MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Savjet

Pčelarstvo, Savjet, Vijest

Informacije za pčelare

Poštovane pčelarke i pčelari,

 

Seljenje pčelinjih zajednica na medonosno-peludne paše trenutno nije zabranjeno u Republici Hrvatskoj. Također, ne odgađa se provedba mjera propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovom financiranju (NN 7/20) kod premještanja živih životinja između gospodarstva, na zahtjev vlasnika.

 

Prije selidbe pčelar će kontaktirati nadležnog veterinara u mjestu gdje mu se nalaze pčelinje zajednice koje želi seliti na novu lokaciju kako bi dobio valjanu Svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje. Kontakt s veterinarom  može se ostvariti telefonski ili putem e-maila i dogovoriti način podizanja Svjedodžbe.

 

1.

Pri tome pčelaru ne treba Propusnica  za kretanje ako se pčelinje zajednice koje namjerava seliti i nadležni veterinar nalaze u njegovom mjestu prebivališta. Kad dobije Svjedodžbu, pčelar će zatražiti Propusnicu od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede (dalje Uprava) https://www.savjetodavna.hr/propusnice/ Pri tome će u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta primjerice Zagreb) i odredišta (primjerice Bjelovar) kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice na novu lokaciju. Pčelar koji već posjeduje Propusnicu od strane Uprave i ima u zahtjevu u rubrici „Razlog“ kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih Propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“  te u rubrici „odredište“ mjesto kamo želi preseliti pčelinje zajednice ne treba ponovo tražiti Propusnicu jer mu ta ista vrijedi i za selidbu pčelinjih zajednica 30 dana od dana izdavanja.

 

2.

Ako se pčelinje zajednice koje pčelar namjerava seliti nalaze izvan mjesta njegovog prebivališta, onda će pčelar zatražiti Propusnicu na slijedećim linkovima (navedeno niže u tekstu) ili može koristiti već izdanu Propusnicu ako u rubrici „Razlog“  ima kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“ te je naveo relaciju polazišta (mjesto prebivališta –primjerice Zagreb) odnosno relacije odredišta gdje su mu trenutno pčelinje zajednice (npr. Gospić) te odredišta kamo želi premjestiti pčelinje zajednice (npr. Sveti Ivan Zelina).

https://www.savjetodavna.hr/2020/03/26/propusnica-za-obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva/

https://www.savjetodavna.hr/propusnice/

 

Ako pčelar nema Propusnicu, ili mu relacije za odredišta za seljenje pčelinjih zajednica u već postojećoj Propusnici ne odgovaraju, onda mora tražiti novu Propusnicu te u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (gdje mu se sada nalaze pčelinje zajednice koje namjerava seliti i novu lokaciju kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice). Primjerice moje mjesto prebivališta je Samobor (u polazište upisujem Samobor). Pčelinje zajednice su mi primjerice u Senju, a želim ih premjestiti u Bašku na Krku. Onda ću u odredište napisati Senj-Baška. Kad pčelar dođe u mjesto gdje mu se nalaze pčelinje zajednice (s odobrenom Propusnicom), odlazi do nadležnog veterinara kojeg je prije telefonski/mailom kontaktirao da mu isti izda Svjedodžbu (prethodno putem maila može dogovoriti preuzimanje Svjedodžbe s veterinarom poštujući  socijalnu distancu i upute Nacionalnog/lokalnog stožera Civilne zaštite). Nakon toga pčelar seli svoje košnice na novu lokaciju (primjerice u Bašku). Po dolasku na novu lokaciju pčelar kontaktira nadležnog veterinara na novoj lokaciji putem telefona ili maila i obavještava ga o svojoj prisutnosti.

 

3.

Ako se nadležni veterinar ne nalazi u mjestu gdje se nalaze pčelinje zajednice koje pčelar želi seliti na novu lokaciju, onda će pčelar u zahtjevu u rubrici „Odredište“ staviti mjesto gdje se nalazi najbliži nadležni veterinar. Primjerice, pčelinje zajednice se nalaze u Senju, ali u slučaju kad tamo ne bi postojala veterinarska stanica i primjerice je najbliža veterinarska stanica u Novom Vinodolskom. U takvim slučajevima pčelar u Zahtjevu u odredište stavlja relaciju Novi Vinodolski (veterinar) – Senj (trenutna lokacija pčelinjih zajednica) – Baška (konačno odredište gdje pčelar želi premjestiti pčelinje zajednice) te kontaktira veterinara u Novom Vinodolskom kako i na koji način će mu veterinar izdati Svjedodžbu. Moram naglasiti da su ovo samo primjeri gradova zbog lakšeg snalaženja u proceduri.

 

4.

Svakako se pčelar prije selidbe mora javiti i nadležnom pašnom povjereniku u mjestu/području gdje želi premjestiti svoje pčelinje zajednice. Ako pašni povjerenik obavlja svoje poslove samo u krugu mjesta prebivališta, nije mu potrebna Propusnica. Međutim, ako pašni povjerenik u obavljanju svojih obveza mora napustiti svoje mjesto prebivališta onda mora imati Propusnicu te će u elektronskom zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (sva mjesta/općine koja se nalaze u zoni djelovanja pašnog povjerenika). Primjerice, polazište je Baška (mjesto prebivališta povjerenika), a odredište su sva mjesta/općine na kojima će djelovati pašni povjerenik (Malinska-Dobrinj-Punat-Omišalj -Vrbnik-Krk).

 

5.

Također, pčelari/poljoprivrednici RH iznad 65 godina mogu dobiti Propusnicu i nije im zabranjeno kretanje. Preporuka da stariji građani ostanu kod kuće  je jedno, a zabrana kretanja je drugo. Izdavanje Propusnica od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede odvija se prema određenoj proceduri. Trenutno imamo izuzetno velik broj upita i Zahtjeva od poljoprivrednika/pčelara i iskreno se nadam da će svaki Zahtjev biti riješen u zadovoljavajućem roku. Također, mi ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija u narednim danima/tjednima ili mjesecima. Može biti da će s vremenom doći do obustave zabrane kretanja izvan mjesta prebivališta ili pak suprotno da će zabrana biti još restriktivnija te da ćemo svi biti u potpunoj karanteni.

 

Molim vas da svi imate dovoljno strpljenja i da shvatite da je danas izrazito zahtjevno organizirati rad pašnih povjerenika i seljenje pčelinjih zajednica na ispašu. Posebice je teško napisati smislenu uputu kad ima mnogo nejasnoća i nedostatnosti u interpretaciji. Također, molim vas da ne zlouporabite izdane Propusnice te se držite svih naputaka o socijalnoj distanci i higijeni od strane Nacionalnog i lokalnih stožera Civilne zaštite.

Na vrijeme ćemo izvještavati pčelare o promjenama putem web stranice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

https://www.savjetodavna.hr/  odnosno Hrvatskog pčelarskog saveza http://www.csprog.net/whps/php/novosti.php

 

Iskren pozdrav i čuvajte se,

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet

voditelj odjela za savjetovanje u pčelarstvu

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske

zlatko.tomljanovic@mps.hr

 

 

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Preporuka : Zaštite voćke od mogućih proljetnih mrazeva  

Proljetni mrazevi nisu neuobičajena pojava u kontinentalnom području RH. Obzirom na objavljenu osmodnevnu vremensku prognozu Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), početkom sljedećeg tjedna noću i u jutarnjim satima očekuju se temperature ispod 0 ºC, što stvara realnu pretpostavku za pojavu mrazeva.

Stoga, ako se voćnjak nasad nalazi na rizičnom području, na kome su mogući rjeđi ili češći proljetni mrazevi, treba djelovati preventivno. Obzirom da voćke još nemaju razvijenu lisnu masu, tretiranje nasada antistresnim pripravcima na bazi aminokiselina (biostimulatori), kao što su Drin, Protifert, Fitoalgen, Poly-amin, Trainer, Algovital i sl. neće rezultirati očekivanom zaštitom od mraza.

Voćnjak je moguće obraniti od proljetnog mraza tako da se podigne temperatura zraka u nasadu, što se može postići korištenjem traktora i vučenog priključnog transportnog grijača tzv. „heatera“ ili Frostbustera. Postoje i domaći proizvođači takvih grijača za tu namjenu. Ti grijači stvaraju topli zrak, kojeg ispuštaju na stranu ili unazad, za što koriste različite energente (plin, benzin, nafta…..). Pri tome traktor treba kružiti voćnjakom, ulazeći u redove, vodeći računa o tome da prilikom prohoda međureda isti bude što prije ponovljen.

Najbolji i najučinkovitiji način zaštite voćaka od mraza je kišenje rasprskivačima tzv. antifrost sustav, koji se pokazao kao najpouzdaniji i najisplativiji način smanjivanja ili ublažavanja mraza, naročito u vrijeme cvatnje voćaka. Taj sustav može biti stacionaran (sastoji se od dovoljno velikog rezervoara vode, jake pumpe, sustava cjevovoda i dizni) ili može biti mobilan. Prska se od pojave mraza vodom pomoću atomizera i traktora, no jedan traktor je limitiran za određenu površinu pa je potreban veći broj traktora i atomizera, najčešće vučenih, i to od najmanje 1000 litara zapremine. Ne prska se svaki red kao prilikom zaštite protiv bolesti, nego se redovi preskaču pa se prska prvi, sedmi, jedanaesti, četrnaesti, drugi, peti, deveti, petnaesti…itd., kako bi se u malom vremenu pokrila što je moguće veća površina.

 

Savjet, Vijest, Zaštita bilja

TRSOVI KUKULJIČARI (Sinoxylon perforans Schrk., S. sexdentatum Ol., Psoa viennensis Hrbst.)

Pojava trsovih kukuljičara  vinogradari najčešće primjećuju prilikom rezidbe kada uočavaju bušotine i male okrugle otvore na rozgvi.

Trsovi kukuljičari pripadaju u por. Bostrychidae, Coleoptera. Kornjaši su valjkastog oblika tijela, veličina 6 -7,5 mm, crno-smeđe boje sa svjetlijim prednjim krilima. Osim vinove loze napada šumsko drveće kao što su joha, breza, te voćne vrste: maslina, breskva, rogač, smokva.

U bušotinama kornjaš odlaže jaja iz kojih se razvija ličinka koja cijeli život provodi u  unutrašnjosti rozgve.

Foto 1. Synoxilon perforans (https://commons.wikimedia.org/wiki)

Foto 2. S. sexdentatum (antropocene.it/en/synoxilon sexdentatum)

Njihova prisutnost u nasadima teško se primjećuju jer žive sakriveni u rozgvi, pa se oštećenja često pripisuju drugim uzročnicima. U vinogradu se napad primjećuje po sušenju rozgve i propadanju trsa jer  štetnik radeći bušotine u rozgvi  oštećuje provodne snopove.  (Foto 2 i 3). Bušotine se obično nalaze na bazi rozgve, na mjestu izbijanja iz starijeg drveta.

Foto.2 Bušotine na rozgvi (V. Bradić)

Foto 3. (V. Bradić)

 

Osim navedenih štetnika na vinovoj lozi može se pojaviti i ličinke vrste Psoa viennensis Hrbst. (Foto 3).

Odrasli kornjaš dug je 7-11 mm, ima crni nadvratni štit i crveno- smeđe pokrilje. Javlja se ljeti kada odlaže jaja blizu pupova. Ličinke se ubušuju u izboje gdje se kukulje i prezimljuju. Odrasli izlaze krajem travnja.

Foto 3. Psoa viennensis (https://www.biolib.cz)

 

Kemijsko suzbijanje trsovih kukuljičara  je otežano budući cijeli životni vijek provode unutar rozgve.

Kod niske zaraze potrebno je rozgvu odrezati i spaliti.

 

Vesna Bradić, dipl.inž.agr.

Edukacija, Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Pokazna rezidba električnim škarama u Metkoviću

U ponedjeljak, 09.03.2020. u Metkoviću, u masliniku OPG-a Veraja Luka na predjelu Koševo održana je demonstracijska aktivnost rezidbe maslina. Održali su je pred 20-ak poljoprivrednika zainteresiranih za ovu tematiku djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, PJ Dubrovnik.

Maslinarima su dalje kroz demonstracijsku aktivnost prezentirani principi rezidbe maslina na rod, na pomlađivanje te regeneraciju stabala. Prikazano je i formiranje uzgojnog oblika polikonična vaza na mladoj maslini, način prstenovanja maslina, izolacija vrhova, sanitarni rez,… Istaknuta je važnost rezidbe kao jedne od presudnih agrotehničkih mjera za uspješnu maslinarsku proizvodnju. Stalno stvaranje rodnog potencijala uz istovremeno minimaliziranje uvjeta za stvaranje bolesti i zadržavanje štetnika upravo je ono što čini razliku u konačnom uspjehu proizvodnje.

 

 

Radionica je u ovom masliniku održavana i proteklih godina pa maslinari mogu pratiti razvoj pojedinih stabala.

Da bi izbjegli prijenos bakterijskog raka masline istaknuta je važnost dezinfekcije radnog alata sa 70% etanolom ili nekim drugim adekvatnim dezinfekcijskim sredstvom. Nakon obavljene rezidbe bilo bi uputno obaviti zaštitu maslina protiv uzročnika bolesti paunovog oka (Spilocaea oleaginea) i raka masline (Pseudomonas savastanoi).

 

 

Cilj rezidbe je postizanje redovne rodnosti koja će imati optimalnu količinu i kvalitetu ploda.

 

 

Frano Mihlinić, mag. ing. agr.

Viši stručni savjetnik

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jabučni cvjetar (Anthonomus pomorum)

Štetnik čije se štete manifestiraju u izgrizanju cvjetnih pupova i to tučkova i prašnika te taj pup ne procvjeta (foto. 1.) u nasadima jabuka.

Foto. 1. (Đ. Kšenek)

Jabučni cvjetar pripada u porodicu  pipa-Curculionidae i to u dugorilaše. Štetnik ima jednu generaciju godišnje. Odrasli kukac je dugačak od 4,5 do 5 mm. Smeđe je boje s po jednom kosom svjetlom prugom na pokrilju. Pruge na oba pokrilja čine široko otvoreno slovo V (foto. 2).

Foto. 2. (http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/zastita-vocnjaka/zastita-jabuke/stenici-jabuke/jabucni-cvjetar)

Pojavljuje se rano u proljeće samo u  nasadima jabuka u blizini šume. Odrasli kukci izlaze sa skrovitih mjesta prezimljenja, to je kada srednje dnevne temperature prelaze 10°C te  počinju izgrizati pupove koji imaju vidljivu rupicu iz koje izlaz sluzava tekućina. Odlažu jaja u često jedva vidljive cvjetne pupove (razvojni stadij jabuke C2 do D). Jedna ženka dnevno odloži samo jedno jaje, ali ukupno 10-30. Ličinke se razviju iz jaja nakon 5-10 dana. Ličinke su bijele s crnom glavom, izgrizaju unutarnje dijelove cvijeta tučak i prašnike (foto. 3), pa napadnuti cvjetovi ne daju plod, a tijekom cvatnje napad cvjetara lako se prepoznajue po osušenim laticama (foto. 4). Ličinke se hrane u cvjetnom pupu 14-25 dana, kukulje se i vrši  preobrazba u imago koji ide na prezimljenje.

Foto. 3. (Đ. Kšenek)

Foto.4. (Đ. Kšenek)

Kada je cvatnja jabuka manje obilna ili kada su uvjeti oplodnje manje povoljni te kada vizualnim pregledom voćke na jednom stablu ima više od 3 imaga cvjetara, smatra se da je potrebno provesti njegovo suzbijanje ili kada se na 100 pregledanih cvjetova pronađe najmanje 15 uboda. Potrebe suzbijanja ovog štetnika jabuke može se procijeniti prema intenzitetu šteta iz prošle vegetacijske sezone! Često se ne treba tretirati cijeli nasad jabuka nego nekoliko reda nasada jabuka do šume.

Prema podacima Fitosanitarnog informacijskog sustava registraciju za suzbijanje ovog nametnika jabuke imaju mineralna ulja (Bijelo Ulje EC, Mineralno svjetlo ulje EC),te piretroid (Decis 2,5 EC i  Poleci Plus). Mineralna ulja sama iz prakse govore da njihova primjena nije dovoljno djelotvorna. Preporučujemo primjenu dozvoljenih insekticida u slučaju kritičnog broja na rubne redove nasada jabuka gdje imago cvjetara prelazi kritičnu brojku.

Proizvođače jabuka upućujemo na praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava( FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede radi promijene u registraciji sredstava za zaštitu bilja.

Đurđica Kšenek, dipl.ing.agr.

Ratarstvo, Savjet

Uzimanje uzoraka tla u Metkoviću

Dana 5.3.2020. djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, PJ Dubrovnik, održali su demonstracijsku aktivnost uzimanja uzoraka tla za analizu, kao prvu u nizu demonstracija na tu temu. Demonstracijski prikaz je napravljen u Metkoviću na PG „Obrt Kaleb“- lokalitet Vrbovci u višegodišnjem nasadu mandarina.

Zainteresirani poljoprivrednici su kroz teorijski uvod dobili sve informacije oko zakonskih obveza te su upoznati koju metodu uzorkovanja izabrati  obzirom na tip proizvodnje i obilježja tla i parcela. Poljoprivrednike se upoznalo s metodologijom uzimanja uzoraka tla nakon čega su djelatnici Uprave demonstrirali ispravan način uzimanja uzoraka tla u višegodišnjem nasadu s adekvatnim alatima: sondom za tlo i štihačom.  Posebno je pojašnjena važnost uzimanja većeg broja poduzoraka s parcele kako bi se dobio reprezentativan uzorak za analizu. Ukazana je važnost pravilnog obilježavanja uzoraka i  GPS lociranje parcele. Po završetku poljoprivrednicima su podijeljeni obrasci i adrese ovlaštenih laboratorija za analizu tla.

Nakon iscrpnog prikaza i niza pitanja, u raspravi su poljoprivrednici istaknuli da shvaćaju važnost analize tla, posebno jer se radi o površinama na kojima je intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Kako bi postigli visoke prinose i dobru kvalitetu plodova potrebno je provesti balansiranu gnojidbu temeljenu na preporukama kojima je prethodila analiza tla.

Ante Mijić, dipl. ing. agr.
Viši stručni savjetnik

Ratarstvo, Savjet

Vrijeme i načini prihrane pšenice

Vrijeme prihrane treba biti usklađeno sa stanjem odnosno kondicijom usjeva, etapama organogeneze i agroekološkim uvjetima, što se može utvrditi fenološkim opažanjima u polju.

Učinkovita prihrana dušikom treba biti izvedena prema trenutnom stanju biljaka, stadiju razvoja, raspoloživosti dušika u tlu, mogućnostima njegovog usvajanja, ali i o vremenskim uvjetima. Preuranjena prva dušična prihrana ozimih žita neprihvatljiva je iz ekonomskih i ekoloških razloga i to zbog gubitka nitratnog dušika iz zone korijena ispiranjem.

Prihrana NPK gnojivima odnosno fosforom i kalijem se ne preporuča zbog njihovog neznatnog premještanja u dubinu pa hranjiva ostaju na površini, a ne u zoni korijenja. Za postizanje visokih prinosa potrebna je izbalansirana ishrana svim potrebnim hranivima.

S prvom prihranom kreće se  u trenutku proljetnog kretanja vegetacije odnosno kada se dnevne temperature ustale na 10ºC. Tada započinje brži porast nadzemne mase.  Biljke iz porodice trava kreću s vegetacijom kada su temperature tla na 5ºC. Prva prihrana obavlja se u fazi početka busanja, najčešće sredinom ili krajem veljače. U toj fazi rasta pšenica obično ima razvijena 3-4 lista. Važnost prve prihrane je formiranje većeg broja izboja u busu iz kojih će se razviti produktivne vlati. Za prvu prihranu preporuča se dodati 40-60 kg/ha čistog dušika što odgovara količini 150-220 kg/ha KAN-a.

Druga prihrana obavlja se u početku vlatanja. Pšenica tada prolazi kroz III i IV etapu organogeneze, dolazi do izduživanja konusa rasta, stvaranja klasnog vretena i začetka formiranja klasića. Taj trenutak određuje se na temelju stanja razvoja usjeva pšenice (bez obzira na kalendar radova), odnosno kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (~2 cm).U drugoj prihrani preporučuje se prihrana  sa 30-50 kg/ha čistog dušika što odgovara 110-150 kg/ha KAN-a.

Treća prihrana izvodi se početkom klasanja (prije oplodnje) i u ovoj se fazi mogu koristiti otopine UAN-a ili UREE. Ukoliko se koristi otopina UREE može se koristiti 20 postotna otopina, a ukoliko se koristi otopina UAN-a tada se koristi 80 litara UAN-a otopljenog u 120 litara vode za 1 ha. Pri tome treba uzeti u obzir vremenske uvjete za vrijeme tretiranja, osjetljivost sorte, položaj lista i vrijeme primjene (pred večer ili u večernjim satima) zbog moguće pojave ožegotina na gornjim listovima. Ova prihrana ima malo značenje za visinu prinosa, ali utječe na porast hektolitarske mase i veći sadržaj proteina u zrnu.

 

                                                                                                                                                                 Danijela Glavica-Tominić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Demonstracija rezidbe električnim škarama

Dana 22. veljače 2020. godine održan je demonstracijski prikaz zimske rezidbe voćaka električnim škarama na voćnjaku franjevačke crkve Marijinog uznesenja u Samoboru.

U voćnjaku je posađeno više različitih voćnih vrsta te je bio idealan za prikaz zimske rezidbe. Proizvođači su mogli vidjeti rezidbu jabuke, kruške, šljive i breskve.

Od alata koristile su se velike i male voćarske škare, ručna pila, električne škare te električna pila za drvo

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa. Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

Zimska se rezidba provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

  • prorjeđivanje
  • prikraćivanje
  • savijanje grana

    Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane. Ovom mjerom se sprječava zasjenjivanje unutrašnjosti krošnje.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

    Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

    Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

U voćnjaku se okupilo 20-ak proizvođača koji su i aktivno sudjelovali u rezidbi postavljajući pitanja, a neki su se i sami okušali u istoj.

Tijekom rezidbe dati su savjeti o zaštiti voćaka.

 

Marijan Mavračić, dipl. ing. agr.
Ana Posedi, dipl. ing. agr.
Mr.sc. Zvonimir Vukov

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ O UPRAVLJANJU MESNIM PAŠNIM GOVEDARSTVOM

Iako su u Lici prošle godine održana dva demonstracijska događaja, realiziran je još jedan pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“. Održan je 18. veljače 2020. u Općini Donji Lapac, Ličko-senjska županija u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

 

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo. Središnji dio događaja bilo je izlaganje o najčešćim pogreškama u pašnom govedarstvu iz prakse.

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. Cilj ovog događaja bio je ukazati uzgajivačima na pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području Rodoljub Džakula (Sjeverovec, Sisačko-moslavačka županija) prikazao je upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3