MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Savjet

Dopunske djelatnosti, Prerada, Savjet, Stočarstvo, Svinjogojstvo

Tradicionalno kolinje na gospodarstvima – propisi i obveze posjednika

U razdoblju koje je pred nama, podsjećamo vas na propise i obveze vezane uz svinjokolju. Klanje životinja na vlastitom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj odnosno tzv. tradicionalno kolinje, dozvoljeno je na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju te u odobrenim objektima – klaonicama. Ukoliko se svinje kolju na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju, lokacija mora biti registrirana sukladno Uredbi o zdravlju životinja (2016/429) prema kojoj sve lokacije odnosno gospodarstva (farme) na kojima se drže svinje bez obzira na njihov broj moraju biti registrirana. Svinje se mogu premještati isključivo s registriranih gospodarstva i to na druga registrirana gospodarstva, odobrene objekte ili klaonice te svaku pošiljku svinja mora pratiti propisana dokumentacija – svjedodžba o zdravstvenom stanju životinje koju izdaje ovlašteni veterinar i putni list koji izdaje posjednik (prodavatelj). Svako premještanje svinja mora se evidentirati u bazi podataka. Nije dozvoljeno premještanje svinja na lokacije koje nisu registrirane. Za sve informacije posjednici se mogu obratiti u ovlaštenu veterinarsku organizaciju.

Sukladno Naredbi o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 28/21) gospodarstva na kojima se drže svinje moraju biti kategorizirana u odnosu na biosigurnost. Klanje svinja na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju dozvoljeno je bez ograničenja na svim gospodarstvima na kojima je razina biosigurnosti procijenjena kao zadovoljavajuća – gospodarstva  kategorije 2, 3 i 4.

Sukladno članku 3. stavku 3. Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 28/21), na gospodarstvima procijenjenim kao nezadovoljavajuća – gospodarstva  kategorije 1, klanje na vlastitom domaćinstvu moguće je tek po odobrenju ovlaštenog veterinara nakon provedenog kliničkog pregleda svinja. Klanje svinja za osobnu potrošnju posjednici su dužni najaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji najmanje 3 (tri) dana prije klanja. Klinički pregled vrijedi 7 (sedam) dana. Predmetna mjera dio je paketa preventivnih mjera protiv afričke svinjske kuge te je usmjerena podizanju svijesti o ovoj bolesti i unaprjeđenju razine biosigurnosti na gospodarstvima na kojima se drže svinje. Svaki posjednik svinja koji je unaprijedio razinu biosigurnosti može zatražiti nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju provedbu ponovne kategorizacije svojeg gospodarstva kako bi gospodarstvo prešlo u višu kategoriju (članak 2. stavak 3. Naredbe) te time za njega prestaje obveza provedbe kliničkih pregleda svinja prije klanja za osobnu potrošnju. Troškovi provedbe mjera biosigurnosti te troškove kliničkih pregleda i ponovne kategorizacije snose posjednici svinja.

Odlukom ministrice (KLASA: 322-02119-01145, URBROJ: 525-10/0541-19-2) određene su cijene kliničkih pregleda i kategorizacije. Cijena kliničkog pregleda ovisi o broju svinja na gospodarstvu:

  • 180,00 kuna gospodarstva s 1-10 svinja
  • 750,00 kuna gospodarstva s 11-100 svinja
  • 500,00 kuna gospodarstva sa 101 i više svinja.

Visoke cijene kliničkih pregleda trebale bi posjednike potaknuti na podizanje razine biosigurnosti. Ponovna kategorizacija po zahtjevu posjednika plaća se 285,00 kn. U navedene cijene uključen je PDV.

Iznimno, za posjednike koji su prošli edukaciju o biosigurnosti i koji prilože potvrdu o istome, ponovna kategorizacija financira se iz Državnog proračuna.

Posjednike podsjećamo i na obavezu pregleda svinja zaklanih za osobnu potrošnju na trihinelu sukladno Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu i to na uzorku ošita uzetom s trupa svake zaklane svinje. Uzorak uzima posjednik, a pretragu na trihinelu provode ovlaštene veterinarske organizacije.

 

Hortikultura, Savjet, Vijest

Vrijeme rezidbe jabuka

Kada rezidbu jabuke povezujemo s određenim fenofazama tijekom godišnjeg ciklusa (zimski rez, ljetni rez), uvijek moramo razmišljati o tome da li čuvamo energiju stvorenu procesima fotosinteze u listovima, granama, ili je odbacujemo. Isto vrijedi kad se radi o zimskom rezu ili ljetnom rezu.

Rezidba se najčešće obavlja tijekom zimskih mjeseci kada voćka miruje. Hranjiva su se povukla u drvenaste dijelove, u grane, u deblo i u dijelove korjenova sustava zadužene za čuvanje hranjiva tijekom mirovanja.

Krenimo sa periodom nakon berbe plodova. Nakon berbe listovi nastavljaju stvarati produkte fotosinteze, stablo je oslobođeno plodova kao velikih potrošača. U ovoj fazi odvija se i završna diferencijaciju cvjetnih pupova za narednu godinu i priprema samu krošnju i drvo za zimski odmor. Dapače, tek sad, kad je stablo oslobođeno plodova kao velikih potrošača, može si „dozvoliti“ da akumulira nešto energije i za sebe. U listopadnim biljkama, voćkama, stablu jabuke, razina rezervi ugljikohidrata varira tijekom sezone rasta. Rezerve su uglavnom niske tijekom razdoblja cvatnje i početka diobe staničja mladih plodova, a visoke u tijeku berbe plodova. Akumulacija ugljikohidrata za naredno proljeće odvija se uglavnom nakon berbe pa sve do razdoblja pada lišća. Najvažniji razlog uskladištenja fotosintezom stvorenih ugljikohidrata po berbi je opskrba voćke energijom za narednu godinu na početku ciklusa rasta, kada se istovremeno događa rast vegetativnih i reproduktivnih organa, cvatnja, čak i rast korijena, a nema još dovoljno lisne površine. Vrste i sorte koje rano dozore, rano se oberu, imaju do pada lišća period akumulacije znatno dulji od kasnih sorata, pa mogu i značajno više nakupiti asimilata i pripremiti rodno drvo za narednu sezonu. Razne bolesti ili fiziološki stresovi (marsonina, čađava krastavost, fiziološka defolijacija…) koji se javljaju na kraju vegetacijskog ciklusa, a smanjuju lisnu površinu, kao i jako uklanjanje lišća rezidbom pred berbu (s ciljem bolje obojenosti plodova) mogu smanjiti skladištenje rezervi u višegodišnjim organima i negativno utjecati na kvalitetu kretanja vegetacije, bujnost, cvatnju u sljedećem ciklusu. Također, kasne sorte koje se kasno beru imaju i kraći period na akumulaciji hranjiva za narednu godinu (Idared, Granny, Crisp Pink…) te u prerodnim godinama ne mogu stvoriti dovoljno rezervi, pa je najčešće potreba i folijarna prihrana nakon obavljene berbe.

 

  1. REZIDBA U POČETKU OPADANJA LIŠĆA. Činjenicu da se nakon berbe u listovima stvaraju i nakupljaju hranjiva koje voćka sprema za rezerve za narednu vegetaciju možemo iskoristiti da pokušamo smanjiti bujnost prebujnih dijelova nasada. Rezidbom vodopija i rezidbom u sistemu izolacije vrha provodnice odbacujemo dijelove vrhova dok su u njima još hranjiva (i lisna masa na njima) te time  pomalo „oslabimo“ stablo za narednu vegetaciju. Na ovaj način možemo djelomično i produžiti vremenski period rezidbe, što je od velike važnosti kad nedostaje rezača.

Također, rezidbu nakon berbe možemo započeti na sortama i dijelovima nasada koji su imali vrlo mali urod u protekloj vegetaciji, te su stvorile dovoljne rezerve tijekom vegetacije i ishranile nove cvjetne pupove.

Stabla koja su bila vrlo rodna, trebala bi nakon berbe dobiti folijarnu prihranu, isto tako i što ranije dok je tlo toplo jesenski dio gnojidbe. Bolje je da se rast korijena odvija u jesen, a ne u proljeće kad je u konkurenciji sa rastom i cvatnjom. S rezidbom nakon vrlo rodne godine bi trebalo pričekati da svo lišće padne i da se sva hranjiva povuku u deblo i dijelove stabla, u kojima se akumuliraju hranjiva tijekom mirovanja, što je oko 15-20 dana po padu lišća.

 

  1. REZIDBA U POČETKU KRETANJA VEGETACIJE Ukoliko režemo jabuku u proljeće kada su sokovi i hranjiva već u granama i u poluotvorenim pupovima, ponovno odbacujemo dio hranjiva i ugljikohidrata koji su se u grane vratili iz korijena i debla te time zapravo otežavamo pravilan razvoj, završnu mikro diferencijaciju unutar cvjetnih pupova, a ponekad i samu cvatnju. Tada odbacujemo i značajan dio auksina, hormona rasta koji se nalaze u terminalnim pupovima, što može biti problematično posebice u nasadima i sortama slabije bujnosti ili kod alternativno vrlo jake cvatnje.

U slučaju jake cvatnje, slabije bujnih stabala, imamo situaciju da energija i hranjiva odlaze u veći broj potrošača, pupova, što donekle usporava proces kretanja, a zatim ista hranjiva koja se već nalaze u granama odbacujemo rezom. Jedini korisni efekt mogao bi biti u zavlačenju vegetacije i odgodi cvatnje. Rezidbom prije kretanja vegetacije smanjili bi broj potrošača, energija i hranjiva bi se preusmjerili u manji broj ostavljenih što znači bolju ishranjenost ostavljenoga. Stoga bi se takvi dijelovi voćnjaka (slabo bujni i vrlo rodni) trebali orezivati u periodu dubokog mirovanja.

 

  1. REZIDBA U PERIODU MIROVANJA Kada su sva hranjiva uskladištena u deblu i korijenu, u periodu (prosinac – veljača) nema odbacivanja hranjiva i stvorenih ugljikohidrata. Rezidbom reguliramo samo odnos jačine korijena i za tu jačinu korijena potreban broj pupova, odnosno grana. Jakom rezidbom smanjujemo broj pupova – potrošača, a time i povećavamo bujnost po ostavljenom pupu. Slabom rezidbom ostavljamo više pupova, dakle više potrošača, pa time i smanjujemo bujnost po pupu. Ukoliko je potrebno pojačati bujnost, snižavamo nešto visinu stabla prevođenjem na novi vrh i povratno prikraćujemo, uz naravno pojačanu gnojidbu. Ukoliko je stablo prebujno, rezidba mora biti umjerenija, a gnojidba smanjena. Kako ovom rezidbom najviše utječemo na očuvanje uskladištenih hranjiva, ona je od velike važnosti nasade u redovnoj rodnosti, slabije bujne sorte, slabije dijelove nasada, slabo bujne voćnjake…

 

Ukoliko smo upoznati sa svime navedenim, možemo rezidbu u nasadu organizirati na način da maksimalno iskoristimo uskladištena hranjiva i energiju koju je voćka skupila u periodu nakon berbe do pada listova (ovisno o sorti, bujnosti nasadi, alternativnoj rodnosti, itd.). Na taj ćemo način svaku kategoriju orezati u njoj najpovoljnijem periodu tijekom zimskog mirovanja. Produžiti ćemo si period rezidbe, što također može biti od važnosti.

 

PRIMJER: U nekim ispitivanjima o ovisnosti termina rezidbe kod sorte GALA – od 75 dana pred padom lišća do 20 dana nakon kretanja vegetacije – uočeni su vrlo različiti rezultati. (Greene, D.W. (University of Massachusetts.); Sincuk, J.; Krupa, J.)

  1. Rezidba nekoliko dana nakon početka kretanja pupova, rezultirala je najmanjom krupnoćom ploda.
  2. Rezidba u tijeku zimskog mirovanja imala je najveću krupnoću ploda.
  3. Rezidba prije pada lišća u 2009./2010. izazvala je veću čvrstoću pulpe, veći sadržaj topive suhe tvari, veću titrabilnu kiselost i niži omjer topive suhe tvari / titrabilne kiselosti, u usporedbi s rezidbom tijekom mirovanja.
  4. Među vremenima rezidbe tijekom mirovanja, rezidba 36 dana nakon pada lišća rezultirala je najnižim vrijednostima čvrstoće pulpe i topive suhe tvari.
  5. Rezidba stabala koja su još imala lišće, uglavnom od 46 do 25 dana prije opadanja lišća pokazala je 6-dnevno kašnjenje u bubrenju pupova u sljedećoj godini od stabala orezanih tijekom mirovanja.

Iz navedenog primjera očito je kako vrijeme rezidbe može imati vrlo značajan utjecaj na kvalitetu i svojstva plodova jabuke.

Lišće ovih dana polako opada od sorte do sorte. Red chief, Zlatni delišes, Jonagold… Vrijeme je da si polako napravimo raspored rezidbe uvažavajući bujnost pojedinih redova, pojedine sorte, količinu pupova za narednu godinu, te si na taj način i produljimo period rezidbe za koji je sve teže naći radnu snagu.

 

Adrian Horvat, dipl. ing.

Agroekonomika, Ratarstvo, Savjet

Komparativni pokusi hibrida kukuruza 2019. – 2021. Vukovarsko-srijemska županija

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u suradnji sa svim zainteresiranim tvrtkama koje se bave oplemenjivanjem, sjemenarstvom i distribucijom  kukuruza na području Republike Hrvatske, 2019. godine pokrenula je  zajednički projekt postavljanja  komparativnih pokusa hibrida kukuruza. Pokus je posijan, praćen i analiziran na četiri različite lokacije: Vukovarsko-srijemska županija (OPG Šibalić Marko – Nijemci); Osječko-baranjska županija (Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek); Bjelovarsko Bilogorska županija (OPG Skender Mihael – Nova Ploščica) i Međimurska Županija (OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri).

Tvrtke koje se bave oplemenjivanjem/distribucijom sjemena kukuruza odabrali su hibride kukuruza za pokus. Cilj pokusa je bio praćenje ekonomsko-komercijalnih pokazatelja tri najzastupljenije FAO skupine hibrida na području Republike Hrvatske (FAO 300; FAO 400 i FAO 500), a nakon berbe obavljena je analiza po lokacijama, FAO skupinama, pojedinačnim hibridima po lokaciji, godini i ukupno (prosjek sve 4 lokacije). Metodologija samog pokusa bila je ponavljanje istih hibrida po lokacijama i godinama. Kao što je već navedeno, konačni rezultati analizirani su kroz komercijalnu vrijednost zrna kukuruza sukladno uvjetima otkupnih vrijednosti na tržištu u vrijeme žetve u svakoj pojedinoj godini tijekom provođenja komparativnog pokusa.

 

Ostvareni rezultati pokusa na području Vukovarsko-srijemske županije

Tablični prikazi rezultata pokazuju:

  • Redoslijed hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) svih hibrida u pokusu po godinama (2019.-2021.) uz napomenu da u 2019. godini nisu prikazani hibridi FAO skupine 400 iz razloga velikog odstupanja test hibrida zasijanih u svakoj pojedinoj FAO skupini što je ukazalo na veliku varijabilnost u homogenosti parcele na kojoj su bili zasijani hibridi spomenute FAO skupine
  • Redoslijed hibrida – prosjek sve tri godine koji uključuje isključivo hibride sijane u sve tri godine, a FAO skupinu 400 prosjek koji uključuje 2020. i 2021. godinu. Također se radi o redoslijedu hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti izražene u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) kroz obuhvaćeno razdoblje sjetve pokusa izraženo kao prosjek kroz tri godine
  • Prosječne agroekonomske pokazatelje po FAO skupinama 2019.-2021. godina

 

Rezultati u 2019. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
P9889 18,8 14596 15458 0,72 11130
P9978 16,0 13919 14250 0,76 10830
P0725 17,6 13414 14000 0,74 10360
DKC 5920 15,9 13080 13375 0,76 10165
DKC 5830 17,6 13075 13646 0,74 10098
P0217 16,5 12885 13271 0,75 9953
ANDROMEDA 16,1 12926 13250 0,75 9938
BILBAO 17,3 12902 13417 0,74 9928
P0412 15,8 12728 13000 0,76 9880
MAS 34 B 15,3 12639 12833 0,76 9753
CHORINTOS 15,0 12519 12667 0,77 9753
AJOWAN 16,0 12494 12792 0,76 9722
MAS 56 A 17,4 12466 12979 0,74 9605
LG 31.377 15,9 12122 12396 0,76 9421
KWS Smaragd 16,0 11860 12143 0,76 9229
LG 31.545 20,9 12264 13333 0,69 9200
AKINOM 18,5 12083 12750 0,72 9180
DKC 4943 15,1 11847 12000 0,76 9120
AGRAM 18,6 11930 12604 0,72 9075
OS398 17,5 11711 12208 0,74 9034
KWS Kashmir 15,8 10647 10875 0,76 8265
BC323 15,4 10534 10708 0,76 8138
MAJSTOR 17,3 10277 10688 0,74 7909
JABLAN 15,8 10117 10333 0,76 7853
ZOAN 20,5 10496 11354 0,69 7834
POSAVAC 36 15,5 10112 10292 0,76 7822
KWS Orlando 18,3 10292 10833 0,72 7800
PREMEO 15,3 9090 9229 0,76 7014
VELIMIR 18,2 8640 9083 0,72 6540

 

Rezultati u 2020. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
P9889 15,8 13838 14133 0,81 11448
ANDROMEDA 15,3 13717 13927 0,81 11281
 KWS Kashmir 16,1 12845 13167 0,80 10533
P0725 16,8 12692 13119 0,80 10495
P1241 18,2 12839 13498 0,77 10394
DKC 5068 16,2 12604 12935 0,80 10348
DKC 4943 15,6 12431 12667 0,81 10260
P9911 18,1 12635 13267 0,77 10216
DKC 5830 17,0 12263 12706 0,80 10165
AJOWAN 16,0 12209 12500 0,81 10125
DKC 5182 16,1 12296 12604 0,80 10083
KWS Kapitolis 15,9 12131 12405 0,81 10048
PERSIC 16,0 12116 12405 0,81 10048
P0217 16,0 12088 12376 0,81 10025
MAS 34 B 15,8 12026 12283 0,81 9950
CARIOCA 16,5 11996 12355 0,80 9884
VELIMIR 16,5 11920 12277 0,80 9822
KULAK 15,2 11921 12090 0,81 9793
P9978 15,5 11873 12083 0,81 9788
SMARAGD 16,8 11819 12217 0,80 9773
AKINOM 17,1 11882 12327 0,79 9738
KWS Orlando 16,2 11786 12096 0,80 9677
DKC 5685 17,5 11613 12106 0,79 9564
ZOAN 16,7 11540 11914 0,80 9531
BILBAO 15,9 11296 11551 0,81 9356
LG 31.545 16,0 11283 11551 0,81 9356
KWS Toscano 16,3 11266 11575 0,80 9260
LG 30.500 17,1 11142 11559 0,79 9132
MAS 48 L 17,1 11094 11509 0,79 9092
KWS Kollegas 16,1 10888 11161 0,80 8929
OS 398 16,5 10777 11100 0,80 8880
BC 323 15,9 10561 10800 0,81 8748
MAS 56 A 17,1 10467 10858 0,79 8578
LG 31.388 17,4 10357 10783 0,79 8519
BC 415 17,1 10343 10730 0,79 8476
TOMASOV 15,9 10201 10431 0,81 8449
MAJSTOR 16 10187 10429 0,81 8448
AGRAM 16,2 10280 10550 0,80 8440
POSAVAC 36 15,9 9360 9571 0,81 7752
NSTRUKTOR 16,6 9054 9337 0,80 7469
DELON 16,8 7669 7927 0,80 6342

 

Rezultati u 2021. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
OS 398 12,2 8404 8232 1,80 14818
P9911 13,0 8310 8214 1,80 14786
Kashmir 13,6 8217 8179 1,80 14721
Kapitolis 13,7 7956 7929 1,80 14271
GLORIETT 14,4 8549 8589 1,65 14172
DKC 5092 14,8 8492 8571 1,65 14143
P0412 13,3 7687 7625 1,80 13725
MINERVA 13,5 7580 7536 1,80 13564
DKC 5182 15,2 8205 8321 1,63 13564
AJOWAN 13,4 7570 7518 1,80 13532
LG 31 390 12,8 7568 7464 1,80 13436
KWS Kollegas 13,2 7534 7464 1,80 13436
SMARAGD 12,9 7560 7464 1,80 13436
P9978 12,1 7593 7429 1,80 13371
INCLUSIVE 16,1 8049 8250 1,61 13283
LG 30.500 12,9 7415 7321 1,80 13179
PERSIC 15,6 7799 7946 1,63 12953
DKC 5068 15,7 7789 7946 1,63 12953
TOMASOV 13,4 7193 7143 1,80 12857
P0217 12,3 7193 7054 1,80 12696
FILIGRAN 12,3 7157 7018 1,80 12632
MAS 56 A 14,0 6964 6964 1,80 12536
BC 323 13,4 6869 6821 1,80 12279
KWS Toscano 14,5 7368 7411 1,65 12228
OS 3114 12,2 6928 6786 1,80 12214
LG 31 415 14,0 6786 6786 1,80 12214
P9889 12,6 6715 6607 1,80 11893
DKC 5830 17,5 7075 7375 1,59 11726
DKC 5685 18,1 7040 7393 1,57 11607
DELON 12,2 6563 6429 1,80 11571
LG 31 455 16,7 6953 7179 1,61 11558
ANDROMEDA 15,4 6921 7036 1,63 11468
CAROCA 13,9 6311 6304 1,80 11346
MAS 48 L 13,3 6301 6250 1,80 11250
P0725 13,7 6039 6018 1,80 10832
KWS Orlando 15,2 6550 6643 1,63 10828
LG 31.545 14,6 6437 6482 1,65 10696
BC 442 15,8 6416 6554 1,63 10682
KULAK 12,0 6066 5929 1,80 10671
BILBAO 14,7 6323 6375 1,65 10519
MAS 34 B 12,7 5928 5839 1,80 10511
URBANIX 15,8 6312 6446 1,63 10508
IGNIS 14,2 6129 6143 1,65 10136
MAJSTOR 13,9 5542 5536 1,80 9964
BC 415 14,4 5937 5964 1,65 9841
TWEETOR 16,0 5895 6036 1,63 9838
AKINOM 15,2 5934 6018 1,63 9809
INFINITE 14,9 5778 5839 1,65 9635
VELIMIR 13,4 5107 5071 1,80 9129
AGRAM 13,0 4859 4804 1,80 8646
LAMPARD 17,3 4104 4268 1,59 6786

 

REZULTATI: PROSJEK ZA RAZDOBLJE 2019. – 2021. GODINA

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
P9889 15,7 11716 12066 1,07 12911
P9978 14,5 11128 11254 1,09 12267
ANDROMEDA 15,6 11188 11404 1,07 12203
P0217 14,9 10722 10900 1,09 11881
P0725 16,0 10715 11046 1,07 11819
AJOWAN 15,1 10758 10937 1,07 11702
DKC 5830 17,4 10804 11242 1,04 11692
P9911 15,6 10472 10741 1,07 11492
KWS Kashmir 15,2 10570 10740 1,07 11492
SMARAGD 15,2 10413 10608 1,07 11350
OS 398 15,4 10298 10513 1,07 11249
MAS 34 B 14,6 10198 10319 1,09 11247
DKC 5182 15,7 10251 10463 1,07 11195
BILBAO 16,0 10174 10448 1,07 11179
DKC 5068 16,0 10197 10441 1,07 11172
KWS Kapitolis 14,8 10043 10167 1,09 11082
AKINOM 16,9 9966 10365 1,05 10883
LG 31.545 17,2 9994 10456 1,04 10874
MAS 56 A 16,2 9966 10267 1,05 10781
KWS Orlando 16,6 9543 9857 1,05 10350
BC 323 14,9 9321 9443 1,09 10293
LG 30.500 15,0 9279 9440 1,09 10290
KWS Toscano 15,4 9317 9493 1,07 10158
KWS Kollegas 14,7 9211 9313 1,09 10151
DKC 5685 17,8 9327 9749 1,04 10139
KULAK 14,7 9176 9268 1,09 10102
CARIOCA 15,2 9153 9329 1,07 9982
AGRAM 15,9 9023 9319 1,07 9972
TOMASOV 14,7 8697 8787 1,09 9578
MAJSTOR 15,7 8669 8884 1,07 9506
MAS 48 L 15,2 8698 8880 1,07 9501
VELIMIR 16,0 8556 8811 1,07 9427
BC 415 15,8 8140 8347 1,07 8931
DELON 14,5 7116 7178 1,09 7824

 

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI PO FAO SKUPINAMA

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI 
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 1,12 10578 11847
FAO 400 1,07 9400 10058
FAO 500 1,07 10335 11023
PROSJEK POKUSA 1,09 10014 10871
BRUTO TROŠAK kn/ha 5602,1
NETO DOBIT kn/ha 5268,6
trošak proizvodnje kn/kg 0,56

 

Zaključak:

Na temelju prosječnih agroekonomskih pokazatelja po FAO skupinama (analiza obuhvaća hibride koji su bili zasijani u sve tri godine pokusa u razdoblju 2019. – 2021. godina za 34 hibrida kukuruza) ekonomski najisplativiji pokazali su se hibridi iz FAO skupine 300.  Klimatski uvjeti imaju značajan utjecaj na ukupne prinose u Vukovarsko-srijemskoj županiji i užem području koji pripada okolici Nijemaca što se ekonomski u ovome pokusu najviše odrazilo na hibride iz FAO skupine 400 koji su ostvarili najniži prihod po jedinici površine.  Zaključak dobrim dijelom potvrđuje i prikazana analiza prosjeka po hibridima.

 

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Jelena Đugum, Tatjana Međimurec, Siniša Hrgović, Suzana Pajić, Iva Majhen Vlašićek, Juraj Klarić, Đuro Cerovčec

Mehanizacija, Osvrt, Savjet, Vijest, Zagrebačka, Zanimljivosti

19. natjecanje orača u Zagrebačkoj županiji

U organizaciji Udruge orača Zagrebačke županije, u subotu 16. listopada 2021. godine u Zaprešiću, održano je 19. županijsko natjecanje orača Zagrebačke županije.

Suorganizator natjecanja, koji je novčanom potporom potpomogao ovu manifestaciju, jest Zagrebačka županija – Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo.

Natjecanje je održano na parcelama u Vrbini, Šibice, Zaprešić i uz strogu provedbu mjera Stožera civilne zaštite vezanih za COVID 19.

Na natjecanju je sudjelovalo ukupno sedam natjecatelja – četiri natjecatelja u kategoriji plugova ravnjaka – Goran Kovačić (prvo mjesto), Ivan Gruden (drugo mjesto), Stjepan Fürnkranz (treće mjesto) i Marko Cvetković (četvrto mjesto),  dok su se u kategoriji plugova premetnjaka natjecala trojica natjecatelja – Stjepan Cvetković, (prvo mjesto), Goran Pušić  (drugo mjesto) i Dario Krizmanić (treće mjesto).

Nagrade je natjecateljima dodijelio mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Prema odluci UOZŽ pravo sudjelovanja na državnom natjecanju u oranju 2022. godine  jednoglasnom odlukom Skupštine udruge odlučeno je da će Zagrebačku županiju na idućem državnom natjecanju u oranju zastupati Goran Pušić, prošlogodišnji pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka i Stjepan Cvetković, pobjednik u kategoriji plugova ravnjaka iz 2019. godine.

Ocjenjivanje su, prema Pravilniku svjetskog natjecanja u oranju, obavili certificirani suci Marijan Mavračić, Tomislav Viceban i Luka Jović, a mjeritelji dubine oranja bili su Ljiljana Cvetković i Stefani Cvetković. Voditelj natjecanja i glavni sudac bio je Dario Padro.

Osim priznanja za sudjelovanje svim natjecateljima i diploma za prvoplasirane natjecatelje u obje kategorije, natjecatelji su nagrađeni novčanim nagradama, peharima i nagradama sponzora.

Sponzori natjecanja bili su: Bc Institut d.d., Mauthner d.o.o., Interexport d.o.o. i Gospodarski list.  Grad Zaprešić donirao je majice za sve natjecatelje i sudionike.

Natjecanje su medijski popratili TV Zapad i Mreža TV.

Posebnu zahvalu upućujemo svim članovima Udruge orača Zagrebačke županije koji su svojim radom i trudom  omogućili ovo natjecanje.

Projekt je novčanom potporom potpomognut sredstvima Zagrebačke županije.

 

Udruga orača Zagrebačke županije

Ljekovito i aromatično bilje, Ratarstvo, Savjet

Zlatošipka

Od početka kolovoza pa sve do listopada po zapuštenim površinama, uz riječne nasipe, puteve ili rubove šuma nalazimo zlatnicu (sinonimi su: krkica, štapika, zlatošipka) iz roda Solidago. Solidago je rod cvjetnica iz porodice Asteraceae (glavočike cjevnjače), red Asterales. Rodu pripada 117 poznatih vrsta. Porijeklom su iz Sjeverne Amerike.

Kod nas je najraširenija vrsta Solidago virga-aurea – obična zlatnica koju obično nalazimo po šumama. Obična zlatnica je medonosna biljka. Jedina je autohtona vrsta kod nas. Vrste Solidago canadensis – kanadska zlatošipka i Solidago gigantea – velika zlatnica invazivne su vrste.

 

Obična zlatnica (Solidago virga -aurea)

Trajnica je koja naraste 30 – 100 cm  visine. Ima uspravnu i oblu stabljiku. Listovi su naizmjenični. Donji su jajasti, a gornji kopljasti nazubljenog ruba. Na vrhu stabljike razvija se široko piramidalni cvat metlica koja ima viseće ogranke i izrazito jednostrane cvatove glavice. Promjera su 3-5 mm, unutar njih su jezičasti cvjetovi zlatnožute boje. Plod je smeđa roška duljine 4 mm s papusom čije dlačice su duge 4 mm. Razmnožava se sjemenom. Izrazito je medonosna i ljekovita biljka. Sakuplja se nadzemni dio u vrijeme cvatnje. Cvate od lipnja do listopada. Nalazimo je od nizinskog do brdskog područja na  humusnim, pjeskovitim i slabo ilovastim tlima. Ima i podvrstu Solidago virga-aurea sbsp. alpestris koja nastanjuje planinska područja na pretežito kiselim tlima. Manjeg je habitusa u odnosu na običnu zlatnicu (10-30 cm).

 

Kanadska zlatošipka (Solidago canadensis) – gustocvjetna zlatnica, kudelja u nas je invazivna vrsta koja je porijeklom iz Sjeverne Amerike gdje je rasprostranjena po cijelom kontinentu od Kanade do Meksika. Prvi unos u Evropu je zabilježen 1645. godine, u Englesku gdje je unesena kao ukrasna biljka. Prvi navod u Evropi zabilježen je 1838. u Austriji, a u Hrvatskoj je zabilježena u području Zagreba 1957. godine. Rasprostranjena je po cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj prvenstveno  uz rijeke, a ponegdje i u jadranskoj regiji. Nastanjuje napuštena gospodarstva, površine koje se koriste za povremenu ispašu, puteve uz ograde, travnjake suha i otvorena staništa, šume i sl. Česta je u staništima bogatim dušikom. Ne podnosi zasjenjivanje. Za razliku od vrste Solidago gigantea – velika zlatnica, kanadska zlatošipka ima stabljiku prekrivenu dlačicama i dosegne visinu od 200 cm. Razmnožava se putem podanaka i sitnim plodićima koji se rasprostranjuju vjetrom. Biljka luči spojeve koji smanjuju klijavost autohtonih biljaka  te se na takav način smanjuje biološka raznolikost područja koja je nastanila. Nema podataka o učinkovitim mjerama kontrole širenja ove invazivne vrste.

Velika zlatnica (Solidago gigantea) invazivna je vrsta, trajnica koja naraste 50 – 250 cm. Razmnožava se vegetativno (podanak) i sjemenom. Stabljika je uspravna okruglasta i gola s mnogo jajastih listova oštro nazubljenog ruba.  Cvjetovi su zlatno žute boje skupljeni u metlice koje su smještene s gornje strane savijenih grančica. Cvate od svibnja do rujna. U Evropu je unesena 1758. godine, a u Hrvatskoj se prvi put navodi 1943. godine na Podravskim pijescima i Podravini kao ukrasna biljka . Agresivna je invazivna vrsta koja se proširila na raznolikim staništima  i potisnula autohtone vrste te na taj način uvelike smanjila bio raznolikost.  Zakorovljuje uglavnom zapuštene površine, kanale, razne prometnice, riječne obale, rubove, prosjeke šuma. Uz to se kao glavna korovna vrsta nametnula u ekstenzivnim voćnjacima. Ne voli obrađene površine niti zasjenjivanje. Suzbijanje se vrlo rijetko provodi, a ako se i provodi, onda je to malčiranjem, košnjom, ručnim pljevljenjem, obradom tla ili kemijskim suzbijanjem herbicidima. Bilo je pokušaja biološkog suzbijanja sadnjom samoniklog drveća i grmlja koji stvaraju sjenu na staništu te tako onemogućavaju rast korova. Korijenom luči tvari koje usporavaju rast drugih biljaka. Uz ambroziju, velika zlatnica je najagresivnija invazivna biljka.

 

Rasprostranjena je po cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj uz nekoliko lokacija u sjevernom primorju.

Pčelarima je vrlo zanimljiva velika zlatnica (Solidago gigantea), jer cvate krajem ljeta i u jesen kad nema mnogo izbora pčelinje paše. Boja meda je zlatnožuta do tamnožuta. Kod kristalizacije med ne otvrdne sasvim te ga pčelari smatraju dobrim za zalihe koje pomažu pčelama kod prezimljavanja.

Obična zlatnica (Solidago virgaurea) poznata je u narodnoj medicini kao zlatna trava i ženska vrbovica. Koristila se za liječenje bolesti bubrega i urinarnog trakta te za sprečavanje nastajanja i uklanjanje žučnih kamenaca. Saponin izdvojen iz zlatnice  ima izrazito antimikozno djelovanje. Koristila se za liječenje čireva i ozljeda. Listovi su se stavljali na mjesto ozljeda i uboda insekata. Zlatnica se koristila za bojanje tkanina (bojanje narodnih nošnji).

Sanja Mastelić-Ivić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Prva preporuka – Određivanje tehnološke zrelosti maslina – berba 2021.

STANJE NA TERENU

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za ovogodišnje istraživanje počelo je 20. rujna i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, a prema dosadašnjim iskustvima očekuje se u zadnjoj dekadi mjeseca studenog, ovisno o sorti i području uzgoja maslina.

U ovogodišnjem istraživanju uzorkovanje plodova obavlja u razmacima od 4 – 7 dana na devet lokacija u području uzgoja maslina (zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle). Sorte uključene u praćenje su sorta: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Vegetacijsku godinu 2021. u u maslinarskim regijama Republike Hrvatske obilježila je proljetna hladnoća i suša – kroničnim nedostatkom vode koja je na nekim lokacijama trajala čak od mjeseca svibnja do pred berbu.

Stabla masline u maslinicima koji nisu opremljeni navodnjavanjem/natapanjem bila je izložena stresu te je njen rast i razvoj bio otežan što se odrazilo i na plodove.

U predstojećem vremenu moguće je očekivati naglu promjenu pigmenta masline (zbog nagle promjene temperatura, s toplog na hladnije, niske noćne temperature te ubodi maslinove muhe). Također, sa očekivanom kišom dodatne poteškoće stvarat će i napad štetnika (muhe).

U dolje priloženoj Tablici 1. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline koji će im pomoći pri odluci kad je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima).

Tijekom prošlog tjedna jako jugo i naleti juga izazvali su otpadanje manje broja plodova maslina sa stabala, Većinom su otpali plodovi oštećeni štetnim organizmima (od moljca, svrdlaša i muhe).

Optimalnu tehnološku zrelost do sada je pokazala jedna sorta u jednom uzgojnom području.

Uzimajući u obzir dosadašnje višegodišnje rezultate projekta na području zapadne obala Istre (Južni dio, lokalitet Vodnjan), sorta ISTARSKA BJELICA spremna je za branje!

Za sjeverni dio Istre očekuje se da će optimalan trenutak berbe nastupiti u narednim danima (za otprilike 7 dana). Uzimajući u obzir vremenske uvjete, za sortu ISTARSKA BJELICA, preporučuje se započeti s berbom čim vremenski uvjeti budu pogodni za berbu. Ostale analizirane sorte još uvijek akumuliraju (stvaraju) ulje.

ISTARSKA BJELICA na ovom uzgojnom području spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja za ovu godinu sukladno uvjetima uzgoja u ovoj vegetaciji.

Zaključno, prema mjerenjima izravnom metodom unazad tri godine Istarska bjelica je najranija sorta za berbu u HRVATSKOJ!

Tablica 1. – Rezultati NIR analize plodova maslina 9 maslinarskih uzgojnih područja RH u razdoblju od 20. rujna do 4. listopada 2021.

 

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing. u suradnji sa službenicima Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Ratarstvo, Savjet

Prikaz kultura i smjesa za zelenu gnojidbu kroz demonstracijsku aktivnost

Veliki broj poljoprivrednih gospodarstava čija se proizvodnja  odvija na više od 15 ha ukupno obradivih površina, za potrebe zelene prakse kao ekološki značajne površine koriste površine s postrnim ili zelenim pokrovnim usjevom. Postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi jesu mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu (NN 23/21, 52/21, 67/21 , 72/21 , 97/21). Bilo da se radi o postrnom ili zelenom pokrovnom usjevu oni trebaju biti posijani najkasnije do 20. kolovoza i na oranici moraju ostati do 15. listopada  te se na njima ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji sukladno Uredbi (EZ) br. 834/2007.

U većini slučajeva poljoprivredni proizvođači odlučuju se za sjetvu neke od vrsta iz porodice krstašica (uljna rotkva, gorušica itd.) u kombinaciji s nekom od žitarica, no za popravak strukture tla, smanjenje erozije ili povećanje sadržaja organske tvari ili dušika u tlu potrebno je uzgajati određene smjese različitih vrsta.

Na održanoj demonstracijskoj aktivnosti u petak, 24. rujna 2021. godine u Murskom Središću na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šopar prikazano je jedanaest smjesa s različitim brojem biljnih vrsta u sastavu (od 3-22 biljne vrste iz različitih porodica) i četiri čiste kulture (dlakava grahorica, facelija, bijela gorušica i daikon rotkva). Tijekom demonstracijske aktivnosti demonstratori (mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tatjana Međimurec i Suzana Pajić) upoznali su poljoprivredne proizvođače s važnošću provođenja praksi korisnih za klimu i okoliš, ulogom stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, vremenskim prilikama tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone i primjenom sredstava za zaštitu bilja na temeljima integrirane zaštite bilja u cilju zaštite korisnih organizama. Istaknuti su pozitivni učinci uzgoja biljnih vrsta iz različiti porodica.  Vađenjem svake biljne vrste iz tla jasno je bio vidljiv razvoj korjenovog sustava na tlu čiji pH iznosi 5. Zanimljivo je bilo vidjeti da je većina vrsta iz porodice leguminoza, usprkos niskom pH tla, već započela s razvojem kvržičnih bakterija. Svakako ulaganja u kupovinu ovih smjesa predstavljaju određeni trošak, ali ako se izračuna količina dušika koja ostaje u tlu nakon uzgoja, onda je sve uloženo nadoknađeno (uspoređujući sa cijenom mineralnog dušika), a besplatno nam ostaju sve ostale dobrobiti koje se ovakvim uzgojem mogu primijetiti u tlu.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

IAKS mjere, Ratarstvo, Savjet

Održana demonstracijska aktivnost „Uspostava poljskih traka“

U srijedu, 15. rujna 2021. godine u mjestu Hlebine, u Koprivničko-križevačkoj županiji održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Uspostava poljskih traka“.

Službenici Ministarstva poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

 

 

Ciljana skupina za navedenu edukaciju bili su poljoprivredni proizvođači, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja Mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“, ali i svi ostali zainteresirani. Prisutne poljoprivrednike pozdravila je ravnateljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, a  poljoprivrednici su se tijekom demonstracijske aktivnosti upoznali sa sljedećim temama:

  • Uspostavljanje cvjetnih traka – obavezni uvjeti, razlike između cvjetnih i travnih traka, rokovi sjetve, sastavi smjesa obzirom na rok sjetve i godinu korištenja (Tatjana Međimurec)
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na kukce (Željkica Oštrkapa-Međurečan)
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na tlo (Suzana Pajić)

Zasnovana poljska traka na parceli na kojoj je održana ova demonstracija zasijana je u proljetnom roku sjetve, 2020. godine. Iduće godine potrebno je ponovno posijati cvjetnu traku na istoj površini iste ARKOD parcele. Obavezno je čuvati račune o kupnji sjemena. Kroz fotografije na edukativnom panou prikazane su razlike u botaničkom sastavu kroz godine. Kolegica Oštrkapa-Međurečan upoznala je prisutne o ulozi cvjetne trake, prvenstveno kao staništa za oprašivače ili druge insekte korisne za kontrolu brojnosti štetnika, a kolegica Pajić prikazala je određivanje zbijenosti tla pomoću penetrometra te upozorila na značaj sadržaja organske tvari za život u tlu.

Poljoprivrednici, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja upoznati su i s ostalim obavezama:

  • Voditi evidenciju o provođenju svih radnji na propisanom Obrascu
  • Završiti izobrazbu svake godine tijekom obveznog razdoblja u trajanju od najmanje 6 sati.

Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva svake godine tijekom obveznog razdoblja, u trajanju od najmanje 6 sati.

Ovom prilikom zahvaljujem poljoprivrednom gospodarstvu Tonklin na čijoj je parceli održana ova edukacija.

Edukacija u polju idealna je prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava poljoprivrednih proizvođača. Informacije iz prikupljenih evaluacijskih upitnika potvrđuju da je upravo praktični prikaz uspostavljene poljske trake, rasprava i dobiveni odgovori na postavljena pitanja „na licu mjesta“ te međusobna razmjena iskustava najzanimljiviji dio edukacije.

 

 

 

mr.sc. Tatjana Međimurec

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Održane radionice o Narančinom trnovitom štitastom moljcu

Održane radionice za poljoprivrednike u sklopu provođenja programa posebnog nadzora karantenskog štetnika Narančinog trnovitog štitastog moljca Aleurocanthus spp. u dolini Neretve i Konavlima.

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva i Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište te Hrvatske agencije za poljoprivredu hranu i selo u periodu od 15. – 16.9.2021. godine održane su radionice za proizvođače agruma na području doline Neretve i Konavala o karantenskom štetniku  Narančinom trnovitom štitastom moljcu (Aleurochanthus spiniferus).

Narančin trnoviti štitasti moljac podrijetlom je iz južne Azije. U Europi je prvi put primijećen 2008. godine, a 2018. godine nađen je u mjestu Vitaljina, Dubrovačko-neretvanska županija, u proizvodnom nasadu mandarina. Važno je naglasiti da je to bio prvi pozitivan nalaz štetnika u RH u prirodnom okruženju.

Riječ je o polifagnom štetniku koji napada brojne biljne vrste, a najznačajniji domaćini su biljke iz rodova Citrus (agrumi), Pyrus (kruške ) i Vitis (loze) na kojima štete prave ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika. Izravne štete nastaju sisanjem biljnih sokova na naličju listova, a neizravne izlučivanjem obilne medne rose i naseljavanjem gljiva čađavica zbog kojih plodovi gube tržnu vrijednost.

 

Narančin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus) predstavlja visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, osobito za nasade agruma u dolini Neretve.

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnika na temelju pozitivnih rezultata analiza Ministarstvo poljoprivrede donosi  „Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca –  Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020).

Provođenje mjera radi sprječavanja širenja, suzbijanja i iskorjenjivanja karantenskog štetnog organizma Narančinog trnovitog štitastog moljca (A. spiniferus) propisuje i nadzire Fitosanitarna inspekcija.

Propisane mjere podrazumijevaju uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka te primjenu odgovarajućih kemijskih ili bioloških sredstava za zaštitu bilja.

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika A. spiniferus u nasadu obratite se Sektoru za nadzor poljoprivrede i Fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata Republike Hrvatske ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za zaštitu bilja na sljedeće kontakte:

fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr i 01 2375 100 ili czb@hapih.hr i 01 2311 640.

Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Uklanjanje lišća iz zone grozda kod vinove loze (defolijacija u zoni grožđa)

Pod ovim se pojmom podrazumijeva uklanjanje dijela listova na trsovima koji se po svome položaju nalaze u tzv „zoni grožđa“. Uklanjanje lišća iz zone grožđa izvodi se u kontinentalnoj RH tek nakon pojave „šare grožđa“,  tj. od vremena kada crni kultivari počinju na pokožici svojih bobica iz zelenkastih poprimati roza tonove, dok se kod bijelih kultivara to izvodi nakon što zelena boja na pokožici bobica počinje poprimati svjetlije tonove te postajati polu-prozirna.

Cilj ove operacije je uspostava pojačane prozrake kroz trs u vrijeme intenzivnog dozrijevanja grožđa. Termin uklanjanja može biti od 15. kolovoza (blagdan Velike Gospe) do berbe. Prerano uklanjanje može izazvati ožegotine na lišću pa je nije preporučljivo izvoditi prerano.

 

Ukoliko je smjer radova u vinogradu pravcem sjever-jug, tada se skida dio, a nikako ne sve lišće iz zone grožđa, i to samo sa istočne strane reda. Obično se uklanja 30-40% od ukupne mase lišća, ali samo iz tzv. „zone grožđa“ – i to samo sa jedne strane reda. Zona grožđa je plošni prostor baznog dijela mladica unutar kojeg je raspoređeno grožđe. To je najčešće pojas visine od nekih 25-30 centimetara. Budući da je sunce najjače u vremenu od 13-16 sati, treba izbjegavati defolijaciju sa zapadne strane redova.

Ukoliko pak, smjer redova ide pravcem istok-zapad, tada se skida samo dio lišća iz zone grožđa no ovaj puta samo sa sjeverne strane reda.

Ovim postupkom omogućujemo brže dozrijevanje grožđa, veći doticaj sunčevih zraka na bobice, minimalno i nešto veći sadržaj šećera u grožđu, no najveća vrijednost je u eliminaciji uvjeta za početak truljenja grožđa. Na botrits su posebno osjetljive sorte sa vrlo tankom pokožicom i sorte zbijenih grozdova, pa je ova operacija, premda dobra i za druge kultivare, posebno usmjerena na njih.

Skidanje lišća se može izvoditi na više načina:

  • ručno, ali bez oštroga alata – kako se ne bi oštećivali pupovi potrebni za dogodinu,
  • strojno – upuhavanjem velike količine brzog zraka okomito na red, usmjereno na zonu grožđa,
  • primjenom kemijskih supstanci koje podstiču otkidanje bazalnog dijela peteljke lista od mladica.

Premda se defolijacijom (namjernim skidanjem dijela lišća sa trsova – iz zone grožđa) u nekim godinama i na nekim vinskim sortama, mogu postići i signifikantno opravdano više razine šećera u grožđu (a katkad i nešto niže ukupne kiseline), ova ampelotehnička mjera usmjerena je prvenstveno na dobivanje grožđa bez (ili sa što manjim udjelom) botritisa.

Za sve one vinogradare koji posljednjih godina imaju problem s truljenjem grožđa, sada je pravo vrijeme za odraditi defolijaciju.

Mladen Perak, dipl. ing. agr.