MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Savjet

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Prvi nalazi šteta izazvanih Krasnikom (Perotis lugubris Fab.) u nasadima šljive, višnje i lijeske na području Osječko-baranjske županije

Početkom mjeseca svibnja 2021. na tri lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (k.o. Strizivojna, k.o. Dalj i k.o. Jagodnjak), zabilježene su i opisane štete na nadzemnim dijelovima mladih nasada šljive, lijeske i nešto starijem nasadu višnje. Štete su uočene na približno 30 % stabala.

Na jednogodišnjim sadnicama šljive i lijeske, odrasli oblik štetnika izgriza pupove i koru uz pupove prošlogodišnjih izbojaka. Na pojedinim sadnicama zabilježeno je i prstenasto izgrizanje kore u visini pupova (Slika 1.) kao i oštećenje peteljki mladih listova ali nisu zabilježena sama oštećenja listova (Slika 2.).

Slike 1. i 2. Štete od odraslog oblika P. lugubris na pupovima (gore) i peteljkama mladih listova šljive (dolje) (snimio: T. Validžić)

 

Navedene štete čini vrsta Perotis lugubris Fabricius 1777., (Buprestidae – krasnici). Kukac je velik i uočljiv (Slika 3.) a pripada skupini periodičnih štetnika. Poradi sličnog životnog ciklusa i šteta koje čini, često se mijenja s žilogrizom (Capnodis tenebriones L.), koji pravi velike štete na koštićavom voću na području Mediterana.

Zanimljivo je spomenuti kako je na nekim sadnicama zatečeno i po 4 imaga koji su u potpunosti uništili lateralne pupove sadnice što je dovelo do sušenja iste. Neke napadnute sadnice potjerale su nešto kasnije iz adventivnih pupova ispod mjesta cijepljenja (podloga) ili nešto više iznad mjesta cijepljenja. Preostali dio sadnice od mjesta tjeranja adventivnih pupova prema vrhu sadnice se osušio i biti će kasnije uklonjen rezidbom te će na taj način biti moguće obnoviti sadnicu (Slike 5. i 6.).

Ženke vrste Perotis lugubris dužine su 15-25 mm dok su mužjaci nešto manji. Osnovna boja imaga je s gornje strane sivkasto-smeđa. Pokrilje mu je prugasto i na njemu se nalaze blago uzdignute crne pjege. Boja trbušnog dijela je bakrenasto-zlatna s izraženim presijavajućim efektom. Kukac ima tvrd hitinski oklop i kad slijeće na stablo čuje se tupi udarac. Jaja štetnika su bijele boje, blago izduženog oblika i duga 1-1,5 mm. Ženka polaže jaja u skupinama (klasterima) u prikladna mjesta u pukotinama kore korijenovog vrata ili na površini tla u blizini debla, najčešće sa osunčane strane a može odložiti i više od 500 jaja.

Slika 3. Ženka i mužjak P. lugubris u kruni krošnje četverogodišnjeg stabla šljive (snimio: T. Validžić)

 

Ličinka štetnika je tipična za porodicu krasnika. Boja je bjelkasto-žućkasta. Ličinka nema oči i noge a ima izražene čeljusti (mandibule) crne boje te jako proširen prvi prsni kolutić. Ličinka može narasti u dužinu do 5 cm (Slika 4.).​ Izlaskom iz jaja, ličinke se kreću prema korijenu u koji se ubušuju. Hrane se u korijenu izgrizajući područje ispod kore (floem), ostavljajući za sobom tunel ispunjen grizotinama. U slučaju višestruke zaraze dolazi do potpunog uništenja korijenovog sustava i odumiranja stabla tako da se može zaključiti kako su štete koje čine ličinke puno opasnije od šteta koje čine odrasli oblici.

Slika 2. Ličinka krasnika na korijenovom vratu 12-godišnjeg stabla višnje (snimio: T. Validžić)

 

Kao zanimljivost češki autori navode kako je 1935. godine u mjestu Židlochovice, zabilježena masovna pojava P. lugubris u mladim nasadima marelice, gdje su vlasnici nasada sakupljali imaga u kantama te su ih koristili za ishranu svinja i peradi.

Slike 5. i 6. Štete o imaga P. lugubris na dvogodišnjim sadnicama šljive (gore) i lijeske (dolje), (snimio: T. Validžić)

 

MOGUĆE MJERE ZAŠTITE

Kako bi se suzbio napad štetnika, u nasadima je potrebno provoditi mehaničke, agrotehničke, biološke i kemijske mjere zaštite kao što su:

  • Za podizanje nasada potrebno je koristiti certificirani sadni materijal
  • Na iskrčenim površinama ne treba saditi koštičave voćne vrste najmanje 3 do 5 godina
  • Navodnjavanje i češća površinska obrada tla u periodu izlaska ličinki iz jaja i kretanja prema korijenovom sustavu. Ove mjere dovode do visokog mortaliteta ličinki.
  • Prekrivanje tla i prizemnog dijela stabla raznim vrstama folija (svibanj-srpanj) kako bi se spriječilo polaganje jaja.
  • Uklanjanje i iznošenje zaraženih stabala iz nasada (spaljivanje)
  • Mehaničko skupljanje odraslih jedinki i postavljanje lovnih klopki (posude svjetlijih boja u kombinaciji s voćnim sokom) kako bi se smanjila populacija imaga
  • Vezano za biološke načine borbe u tijeku su istraživanja (FAZOS), uporabe entomopatogene gljive iz roda Beauveria

Na žalost u RH nemamo registriranih insekticida za suzbijanje ovoga štetnika.

 

dr. sc. Tihomir Validžić, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede

tihomir.validzic@mps.hr

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Solaris – iskustva i preporuke za proizvodnju vina

Sorta grožđa Solaris (Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze NN 25/2020.) definitivno je našla svoje mjesto  među standardnim sortama vinove loze na području Varaždinske županije. Manjih i većih vinograda zasađenim tom sortom, ali i s drugim sortama na području županije ima sve više. Nažalost, kvaliteta vina dobivenih od nje u dosta slučajeva ne prati kvalitetu grožđa koja je uglavnom izvrsna s obzirom na zdravstveno stanje, koncentraciju šećera i ukupnih kiselina u grožđu. Tome treba pridodati važnu činjenicu da se uglavnom radi o grožđu koje tijekom vegetacije najčešće nije tretirano fungicidima ili vrlo malo (1 do najviše 2 tretmana u lošim godinama i na lošim položajima) protiv glavnih bolesti vinove loze (peronospora, pepelnica, siva plijesan, crna trulež) i grinja. Insekticidi se moraju koristiti u prvom redu u svrhu suzbijanja Američkog cvrčka kao vektora Zlatne žutice vinove loze. Na sreću, danas dozvolu za suzbijanje cvrčka imaju preparati koji se smiju koristiti i u ekološkoj proizvodnji bilja, pa tako i grožđa. Podaci o spomenutim pripravcima za suzbijanje američkog cvrčka mogu se naći na poveznici: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Slika 1. i 2. Grožđe Solarisa 26.8.2020. (foto M. Matovinović)

 

Vinogradari koji imaju vinograde zasađene sortom Solaris često sa grožđem ne postupaju na adekvatan način bilo da se radi o određivanju roka berbe, bilo o preradi u podrumu. Činjenica je da se do zdravog i zrelog grožđa od ove sorte dolazi relativno lakše i jeftinije nego kod standardnih sorata zbog smanjenog broja prskanja tijekom vegetacije, ali ona ne bi smjela biti presudna u odluci da li primijeniti moderne tehnološke postupke u preradi grožđa i proizvodnji vina ili ne. Drugim riječima, sirovina (grožđe) od spomenutih sorata treba se maksimalno pažljivo pripremiti i obraditi uz pomoć suvremenih enoloških postupaka i tehnika kako bi maksimalno iskoristili potencijal ovih sorata.

Tehnološke smjernice za preradu grožđa  – proizvodnju vina

Solaris je sorta koja  kalendarski vrlo rano nakuplja visoke koncentracije šećera. Npr. u jednom vinogradu Varaždinske županije s oko 2200 čokota, u berbi su koncentracije šećera u moštu bile slijedeće: 22.8.2015. 102°Oe, 7.9.2016. 101°Oe, 16.8.2017. 96°Oe, 13.8.2018. 78°Oe, 22.8.2019. 90°Oe, 28.8.2020. 85°Oe. Vino solaris berbe 2019. iz ovog vinograda je u Zavodu za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo ocijenjeno kao vrhunsko vino sa ZOI. S obzirom na spomenutu osobinu, u vinogradu treba obavezno pratiti rast koncentracije šećera i pad ukupnih kiselina u grožđu tijekom dozrijevanja i sukladno tome odrediti optimalan datum berbe za svaku godinu. Preporuka je grožđe pobrati kada ima toliko šećera koji će vrenjem dati umjereno alkoholična vina (11,5 – 12 vol% alkohola), osim u slučajevima kada planski želimo proizvesti vina s visokim udjelom alkohola, s ostatkom šećera ili vina s predikatom. Uostalom, vina redovite berbe s višim alkoholima (13 vol% i više) se teže prodaju i nisu zahvalna sastavnica za miješanje/kupaže s drugim vinima.

Mada je osobina sorte da u berbi ima dovoljno kiseline (7,2 – 8,6 g/L u periodu praćenja od 2014. do 2020.) na pjeskovitim tlima to nije slučaj. U vinogradima na takvim tlima u fenofazi dozrijevanja koncentracija ukupnih kiselina može biti dosta ispod 6,5 g/L, a pad kiseline vrlo brz i značajan pa o tome isto treba voditi računa. Vina proizvedena od grožđa s visokim šećerima i niskim ukupnim kiselinama su senzorički u pravilu neharmonična („tupa“) i nemaju tako potrebnu svježinu mirisa i okusa. Na takvim lokalitetima je pametnije datum berbe odrediti temeljem praćenja pada koncentracije ukupnih kiselina i vrijednosti pH.

Zbog dramatičnih klimatskih promjena  berba grožđa Solarisa, ali i drugih novostvorenih otpornih sorata u pravilu dolazi u vrućem dijelu godine (druga polovica 8. mjeseca) kada su i jutarnje temperature prilično visoke zbog čega svakako treba (ako je moguće) hladiti grožđe prije prerade, te obavezno hlađenje masulja. Toplo grožđe/masulj/mošt je sirovina jako podložna oksidaciji i u konačnici znači više temperature u vrenju. One pak imaju za posljedicu lošiju kinetiku vrenja, a rezultat toga su vina lišena svježine i finih voćnih aroma, te vrlo često s manama (oksidacija, etil acetat, povišena hlapiva kiselina i dr.)

Obavezno treba odvajati peteljkovinu, a mošteve/masulj primjereno sumporiti ovisno od koncentracije šećera, ukupnih kiselina i temperature. Naravno da mošt treba taložiti, a obavezna je primjena selekcioniranih kvasaca, te hrane za kvasce. Bez toga se ne može dobiti vino dobrih senzoričkih osobina. Često je pitanje koju vrstu kvasca odabrati? Danas na tržištu postoji veliki izbor selekcioniranih kvasaca, pa je na vinaru/podrumaru da sam ili u dogovoru sa enologom odabere soj kvasca ovisno od toga koji stil vina želi proizvesti.  Treba znati da li se želi naglasiti aroma sorte ili pak se želi dobiti više ili manje voćne, odnosno cvjetne arome. U vinskim podrumima koristili su se  različiti kvasci od različitih proizvođača ovisno od želja samog podrumara. Zaključak je da kada su se primijenile sve navedene preporuke i postupci, neovisno od vrste korištenog kvasca, rezultat su bila vina odličnih senzoričkih osobina.

Miroslav Matovinović, dipl. inž. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Masovna pojava zelenog i lozinog zlatara u podravini

U posljednjem tjednu lipnja desetak voćara iz Podravine javilo nam se zbog problema s velikim zelenim kukcima, nalik zlatnim marama, koji se hrane lišćem kupina, vinove loze, trešnje i oraha te nakon samo dva do tri dana od listova ostaju samo lisne žile.

Slika 1. Napad zelenog i lozinog zlatara na orahu

 

Determinacijom uhvaćenih kukaca utvrdili smo da je riječ o kornjašima iz roda Anomala, najvjerojatnije vrstama zeleni zlatar (Anomala dubia) i lozin zlatar (Aanomala vitis). Iako njihova pojava u Podravini nije novost, ovogodišnja populacija je znatno brojnija nego prethodnih godina. Obje navedene vrste su uglavnom zelene boje metalnog sjaja. Duljina tijela lozinog zlatara iznosi 14-18 mm dok je zeleni zlatar nešto manji, duljine tijela 11-15 mm. Spadaju u porodicu listorošci (Scarabaeidae) pa slično kao i hrušt, mnogo poznatija vrsta te porodice, dio života kao ličinka-grčica provode u tlu. Ličinke najčešće žive u lakim, pjeskovitim tlima i hrane se korijenjem trava. Odrasli oblici se u Podravini  javljaju krajem lipnja i hrane se lišćem različitih vrsta voćaka. Do sada smo štete zabilježili na lišću oraha, lijeske, šljive, trešnje, vinove loze, maline i kupine te na jednoj parceli kukuruza. Kornjaši su vrlo proždrljivi, s obzirom da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu tako da u potpunosti unište lisnu masu voćke. To može biti vrlo štetno u mladim voćnjacima.

Slika 2. i 3. Napad i štete na trešnji

 

Prve značajne štete od ovih štetnika zabilježili smo 2003. godine u nasadima oraha i šljive u okolici Đurđevca. Dojava o štetama na breskvama bilo je i 2004. godine, a 2010. godine smo zabilježili jak napad na jednoj parceli kukuruza u blizini Koprivnice.

Slike 4., 5. i 6. Napad i štete na kukuruzu

 

U posljednjih pet godina sve češće bilježimo štete na lišću voćaka, osobito u nasadima trešnje, breskve i jabuke u Novigradu Podravskom te na orasima u Cvetkovcu. Štete su izraženije na rubnim redovima voćnjaka. Iako glavne štete zeleni i lozin zlatar čine hraneći se lišćem, 2019. godine prvi puta smo u Novigradu Podravskom zabilježili štete na plodovima bresaka u dozrijevanju.

Slika 7. Štete na plodu breskve

 

Slike 8. i 9. Napad i štete na jabuci

 

Ove godine su u Virju prvi puta zabilježene značajne štete na lišću vinove loze. Ovogodišnja proždrljivost i brojnost zlatara je tolika da je jedan nasad oraha u punom rodu, veličine 0,3 ha ostao bez 50% lisne mase.

Slike 10. i 11. Napad i štete na vinovoj lozi

 

Za suzbijanje kornjaša iz roda Anomala u Hrvatskoj nema registriranih insekticida, no u pojedinim su voćnjacima korišteni pripravci na bazi deltametrina, registrirani za suzbijanje drugih štetnika, pokazali visoku učinkovitost. Ukoliko bi se štete na nekim lokacijama ponavljale iz godine u godinu, moguće je koristiti i CSALOMON feromonske klopke za masovni ulov štetnika. Isti feromon atraktivan je za obje navedene vrste. U svakom slučaju, pojavu zlatara potrebno je uočiti na vrijeme jer u vrlo kratkom roku (smo 2-3 dana) voćke ostaju bez velikog dijela lisne mase, prvenstveno mlađeg lišća.

 

Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka – prijenosnika zlatne žutice vinove loze!

Zlatna žutica vinove loze, poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD) jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma (Candidatus Phytoplasma vitis), jednostanični bakterijski organizam, koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu).

Širenje fitoplazme zlatne žutice vinove loze, posebice u nekim vinorodnim područjima Republike Hrvatske poprima zabrinjavajuće razmjere. Od nekoliko inficiranih trsova do prije nekoliko godina, danas nailazimo na vinograde s pravom epidemijskom slikom zaraze.

Pojava zlatne žutice u Hrvatskoj utvrđena je 2009. godine u Vivodini, Karlovačka županija potom se brzo proširila u vinogradarska područja ostalih županija. Do ove godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko- zagorskoj, Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Zagrebu.

U vinogradima u kojima se pojavi vrlo brzo poprima razmjere epidemije, pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.

 

Širenje zlatne žutice vinove loze  vrši se putem vektora američkog cvrčka (Scapoideus titanus Ball).

Američki cvrčak utvrđen je u mnogim europskim zemljama, a prisutan je i na gotovo cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Prezimljuje u obliku jaja uloženih u koru dvogodišnje rozgve u malim skupinama (2-4 jaja) ili u nizu od 10 – 12 jaja. Prve ličinke iz jaja počinju izlaziti sredinom svibnja i naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa.

Mladice na donjem dijelu trsa gdje se naseljavaju ličinke američkog cvrčka

 

Ličinke cvrčka se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća a ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje oko 10 dana, ovisno o temperaturama zraka. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno oko 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna.

Suzbijanje populacije vektora u vinogradima vrlo je važna mjera smanjenja infekcijskog potencijala bolesti koje se provodi upotrebom kemijskih pripravaka.

Ličinka L1 S. titanus

 

Ličinka L2 S. titanus

 

Ličinka L3 S. titanus

 

Ličinka L4 S. titanus

 

Ličinka L5 S. titanus

 

Odrasli oblik S. titanus

 

Američki cvrčak je oligofagna vrsta i cijeli svoj životni ciklus provede na biljkama iz roda Vitis, ali se može hraniti i drugim biljkama (joha i pavitina). Prisutnost ličinki američkog cvrčka obavlja se vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja. Prvi pregledi vrše se na donjim listovima bazalnih mladica.

Ličinka američkog cvrčka na naličju lista vinove loze

 

Prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a izmjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Ploče se postavljaju krajem lipnja ili početkom mjeseca srpnja.

Žuta ljepljiva ploča za praćenje američkog cvrčka

 

Odrasli oblik američkog cvrčka na žutoj ljepljivoj ploči

 

S obzirom da nema mogućnosti kurativnog suzbijanja uzročnika bolesti i da oboljeli trsovi vinove loze ostaju trajno zaraženi, preventivne mjere sprečavanja zaraze sastoje se u suzbijanju vektora. Obavezno je suzbijanje vektora – američkog cvrčka insekticidima registriranim u RH u najmanje dva tretiranja: prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora, drugo tretiranje dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom

srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka su nalaze se u tablici 1.

Pripravak

Aktivna tvar

Primjena  u vegetacijskoj sezoni

Karenca

DECIS 2,5 EC

deltametrin

1

21 dan

SUMIALFA SL

esfenvalerat

1

21 dan

CYTHRIN MAX

cipermetrin

1

21 dan

AVAUNT EC

indoksakarb

3

10 dana

ABANTO

piretrin

2

3 dana

KRISANT EC

piretrin

2

3 dana

PYREGARD

piretrin

2

3 dana

ASSET FIVE

piretrin

3

1 dan

Radi zaštita pčela, prije primjene insekticida potrebno je pokositi cvatući pokrov u vinogradu!

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze  (Narodne novine 48/2018) osim suzbijanja američkog cvrčka nužno je provoditi:

  • Uklanjanje oboljelih trsova koji pokazuju simptome bolesti zajedno s korijenom
  • Krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području.
  • Uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba).

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti Fitosanitarnu inspekciju ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

 

 

Agroekologija, IAKS mjere, Potpore i poticaji, Program RR, Savjet, Vijest

Novi tip operacije 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama u IAKS Mjeri 10

Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama je novi tip operacije u IAKS Mjeri 10. Rok za zaprimanje zahtjeva produžen je do 28. lipnja 2021. godine. Sukladno tome produljuje se rok za izmjene ili dopune već podnesenih jedinstvenih zahtjeva do 13. srpnja 2021. godine te rok za zakašnjele zahtjeve do 23. srpnja 2021. godine, kao i rok za dostavu potrebne dokumentacije u pojedinim mjerama.

Detaljnije upute za poljoprivredne proizvođače, korisnike Mjere 10, operacije 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama možete pronaći na linku:

Upute poljoprivrednicima (tekst)

Na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljene su i ostale novosti koje propisuje Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu („Narodne novine“ br. 67/21) kojim se uvode nove vrste potpora u Mjeri 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene te Mjeri 14 Dobrobit životinja. Informacije možete pronaći na linku:

 

Produljuje se rok za zaprimanje jedinstvenih zahtjeva do 28. lipnja

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Kontrola korova u usjevu suncokreta obzirom na odabrani sortiment i Mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika

Na demonstracijskoj aktivnosti „Kontrola korova u usjevu suncokreta obzirom na odabrani sortiment i Mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika“ okupilo se dvadesetak poljoprivrednika.

U četvrtak, 27. svibnja 2021. godine u mjestu Koprivnički Bregi, u Koprivničko-križevačkoj županiji održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Kontrola korova u usjevu suncokreta obzirom na odabrani sortiment i Mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika“, na kojoj se okupilo dvadesetak poljoprivrednika. Službenici Ministarstva poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Ovu su demonstracijsku aktivnost proveli službenici Ministarstva poljoprivrede u suradnji s tvrtkom Bayer d.o.o. i tvrtkom Agrobiotest d.o.o.

 

Tvrtka Agrobiotest – predstavljanje pokusa

 

Tvrtka Bayer – pokus treirano sjeme i zemljišni insekticidi

 

Demonstracija se je sastojala od dvije cjeline. Na prvoj parceli stručnjaci iz tvrtke Agrobiotest d.o.o. i Bayer d.o.o. prikazali su rezultate testiranja različitih mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika (usporedba različitih varijanti u pokusu: kontrola – bez insekticidnog tretmana na sjemenu; sjeme tretirano insekticidom i različite doze primijenjenog granuliranog insekticida u trake prilikom sjetve).  Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica pozemljuša, grčice hrušta, rovci) žive u tlu i hrane se gotovo svim biljnim vrstama pa i korovima, oštećujući podzemne organe. Žičnjaci se ubrajaju među važnije štetne organizme ratarskih i povrtnih kultura. Upravo su na ovom pokusu zainteresirani poljoprivrednici mogli vidjeti primjer propadanja biljaka kukuruza uslijed prisutnosti zemljišnih štetnika na kontrolnim parcelama i značajno smanjenje broja biljaka po jedinici površine koje kasnije ima za posljedicu značajan pad prinosa. (Na parceli izabranoj za pokus prisutno je 25 žičnjaka/m2.)  Osim učinkovitih kemijskih mjera suzbijanja zemljišnih štetnika, poljoprivrednici su upoznati da je već prilikom planiranja plodoreda potrebno voditi računa o prisutnosti zemljišnih štetnika na poljoprivrednim površinama te da se kroz plodored u koji su uključene različite poljoprivredne vrste i provedbu preventivnih mjera suzbijanja može utjecati na smanjenje šteta.

Na drugoj parceli prikazano je suzbijanje korova u usjevu suncokreta. U pokusu je ove godine zastupljeno ukupno 26 različitih hibrida suncokreta. Svi hibridi u pokusu su tzv. Clearfild hibridi: 14 hibrida je (IMI) tolerantno na aktivnu tvar imazamoks, a 12 hibrida je tolerantno na aktivnu tvar tribernuron metil (SULFO tehnologija). Usjev suncokreta na pokusnoj parceli u Koprivničkim Bregima nije tretiran herbicidima nakon sjetve, prije nicanja. Zaštita usjeva suncokreta od korova obavljena je u razdvojenoj (split) aplikaciji herbicidom LISTEGO (aktivna tvar: imazamoks) na dijelu parcele gdje su zasijani hibridi suncokreta tolerantni na aktivnu tvar imazamoks, a herbicidom EXSPRESS 50 SX (aktivna tvar: tribenuron) na dijelu parcele na kojem su zasijani hibridi tolerantni na aktivnu tvar tribenuron-metil. Iako je udio površina zasijanih suncokretom u ovom dijelu Hrvatske zanemariv u odnosu na ukupne površine suncokreta u Republici Hrvatskoj, nije zanemariv broj poljoprivrednih proizvođača kojima je suncokret „nova“ poljoprivredna vrsta u plodoredu. Budući da je često „novim“ proizvođačima suncokreta jedan od većih izazova u proizvodnji uspješno suzbijanje širokolisnih korova na ovoj je demonstraciji prikazan način na koji se korovne vrste mogu eliminirati iz usjeva u ranoj fazi razvoja suncokreta kemijskim putem, a zatim mehaničkim načinom (pravodobna međuredna kultivacija) omogućiti da usjev ostane čist od korova do same žetve.

Na demonstraciji je mjerenjem pomoću penetrometra prikazana razlika u većoj zbijenosti tla na uvratinama parcele i stalnim tragovima kotača u odnosu na preostali dio parcele. Poljoprivrednici su upoznati sa značajem organske tvari u tlu i utjecajem na vodozračne odnose u tlu.

Određivanje zbijenosti tla

 

Na ovoj edukaciji poljoprivrednih proizvođača sudjelovali su predstavnici oplemenjivača i distributera sjemena suncokreta i kukuruza prisutni na tržištu u Republici Hrvatskoj te predstavnici proizvođača korištenih sredstava za zaštitu bilja na ovom pokusu, a koji su predstavili značajke hibrida suncokreta i karakteristike korištenih herbicida. Ovom prilikom zahvaljujem poljoprivrednim gospodarstvima na čijim su parcelama provedeni pokusi i održana ova „učionica u polju“ te distributerima sjemena suncokreta koji su donirali sjeme suncokreta, tvrtkama: Corteva Agriscience, KWS sjeme d.o.o., Mass Seeds, Poljoprivredni institut Osijek, RWA Hrvatska d.o.o. i Syngenta Agro d.o.o., a kolegama iz tvrtki Bayer d.o.o. i Agrobiotest d.o.o. na suradnji.

Edukacija u polju idealna je prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava poljoprivrednih proizvođača. Informacije iz prikupljenih evaluacijskih upitnika potvrđuju da je upravo pregled pokusnog polja najzanimljiviji dio edukacije.

mr. sc. Tatjana Međimurec

 

Ratarstvo, Savjet

Oštećenja na listovima kukuruza

Uvjeti za rast i razvoj mladih biljaka kukuruza nisu povoljni. Radi hladnijeg vremena u odnosu na prosjek, usporen je rast i razvoj kukuruza.

Na obradivim poljoprivrednim parcelama na kojima je posijan usjev kukuruza primijećena su na mladim biljkama oštećenja lista u vidu rubnih polumjesečastih grizotina na lišću. Ovakva oštećenja lista uzrokuje siva kukuruzna pipa. Provođenje pravilnog plodoreda preventivna je mjera za smanjenja pojave ovog štetnika jer se veći napad može očekivati ukoliko se kukuruz uzgaja na istoj parceli tri ili više godina.

Kontrolu parcela na prisutnost ovog štetnika potrebno je obavljati u periodu od nicanja kukuruza pa do faze kada biljke imaju 4-5 listova. Kritični broj za odluku provođenja insekticidnog tretmana ovog štetnog organizma je 3-5/m² ili promatranjem oštećenja lisne površine prilikom čega je granica provođenja tretmana kada je oštećeno 20% lisne mase.

 

Oštećenja kukuruza (18. svibnja 2021.)

 

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Savjet, Zaštita bilja

Štetnik Gastrophysa viridula na štavlju (Rumex spp.)

U knjizi „Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost“ autora  prof. dr. ing. Šostarić-Pisarčića i prof. dr. ing. Kovačevića navedeno je pet vrsta štavlja, korova koji je prisutan na dijelu prirodnih travnjaka nizinske Hrvatske. Rumex spp. ubraja se u porodicu dvornika. U knjizi je zabilježeno pet vrsta: Rumex acetosa, Rumex acetosella, Rumex alpinus, Rumex crispus i Rumex obtusifolius. Rumex spp je trajna biljna vrsta koja je kao korov prisutan na oranicama, livadama i pašnjacima. Razmnožava se uglavnom sjemenom, a na oranicama još i vegetativno upotrebom oruđa koji usitne rizome. Na livadama potiskuje kvalitetne biljne vrste. U mlađem stanju stoka ga pase, ali starenjem ogrubi te ga tada izbjegava. To omogućava njegovo širenje putem sjemena. Kasnom košnjom sjeme štavlja dolazi u sijeno, kroz probavu u stajski gnoj, te se tako vraća na livade ili oranice. Rumex acetosa sadrži K-oksalate, škodljiv je ako ga stoka pojede u većoj količini u zelenom stanju i izaziva razne poremećaje u probavi.

Jednom  rasprostranjene biljke štavlja teško ćemo suzbiti na površinama zasijanim travno-djetelinskim i djetelinsko-travnim smjesama. Uglavnom primjena  herbicida ne dolazi u obzir radi hranidbe stoke sa voluminoznom krmom. Najbolje ga se suzbija ranom košnjom da bi se spriječilo širenje sjemenom ili, ako zasijavamo djetelinsko travne smjese, lucernu ili crvenu djetelinu, upotrebom herbicida na strništu prije pripreme tla za sjetvu.

Kukac Gastrophysa viridula iz porodice kornjaša  živi na livadama i svoj razvojni ciklus ne može završiti bez štavlja. Uočen je na prirodnim livadama Bjelovarsko-bilogorske županije, a ličinke i odrasli imago izgrizaju list te može doći do propadanja biljke koja je ”napadnuta “.

 

Foto: Gastrophysa viridula na listu Rumex spp.

 

Ovi kornjaši  imaju životni vijek od 1-2 mjeseca (ženke oko 35 dana). Oklop mu se preljeva u  zlatno modro-zelenoj boji, a veličine su  4-6 mm. U kasnu jesen se počinju intenzivno hraniti i priprema za prezimljavanje traje nekoliko dana. U stadiju odraslog imaga prezime u tlu nedaleko biljki štavlja. Ovisno o vremenskim uvjetima krajem ožujka i početkom travnja  izlaze iz tla, počinju s razmnožavanjem i odlaganjem jajašaca na naličje  mladih listova štavlja. Ličinke koje se izlegu, intenzivno se hrane tako da od listova biljke može  ostati samo nervatura i na taj način pomognu u suzbijanju ovog korova.

 

Foto: Štete na listu Rumex spp.

 

Foto: ličinke G. viridula na listu štavlja

 

Veća populacija štetnika može smanjiti brojnost biljaka Rumex-a na travnjacima. Važna je pri tome kasna košnja kojom se pruža prilika ličinkama da se zakukulje u tlu.

Prema literaturi ovaj kornjaš može biti dobro došla pomoć iz prirode u suzbijanju Rumex spp. u slučajevima kad nema mogućnost primjene herbicida. Važno je pri tome prilagoditi vrijeme košnje razvojnom ciklusu kornjaša kako bi se razvio dovoljan broj jedinki ili ostaviti jedan dio livade nepokošen da se populacija poveća na taj način. Veliki broj štetnika na štavlju dovodi do propadanja biljke ovog upornog korova na livadama i lucerištima.

 

Iva Majhen-Vlašiček, dipl.ing.agr.

 

 

Ratarstvo, Savjet

Praktična iskustva u sjetvi lucerne i njezinoj dugotrajnosti

Lucerna traži najbolju i najplodniju zemlju, dobre strukture i vodozračnih odnosa!

Lucerna ili kako je volimo zvati kraljica krmnih kultura biljka je koja zaslužuje da je svaki proizvođač mlijeka uvrsti u svoj plan proizvodnje krme, kao što želi da ima najbolje grlo u staji tako i dobro lucerište predstavlja odraz dobroga gazde koji ima znanje i iskustvo da bi je proizveo, a ujedno gospodari tlom na najbolji mogući način.

Lucerna je kraljica krme pa zahtijeva i takav tretman. Znači, traži najbolju i najplodniju zemlju, dobre strukture i vodozračnih odnosa (to imaju tla s većim postotkom humusa). Traži preciznu – kvalitetnu tehnologiju obrade i sjetve. Nije tolerantna na kisela tla, depresije gdje se kod velikih oborina voda može zadržavati više dana, ili visoke razine podzemnih voda, ostatke zemljišnih herbicida. Uz sve navedeno istaknuo bih kao važan čimbenik i strpljenje poljoprivrednika. Zašto?

Ako smo samo u posljednjih 50 godina intenzivne proizvodnje maksimalno iskorištavali naše oranice a manje im vraćali kroz stajski gnoj i gnojidbu dok kalcizaciju uopće i nismo provodili, ne možemo očekivati da ćemo nakon obavljene analize tla i dodavanja potrebnih količina vapna, NPK gnojiva i stajskoga gnoja tlo u jednoj godini popraviti za sve ono što smo krivo činili kroz tolike godine.

Neka nova iskustva

Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da lucernu zadržim dulje vrijeme, dakle, napravljena je analiza tla i prema njoj gnojidba i kalcizacija, ipak nije trajala dugo. Odlučio sam biti strpljiv i napraviti baš sve što struka nalaže, a da je u praksi moguće i primjenjivo. Odabrao sam parcelu bez visokih podzemnih voda, s blagim nagibom bez depresija i dakako obavljena je prva kemijska analiza tla koja mi je pokazala ne baš ohrabrujuće podatke. Tlo je srednje kiselo, pH-5,5 (u KCL-u), siromašno humusom (1,29) i preporučene su kalcizacija i gnojidba NPK gnojivom i stajnjakom što je i učinjeno (slika 1.)

Slika 1. Kalcizacija po površini

 

Slika 2. Lucerište

Nakon četiri godine napravljena je druga analiza tla s malo više ohrabrujućim brojevima. Naime, pH je bio 6,17 (u KCL- u) a humus osrednji (1,59), nije bilo idealno ali je bilo podnošljivo. Odrađena je sjetva u jesen 2009. i konačna nagrada za uloženo pokazuje slika 2 u drugoj godini korištenja lucerišta.

U 2013. godini napravljena je nova analiza tla koja me još više zaintrigirala, a pokazala je približan ph-6,0 u KCL i povećan humus na 2% . U 2014. nakon skidanja zadnjeg otkosa lucerište je preorano.

Nakon nekoliko godina plodoreda na istu parcelu ponovno sijem lucernu. Iskustva imam, tehnologija mi je poznata. Ljeti 2017. napravljeno duboko podrivanje i poravnavanje parcele kako bi se do jesenskih rokova sačuvala vlaga i tlo lakše pripremilo. Predkultura je bio stočni grašak u smjesi sa žitaricom koji je skinut u svibnju za sjenažu, slika 3.

Slika 3. Spremanje stočnoga graška u smjesi sa žitaricom u rolobale sjenaže (svibanj 2017.)

Inače struka iza leguminoze ne preporučuje sijati leguminozu, ali kad nemaš izbora ima to i svoje prednosti, a to je svakako dobara struktura i rahlost tla za jesensku sjetvu te minimalna zakorovljenost. Možete parcelu pripremiti kao da je bila zimska brazda. Sada je preostalo samo čekati povoljno vrijeme i rokove za jesensku sjetvu. Prilikom oranja ostao sam iznenađen koliko je tlo rahlo, što zorno pokazuje slika 4.

Slika 4. Oranje prije sjetve lucerne, kraj kolovoza 2017.

Za to su zaslužni lucerna iz 2009. i grašak iz 2016. uz sve navedene radnje i ulog. Nije mi se žurilo sa sjetvom jer je tlo bilo toliko rahlo da bi mi noga propadala 5-6 cm dok hodam po njoj. Odlučio sam dva tjedna ostaviti tlo da se slegne i onda išao u sjetvu. Korištena je usluga sjetve novim strojevima, preciznom sijaćicom i rotodrljačom s paker valjkom u količini od 15 kg sjemena/ha, slika 5.

Slika 5. Precizna sjetva lucerne

Odlučio sam nakon sjetve ne valjati tlo jer je sjeme precizno položeno na 1 cm dubine i pokriveno. Prognoza je bila dobra uz skoru kišu i toplo vrijeme do kraja rujna.

Slika 6. Sjetva obavljena 12.9.2017., foto 29.9.2017, naziru se redovi (kotiledoni)

 

Slika 7. Foto 14.10.2017, lucerna ima 3-5 pravih listova, za idealno prezimljavanje treba razviti 7-10 listova, za što joj je ostalo dovoljno vremena, čista od korova

Ovaj put odluka da ne povaljam parcelu bila je opravdana zbog dobro slegnutoga i rahlog tla, ali i povoljnih uvjeta za nicanje. Jedan od glavnih razloga da tlo nakon sjetve ne povaljam teškim valjkom bila je bojazan da tragovi guma od traktora u tako rahlom tlu ne ostave dublje tragove od valjaka. To poslije predstavlja velik problem u košnji i skupljanju lucerne jer kanali od tragova guma ostaju kao “betonirani” do kraja trajanja lucerišta. Znači da odluke kada i koje priključke u sjetvi koristiti ovise o mnogim čimbenicima, prije svega stanju tla i vremenskim prilikama.

Danas mi je veliki problem koji se javlja kod dugogodišnjeg korištenja lucerišta prorjeđivanje sklopa od najezde voluharica, kojih je zbog blagih zima jednostavno previše.

Slika 8. Snimljeno 15.3.2021., isto lucerište, pH-6,5 Zbog blagih zima najezda voluharica koje čine značajne štete i prorjeđuju sklop lucerišta, od korova prevladava mrtva kopriva česta na kalciziranim tlima i mišjakinja koja se tijekom godina pojačano širi i također smanjuje vijek trajanja i prinos lucerišta

 

 

Slike 9. i 10. Snimljeno u kolovozu 2020. godine

U ljetnim mjesecima na lucerištu se najbolje vide razlike na površini u prinosu, a zapravo su još i veće u samom tlu. Na ovoj se parceli naime dogodio kvar na prikolici za stajski gnoj, unijeto je prema analizi tla NPK gnojivo i sve ostale već opisane radnje, a rezultat se najbolje vidi u stresnim vrućim ljetnim mjesecima na slici 15-16. Nedostatak stajskoga gnoja uzrok je nedostatka humusa, a posljedice su loša struktura i vodozračni odnosi te biljke koje trpe. Tu nema dovoljno laički rečeno živog svijeta u tlu ni kvržičih bakterija, a onda niti biološke fiksacije dušika zbog koje je lucerna kraljica krme, ali i biljka koja poboljšava i oplemenjuje tlo.

Stočari, ne griješite!

Danas znam da su potrebna desetljeća kako bismo tlu vratili ono što smo izgubili – njegovu strukturu i plodnost koja je izražena kroz određeni postotak organske tvari tla ili humusa. On je temelj kvalitete tla i izvor energije za uspješan rast biljaka. U humusnim tlima prisutna je mrvičasta struktura koja poboljšava prozračnost i drenažu tla, pozitivno djeluje na vezanje vode, manje je sklona eroziji i u konačnici omogućava lakšu obradu tla (znači ekonomičnija proizvodnja uz manji utrošak energije-strojeva). Često na istim parcelama imamo različite vrste i klase tala pa sama analiza i preporuka za gnojidbu neće svugdje postignuti dobre rezultate – to možemo popraviti jedino dobrim gospodarenjem uz unos organskog materijala.

Nagrada za uspješan rad

Vjerujem da ste u ovom tekstu prepoznali i našli neki od uzroka zašto nije uspjela i kod vas, možda ste nešto od nabrojenog u agrotehnici ispustili. Ako ste tlo doveli do neutralnog pH, vratili mu dio potrošenog humusa, pazili kojim ste herbicidima tretirali predkulture, podrivali i duboko zaorali, dobro gnojili, sijali u dobro pripremljen površinski sloj od 1 do 2 cm,  onda nema razloga za neuspjeh. Svakako treba uzeti u obzir i vrijeme potrebno da se tlo dovede u red, ne može se to postignuti preko noći i u jednoj godini.

Manje je bitno je li to proljetni, ljetni ili jesenski rok sjetve, koje je sjeme uzeto i količina s obzirom na nepredvidivu klimu. Međutim, ako smo dali sve od sebe i tlo doveli u zdravo i dobro stanje, lucerna će biti indikator i odlična potvrda da tlom gospodarite na najbolji mogući način, pa je danas koristimo ne samo kao vrhunsku voluminoznu krmu  već i kao ekološki značajne površine (EZP), a za što smo nagrađeni kroz proizvodno vezane potpore za proteinske usjeve. Danas i mnogobrojni ratari pokazuju interes za lucernu što je dobar znak, ali imaju jedan veliki problem, već ga i vrapci na grani znaju, a to je kronični nedostatak ili pad humusa u tlu.  U biti, nedostatak organskog materijala ili stajskoga gnoja koji se danas pokazuje presudnim u poboljšanju strukture i plodnosti naših oranica jedini je način koji vidim u borbi sa sve izraženijim klimatskim promjenama.

Lucerna nije tolerantna na kisela tla, depresije gdje se kod velikih oborina voda može zadržavati više dana, ili visoke razine podzemnih voda, ostatke zemljišnih herbicida

 Lucerna traži dobru plodnu zemlju, dobre strukture i vodozračnih odnosa, što znači da ju trebamo sijati na najboljim parcelama jer ćemo samo tako dobiti dugotrajno lucerište, a uloženo biti i vraćeno

Tomislav Mikel, dipl. ing.

Izvor: Mljekarski list 4/2021.

Agroekologija, Savjet

Primjena nekemijskih mjera u zaštiti kupusa od štetočinja

Cilj suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih prinosa po jedinici površine. Kako bi se ostvarili visoki prinosi provodi se intenzivna obrada tla, upotrebljava teška mehanizacija, primjenjuju se nekontrolirano mineralna gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja. Time se  narušavaju fizikalne, kemijske i biološke karakteristike poljoprivrednog tla, a uslijed česte primjene povećanih doza sredstava za zaštitu bilja dolazi do  pojave rezistentnosti štetnih organizama na kemijske pripravke, nepovoljnog utjecaja na okoliš i bioraznolikost, te nepovoljnog utjecaja na zdravlje ljudi i životinja.

Kako bi se nepovoljan trend zaustavio, a postigli zadovoljavajući prinosi  potrebno je  tražiti nova rješenja u borbi sa štetnim organizmima primjenom nekemijskih mjera zaštite. Tim mjerama omogućava se populacija štetnih organizama održavati ispod kritičnog broja te se stvaraju uvjeti za razvoj zdrave biljke. Čuvaju se populacije prirodnih neprijatelja, smanjuje rizik od pojave rezistentnosti, smanjuje se unos sredstava za zaštitu bilja u okoliš, a za primjenitelje predstavljaju i manji rizik za njihovo zdravlje.

U proizvodnji kupusa  za suzbijanje ekonomski važnih štetnih organizama mogu se primijeniti nekemijske mjere: agrotehničke, mehaničke, biološke, fizikalne i biotehničke.

 

AGROTEHNIČKE MJERE

PLODORED

Plodored je pravilna prostorna i vremenska izmjena usjeva na poljoprivrednim površinama.  U proizvodnji kupusa ovo je vrlo važna mjera jer se poštivanjem plodoreda izbjegava napad štetnika koji su prezimili na parceli, a pričinjavali su štete u prethodnoj godini. Jedan od najvažnijih takvih štetnika je kupusna muha (Delia radicum) za čije suzbijanje nemamo na tržištu RH registriran niti jedan insekticid. U tlu prezimljuju u obliku kukuljica i gusjenice leptira: kupusnog moljca (Plutella xylostella), kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnih sovica (Mamestra brassicae), buhači (Phyllotreta spp.), ličinke klisnjaka žičnjaci, te ličinke hrušta grčice pa sjetvom neke druge kulture u plodoredu (preporuka žitarice) onemogućujemo daljnji razvoj navedenih štetnika.

Plodored u proizvodnji kupusa ima vrlo važnu ulogu u ublažavanju  šteta od biljnih bolesti, jer velik broj uzročnika bolesti kupusa prezimljuju na biljnim ostacima ili u tlu na parceli i uzrokuje zarazu u idućoj vegetacijskoj sezoni. Takva je bolest kupusna kila (Plasmodiophora brassicae). Raspadanjem zaraženog korijena trajne spore dospiju u tlo i aktivne su u tlu do  5 godina. Parazitu je za razvoj potrebna vlaga i kiselo tlo pa je uz poštivanje plodoreda za sprečavanje širenja ove bolesti potrebno provoditi mjere odvodnje vode s parcele i pratiti stanje pH vrijednosti tla (provoditi kalcizaciju tla), jer je kod pH 7,5 onemogućen razvoj parazita.

 

Slika 1. Simptomi kupusne kile (Plasmodiophora brassicae) na korijenu kupusa

 

Zaraženim biljnim ostacima kupusa prenose se i druge značajne bolesti kupusa: plamenjača (Peronospora parasitica), mumifikacija glave kupusa (Sclerotinia sclerotiorum), suha trulež (Phoma lingam), fusarijsko venuće (Fusarium oxysporum) i dr.

Uzgojem u plodoredu iza kupusa kultura gustog sklopa (žitarice, leguminoze) utječe se na ,,gušenje,, korova  koji su bili dominantni u kupusu prethodne godine.

 

OBRADA TLA

Jesenskim dubokim oranjem jaja, ličinke, kukuljice i odrasli oblici štetnika koji provode zimu u dubljim slojevima tla (u sloju dubine 20-30 cm), izbacuju se na površinu te su  izloženi niskim temperaturama što pospješuje njihovo smrzavanje tijekom zime.

Ta mjera ima naročito veliki utjecaj na žičnjake, sovice pozemljuše, grčice, kupusnu muhu.

Izbačeni na površinu ti kukci poslužit  će kao hrana pticama ili će se prilikom obrade mehanički uništiti.

Kultivacijom ili okopavanjem  tijekom vegetacije također se može utjecati na mehaničko uništavanje insekata i puževa, kao i izostanak upotrebe herbicida zbog mehaničkog uništavanja korova.

 

ROK SADNJE

Sjetva ili sadnja se moraju obavljati u rokovima koji su optimalni za pojedine kulture, no usprkos tome, malim pomacima u rokovima  može izbjeći napad nekih štetnika.

Štete od kupusne muhe puno su veće na ranim sortama kupusa, nego na kasnim. Rane sorte kupusa presađuju se u polje u prvoj dekadi travnja kad započinje napad prve generacije kupusne muhe. Brojnost prve generacije kupusne muhe je veća od sljedeće dvije generacije, pa je odlaganje jaja i štete od prve generacije najveće. Presadnice su još slabo razvijene kad počinje masovno odlaganje jaja i pojava ličinki i one u velikom postotku propadaju. Kasnijim presađivanjem u polje (kraj travnja ili početak svibnja)  kad završi let prve generacije kupusne muhe mogu se štete u potpunosti izbjeći.

 

ZDRAVO SJEME I SADNI MATERIJAL

Neki  uzročnici  bolesti prenose se sjemenom iz jedne u drugu vegetacijsku sezonu.

Kupovinom certificiranog sjemena ili tretmanima kojima se uklanjaju uzročnici bolesti sa sjemena  osigurava se zdrav usjev, te preventivno djeluje na pojavu bolesti.

U proizvodnji kupusa zaraženim sjemenom prenose se gljivične bolesti: plamenjača (Peronospora parasitica), suha trulež (Phoma lingam), prstenasta pjegavost (Mycosphaerella brassicicola), pjegavost (Alternaria spp.).

Za dobivanje zdravog sjemena i sadnog materijala mogu se primijeniti postupci:

 

TERMOTERAPIJA

Od bakterioza vrlo raširena i česta je crna trulež provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris). Zbog proizvodnje sjemena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima zaraza se prenosi zaraženim biljkama iz godine u godinu. Za uspješno suzbijanje ove bakterije koja se zadržava na površini sjemena, ispitana je mogućnost provođenja termoterapije – potapanje sjemena u zagrijanu vodu. Tretiranje sjemena kupusa i ostalih kupusnjača  25 minuta na 50C.  Ispitivanja su pokazala da se ovim tretmanom ne smanjuje klijavost.

 

Slika 2. Simptomi crne truleži provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris) na korijenu kupusa

 

PRIMJENA ČAJA  ZA TRETMAN SJEMENA

Koristi su čaj kamilice, stolisnika, koprive, maslačka i poljske preslice. Kamilica je izvor kalcija i utječe na klijavost te kao fungicid, stolisnik je izvor kalija i daje reproduktivnu energiju, kopriva donosi vitalnost i izvor je željeza, maslačak daje vitalnost. Preporuka je skuhati čaj od mješavine i potopiti sjeme na par sati u čaju. Nakon toga sjeme dobro osušiti da bi bilo spremno za sjetvu. Razrijeđeni čaj sa 4 dijela vode može se koristiti za tretiranje rasada (i supstrata) svakih tjedan dana.

 

PRIMJENA MIKROBIOLOŠKIH PREPARATA

Za tretman sjemena, a kasnije presadnica i biljaka u polju mogu se koristiti različiti mikrobiološki preparati koji  povećavaju klijavost sjemena, ubrzavaju razvoj biljaka, povećavaju otpornost na stres i smanjujju zaraženost raznim fitopatogenim organizmima. Na tržištu se mogu naći proizvodi različitih proizvođača  (PRO BAC, EXTRASOL, ORGANICO, FITOBACILLUS, RHIZOVITAL, SERENADE ASO…).

 

BIOLOŠKE MJERE

U zaštiti kupusa od štetnika vrlo važnu ulogu ima biološko suzbijanje. To uključuje suzbijanje štetnih organizama prirodnim neprijateljima, biološkim pripravcima na bazi bakterija ili gljiva, te biljnim preparatima.

 

Slika 3. Hotel za korisne kukce

 

Lisne uši suzbijaju korisni organizmi: ličinke i odrasli oblici  bubamare i zlatooke, uholaže, grabežljive stjenice, bogomoljke. Da bi korisne kukce privukli u svoje usjeve potrebno im je izgraditi staništa za obitavanje kao što su:  kućice, zasaditi grmove i živice, postaviti kamenjare, lokvice,  zasijati cvjetne trake. Za ptice postaviti kućice i motke. Manje ptice će se hraniti manjim insektima, a velike grabljivice suzbijat će puževe i glodavce na parcelama.

Prirodni neprijatelji žičnjaka, grčica i sovica pozemljuša su trčci i  ptice.

Za biološko suzbijanje na tržištu se mogu naći različiti pripravci. Tako se za suzbijanje žičnjaka   koristi pripravak na bazi gljivice Metarhizium anisopliae. Za suzbijanje grčica hrušta koristi se  pripravak na bazi nematode Heterorhabditis bacteriophora  (NEMAGREEN) i gljivice  Metarhizium anisopliae. Pripravak NEMASTAR na bazi nematode Steinernema carpocapse suzbija sovice pozemljuše i rovce. Pripravci na bazi bakterije Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki BIOBIT WP i BATURAD WP koristi se za suzbijanje gusjenica kupusnog bijelca.

 

Različite biljke koje slobodno rastu u prirodi ili ih uzgajamo kao kultivirane mogu poslužiti u borbi sa bolestima i štetnicima kupusa, a mogu dodatno ojačati otpornost biljaka.

Preslica (Equisetum arvense ) biljka bogata silicijem koji utječe na čvrstoću staničnih stijenke biljaka, pa se pripravak od preslice  koristi kao ojačivač biljaka, kao insekticid protiv lisnih uši,  te kao fungicid u zaštiti presadnica protiv bolesti polijeganja rasada, pepelnice i plamenjače. Kopriva (Urtica dioica) ljekovita biljka, bogata je vitaminima i mineralima te se od nje spravlja gnojivo za zalijevanje presadnica ili potapanje kontejnera prije sadnje, ima ulogu ojačivača biljaka i sredstvo je protiv lisnih uši. Prah ili ekstrakt biljne vrste Dalmatinski buhač (Chrysamtemum cinerariiefolium) može se koristiti u zaštiti od insekata koji sišu i grizu. Pripravak od luka  i češnjak može poslužiti u zaštiti od lisnih uši, te protiv bakterijskih i gljivičnih bolesti. Sok od lišća rajčice potopljen u vodi može se koristiti u zaštiti od kupusnog bijelca, lisnih sovica te lisnih uši.

Zaštita usjeva kupusa od štetnika  može se postići i alelopatijom tj. sadnjom određenih biljaka uz kupus koja zbog određenih supstanci utječe pozitivno  na  rast i razvoj kupusa  i djeluje repelentno na štetnike.

Rajčica posađena uz kupus odbija kupusnu muhu, kupusnog bijelca, kupusnog moljca i  kupusne buhače. Kadifica odbija nematode. Paprena metvica i celer odbijaju kupusnog bijelca i lisne uši. Mlječika odbija rovce. Majčina dušica, hren, dragoljub i kadulja odbijaju puževe.

 

Slika 4. Kadifica u usjevu odbija nematode

 

MEHANIČKE MJERE

Kod jakog napada lisnih uši i  gusjenica mogu se mehanički odstraniti dijelovi biljaka koji su jako zaraženi.

Presadnice kupusa nakon nicanja mogu se  prekriti agrotekstilom pa se na taj način sprečavaju štete od kupusnih buhača, gusjenica leptira, lisnih uši.

Oko biljaka kupusa mogu se staviti ovratnici čime je mehanički  spriječeno odlaganje jaja kupusne  muhe na korijenov vrat biljaka.

 

FIZIKALNE MJERE

Kukci zapažaju boje, posebno boje valne dužine 400-600 nm. Fitofage najviše privlači zelena boja biljaka. Neke boje djeluju privlačno kukcima, a neke ih odbijaju. Primjena obojenih ljepljivih ploča u usjevima  kupusa može se znatno smanjiti  populacija štetnika i izostati primjena insekticida.

Žuto  obojene ljepljive ploče privući će kupusnu muhu, kupusne buhače, kupusnog moljca, kupusnog bijelca, lisne uši i klisnjake.

 

Slika 5. Žute ploče u usjevu kupusa

 

Slika 6. Žuta ploča u usjevu kupusa

 

Plave ploče privući će tripse, a bijele odbiti lisne uši.

 

Slika 7. Plava ploča u usjevu kupusa

 

Umjesto ljepljivih ploča kao mamci na parcele se mogu postavljati i obojene posude napunjene vodom uz nekoliko kapi deterdženta – privučeni bojom kukci će ulaziti u posudu i utopiti se.

 

BIOTEHNIČKE MJERE

U usjevima kupusa za praćenje pojave i suzbijanje štetnih kukaca često se koriste feromoni. To su kemijski spojevi koje proizvodi kukac te ga luči izvan tijela da bi privukao ili stimulirao drugog kukca iste vrste. U zaštiti bilja najčešće se koriste seksualni feromoni-sintetizirani mirisi ženke s ciljem privlačenja i suzbijanja mužjaka. Postavljaju se u usjevu u visini biljke.  Mužjake privlači sintetizirani miris ženke postavljen u kućicu s ljepljivom podlogom. Ulaskom u kućicu mužjak se nalijepi na ljepljivu podlogu te ugiba, čime je spriječena oplodnja ženki. Na tržištu su za primjenu u kupusnjačama dostupni feromoni za: kupusne buhače, kupusnog moljca, kupusnu sovicu i kupusnu muhu.

 

Slika 8. Feromon u usjevu kupusa

 

Kombincijom različitih nekemijskih mjera u zaštiti kupusa može se primjena sredstava za zaštitu bilja znatno smanjiti ili može u potpunosti izostati. Ovakvim načinom zaštite znatno se smanjuju troškovi proizvodnje, a povoljno se utječe na okoliš, zdravlje čovjeka i  životinja  te povećanje populacije drugih korisnih organizama.

 

 

                                                                       dr.sc. Mirna Ceranić