgoju industrijske konoplje, ali nikad u ekonomskim štetama. Ja ću se osvrnuti na štetnike jer sam ove godine vidjela prve veće štete u uzgoju konoplje, na jednom lokalitetu u Virovitičko-podravskoj županiji, koje mogu značajno smanjiti prinos, a za vrijeme sušenja sjemena prošle godine jedan veći uzgajivač spominje 40% manje prinosa radi „gusjenica“ koje su se javile na sjemnu. Znači problem postoji i biti će svake godine prisutan, slabije ili jače.  U literaturi se navode štetnici  konoplje koji se dijele na: grizajuće štetnike lista, sisajuće štetnike na listu, kukci koji buše  stabljiku, kukci i grinje koji oštećuju cvijet i sjeme, kukci koji se razvijaju na korijenu i navode se slučajne vrste kukaca koji se mogu pojaviti na konoplji (https://hempinsects.agsci.colostate.edu/hemp-insects-text/). Puno je tu nabrajanih vrsta štetnih kukaca, a ovisno o klimatskim uvjetima, plodoredu, zakorovljenosti usjeva, sklopu i susjednim parcelama pojedine vrste kukaca mogu biti značajnije štetne.

Ove godine bilježimo prve vidljive štete, koje nisu zanemarive, od kukuruznog moljca (Ostrinia/Pyrausta/nubilalis) čija ličinka druge generacije uzrokuje direktne štete na stabljici industrijske konoplje. Ličinka se ubuši  u stabljiku konoplje i uzrokuje prijelom stabljike. Ove je godine to više došlo do izražaja nakon jakih vjetrova. Direktno je smanjen prinos i stvoren određeni broj početne populacije štetnika koji može uzrokovati veće štete u vrijeme žetve.

Kukuruzni moljac opisan je kao najveći štetnik hrvatske poljoprivrede, izraziti polifag, osim kukuruza ličinka oštećuje konoplju, proso, sirak, suncokret, hmelj, sjemenke šećerne repe, rajčice, paprike, krizantema, a žive i razvijaju se na vrbi i mnogim korovima (Maceljski, M., (2002.): Poljoprivredna entomologija, Zrinski).

Na industrijskoj konoplji u republici Hrvatskoj trenutno nema registriranih pesticida (samo METAREX INOV-limacid), zato je potrebo pridržavati se preventivnih mjera zaštite:  plodored, optimalni sklop, optimalna gnojidba, izbor parcela, zaoravanje biljnih ostataka, certificirano sjeme.

Obzirom na trend povećanja površina pod industrijskom konopljom i jačoj pojavnosti štetnika, u bližoj budućnosti treba  razmišljati o registraciji insekticida koji će imati dozvolu za primjenu u industrijskoj konoplji (integrirana i ekološka proizvodnja).

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr, biljno zdravstvo

Agroekologija, Hortikultura, Osvrt, Povrćarstvo, Savjet, Vijest

OSVRT NA ODRŽANU DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST U PAPINCU-VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Papincu kraj Vidovca održana je demonstracijska aktivnost  „Uklanjanje zaperaka na rajčici, vizualni pregledi na prisutnost štetnih organizama, prepoznavanje štetnih organizama u plasteničkoj proizvodnji plodovitog povrća te strategije suzbijanja ̋.

Uklanjanje zaperaka  jedna je od obveznih mjera njege rajčice nakon sadnje. Zaperci su zapravo bočne grane koje rastu u pazuhu listova glavne stabljike. Iako se na njima razvijaju plodovi oni su znatno manji, sitniji i u manjim količinama, što u intenzivnoj proizvodnji nije cilj. Zaperke valja na vrijeme odstraniti vodeći računa da ne prerastaju dužinu od 4-5 cm. Ukoliko zaperci prerastaju ne odstranjujemo ih već im otkidamo samo vrhove da ne dođe do pucanja stabljike čime se pospješuje prodor patogena u biljku. Pravovremenim zakidanjem zaperaka dobit ćemo zdravu, rodnu biljku sa krupnim i sočnim plodovima.

Vizualnim pregledom plastenika  željelo se educirati poljoprivredne proizvođače na problematiku štetnih organizama. Prikazan je i način determinacije štetnika, kako prepoznati određenog štetnika te je napravljena usporedba štetnih organizama i na taj način pomoglo poljoprivredniku da što učinkovitije provede zaštitu.

 

Andreja Vukalović Pofuk, dipl.ing.agr.

Zrinka Večerić, mag.ing.agr.

Jelena Stipetić, dipl.ing.agr.