MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Savjet

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

KAKO KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU NA NAŠE VOĆNJAKE

Tijekom posljednjih tridesetak proteklih godina, svjedoci smo klimatskih promjena koje su (zahvaljujući ljudskoj aktivnost) doprinijele postepenom zagrijavanju planeta. Što se tiče našeg proizvodnog klimata, gledano sa hortikulturne (voćarsko-vinogradarske) proizvodnje, klimatske promjene rezultirale su kasnijim ulaskom u period mirovanja, sve blažim i sve toplijim zimama, te ranijem kretanju vegetacije. Isto tako i neke vrste iz toplijih klimata počele su se sve više saditi u sjevernijim krajevima, (badem u Međimurju) pošto hladnih i dugih zima više zapravo i nema.

Fenofaza ulaska u period mirovanja (nakon berbe) važna je za pripremu voćke da što lakše uđe u hladnije vremenske uvjete tijekom zimskih mjeseci. Temperatura ima najveći utjecaj na ulazak u period mirovanja i prestanak perioda mirovanja. Utjecaj također imaju i duljina dana, količina vode u tlu i biljci, temperatura tla, te koncentracija hormona rasta u vršnim pupovima. Period mirovanja voćke možemo podijeliti u tri faze:

  • Jesensko mirovanje (kraj vegetacije, prestanak rasta, opadanje lišća)
  • Zimsko mirovanje (pravo mirovanje kad se skupljaju inaktivne temperature)
  • Ekološko mirovanje (mirovanje nakon skupljenih inaktivnih temperatura i čekanje sume pozitivnih)

Vrijeme kretanja pupova ovisi o dvjema različitim skupljenim zbrojevima temperatura:

Akumulacija potrebnog zbroja, sume niskih (inaktivnih) temperatura. (niske temperature potrebne su za razvoj osnove funkcionalnog cvjetnog pupa)

Akumulacija zbroja, sume toplih (aktivnih) temperatura. (kada pupovi mogu krenuti u završne faze formiranja organa cvijeta, cvjetanje i listanje)

Da bi voćka u proljeće mogla neometano krenuti u vegetaciju i funkcionalnu cvatnju, ona sve tri faze mirovanja mora proći bez problema. Međutim, klimatskim promjenama i zagrijevanjem planeta dolazimo do nekih novih problema:

  1.  Vegetacija nakon berbe traje dulje nego je to bilo pred 30-40 godina.
  2.  Sve je manje hladnih zima i sve se teže skupljaju sume inaktivnih temperatura potrebne za pravilnu funkcionalnu diferencijaciju cvjetnih pupova. (cvjetni pup sa razvijenim funkcionalnim prašnicima i plodnicama).
  3.  Tijekom zime dolazi do povremenih zatopljivanja te mogućeg kolanja sokova, što se nepovoljno odražava u slučaju da se nakon istog pojave vrlo niske temperature. Temperature iznad 8°C tijekom zime mogu poništi skupljanje sume inaktivnih temperatura.
  4.  Sve je češće prerano skupljanje sume toplih temperatura, što izaziva ranije kretanje vegetacije (i do 15 dana), a time i veće mogućnosti za stradavanje od kasnih proljetnih mrazeva.

Jabuka je voćna vrsta koje potječe iz sjevernijih klimata. Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na temperaturama ispod nule (0, -5, -10°C). Neke metode uzimaju prag od 0°C, druge 8°C. Broj potrebnih sati hlađenja ispod nule kreće se od 400-1000 sati, ovisno o sorti. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stablo jabuke ne može stvoriti funkcionalne cvjetne pupove. Srednja vrijednost od oko 500 sati inaktivnih temperatura može se predočiti kao potreba za četrdesetak dana tijekom zime na temperaturi oko nule, ili desetak dana sa temperaturom oko -5°C. Pred tridesetak godina ovo uopće nije bio problem, no rezultati klimatskih mjerenja pokazuju da svake godine uzastopno zapravo imamo ponovno najtopliji ikad zabilježen listopad, najtopliji studeni, najtopliji prosinac…

Pred 20-30 godina imali smo oko 10 dana tijekom zime sa minimalnim temperaturama ispod -10°C, te oko 15 dana sa temperaturama 0°C do -10°C. U nekoliko posljednjih godina tijekom zime gotovo da i nema dana sa temperaturom nižom od -10°C.

Dana nižih od :

siječanj
veljača ožujak
…. studeni
prosinac
Nižih od -10°C 4                2              0         …        …                 0                   0
Od -10°C do 0°C 9                4              1          …        …                 0                  0                 

Tablica: Prosječni broj hladnih dana od 1950. – 2019. (izvor DHMZ)

Na primjer, sorti jabuke McIntosh treba 900 sati inaktivnih temperatura. Fuji, Gala, trebaju najmanje 600 sati inaktivnih temperatura. Pink Lady oko 500-600 sati. Većina križanaca Delicious-sorata zahtijevaju 350-400 sati. Granny Smith treba samo 400 sati, pa je time i prikladnija je za područja s umjerenijim vremenskim uvjetima. Najmanju sumu potrebnih inaktivnih temperatura utvrđeno je za sortu Dorsett Golden, čak i manje od 100 sati, te sorta Anna, oko 200 sati. (podaci: Ammy Grant – Apple Chilling Info: How Many Chill Hours Do Apples Need -27.07.20.)

Po drugim načinima izračuna po kojima se aktivna temperatura uzima 8°C, jabuka treba nakupiti približno 1000 sati temperatura nižih od 8 °C, ali viših od 0°C, kako bi zadovoljila svoje zahtjeve zimskog mirovanja. Također, određena ispitivanja pokazuju da temperature iznad 12 o C tijekom zime rezultiraju gubitkom nekih akumuliranih sati, što se sve češće dešava uslijed klimatskih promjena.

Ispitivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, držanjem voćaka u staklenicima tijekom jeseni i zime na +8°C, rezultirala su s gotovo 90% nefunkcionalnih cvjetova koji nisu mogli donijeti plod. Neka istraživanja pokazala su da visoke temperature (30oC ili više) u lipnju i srpnju tijekom stvaranja začetaka cvijeta imaju štetan učinak na cvatnju u sljedećoj sezoni, kao i temperature preko 26oC u kolovozu tijekom razvoja cvijeta.

Porijeklo sorte jabuke također ima utjecaj na potrebnu sumu temperatura. Određen broj sorata jabuke selekcioniran je u hladnijim klimatskim zonama. Sorte iz umjerenih ili hladnijih područja imaju veće potrebe za skupljanjem niskih temperatura u periodu zimskog mirovanja i kada dođu u uvjete gdje ne mogu skupiti dovoljnu sumu niskih temperatura, pojavljuju se problemi. Stabla kasne sa pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Isto tako ne postoji dovoljno krenulih lisnih pupova koji bi osigurali potrebnu lisnu površinu za proizvodnju kvalitetnih i krupnih plodova.

Nedavno je otkriveno da lisni pupovi zahtijevaju čak i veću sumu inaktivnih temperatura od cvjetnih pupova, (što se godinama smatralo nebitnim) pa je u ubuduće u voćnjacima slabije bujnosti moguće očekivati i nedovoljno razvijenu lisnu površinu, koja je osnova za nakupljanje hranjiva, ugljikohidrata, šećera u plodovima, rezervi u korijenu itd.

Rano skupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima. Tako od rezistentnih sorata jabuke Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata možemo djelomično utjecati na produktivnost. (Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…) Problem sa ranijom cvatnjom moguće je djelomično riješiti sa korištenjem sredstava ojačivača koji kratkoročno zaštićuju cvatnju (Antifrost Protector – Thiofera -Thiobacillus Thioxidans & Thiobacillus Ferroxidans.).

Ranija cvatnja povlači i mogućnost češćih nižih temperatura onih dana kada jabuka cvate. Poznato je da bumbari kao oprašivači lete na temperaturama već od 5 -10°C, solitarne pčele na temperaturama od 10-15°C, dok su medonosne pčele uglavnom aktivne tek na temperaturama iznad 15°C. Znači li to da moramo veću pažnju posvetiti uzgoju solitarnih pčela u vlastitim nasadima, jer nam jabuka ranije cvate? Tim više što je njihov radijus leta svega 200 – 300 m.

U izbušene rupe u staroj drvenoj gredi naselile su se solitarne pčele. (Međimurje)

Starinske, udomaćene vrste i sorte uzgajane u toplijim klimatima, kroz godine su bile selekcionirane i oplemenjivane na niže potrebe (manju sumu) za inaktivnim temperaturama i nisu pokazivale, ili pokazuju tek manje negativne efekte uslijed zatopljenja klime, tijekom perioda mirovanja. Sa druge strane, novije vrste i sorte sjevernih klimata, gdje možemo svrstati i jabuku, našle su se zatopljenjem u nepovoljnom položaju za stjecanje dovoljne sume inaktivnih temperatura. Ovo se naročito događa kada ljetnim rezom izazovemo retorvegetaciju, nakon čega slijedi topla zima.

Istraživanjima je također utvrđeno da postrani pupovi na jednogodišnjim mladicama zahtijevaju veću količinu sume inaktivnih temperatura u odnosu na terminalne, vršne pupove. Ovo je posve nova spoznaja o kojoj se do sad nije vodilo računa. Radi se dakle o pupovima od kojih se očekuje klasično dvogodišnje rodno drvo. Jabuka je ionako akrotona vrsta sa apikalnom dominacijom u vršnim pupovima. U nasadima jabuka i krušaka, povijanje postranih izboja u horizontalni položaj, odnosno očuvanje zdravog terminalnog pupa od pepelnice jednogodišnjih mladica koji cvatnjom povijaju jednogodišnju granu ima pozitivan učinak ujednačavanja apikalne dominacije u pupovima, te doprinosi ujednačenoj cvatnji, smanjenju bujnosti, pravilnom razvoju većeg broja cvjetnih pupova.

Uz to što smo svjedoci sve ranijem početku vegetacije opažamo i produženja vegetacije, naročito na sorti Idared. Nije rijedak slučaj da se u prebujnim nasadima Idareda lišće zadrži do kraja mjeseca Prosinca. Pred tridesetak godina pod kraj berbe Idareda znalo se dogoditi da padne i snijeg (Gornje Međimurje). Produženje vegetacije znači i da se sa rezidbom započinje sve kasnije. Javlja sve veći broj vršnih cvjetnih pupova koji kreću u toploj jeseni, naročito nakon jačih ljetnih rezidbi (retrovegetacija), što nikako nije poželjno. U rujnu 2020. bile su temperature i do 28°C. Kada bi se bi se trend povećanja temperatura nakon berbe i dalje nastavio, dolazimo i do problema pravovremene primjene ureje za defolijaciju i moguće retovegetacije u bujnim voćnjacima.

Snijeg pred kraj berbe Idareda u gornjem Međimurju krajem 80-tih.

Sa druge strane, produljeni periodi toplog vremena u jesen omogućuju i sadnju te uzgoj sorata najkasnijeg termina sazrijevanja kao što su Granny Smith i sve popularnija Pink Lady (Cripps Pink). Berba joj dolazi tek prvih dana studenog. Po svojim organoleptičnim kvalitetama probija se sve većom brzinom na svjetsko tržište. Ima dugački vijek čuvanja u skladištu, hladnjači i ne pokazuje znakove jačih fizioloških oštećenja kod normalnog čuvanja. Uzgojem ove sorte produžujemo si period berbe u voćnjaku, te izbjegavamo gužve u obavljanju poslova u voćnjaku.

Temperatura ima vrlo važan utjecaj na boju jabuke. Crvena boja na plodovima jabuka pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Gotovo da nema proizvodnje tvari zaduženih za boju (antocijana), čim su srednje noćne temperature veće od 21 ºC. Mnogo crvenih klonova, imaju najljepšu boju kada su noćne temperature oko 11 ºC. Korisni efekti ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura (boja i nakupljanje šećera) mogu biti poništeni jakim disanjem i izlaganjem dnevnim temperaturama većim od 30 ºC. Kod visokih temperatura i jakog zračenja sunca moguće su i štete od sunčevih zraka na plodovima. Iste su svake godine sve veće u voćnjacima bez zaštitne mreže. Na većim se temperaturama razgrađuju i kiseline pa time dolazi do poremećaja aromatskog sastava poda. Možda je vrijeme da razmislimo o klonovima sorata jabuke sa prirodno pojačanom bojom pokožice (Gala Dark Baron, Gala Devil, Gala Brookfield Baigent, Red Fuji, Marir Red, Redfield, Red Jonaprinc, King Roat Red Delicious, itd.).

King Rot Delicious (http://www.hafner.bz.it/en/product-range-2/red-delicious-king-roat)

 

Gala Devil, Međimurje.

Kad su niske noćne temperature, gubitak šećera u pokožici ploda disanjem je mali pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Tako za ne prevrućih, sunčanih dana, a hladnih noći ostaje povoljniji omjer stvaranja i potrošnje uglikohidrata, pa više šećera ostaje u plodovima (glukoza i naročito fruktoza). Kod ranih sorata jabuke, koje dozrijevaju i beru se u vrijeme ljetnih vrućina, osobito kada su tople noći može se očekivati i problem sa količinom šećera u plodovima. Sustavi sa orošavanjem protiv mraza, tijekom noći mogu nešto pomoći (u ovom slučaju pospješuju hlađenje plodova i listova). Kalij je jedan od najvažnijih hranjivih elemenata u transformacijama stvorenih produkata fotosinteze u šećere u plodovima. Stoga će možda biti potrebno sve više obraćati pažnju na taj hranjivi elemenat i folijarno ga nadopunjavati. Kod toga paziti na njegove antagonizme sa Mg i Ca. Sa druge strane, postoji mogućnost da će ubuduće sorte kasnog dozrijevanja biti sve kvalitetnije jer će im i period nakupljanja šećera moći biti duži.

Izmrzle plodnice na sorti jonagold u 2020. godini. (foto: M. Pongrac)

Kao posljedica povećanja proljetnih temperatura, posljednjih trideset do četrdeset godina u Europi jabuka cvate sve ranije, prosječno 2-3 dana ranije po desetljeću. Analizirajući je li ovaj napredak prouzročio povećanje proljetnog rizika od mraza u posljednjim desetljećima, studija iz Švicarske izvijestila je o takvom povećanju samo za jabuke koje rastu na višim nadmorskim visinama dok je za niže regije u Švicarskoj i ostale regije u Njemačkoj začudo rizik ostao gotovo isti. Za sjevernu Italiju primijećen je blagi pad rizika od mraza. Za Hrvatsku, osobito njezin sjeverni dio se slično ne bi moglo reći, pošto u nekoliko posljednjih godina imamo vrlo česte mrazove.

Ispod sloja leda cvijet teže izmrzne.

Da bi se zaštitili od posljedica ranog kretanja i sve većih mogućnosti za štete od mrazova, prskanje za zaštitu od smrzavanja, orošavanjem, trenutno se smatra najučinkovitijom mjerom. Sistemom antifrost kišenja voćnjaci se prskaju vodom obavezno prije nego što temperatura dosegne 0 ° C, štiteći sorte do kojih –6 ° C. Loša strana ove metode je velika potrošnja vode.

Zaštita kišenjem u dolini Wintschgau.

Učinak isparavanja – hlađenja kišenjem čak i kad nema mrazova može se koristiti za odgodu cvjetanja stabala jabuka u proljeće, ali nije poželjno da pupovi sadrže previše vode. Istraživanje provedeno u East Mallingu 1970-ih pokazalo je da bi se korištenjem orošavanja cvjetanje Coxovog Orange Pippina moglo odgoditi i do 14 dana.

Druga mogućnost je primjena uređaja za zagrijavanje zraka sa jakim ventilatorom. „Frostbuster“ je priključni stroj koji se najčešće koristi u zaštiti voćnjaka od pojave mraza.  Ventilator uzima zagrijani zrak od plamenika i raspuhuje ga lijevo i desno uz tlo u nasadu.

Ukupni godišnji trošak svake mjere prilagodbe obrane od mraza ovisi o obrađivanoj površini koju bi trebao zaštititi, broju mrazova u godini i omjeru između fiksnih i promjenjivih troškova. Potrebno je izračunati trošak nabavke zaštitne metode (orošavanje, ili frostbuster) te ga ukalkulirati u godišnju amortizaciju nasada, te trošak potrošnje vode ili plina računajući broj mogućih godina sa mrazovima i isto ukalkulirati u cijenu jabuke. Drugi vid je kalkulacija sa osiguranjem od mraza, no potrebno je znati da osiguravajuće kuće također sve više uviđaju klimatske promjene i dižu premije osiguranja kako bi sebe zaštitile. Poželjno je izraditi i probne kalkulacije omjera amortizacije odabranog načina obrane od mraza sa dugogodišnjim premijama koje moramo plaćati.

Najbolja bi bila obnova i podizanje voćnjaka na sigurnim položajima, u briježnim krajevima gdje postoje zračne drenaže za jezera hladnog zraka ispod razine podignutih voćnjaka.

Dosadašnja saznanja iz prakse svakako nam mogu biti orijentiri te je potrebno istraživati klimu i sve promjene vezane uz nju, kako bi na vrijeme mogli reagirati i prilagoditi se mogućim novim okolnostima, bez negativnih posljedica na proizvodnju.  

   Zato, ne zaboravimo da se nalazimo (Hrvatska) u relativno najjužnijoj zoni proizvodnje jabuke u EU, te da ćemo najvjerojatnije među prvima naići na probleme.

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Savjet, Vijest

PRERADA SMOKAVA U SMOKVENJAK

Smokvenjak je seljački voćni kruh koji se priprema od mljevenih suhih smokava.

U stara vremena smokvenjak je služio kao hrana težacima nakon mukotrpnog rada u polju. Danas je smokvenjak postao nezaobilazna delicija koja se poslužuje za blagdane.

Smokvenjak se mijesi u okrugle pogačice s dodatkom začina, koromača, badema, oraha, korice naranče, rakije lozovače ili travarice, ovisno o ukusima. Sirovine i njihove karakteristike u proizvodnji smokvenjaka:

  • Suhe smokve – tradicionalni proizvođači smokvenjaka suše smokve prirodnim putem tj. na suncu.
  • Bademi – uvelike pridonose cjelokupnom izgledu i aromi u proizvodnji smokvenjaka. Bogati su prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima.
  • Ružmarinovo lišće – koristi se kao pojačivač arome i kao antioksidans, a svojim specifičnim mirisima iz hlapljivih ulja služi i za odbijanje različitih nametnika. Odličan izvor vitamina C, vitamina B9, vitamina A, vitamina B6 i vitamina B5.
  • Lovor – koristi se kao aromatski dodatak koji se dodaje na površinu proizvoda. On pojačava arome i miris smokvenjaka tega obogaćuje svojim antioksidativnim svojstvima. Ima snažno antimikrobno djelovanje.
  • Rakija (lozovača) – koristi se kao aromatski dodatak tijekom miješanja tijesta smokvenjaka.
  • Suhe grožđice – dodaju se tijekom miješanja tijesta i daju dodatnu slatkoću smokvenjaku.

Tehnološki proces proizvodnje smokvenjaka varira ovisno o tradicijiskim običajima, vrsti strojeva za preradu i skladišnom prostoru. Proces proizvodnje smokvenjaka počinje sušenjem smokava, a način i tehnika sušenja ovisiti će o samom proizvođaču. Tehnološki proces proizvodnje smokvenjaka ide u nekoliko faza: mljevenjem osušenih smokava , miješanje tijesta i badema, oblikovanje tijesta te postizanje konačnog oblika samog smokvenjaka (prikazano na sljedećim fotografijama).

 

Fotografije: Ljubomir Peričić

Izvor: I. Mujić, S. Kalić, M. Šarolić, M. Gugić: Prerada smokava

Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu

Hortikultura, Savjet

Borba protiv mraza

Svjedoci smo sve češćih pojava, po voće vrlo nepovoljnih , proljetnih mrazeva u kontinentalnom dijelu RH. Štoviše, oni su 2017. i 2018. bili i devastirajući na očekivane prirode voća. Iznimka nije niti proljeće ove godine. Što je najgore, ovoproljetni mraz je pogodio voćnjake u (većini voćnih vrsta) najnepovoljnijem mogućem trenutku – vremenu cvatnje, kad su plodnice tek oformljenih mladih plodova veličine od 1,5 do 4 mm. Jačina mraza (ove godine, u  2 dana zaredom – 7. i 8. travnja.) bila je u širokom rasponu od najmanje -2°C, do ponegdje -7°C.

Stručne preporuke nalažu budnost voćara, osobito u vrijeme mogućih mrazeva kad su voćke u svojoj najosjetljivijoj fenofazi. Ova budnost se treba očitovati u spremnosti voćara da adekvatno reagiraju na pojavu (po prirod) razornog mraza. Štoviše, nitko ne može reći da je ovogodišnji mraz iznenađenje, jer se u zadnjih 10-ak godina pojavio u više od 5 puta..

Postoji nekoliko mogućih sustava obrane od mraza, od kojih ćemo ovom prilikom nabrojati one najzastupljenije  u EU, ali i u svijetu. To su:

  1. Zaštita nasada orošavanjem (koje može biti A) stacionarno ili B) mobilna. Za slučaj A) postoji stacionarna pumpna stanica, povezana s velikim izvorom vode i spojena sa sustavom cjevovoda u svakom redu voćnjaka, koji na svojim krajevima imaju dizne iznad svake voćke, koje vodu raspršuju u mikro sitne kapljice. Budući da 1 gr. vode za svoje zamrzavanje oduzima od medija s kojim je u kontaktu 67 kal, time on pri svome smrzavanju, od već hladnog pupa ili cvijeta, a kojeg je prethodno već ohladio trajno hladan zrak, oduzima negativnu temperaturu u količini -67 kal. za svoje smrzavanje, te time pup ili cvijet gube svoju negativnu temperaturu te za smrzavanje tog grama vode (a to je količina od 1 ml. ili kubnog cm) postaju za 67 kal topliji. Prskanje gotovo maglom traje od početka kritične temperature, pa sve do izlaska sunca, ili početka naoblake + nekih 30 do 40 minuta iza toga. Po izlasku sunca, stvoreni led na pupovima ili cvijetu se polagano topi te voćka „prođe“ kroz mraz bez većih šteta.

Kod B) slučaja princip je isti, samo što se u ovom slučaju operacija zaštite od mraza izvodi pokretnim sredstvima tj. traktorima s atomizerima – koji prskaju čistom vodom. Budući da voda u proljeće ionako ima temperaturu ne nižu od +10-ak °C, time se orošavanjem voćaka u početku pupovi ili cvjetovi najprije lagano ugriju, a potom je efekt identičan kao u slučaju A). Mana u slučaju A) je potrebna ogromna količina vode kao i moguće štete od loma ledom preopterećenih grana. Ovim se zapravo sačuva cvijet, ali može doći do gubitka čitavih grana na stablima.

  1. Zaštita nasada kišenjem je vrlo sličan sustav zaštite od mraza kao i u slučaju A) samo što se ovom prilikom troši još daleko više vode – jer se koriste mlaznice većeg promjera (a time su potencijalne štete od naknadnog loma grana još i veće).
  2. Zaštita nasada miješanjem gornje toplog i donjeg hladnog zraka(u krajevima bez vjetra, ali sa zalihama toplog zraka u visinama iznad 10 metara nad voćnjakom). Ovakav sustav vrlo je raširen u Californiji. Ondje se ili sustavom vjetrenjača ili velikim aksijalnim ventilatorima miješa prizemni (hladan ) zrak sa onim koji je smješten gore (a taj je topao). No, u našoj kontinentalnoj klimi, gdje nemamo dovoljne zalihe toplog zraka na 10 metara iznad voćnjaka (i malo više od toga), osobito ondje gdje ima i vjetra, ovaj postupak je uzaludan.
  3. Zaštita od mraza tzv. „lovcima mraza“. Ovo je postupak kojim se većom brzinom vozi traktorom (traktorima) kroz unaprijed osmišljen redoslijed prohoda kroz redove voćnjaka. Pro tome traktor(i) vuku za sobom tzv „heater“ ili grijač. Zapravo to je „bljuvač“ vatre (vrlo slično raketnom motoru, pri čemu raketni motor mlažnjaka stvara potisak za kretanje letjelice, a toplina je sporedna, a ovdje je toplina primarna. Heateru (hrv. „grijaču“, op.a.) je pogonsko gorivo za grijanje voćnjaka ili plin ili neki od naftnih derivata. I ovo je mobilna zaštita. Mana ove zaštite je potreban dovoljan broj i traktora i heatera. Cijena uređaja nije mala! K tomu troši se i energent za proizvodnju plamena i topline.
  4. Zaštita od mraza klasičnim stacionarnim grijanjem nasada. Napokon, ovo je najjeftiniji sustav za grijanje voćnjaka. Ovaj sustav može biti dvojak: A1) sa velikim brojem postavljenih (400-500 komada /1 ha) malenih slabo-grijućih ili B1) sa manjim (ili umjerenim) brojem, ili većih grijaćih tijela (većih limenki ili manjih peći) ili loženjem vatri. Ovaj sustav traži brižljivu pripremu barem nekoliko dana, pa i koji tjedan prije mogućeg mraza; obuhvaća postavljanje grijaćih tijela, dovoljan broj radnika koji će ili upaliti brojne vatre u limenkama ili opsluživati nešto manji broj otvorenih vatri u nasadu. Ovdje je presudno prepoznati moment reagiranja. Naime, ukoliko je prognoza da će biti mraza, u 23 sata večer prije očekivanog mraza se mjeri temperatura. Ona će se, uz vedru noć bez imalo oblaka (čitajte: uz zvjezdano nebo) do jutra spustiti za još 3 do 4 °C. Znači: ukoliko je temp. u 23 sata 0°C, ujutro između 4:30 i 7 sati možemo očekivati -3 °C do -4°C. Ako je u 23 sata +2°C, ujutro će biti -1°C do -2°C itd. Proces loženja mora započeti barem 30 minuta prije očekivane temperature koja može posljedično oštetiti voćnjak. Najveća mana ovoga sustava je potreba da svaki radnik žurno „hajca“ vatru (dok je još „mlada“) jer nikako ne smije zapustiti loženje sve do izlaska sunca + 30 do 40 minuta iza toga (ili do podizanja temperature u voćnjaku pojavom veće naoblake).

U prilogu prilažemo fotografije zaštite 3000 m2 voćnjaka u jednom selu istočno od Požege na nadmorskoj visini oko 130 m/n/m, većeg broja različitih voćnih vrsta. Paljenje vatri je započelo još za mraka (oko 04:15) te su se iste razgorjele već oko 04:50 ujutro. Ukupno je upaljeno 7 većih vatri te je ukupno potrošeno oko 0,75 m3 lošeg i jeftinog drveta + granje sa istih voćaka ostalo nakon rezidbe (a spremljeno na hrpe, isključivo radi ovog očekivanog mraza). Cijena 1 m3 ovakvog drveta (joha i vrba) je u PSŽ sada ispod 200 kn/m3, a sat noćnog rada radnika je 30 kn/h. Svaki od obojice radnika ukupno je potrošio 4 sata (uključujući i vožnju do voćnjaka + povratak kući) tj. ukupno su potrošili 8 sati x 30 kn = 240 kn. Kad k tomu dodamo i cijenu potrošenog drveta (200 kn X 0,75 = 150 kn) dobijemo ukupan trošak za 0,3 ha od 390 kn. Znači: hektar bi ovom metodom ( u sličnim parametrima cijena) koštao ispod 1.300,oo kn!!! Također, valja napomenuti da je za uspjeh ovakve metoda potrebno prethodno onemogućiti dotok vjetra u voćnjak iz smjera iz kojega su dominantni vjetrovi. Ovo se postiže pravovremenom sadnjom gustog sklopa raslinja s gustim krošnjama (poput čempresa) ili se na onu stranu voćnjaka s koje se očekuje dominantan vjetar, na tu ogradu postavi brana bilo od najlonske folije, cerade i sl.

U spomenutom  primjeru temperatura je u 4:05 iznosila -3,5°C, a loženjem ovih 7 vatri, ona je u 5:oo sati već dosegla – 2,0, u 6:oo – 1,8°C , a u 7:oo -1,5°C. Držimo da je spašeno oko 2 tone voća, a čija cijena višestruko nadmašuje uloženi trošak.

Ne bi bilo fer ne spomenuti i osiguranja od mraza. No, nakon izračuna isplativosti, u suradnji s osiguravateljem, mora svatko odlučiti sam za sebe.

 

Tomislav Božičević, dipl. ing. agr.

viši stručni savjetnik za hortikulturu

 

Događaji, Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Četvrti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.

Četvrti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.g. pod nazivom „Dijagnostičko tretiranje varooze – demonstracija“, održan je 27.ožujka 2021.g. u Seget Donjem na pčelinjacima i proizvodnim pogonima OPG Bilota i OPG Šarić.

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s metodama prepoznavanja, kontrole i suzbijanja varooze. Treba podsjetiti da je varooza nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jaja nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada.

Foto: Z. Tomljanović: Priprema za dijagnostičko tretiranje varooze.

 

Stoga se preporučuje odrediti približan broj varoe u zajednicama kako bi se odredio pravodoban početak tretiranja zajednica protiv varooze. Taj postupak zove se dijagnostičko tretiranje varooze.

Približan broj varoe u zajednicama može se odrediti:

  • kontrolom prirodnog dnevnog pada
  • otklapanjem trutovskog legla
  • posipanjem šećera u prahu po pčelama
  • ispiranjem pčela (agresivna metoda)

U pravilu se provodi posipavanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40 – 50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla u plodištu.

Foto: Z. Tomljanović: 40 – 50 g pčela skupljačica stavi se u plastičnu posudu.

 

U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml stave se 2 jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu. Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći.

Foto: Z. Tomljanović: Posuda za posipavanje pčela.

 

Foto: Z. Tomljanović: Posuda za posipavanje pčela (žuti krug).

 

Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi.

Foto: Z. Tomljanović: Nježno tresemo pčele 60 sekundi.

 

Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo 3 minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta. Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe.

Foto: Z. Tomljanović: Prosijavanje šećera kroz sito.

 

Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe.

Foto: Z. Tomljanović: Utvrđivanje broja varoe na bijelom papiru.

 

Foto: Z. Tomljanović: Varoa na bijelom papiru (žuti krug).

 

Tablica 1 nam govori da li dobiveni broj varoe predstavlja opasnost za pčelinju zajednicu i zahtjeva raniju zaštitu protiv varooze nakon vrcanja meda.

Tablica 1:

Mjesec Broj varoe/

Nije potrebno provoditi raniju zaštitu

Broj varoe/ Potrebno provoditi raniju zaštitu Broj varoe/ Zajednica ugrožena /Potrebna što brža zaštita
svibanj/lipanj manje od 4 4-20 više od 20
srpanj manje od 5 5- 25 više od 25
kolovoz manje od 10 10 – 25 više od 25
rujan manje od 15 15 -25 više od 25

 

Ne smijemo zaboraviti da nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije.

Tijekom demo-događaja dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja razmišljanja i iskustva svezi korištenja određenih veterinarsko-medicinskih proizvoda u kontroli i suzbijanju varooze. Naime, zaključeno je da postoje mnogi problemi i poteškoće u kontroli i suzbijanju varooze. To su:

  • neučinkovito / zakašnjelo/pretjerano tretiranje
  • skrivenost varoe – pravilno određivanje vrijeme početka tretiranja
  • tretiranje neregistriranim ili „garažnim” proizvodima
  • opasnost od rezidua proizvoda u medu
  • reinvazija ( ponovna invazija varoe nakon tretmana)
  • nedostatak koncepta tretiranja („svi pčelari u isto vrijeme”)
  • nepoznavanje rotacije proizvoda pri tretiranju
  • nepravilna rotacija proizvoda na terenu
  • rezistencija varoe na određene proizvode

Također, polaznici demonstracijskog događaja aktivno su se uključili u raspravu o:

  • pravilnoj definiciji „zdrava pčela” ili „zdrava pčelinja zajednica”
  • uzročnicima različitih bolesti
  • interakciji između različitih uzročnika
  • infekcijskoj dozi / pčela
  • infekcijskoj dozi /pčelinja zajednica
  • postmortem dijagnozi / uzroku smrti

 

Ovom prilikom zahvaljujemo vlasnicima OPG Bilota Denis i OPG Šarić Mate na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., voditelj HUB 10

Hortikultura, Savjet, Vijest

UBLAŽAVANJE ŠTETA OD MRAZA NA VOĆNIM VRSTAMA

Uslijed niskih temperatura koje su se u noći  6. – 7. travnja 2021., kao i 7. – 8. travnja 2021. godine kretale od -2 ⁰C, a na pojedinim lokalitetima čak i do -7 ⁰C zabilježene su velike štete od pozebe na voćnim vrstama. Razmjer šteta ovisi o voćnoj vrsti i sorti te fenofazi u kojoj su se biljke nalazile.

S obzirom da je zbog ranije vegetacije većina voćnih vrsta u fazi pune cvatnje (kruška, šljiva, trešnja) ili gotovo otvorenih cvjetnih balona (neke sorte jabuke) dok su kod nekih već formirani plodići (trešnja, breskva, marelica, šljiva, jagoda…)  postoji mogućnost da je došlo i do velikih šteta,  od 50 %  pa i do 100 %.

Štetu je moguće samo ublažiti te preporučamo što prije izvršiti tretiranje aminokiselinama (biostimulatorima) kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje. Pri tome koristiti pripravke kao što su DRIN, PROTIFERT, FITOALGEN, POLY-AMIN, TRAINER, AGROVITAL i sl.

Kod potpunih šteta (100%) tretiranje navedenim biostimulatorima nije potrebno budući da  su generativni organi odumrli tj. urod će sigurno izostati.

S obzirom da je mogućnost mraza najavljena i za naredne dane, preporučamo i preventivno prskanje gore navedenim pripravcima u onim nasadima gdje šteta nije 100%, kako bi biljka lakše podnijela stres od niskih temperatura.

Poželjno je tretiranje ponoviti nakon 3 – 5 dana.

Događaji, Edukacija, EU, Međunarodna suradnja, Obavijest, Pčelarstvo, Savjet

Treći pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021. godini

Treći pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.g. pod nazivom „Mehanizacija i transporti u pčelinjaku – nova rješenja“, održan je 24.ožujka 2021.g. u Prkosu na pčelinjacima i proizvodnim pogonima OPG Butić Ivica.

Foto: Z.Tomljanović: Provedba Nefertiti demo-događaja

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

 

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s novim rješenjima u mehanizaciji i transportu u pčelarskoj proizvodnji. Posebice se to odnosi na novitete kod uporabe različitih vrcaljki, otklapača saća, aparata za utopljavanje satnih osnova u okvire, dizalica, prikolica, kontejnera, topionika, hranilica za pčele te punilice meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

Foto: Z.Tomljanović: Pokretna vrcaona

Posebna pažnja posvećena je selidbi pčelinjih zajednica na pašu kadulje na Kornate, bagrema na područje Zagrebačke županije te ličko-velebitske livade na pašnjake u Ličko-senjskoj županiji. Naime, danas u Republici Hrvatskoj imamo stacionirane i seleće pčelinjake. Poznata je izreka da „med rodi na kotačima“ te sve veći broj pčelara seli svoje košnice na druge ispaše kako bi povećali prinose svojih pčelinjih zajednica. Pri tome je vrlo važan odabir transportnog sredstva za prijevoz pčelinjih zajednica na ispaše.

Foto: J.Ostoić: Pokretna platforma za transport košnica na Kornate

Dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja pozitivna i negativna iskustva u svezi korištenja kontejnera s ugrađenim košnicama. Naime, nesporno je da selenje košnica predstavlja izazov za sve pčelare u smislu brzine transporta te uštede vremena i ljudskog rada. Također, sudionici su se složili da je priprema zajednica za selenje bitan čimbenik u postizanju visokih prinosa, ali i rizika od rojenja, neprijatelja i štetnika pčela na novim lokacijama odnosno horizontalnih infekcija između susjednih pčelinjaka.

Foto: Z.Tomljanović: Priprema pčelinjih zajednica za transport

Voditelji demo-događaja naglasili su važnost pravilnog odabira vrcaljke i otklapača mednog saća jer vrcanje i otklapanje često predstavljaju „usko grlo“ u proizvodnji meda. Primjena elektronskih, radijalnih vrcaljki s 20 i više okvira kao i automatskih otklapača predstavljaju zasigurno rješenje koja štede ljudsku snagu i ubrzavaju proizvodni proces.

          

Foto: Z.Tomljanović: Vlasnik OPG Ivica Butić ispred modernog otklapača saća i radijalne vrcaljke

Logično je stoga bilo očekivati da su se polaznici demonstracijskog događaja aktivno uključili u raspravu o transportnim inovacijama u pčelarstvu, načinima korištenja matične rešetke, primjeni Snelgrove daske, mogućnostima automatskog punjenja meda u staklenke, teškoćama u selenju pčelinjih zajednica te prednostima i manama na paši kadulje, drače i ličko-velebitske livade. Ovom prilikom zahvaljujemo vlasniku OPG Butić Ivici iz Prkosa na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.

voditelj HUB 10

Juraj Ostoić, dipl.ing.agr.

član HUB 10

Događaji, Edukacija, EU, Međunarodna suradnja, Obavijest, Pčelarstvo, Savjet, Vijest

Drugi pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021. godini

Drugi pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021. godini pod nazivom „Proljetni radovi u pčelinjaku“ održan je 21.ožujka 2021.g. u Budrovcima i Đakovu na prostoru OPG Tomić i Udruge pčelara „Đakovština“.

Foto: Z.Tomljanović: provedba Nefertiti demo-događaja

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

 Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s proljetnim radovima u pčelinjaku, kontrolom i suzbijanjem rojenja i pripremom pčelinjih zajednica za iskorištavanje prvih medonsno-peludnih paša. Posebna pažnja posvećena je pravilnoj i pravovremenoj rotaciji nastavaka i proširivanju pčelinjih zajednica. Dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja iskustva u svezi umetanje satnih osnova te proizvodnje pomoćnih zajednica (nukleusa) što čini neizostavan dio apitehničkih radova u pčelinjaku. Također, voditelji demo-događaja ukazali su na moguće probleme u svezi prepoznavanja, kontrole i suzbijanja određenih bolesti pčela poput nozemoze, vapnenastog legla i američke gnjiloće medonosne pčele. Naime, svi sudionici složili su se da moguće pogreške tijekom izvođenja spomenutih radnji imaju veliki utjecaj na prinose meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Nesporno je utvrđeno odabir dobre lokacije za postavljanje pčelinjaka odnosno udaljenost pčelinjaka od paša kao i mogućnost dobrog prilaza na željenu lokaciju za postavljanje pčelinjaka predstavlja važan segment u pčelarskoj proizvodnji. Razumljivo da su  polaznici demonstracijskog događaja aktivno sudjelovali tijekom radionice pa se otvorila rasprava o početku cvatnje bagrema, suzbijanju rojenja po Demaree metodi, aktiviranju higijenske pojilice, izradi satnih osnova, zakonskoj regulativi u svezi prodaje meda i pčelinjih proizvoda, poticajima u pčelarstvu i načinima suzbijanja varooze. Ovom prilikom zahvaljujemo predsjedniku Udruge pčelara „Đakovština“ gosp. Željku Tomiću i ostalim članovima Upravnog i Nadzornog odbora spomenute Udruge na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.

voditelj HUB 10

Juraj Ostoić, dipl.ing.agr.

član HUB 10

Hortikultura, IAKS mjere, Savjet, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Obavijest korisnicima IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjera 10, Operacija 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (KFK)

Podsjećamo korisnike plaćanja IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjera10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Operacija 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (KFK) na pravovremeno postavljanje klopki u višegodišnje nasade.

Sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021.godinu (Narodne novine 23/2021 od 5.3.2021.)  feromonske, vizualne ili hranidbene klopke postavljaju se:

– trešnjinu muhu (Rhagoletis cerasi) najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 30. lipnja

– šljivinu osicu (Hoplocampa sp.) najkasnije do 1. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. svibnja

– orahovu muhu (Rhagoletis completa) najkasnije do 30. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. kolovoza

– maslininu muhu (Bactrocera oleae) najkasnije do 1. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. listopada

– za ostale štetnike najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 15. rujna

 

Klopke se postavljaju u skladu s uputama proizvođača, a ako iste ne postoje koristi se tablica s preporučenim brojem klopki ovisno o veličini proizvodne površine (ARKOD parcele):

Veličina proizvodne površine (ARKOD parcele) Broj feromonskih klopki Broj vizualnih klopki Broj hranidbenih klopki
do uključivo 2 ha 1 2 2
više od 2 do uključivo 5 ha 2 4 4
više od 5 do uključivo 10 ha 3 6 6
više od 10 do uključivo 50 ha 4 8 8
više od 50 do uključivo 100 ha 10 15 15
više od 100 ha 20 40 40

 

Račune o kupnji feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i mamaca te upute proizvođača o korištenju istih, kao i evidenciju, korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 11. lipnja 2021. godine. Navedena evidencija sastavni dio je Pravilnika.

 

 

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Efektivni period oprašivanja

Efektivni period oprašivanja (polenizacije) EPP je period koji traje od trenutka otvaranja cvijeta, pa do trenutka kad je u njemu oplođen sjemeni zametak. Što je  EPP cvjeta duži, to je veća vjerojatnost da će se svi sjemeni zameci oploditi te donijeti kvalitetniji plod.

Cvjetovi koji se mogu oprašiti samo na dan otvaranja imaju kratki EPP i daju sitne nekvalitetne plodove. Njihovi sjemeni zameci brzo ugibaju. Suprotno tome, cvjetovi koji se mogu oprašiti i tri do četiri dana nakon otvaranja, imaju dugi EPP te daju kvalitetniji plod. Dugi efektivni period oprašivanja zapravo omogućuje da se u plodnici cvijeta oplodi što je više moguće sjemenih zametaka. Ukoliko se u plodu nalazi dovoljan broj oplođenih sjemenih zametaka, sjemenki, to će i giberelinsko – auksinska (hormoni rasta) informacija o načinu i veličini razvoja ploda biti jača i izraženija. U plodu jabuke ponekad se može naći i do sedam sjemenki.

Kako u praksi možemo utjecati na povećanje efektivnog perioda oprašivanja kod cvjetova jabuke? Najvažnije je omogućiti cvjetnom pupu za narednu godinu da već u ovoj ima što je moguće dulji i kvalitetniji razvoj. Na kvalitetniji EPP cvijeta utječu:

  • Pravilan rez i balans uroda za svaku godinu
  • Količina cvjetova i urod u ovoj godini
  • Vrijeme prorjeđivanja količine uroda
  • Bujnost stabla i pravovremeni prestanak rasta jednogodišnjih mladica.
  • Optimalna izloženost mjesta nastajanja cvjetnih pupova sunčevoj svjetlosti.
  • Period po berbi nakon rasterećenja voćke od plodova
  • Dovoljno skupljanje sume inaktivnih temperatura

Jedan od zadataka svake zimske rezidbe je osiguranje ravnomjerne količine uroda svake godine. U godini kada voćka prerodi, veliko je opterećenje plodova te ostaje vrlo malo energije za stvaranje cvjetnih pupova za narednu godinu. Stoga je osnova svake rezidbe ostavljanje približno jednakog broja starog rodnog drveta, dvogodišnjeg rodnog drveta za urod, te jednogodišnjih grana (bez cvjetnih pupova) za pripremu za narednu godinu. Već je više puta bilo napomenuto kako je od velike važnosti da se urod tekuće godine pravilno prorijedi u roku od 20-30 dana po završenoj cvatnji. U tom slučaju ostaje dovoljno hranjiva i energije, a opada koncentracija giberelina, što omogućuje dug i pravilan razvoj cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje tijekom lipnja i srpnja više ne može doprinijeti otklanjanju alternativne rodnosti.

Na dvogodišnjem dijelu grane razvili su se najkvalitetniji cvjetni pupovi sa velikim EPP

Na umjereno bujnom prošlogodišnjem rastu (jednogodišnje grane 20-40 cm), već dvadesetak dana po cvatnji voćnjaka otpočinje razvoj cvjetnih pupova za iduću vegetaciju. Kako su iste opterećene samo rodom na terminalnom pupu, imaju dovoljno hranjiva i energije da do pada lišća diferenciraju cvjetne pupove sa visokim EPP. Ukoliko se rast jednogodišnjih mladica zbog povećane bujnosti produži (u nekim slučajevima i do kraja kolovoza), ostaje manje hranjiva i energije za pravilnu diferencijaciju cvjetnih pupova na prošlogodišnjem rastu. Zabilježeni su i slučajevi kod Golden Deliciousa kada je u godini velikog uroda i bujnog produljenog rasta jednogodišnjih grana započelo samo prividno formiranje cvjetnih pupova na prošlogodišnjim granama. Velika većina ovih pupova nije uopće cvala narednog proljeća.

Diferencijacija cvjetnih pupova uzduž jednogodišnje grane sa slabim EPP

U pravilno ishranjenom, orezanom i opterećenom voćnjaku rast jednogodišnjih mladica završava krajem lipnja i početkom srpnja. Tada se prvo zatvara terminalni pup te se u njemu prvo počinje stvarati funkcionalni cvjetni pup za narednu godinu. Uslijed umjerenog uroda i umjerene koncentracije gibrelina iz sjemenki, ne dolazi do formiranja slabih cvjetnih pupova uzduž novo naraslih mladica ili je tek neznatno. Ovakvo stanje je normalno i poželjno.

Ukoliko je na stablu urod vrlo mali, koncentracija giberelina je mala pošto nema plodova i sjemenki, a ostaje višak i hranjiva i energije. Nakon završetka rasta i zatvaranja terminalnog pupa, ostaje vrlo mnogo vremena i hranjiva, pa razvoj slabih cvjetnih pupova otpočinje i uzduž novo narasle mladice što je nepoželjno. Skraćeni razvoj vremenskog perioda razvoja cvjetnih pupova na ovogodišnjim mladicama, granama, utječe i na razlike u kvaliteti EPP u odnosu na kvalitetu cvjetnih pupova na dvogodišnjim granama (prošlogodišnjim) čija je diferencijacija otpočela gotovo dva mjeseca prije. Tretiranje Regalisom i sl. u nerodnoj godini može smanjiti bujnost i duljinu internodija, no najčešće uzrokuje i stvaranje cvjetova na jednogodišnjim granama te time voćnjak ulazi u alternativu. Jednogodišnje grane i grančice imaju tanki presjek grane (provodnih snopova), premalu lisnu površinu, cvjetovi slabi EPP da bi mogli zadovoljavajuće ishraniti plodove na njima.

Ovog proljeća, u Međimurju se po tome ističe sorta Braeburn, a nije rijedak slučaj i na ostalim sortama.

Tijekom 2020. godine u alternativno prerodnoj godini kod Golden Deliciousa veliki dio cvjetnih pupova na dvogodišnjem i starom drvetu je izmrzao, pa je glavnina uroda ostala sa cvjetova jednogodišnjih grana koji su većinom ostali presitni.

Kako je fotosinteza jedan od glavnih načina dobivanja energije u biljnom svijetu, tada nije problem zaključiti da će samo one grane koje su dovoljno izložene sunčevom svjetlu pravilno diferencirati cvjetne pupove. Stoga je od velike važnosti pravilan izgled stabla u suvremenom nasadu koji mora izgledati poput vitke smreke, sa pravilno izoliranim vrhovima, umjerenom bujnosti koja rezultira rastom novih grana duljine od 20-50 cm cijelom visinom krošnje. Praksa pokazuje kako mlađe rodno drvo bliže provodnici ima cvjetove sa većim EPP. Stoga je osnovni cilj svake rezidbe održavanje uske krošnje sa obnovom rodnog drveta što bliže provodnici. Metoda kratke rezidbe u tom smislu je prihvatljivija.

Općenito je poznato da su su sorte voćaka ranog datuma berbe u pravilu rodnije te da lakše izbjegavaju alternativu. Jedan od razloga je taj što se berbom rano skinu plodovi te se time energija i hranjiva u nastavku vegetacije mogu preusmjeriti u diferencijaciju cvjetnih pupova. S druge strane postoje sorte, naročito jabuke, koje se beru relativno kasno (Idared, Fuji, Granny Smith, Pink Lady…) kod kojih je vrlo važno pomoći aktivnost listova u periodu nakon berbe folijarnom ishranom na završnim fazama diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu kako bi se utjecalo na povećanje EPP-a.

Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na tzv. inaktivnim temperaturama. Neki voćarski instituti uzimaju sumu temperatura ispod nule, drugi sumu temperatura nižu od 8°C. U tom razdoblju svi hormoni rasta moraju se razgraditi. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stabla kasne sa pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Pitanje je koliko mi imamo utjecaj na klimatske promjene i globalno zatopljivanje?

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Uloga dušika u prihrani lucerne

Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske usjeve koja se dobije po površini od najmanje jedan hektar. U 2021. godini uvjet je i držanje najmanje jednog uvjetnog grla po hektaru.

Sjetva lucerne  na oranici predstavlja početak  proizvodnje kvalitetne voluminozne krme na površini koja bi trebala biti u korištenju nekoliko godina. Iz toga razloga ne treba započinjati sa pripremom za sjetvu lucerne ako nemamo  napravljenu analizu tla na oranici gdje planiramo proizvodnju. Analiza će nam odrediti da li tlo odgovara za lucernu ili prvo moramo napraviti kalcizaciju, pa tek tada uložiti u sjeme, gnojiva i proizvodnu godinu.

Prinosi krme ovisiti će o količini biljkama pristupačnih hranjiva. Lucerna je veliki potrošač dušika, kalija i kalcija te joj ona moraju biti svake godine na raspolaganju.

Potrebe za hranjivima ovisno o tipu tla uz primijenjeni stajnjak iznosi 70-80kg/ha dušika, 130-160kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalija (Mijatović).

Lucerna je kultura koja ima sposobnost usvajati velike količine dušika iz zraka.

U tome joj pomažu bakterije fiksatori dušika koje se nalaze u tlu, a koje žive u simbiozi na njenom korijenju . Prema istraživanju takva simbioza može godišnje vezati 150 do 250 kg dušika po hektaru.

Međutim bakterije zahtijevaju uglavnom neutralnu pH (6,5-7) reakciju tla. Tla koja su dobre strukture, s većim sadržajem humusa, boljih vodo zračnih odnosa pružaju dobre životne uvjete za rast i razvoj bakterija i raznih mikroorganizama . U takvim tlima za očekivati je da će se na korijenju kroz kraće vrijeme uspostaviti simbioza između korijenja lucerne i bakterija- fiksatora dušika.

Tla niske pH vrijednosti između 4-5 koja se nalaze u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske ne zadovoljavaju uvjete za optimalan rast i razvoj lucerne . U takvom kiselom mediju ne postoji dovoljan broj bakterija koje bi se razvile na korijenju lucerne. Da  bi se uspostavila simbioza između biljke i bakterija treba proći dulje vrijeme.

Zasijani mladi usjev lucerne u porastu može trpjeti radi nedostatka dušika za rast i razvoj.

Usjev to obično pokaže sporim porastom i žućenjem listova.

Foto: Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr

Na pokusnom polju Kmetijskog inštituta Slovenije bio je postavljen gnojidbeni pokus sa :

– negnojenom lucernom,

– lucernom koja je na početku vegetacije pognojena sa 30 kg/ha dušika te iza prvog otkosa 30 kg/ha dušika

– lucernom koja je na početku vegetacije  pognojena sa 60 kg/ha dušika,  te iza  prvog otkosa 60 kg/ha dušika.

Korišteno je sjeme bez nanesenih bakterija i inokulirano sjeme lucerne.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno  je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pri korištenju inokuliranog sjemena nije bilo značajne razlike u prinosu  između negnojene  parcele i  parcela gdje je primijenjeno  dušično gnojivo. To pokazuje važnu ulogu  bakterija u tlu i na korijenu lucerne za usvajanje dušika.

Radi prisutne degradacija naših tala koju prati  narušena struktura tla, smanjena mikrobiološka aktivnost, nizak postotak humusa u tlu za preporučiti je gnojidbu lucerne s dušikom početkom vegetacije.

Izvor:  časopis „Naše travinje“ 2016. godine

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.