MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Savjet

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Šljivina lisna mušica

Na listovima šljiva proteklih dana uočavamo pojavu izraslina – šiški, uzrokovanih šljivinom lisnom mušicom (Putoniella pruni).

Šljivina lisna mušica pripada porodici mušica šiškarica (Cecidomyiidae), čiji ubod u biljno tkivo izaziva stvaranje izraslina. Izrasline se formiraju na naličju lista, duž glavne žile.

Slika 1. Izraslina na naličju lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

Slika 2. „Otvor“ na licu lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

U izraslinama žive ličinke, žuto-narančaste boje, duge cca 3 mm.

Slika 3. Ličinke unutar izrasline (foto: M. Križanić Božurić)

 

Ličinke se hrane biljnim sokovima, a pri kraju svog razvoja padaju na tlo oko voćki i u njemu prezimljuju. Odrasle mušice javljaju se u travnju i svibnju, žive kratko i ne hrane se.

Šljivina lisna mušica ima jednu generaciju godišnje, a osim šljive napada i druge Prunus vrste. Ne pripada ekonomski značajnim štetnicima te nije potrebno njezino ciljano suzbijanje. Štete se očituju u deformacijama listova i samim time ometanju fotosinteze.

U slučaju pojave navedenog štetnika i uočavanja izraslina na listu, napadnute listove je potrebno odstraniti i mehanički uništiti ličinke u njima.

 

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kruškina osa srčikarica – štetnik mladih izbojaka kruške

Kao i svake godine u trećoj dekadi mjeseca travnja započinje let potencijalno opasnog štetnika mladih izbojaka kruške – Kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.). Štetnik primarno i najintenzivnije napada krušku (uključujući i japanske sorte kruške „NASHI“ – uzgajane na europskom tlu), dok sporadično napada jabuku, mušmulu, dunju i oskorušu. U klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, odrasla osa započinje s letom u trećoj dekadi mjeseca travnja a let traje četiri tjedna. Vrhunac šteta kalendarski se poklapa s 01.svibnjem tekuće godine. Štete na mladim izbojcima čine odrasle ose kao i njihove ličinke. Štetnik je posebno opasan u voćnim rasadnicima jer uništava i zaustavlja rast mladih izbojka kruške nakon cijepljenja (okulacije) tj. komplicira proizvodnju voćnih sadnica. U amaterskim nasadima kruške jači napad u prvim godinama od sadnje, ometa formiranje uzgojnog oblika. Mjere zaštite odnose se na primjenu vizualnih atraktanata te kemijskih (inskticidi) i mehaničkih zahvata.

Kruškina osa srčikarica (Janus compressus Fabricius), eng. Pear shoot sawfly, njem: Perescheutwesp, ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Štete na mladim izbojcima jezgričavih voćnih vrsta prave odrasle ose (ženke) i ličinke. Mužjaci ose srčikarice ne prave nikakve štete.

Kukac pripada redu opnokrilaca – Hymenoptera, unutar koje se nalazi relativno mala porodica osa vlatarica – Cephidae. Unutar porodice osa vlatarica jedan od rodova je i rod Janus – koji obuhvaća 13 vrsta koje prave slične ili identične štete na vrhovima mladih izbojaka. Neke od njih su štetnici šumskog drveća. U RH je zabilježena vrsta Janus femoratus Curtis, koja se povremeno javlja kao štetna u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka. Pojedine vrste iz porodice osa vlatarica su vrlo značajni štetnici strnih žitarica u središnjem dijelu SAD-a.

Osa srčikarica pripada rodu Janus a dobila je domaće ime zbog osobine što ličinke hraneći se, izgrizaju drvenasti dio mladog izbojka (srčiku) dok kora ostaje neoštećena. Ličinke cijeli životni vijek provode unutar izbojka i nemaju dodira s vanjskim svijetom (Slika 1.).

Slika 1. Odrasla ličinka ose srčikarice (dužina 10 mm) u uzdužno razrezanom mladom izbojku kruške (snimio T. Validžić)

Opis šteta i simptomi napada

Osa srčikarica ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Ženke napadaju mlade izbojke biljke domaćina kada su duljine 7-15 cm, serijom od 30-ak točkastih uboda raspoređenih u obliku spirale (tzv. „ubodna spirala“). Ženka napada uzastopno nekoliko izbojaka. U svaki napadnuti izbojak ženka polaže samo jedno jaje (Slika 4. i Video zapis 1.).

Kao posljedica napada, vrh izbojka već nakon jednog sata gubi turgor i svija se u obliku luka ili obrnutog slova U (Slike 2. i 3.). U narednim danima nakon napada, vrh izbojka s pripadajućim listićima pocrni i nakon nekog vremena otpada tako da nakon nekoliko tjedana vrh napadnutog izbojka nalikuje na izgorenu šibicu (Slika 11.).

Simptomi napada kruškine ose srčikarice vrlo su vrlo specifični i ne mogu se zamijeniti s napadom neke druge vrste kukaca. Međutim, ove simptome napada, mnogi voćari posebno amateri, zamjenjuju sa simptomima zaraze bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na kruški. Naime, simptomi se mogu vrlo lagano razlikovati jer se kod zaraze bakterijskom paleži ne može pronaći tzv. ubodna spirala oko 10-15 centimetara od vrha izbojka a pocrnjelo lišće i mladi plodovi ne otpadaju nakon nekoliko tjedana nego ostaju na svijenom izbojku sve do jeseni (Slika 6.).

Video zapis 1. Polaganje jaja i simptomi napada Kruškine ose srčikarice na izbojku kruške (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Simptomi napada ose srčikarice na mladim izbojcima trogodišnje sadnice kruške jedan sat nakon napada (snimio T. Validžić)

 

Slika 3. Isto stablo trogodišnje sadnice kruške nakon 15 dana. Na fotografiji je vidljivo kako je osa srčikarica uništila gotovo sve jednogodišnje izbojke (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Simptomi napada ose srčikarice na mladom izbojku kruške 15 dana nakon napada. Na slici se jasno vidi karakteristična „ubodna spirala“ (snimio T. Validžić)

 

Slika 5. Na uzdužnom presjeku napadnutog izbojka kruške (početak rujna), vidi se ličinka ose srčikarice kako izgriza drvo (srčiku) ostavljajući iza sebe pravocrtni hodnik ispunjen grizotinama (snimio T. Validžić)

 

Slika 6. Simptomi napada Bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na vrhu mladog izbojka kruške sorte Santa Maria (Izvor: https://gd.eppo.int/taxon/ERWIAM/photos)

Morfološko-biološke osobine

Kruškina osa srčikarica je kukac vitke i nježne građe, izduženog tijela (7-12 mm.) i dugih ticala. Vrsta ima izraženi spolni dimorfizam tj. ženke su krupnije i lako ih se razlikuje od mužjaka po boji abdomena (Slika 7.). Osnovna boja ženki i mužjaka je crna. Glava je crna osim gornje čeljusti (mandibulae) koja je vrlo uočljive žute boje.  Ticala su duga i nitastog oblika. Zadak je kod ženki crvene do tamno-crvene boje a u mužjaka žute do svjetlo-narančaste boje. Na leđnoj (dorzalnoj) strani, nalazi se stigma svjetlo-žute boje u obliku trokuta (Slika 7.), koja je generalno uz crveni ili narančasti zadak, siguran znak prepoznavanja ove vrste.

Iako je štetnik sporo leteći kukac, ženke i mužjake karakterizira plahost i temperamentnost te im se kod promatranja nije lagano približiti osim za vrijeme kopulacije.

Slika 7. Spolni dimorfizam kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.) (snimio T. Validžić)

Ženka posjeduje kratku (2 mm) pilasto nazubljenu i uvlačljivu leglicu (ovipositor) kojom  pravi točkaste ubode, spiralno raspoređene duž izbojka. Ženka u svaki izbojak odlaže samo jedno jaje pri dnu ubodne spirale. Poradi ovakvog načina napada. dolazi do prekida kolanja sokova iznad mjesta uboda te vrh izbojka gubi turgor i svija se. Pojedini autori navode kako postoje naznake da ženka u mjesta uboda ubrizgava i određeni kemijski spoj koji doprinosi još bržem zaustavljanju kolanja sokova. Razlozi zbog kojih ženka pravi karakterističnu točkastu „ubodnu spiralu“ nisu dovoljno istraženi ali se smatra kako time ženka stvara povoljne uvjete za razvoj ličinke.

Jaja kruškine ose srčikarice vrlo su mekana, cilindrično-izduženog (ovalnog) oblika duljine 0,8-1,0 mm i po uzdužnoj osi blago zakrivljena (Slika 8.). Boja se kreće od prozirno bijele do prozirno svjetlo-žute. Embrionalni razvoj jaja u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje 11-14 dana. Općenito ličinka se ne pili, sve dok se vrh napadnutog izbojka potpuno ne osuši.

Slika 8. Jaja kruškine ose srčikarice ekstrahirana iz abdomena spolno zrele ženke. Dužina jaja iznosi 0,8 mm (snimio T. Validžić)

Ličinke ose srčikarice su bijele do svjetložute boje uz djelomičnu prozirnost. Kada dostignu svoj puni razvoj, ličinke su duge 8-10 mm. U normalnom položaju tijela, ličinka je svijena u obliku slova „S“. Glava ličinke je dobro razvijena. Oči su crne boje. Usni ustroj je razvijen za grizenje. Ličinka pripada tipu protopodnih ličinki kod kojih se razvijaju samo tri para rudimentiranih prsnih nogu (Slike 1. i 5.).

Video zapis 2. Kruškina osa srčikarica – razmnožavanje/kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Vrijeme leta štetnika i životni vijek

Uvidom u literaturne podatke može se zaključiti kako kruškina osa srčikarica u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, leti u periodu od 4 tjedna. Zabilježeni početak leta bio je u trećoj dekadi mjeseca travnja i trajao je do kraja druge dekade svibnja. Vrhunac leta i najintenzivnije štete zabilježene su sredinom drugog tjedna leta koji se kalendarski poklapa s 01. svibnjem tekuće godine.

Odrasla osa (imago) leti i pravi štete tijekom toplih i sunčanih proljetnih dana sa srednjim dnevnim temperaturama od 14 °C ili višim. Imago štetnika se inaktivira i ne pravi štete za vrijeme kišnih i izrazito vjetrovitih dana te kada su srednje dnevne temperature ispod 10 °C. Nepovoljne dnevne uvjete za let kao i noć, imago provodi na naličju listova biljke domaćina, zbog čega je vrlo osjetljiv na niske temperature (jutarnji mraz). Temperature ispod 2 °C, značajno utječu na smanjenje populacije ili „infektivnog potencijala“ štetnika.

Međutim, iako je ovogodišnja zima bila relativno blaga, zahladnjenje koje je započelo krajem veljače i početkom mjeseca ožujka usporilo je početak kretanja vegetacije te će – rečeno agronomskim rječnikom, ovogodišnja vegetacija „kasniti“ oko 10-ak dana. Stoga, u trenutku pisanja ovoga teksta (30.04.2022.) još uvijek u Osječko-baranjskoj županiji nisu zabilježeni napadi kruškine ose srčikarice na stablima krušaka.

Životni vijek imaga je kratak i kod ženki iznosi 4-7 dana a kod mužjaka 3-5 dana. Ženke izlijeću s fertilnim jajima te mogu odmah napadati mlade izbojke. Fertilna ženka nosi prosječno 30 jaja što je važan podatak vezano za infektivni potencijal štetnika tj. jedna ženka može u nekoliko dana uništiti 30-ak izbojaka. Pojedine ženke nakratko prekidaju napade te se pare, a zatim ponovno nastavljaju napadati izbojke (Slika 9. i Video zapis 2.).

Slika 9. Parenje imaga (kopulacija) (snimio T. Validžić)

Štetnik prezimljava u napadnutom izbojku kruške kao ličinka (prepupa) u prozirnoj opnenastoj čahurici (hibernacijska komorica – coccon), (Slika 10.). Nakon preobrazbe u mjesecu ožujku i u prvoj polovici mjeseca travnja imago izlijeće iz napadnutog izbojka kroz okrugli otvor promjera 2 mm (Slika 11.).

Slika 10. Opnenasta hibernacijska komorica ličinke kruškine ose srčikarice (sredina rujna) u kojoj ličinka prezimljava (snimio T. Validžić)

 

Slika 11. Vrhovi uništenih mladih izbojaka kruške (rujan-ožujak) u kojoj ličinka prezimljava u stadiju prepupe. Žute kružnice prikazuju izlazne otvore za odraslu osicu (snimio T. Validžić)

Prirodni neprijatelji ličinki kruškine ose srčikarice

Prema literaturnim navodima, ličinke ose srčikarice u jesensko-zimskom periodu parazitiraju kukci (predatori) iz pet identificiranih rodova i to: Eurytoma sp., Tetrastichus sp., Eupelmus sp., Pteromalus sp. i Ichneumonida sp. Ličinke kruškine ose srčikarice parazitiraju i tri roda do sada nedeterminiranih entomopatogenih gljivica. Vezano za navedeno potrebna su daljnja istraživanja kao i pronalaženje prikladnih metoda uzgoja i aplikacije prirodnih neprijatelja u borbi protiv ovoga štetnika.

Metode zaštite

Više autora sredinom prošlog stoljeća kao metodu zaštite preporučuju odrezivanje i spaljivanje napadnutih izbojaka jer ličinka u njima prezimljuje. Naravno ova mjera je provediva u manjim nasadima i solitarnim stablima kruške.

Manji nasadi mogu se zaštititi i uz korištenje vizualnih atraktanata tj. postavljanjem 3-4 žute ljepljive ploče po stablu koje se postavljaju početkom treće dekade mjeseca travnja. Za sada na tržištu ne postoji specifični feromon ili hranidbeni atraktant za osu srčikaricu u cilju povećanja atraktantskog (privlačnog) učinka žute boje.

Na žalost u RH nemamo registrirani insekticidni pripravak za suzbijanje kruškine ose srčikarice ali trenutno postoji vrlo veliki broj (čak 46) insekticidnih ili bioloških pripravaka registriranih za korištenje u zaštiti kruške (fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U komercijalnim nasadima kruške ne provode se ciljani tretmani protiv ovoga štetnika zbog vrlo jakog tzv. sporednog učinka insekticida (eng. Side effect) na osu srčikaricu koji se koriste u programu zaštite kruške. Ove činjenice i mnogi profesionalni voćari uopće nisu svjesni. Autor ovih redaka ima primjere starijih solitarnih stabala kruške (50 god.) kao i nasade kruške koji nisu pesticidno tretirani, gdje su štete na mladim izbojcima bile veće od 90 % i vrlo uočljive. Kao ilustracija ove tvrdnje je primjer jednog solitarnog stabla kruške oko 40 godina starosti s procijenjenim relativno malim volumenom krošnje od cca. 20 m3 na kojem je tijekom istraživanja detaljnim brojanjem utvrđeno 185 zaraženih izbojaka. Ova vrlo visoka razina napada govori o činjenici da su ovakva solitarna stabla „izvor zaraze“ za sve nasade u blizini.

Već je od ranije poznato kao su voćne osice dosta osjetljive na kontaktne i sistemične insekticide pa tako (na žalost) i one korisne (parazitske/predatorske/najeznice) iz porodica Pteromalidae, Trichogrammatidae, Ichneumonidae i dr. Recentni primjer za navedeno je primjer iz sjeverne Italije gdje su tijekom 2020/21 godine, poradi velikih šteta na voću/povrću od Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys), u ekosustav probno puštane azijske samurajske osice (Trissolcus japonicus) koje parazitiraju jaja stjenice. Rezultati su pokazali kako je oko 38 % jaja stjenice bilo parazitirano, međutim navedeni rezultati se odnose na ruralne predjele i nasade u ekološkom sustavu proizvodnje. U područjima s intenzivnom (konvencionalnom) voćarskom proizvodnjom, postotak parazitiranih jaja stjenice je bio vrlo mali jer je uporaba insekticidnih pripravaka protiv stjenice drastično smanjila i populaciju azijske samurajske osice.

Kako je životni vijek odrasle ose srčikarice relativno kratak 3-7 dana a imago provodi noć i nepovoljne uvjete za let na naličju listova kruške, pojedini autori preporučuju obaviti dva ciljana insekticidna tretmana (cilj – spriječiti štete koje čini odrasla osica), u razmaku od 15 dana. Prvo tretiranje se može obaviti pred sami početak leta tj. početkom treće dekade mjeseca travnja. Preporuka je koristiti insekticidne pripravke izraženog kontaktnog djelovanja koji imaju duži period rezidualnog djelovanja – deltametrin (Decis 100 EC, Poleci Plus, Ritmus i dr.). Od ostalih sredstava mogu se koristiti pripravci na bazi esfenvalerata (Sumialfa 5 FL), fosmeta (Imidan 50 WG), ekološki pogodan pripravak na bazi piretrina (Asset Five), kao i drugi kontaktni insekticidi. Kod korištenja pripravaka na bazi deltametrina, treba voditi računa o fenofazi razvoja kruške vezano za IPM regulativu (Integrirana zaštita bilja).

Pojedini autori navode kako je utvrđeno da su i ličinke kruškine ose srčikarice vrlo osjetljive na sistemične insekticide iz skupne neonikotinoida (tiametoksam) kada se primjene u ranoj fazi njihovog razvoja (15-25 dana od dana piljenja iz jaja). Iz navedenog se može zaključiti da ako bi se zakasnilo s ciljanim insekticidnim tretmanom na odrasle osice (krajem travnja/početkom svibnja), ipak se može naknadnim tretmanom sistemičnim insekticidom djelovati na smanjenje populacije ose srčikarice u narednoj vegetacijskoj sezoni.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je dozvola za korištenje pripravaka na bazi neonikotinoida na otvorenom, poradi zaštite pčela u EU ukinuta.

Zanimljivost za pobornike ekološkog pristupa zaštiti

Na kraju se donosi zanimljivost za voćare hobiste koja se odnosi na nekemijsku zaštitu mladih sadnica kruške uz korištenje obične dječje PVC slamke. Metoda je jednostavna: koristi se uzdužno razrezana slamka koja se reže na manje dijelove (oko 5 cm dužine), kako bi se mogli umetnuti na mladi izbojak između dvije susjedne lisne peteljke. Na slici br. 12 je vidljivo kako vrhovi mladih izbojaka kruške koji su zaštićini slamkom nisu napadnuti dok su nezaštićeni izbojci napadnuti od strane kruškine ose srčikarice (zelene strjelice).

Slika 12. Zaštita mladih izbojaka kruške uz uporabu obične dječje plastične slamke (narančaste strjelice). Zelene strjelice pokazuje napadnute izbojke koji nisu zaštićeni (snimio T. Validžić)

 

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

 

Izvori podataka:

  1. Balachowsky, A., Mesnil, L. (1935): Les insectes nuisibles aux plantes cultivees, Paris, vol. I: 238-241
  2. Chen, S., Hoelmer, K. A., Chen, H., Liu, A., Shanower, T. G. (2004): A review of wheat stem sawfly (Hymenoptera: Cephidae) research in China, J. Agric urban entomology 21(4): 249-256
  3. Ciglar, I. (1988): Integralna zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski Čakovec, str. 97
  4. Coe, R. L. (1953): Handbooks for the identification of British insects. Volume X, part I: Syrphidae. Royal Entomological Society of London, p. 18-21
  5. Frolov, A. N. (2009): Interactive Agricultural Ecological Atlas of Russia and Neighboring
  6. Hoffmeister, T. S. (1992): Factors determining the structure and diversity of parasitoid complexes in tephritid fruit flies Oecologia (Berlin) 89:288-297
  7. Hrašovec, B., Franjević, M. (2007): Pregled značajnijih vrsta šumskih kukaca i njihova osnovna morfološka i biološka obilježja, Šumarski fakultet Zagreb, Skripta str. 9-10
  8. Ivezić, M. (2008): Entomologija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 34-36
  9. Kišpatić, J., Maceljski, M. (1979): Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti, štetnika i korova, Nakladni zavod znanje Zagreb, str. 61-62
  10. Kovačević, Ž. (1950): Primijenjena entomologija I, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 61-63; 103
  11. Kovačević, Ž. (1961): Primijenjena entomologija II, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 145-149.
  12. Maceljski, M. (1999): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec: str.136-137
  13. Mason, P. G., Huber, J. T. (2001): Biological Control Programmes in Canada, 1981-2000, CABI Publishing New York (Paperback), pp. 96-97
  14. Middleton, W. (1917): Notes on the larvae of some Cephidae, Proceedings of the Enomological Society of Washington. 19: 174-179
  15. Naito, T. Smith, D., Fu-Sheng, H. (1998): Records of Cephidae (Hymenoptera) from China an southeastern Asia, with two new species of Janus stephens, Japanese journal of Entomology, 3(1): 23-28
  16. Oštrec, LJ., Gotlin-Čuljak, T. (2005): Opća entomologija, Zrinski Čakovec: str. 160-170
  17. Scmidt, L. (1970): Tablice za determinaciju insekata, Poljoprivredni fakultet Zagreb, str. 120-125
  18. Tanasijević, N., Simova-Tošić, N. (1987): Posebna Entomologija, Naučna knjiga, Beograd, str. 604
  19. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice: Glasilo biljne zaštite: broj 1/2: 42
  20. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice; 3rd international scientific/profesional conference Agriculure in Nature and Environment Protection, Vukovar: 245-249
  21. Validžić, T. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.), Specijalistički rad, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 35-37
  22. https://www.oliveoiltimes.com/business/samurai-wasp-effective-against-stink-bugs-in-italy/105206
Savjet, Stočarstvo

STAJSKI GNOJ JE PRAVO BOGATSTVO – to napokon svima postaje jasno

Na ozbiljnije razmišljanje i računanje vrijednosti stajskoga gnoja poljoprivrednu i stručnu javnost nagnalo je enormno poskupljenje mineralnih gnojiva. Prošle godine u ovo doba, kad se počela osmišljavati nova operacija 10.1.17 – PUS, cijene mineralnih gnojiva bile su uobičajene i iznosile su prosječno 5,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). U studenom prošle godine, u jeku edukacija korisnika operacije 10.1.17 – PUS, cijene mineralnih gnojiva već su bile značajno više, na razini 13,1 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). Ovih dana, na početku proljetne sjetve i prihrane ozimih usjeva i travnjaka, te iste cijene dosegle su povijesne rekorde i iznose u prosjeku 20,5 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K).

Dakle, u godinu dana cijene mineralnih gnojiva u prosjeku su gotovo učetverostručene.

Vrijednost stajskoga gnoja u našoj je poljoprivredi desetljećima zanemarivana i podcijenjena, a nerijetko se i službeno stajski gnoj tretira samo kao izvor onečišćenja ?! No, dolaze neka nova vremena. Nažalost, često je neophodna velika nevolja da bismo o važnim temama počeli trezveno i racionalno razmišljati – upravo to se događa na temu gnojiva općenito pa smo primorani puno više računati i tražiti racionalnija rješenja.

U prošloj se godini napravilo zasigurno najviše kemijskih analiza svih tipova stajskoga gnoja u povijesti, a razlog je uvođenje nove Operacije 10.1.17. – Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (PUS). I te su analize uglavnom potvrdile prosječne tablične vrijednosti sadržaja glavnih makro-hranjiva (N-P-K) u različitim tipovima stajskoga gnoja. Najprikladniji primjer za usporedbu i računanje vrijednosti stajskoga gnoja je goveđa gnojovka – u obliku pomiješanog fecesa i urina bez dodane vode ili stelje. Gnojovka se kao takva i aplicira na oranične i travnjačke površine.

Prosječni sastav (‘formulacija’) goveđe gnojovke je 4-2-5 (kg N – P2O5 – K2O / m3 ili toni). Dakle, samo po osnovna tri makro-hranjiva u usporedbi s mineralnim gnojivima goveđa gnojovka vrijedi prema trenutnim cijenama 1 m3 = 226 kn.

Najčešće ‘opterećenje’ površina na stočarskim gospodarstvima u našim županijama s najvećim brojem krava u prosjeku je 1 krava / ha (uključujući i podmladak), što iznosi prosječno 1,5 UG/ha. Ta jedna krava s podmlatkom proizvede prosječno godišnje 30 m3 ili tona gnojovke, što u izračunu dovodi do ukupne godišnje proizvodnje čistih hranjiva od 120-60-150 kg N-P-K / ha. Prema trenutnim cijenama mineralnih gnojiva to je ekvivalent od 6.765 kn. U intenzivnijoj proizvodnji, pri ‘opterećenju’ od 2,5 UG/ha, izračun se penje na 200-100-250 kg N-P-K / ha = 11.275 kn.

Važno je napomenuti da je to proizvodnja vrijednog organskog gnoja svake godine po svakom hektaru !?

Ako tu proizvodnju nakratko povežemo s trenutnim cijenama dehidriranih organskih gnojiva, koja se uglavnom uvoze i masovno kupuju za našu povrtlarsku i ostale proizvodnje hortikulture, osobito u ekološkom uzgoju, dolazimo do još puno viših iznosa po kravi i/ili hektaru. Uobičajena cijena organskih gnojiva primjenjivih i u ekološkoj proizvodnji klasične formulacije 4-3-2 iznosi 43,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). U toj usporedbi vrijednost godišnje proizvodnje gnojovke (1 krava + podmladak / ha) iznosila bi čak 14.289 kn.

U svim ovim usporedbama i izračunima uzimala se u obzir samo vrijednost tri najvažnija makro-hranjiva (N-P-K). Stajski gnoj ima naravno dodatnu vrijednost i u sadržaju svih ostalih makro- i mikro-elemenata, kao i u nezamjenjivoj ulozi u povećanju sadržaja organske tvari i biološke aktivnosti u tlu na parcelama na kojima se redovno primjenjuje.

Vrlo skoro, a svakako u nadolazećem novom programskom razdoblju ZPP-a, svi zajedno ćemo puno više morati cijeniti vrijednost stajskoga gnoja, nezamjenjivu ulogu stočarstva u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i značajno veći udio leguminoza u plodoredu, zelenu gnojidbu, konzervacijsku obradu tla i sve drugo za što je poljoprivrednicima sve više potrebna stalna, intenzivna stručna podrška, i to na poljima i u stajama.

 

*napomena: sve cijene izražene su bez PDV-a

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Demonstracija gnojidbe i rezidbe u nasadu jabuke

Na OPG-u Danice Belačić u Vrbovečkoj Dubravi održana je 10.3.2022. godine prezentacija dostupnih vrsta ekoloških gnojiva i način njihove primjene i praktični prikaz rezidbe nasada jabuke električnim škarama.

 

Naime, sve je više poljoprivrednika koji nisu izravno ekološki poljoprivredni proizvođači ali su uvidjeli prednosti korištenja ekološki prihvatljivih gnojiva. Osviještenost, posebno mladih poljoprivrednika, navela ih je na upotrebu ekoloških gnojiva o kojima su sada imali prilike čuti i informirati se.

Dugogodišnjim korištenjem mineralnih gnojiva lagano zakiseljujemo tlo, čime se narušava struktura tla.

Ekološka gnojiva pozitivno utječu na okoliš, nemaju negativan utjecaj na kiselost i strukturu tla. Povećavaju plodnost tla obogaćujući ga organskom masom. Hranjiva su u njima vezana za organski dio te je potrebno vrijeme da se organska masa pod utjecajem mikroorganizama u tlu razgradi i tako postupno otpusti hranjiva kako bi bila dostupna biljkama.

Prednosti upotrebe ekoloških gnojiva:

  • ne dolazi do gubitka hranjiva ispiranjem ili fiksacijom u tlu
  • ravnomjerno postupno otpuštanje hranjiva
  • popravljaju mikrobiološka svojstva tla, potiču nastanak humusa
  • ne degradiraju tlo
  • ne zagađuju podzemne vode nitratima
  • povećavaju plodnost tla

Osnovna gnojidba trajnih nasada se obavlja u jesen nakon provedene analize tla.

Analiza tla pomoći će nam da ciljano gnojimo i osiguramo biljci hranjiva i organsku masu koja joj nedostaje.

Jesenska se gnojidba obavlja u kasnu jesen, kada su temperature zraka u opadanju, kako biljka dobivena hranjiva ne bi koristila za razvoj lisne mase ili plodova, već za stimulaciju razvoja korijena čime biljkama pomažemo da prežive zimski period. Biljka dio hranjiva uzima kako bi ojačala otpornost na bolesti, dok se višak hranjivih tvari pohranjuje.

Primjena ekoloških gnojiva jedna je i od IAKS mjera koja se koristi u voćnjacima, mjera M10, operacija  10.1.15. “Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima”.

U nasadu jabuke na demonstraciji se okupilo petnaestak poljoprivrednika.

Osim korištenja dostupnih ekoloških gnojiva pojašnjena im je i važnost zimske rezidbe, te njezin utjecaj na rodnost stabla. Za rezidbu su korištene električne škare koje poljoprivrednici sve više prihvaćaju i koriste na svojim voćnjacima.

 

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa.

Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

     Zimska rezidba se provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

  • prorjeđivanje,
  • prikraćivanje,
  • savijanje grana.

     Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

 

     Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

     Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

Nakon praktičnog prikaza pravilne rezidbe od strane savjetodavca, svatko od prisutnih je imao priliku okušati se i sam u rezidbi i orezati nekoliko stabala da pokaže što je naučio na praktičnoj demonstraciji.

 

Tatjana Radiković, dipl. ing. agr.

Marijan Mavračić,  dipl. ing. agr.

Mr. sc. Zvonimir Vukov

 

Agroekonomika, Ratarstvo, Savjet

ANALIZA KOMPARATIVNIH POKUSA HIBRIDA KUKURUZA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE 2019 -2021

 

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama registriranim u RH za prodaju sjemena kukuruza, postavila  je  zajednički pokus kukuruza koji je po identičnim metodološkim uvjetima  bio sijan od 2019. do 2021. godine. Pokusi je bio sijan na 4 lokacije: Vukovarsko-srijemska županija: OPG Šibalić Marko – Nijemci;  Osječko-baranjska županija: Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek; Bjelovarsko Bilogorska županija: OPG Skender Mihael – Nova Ploščica i Međimurska Županija: OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri.

 

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje komercijalnih (ekonomskih)  vrijednosti u proizvodnji zrna kukuruza, hibrida koji su osobno predložili predstavnici sjemenarskih kuća. Analiza rezultata obuhvaća FAO skupine hibrida regionalno (županijsko okruženje) i globalno (područje RH) te utvrđivanje adaptabilnosti kroz stabilnosti i ekonomičnosti po pojedinim hibridima također regionalno i lokalno.

 

Metodologija pokusa svake lokacije imala je sljedeće kriterije:

 

  • Sjetva komercijalnih hibrida FAO: 300, 400 i 500 prema osobnom odabiru sjemenskih kuća
  • Ciljana gnojidba za minimalno 12 t suhog zrna po ha (svaki pokus zasebno)
  • Sjetva po FAO skupinama i po identičnom rasporedu na svim lokacijama
  • Vrijeme trajanja pokusa 3 godine (isti hibridi na svim lokacijama u svim godinama)
  • Ekonomska analiza obračunata na bazi otkupne cijene sirovog zrna kn/kg: (prinos sirovog zrna kg/ha) uvećana za pripadajuću cijena vlažnog zrna (kn/kg) po regiji, po godini, po FAO skupini po hibridu
  • Sjetva test hibrida identičnog u svim FAO skupinama
  • Pokusna površina oko 500 m2

 

Napomene:

  1. Pokus je na početku zasijan sa 46 identičnih hibrida na svim lokacijama, do kraja istraživanja dolazilo je do izmjena hibrida unutar pokusa, tako da je kriterij analize iz metodologije zadovoljilo ukupno 30 hibrida
  2. U prvoj godini postavljenog pokusa test hibrid na lokaciji u Vukovarsko-srijemskoj županiji ukazao je da na problem velikog odstupanja ostvarenih prinosa u FAO skupini 400. U toj godini ta skupina hibrida nije ušla u analitiku prosječnih vrijednosti i to je bio jedini zabilježeni slučaj na koji je ukazao test hibrid i ti rezultati nisu uzeti u obzir.

 

Regionalni rezultati već su objavljeni zasebno za svaku pojedinu lokaciju.

 

Ova analiza obuhvaća objedinjene prosječne rezultate svih lokacija u tri godine ovoga pokusa i kao takva prikazuje prosječne ekonomske rezultate (2019-2021) po FAO skupini i hibridima (30 identičnih iz metodoloških uvjeta).

 

Prosječni ekonomski pokazatelji po lokacijama:

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 1,12 10720 12006
FAO 400 1,07 9556 10224
FAO 500 1,05 10331 10848
PROSJEK POKUSA 1,07 10125 10833
BRUTO TROŠAK kn/ha 5602,1
NETO DOBIT kn/ha 5231,3
troška proizvodnje kn/kg 0,55
OSJEČKO-BARANJSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 1,05 13191 13850
FAO 400 1,02 13735 14009
FAO 500 1,00 14420 14420
PROSJEK POKUSA 1,02 13818 14095
BRUTO TROŠAK kn/ha 4950,0
NETO DOBIT kn/ha 9144,5
troška proizvodnje kn/kg 0,36
BJELOVARSKO BILOGORSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,94 13847 13016
FAO 400 0,87 15549 13527
FAO 500 0,78 16550 12909
PROSJEK POKUSA 0,85 15514 13187
BRUTO TROŠAK kn/ha 6272,6
NETO DOBIT kn/ha 6913,9
trošak proizvodnje kn/kg 0,40
MEĐIMURSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,96 15181 14574
FAO 400 0,92 14929 13735
FAO 500 0,87 15280 13294
PROSJEK POKUSA 0,92 15026 13824
BRUTO TROŠAK kn/ha 6539,3
NETO DOBIT kn/ha 7284,8
trošak proizvodnje kn/kg 0,44

 

Prosjek ekonomskih pokazatelja – sve lokacije

Prosjek pokusa 2019-2021
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 1,00 13234 13234
FAO 400 0,99 13442 13308
FAO 500 0,94 14146 13297
PROSJEK POKUSA 0,99 13607 13471
BRUTO TROŠAK kn/ha 5841,0
NETO DOBIT kn/ha 7630,3
troška proizvodnje kn/kg 0,43

 

Pregled ekonomskih pokazatelja kroz lokacije (ispod) dobro oslikava da najviši prinos ujedno ne jamči i naj bolje ekonomske rezultate. Izbalansirani inputi i ostvareni rezultati prinosa koji se očituju u troškovima proizvodnje kn/kg puno više pokazuju jer je očito da su u takvim uvjetima konačni ekonomski efekti puno bolji gdje su troškovi niži ne ovisno o ostvarenim prinosima.

Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska Bjelovarsko-bilogorska Međimurska
prinos vlažnog zrna kg/ha 10125 13818 15514 15026
bruto dohodak kn/ha 10833 14095 13187 13824
neto dobit kn/ha 5231 9145 6914 7285
trošak kn/kg 0,55 0,36 0,40 0,44

 

Analiza prosječnih ekonomskih rezultata po hibridima 2019-2020 (prosjek sve lokacije)

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn(kg ostvareni bruto prihod kn/ha
Andromeda 23,9 13734 15750 0,92 14490
P9889 18,9 13345 14202 1,02 14486
LG 31.545 24,4 13682 15827 0,90 14244
P9911 20,1 13172 14279 0,99 14137
KWS Toscano 20,4 12919 14075 0,99 13934
P0725 22,3 13199 14733 0,94 13849
DKC 5068 19,9 12830 13836 1,00 13836
P0217 20,4 12828 13969 0,99 13829
KWS Kashmir 19,3 12864 13769 1,00 13769
P9978 19,3 12819 13737 1,00 13737
DKC 5182 20,5 12706 13852 0,99 13713
DKC 5830 22,3 13077 14579 0,94 13704
KWS Kapitolis 19,7 12662 13644 1,00 13644
LG 30.500 20,9 12519 13778 0,99 13641
MAS 56 A 22,7 12808 14435 0,94 13569
Carioca 21,1 12733 14039 0,96 13477
AJOWAN 18,8 12402 13185 1,02 13449
KWS Smaragd 18,4 12259 12969 1,02 13228
MAS 34 B 18,5 12215 12942 1,02 13200
Bilbao 21,9 12346 13740 0,96 13191
KWS Kollegas 20,5 12104 13218 0,99 13086
KULAK 20,4 11822 12892 0,99 12763
AGRAM 19,9 11786 12750 1,00 12750
MAS 48 L 21,0 11705 12874 0,99 12745
KWS Orlando 22,6 11960 13397 0,94 12593
OS 398 19,9 11432 12322 1,00 12322
TOMASOV 20,6 11173 12243 0,99 12121
VELIMIR 23,0 11393 12894 0,94 12121
BC 415 21,7 11308 12573 0,96 12070
MAJSTOR 22,5 10824 12131 0,94 11403

 

Zaključci:

  • Analiza svih lokacija (globalno RH) nije izdvojila niti utvrdila značajne razlike po FAO skupinama hibrida – sve je ekonomski bilo podjednako
  • Analiza po lokacijama (regionalna) za svaku je pojedinu lokaciju drugačija i specifičnija
  • Lokacija u kombinaciji sa klimatskim čimbenicima ima ogroman utjecaj na konačne rezultate i unutar FAO skupine i pojedinačno po hibridu
  • POTVRĐENO PRAVILO DA U SJETVU TREBA IĆI SA VIŠE RAZLIČITIH HIBRIDA RAZLIČITIH FAO SKUPINA

 

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Zdravko Tušek, Jelena Đugum, Tatjana Međimurec, Siniša Hrgović, Suzana Pajić, Iva Majhen Vlašićek, Juraj Klarić, Đuro Cerovčec

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Fitofagne stjenice („Smrdljivi martini“) – sve značajniji štetnici lješnjaka

Približavanjem Božićnih blagdana sve je veća sezonska potražnja za orašastim plodovima pa tako i lješnjakom. Vegetacijska sezona 2021. ponovno je pokazala kako tehnologija proizvodnje lješnjaka u RH imajući u vidu klimatološke faktore i pojavu novih štetočinja, postaje sve zahtjevnija te zahtjeva sinergiju djelovanja poljoprivrednih proizvođača, znanstvenih i savjetodavnih institucija i države kao donositelja zakonskih rješenja. Prema informacijama prikupljenih od proizvođača, urod lješnjaka u Osječko-baranjskoj županiji varirao je od visokog do ispod prosječnog, što je ovisilo o mikrolokalitetu ali i o primijenjenoj agrotehnici i zaštiti.  Tijekom ljeta 2021. godine, Područna služba za stručnu podršku Osijek, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, zaprimila je od strane proizvođača lješnjaka, više upita vezano za značajno povećanje populacije fitofagnih stjenica u nasadima lijeske te su zatraženi savjeti vezano za zaštitu. Međutim, štete od stjenica nisu bile toliko vidljive tijekom ljetnih mjeseci, pa čak i nakon berbe i sušenja plodova. Štete od fitofagnih stjenica postale su vidljive nakon procesa čišćenja (krckanja) i pripreme očišćene jezgre za stavljanje na tržište. Oštećenja na jezgri su se manifestirala u obliku smežuranih plodova ili plodova s tamnim pjegama ispod kojih se nalazi plutasto tkivo u početku bijele boje koje kasnije prelazi u tamno-žutu do smeđu (Slika 1.).

Slika 1. Oštećenja od fitofagnih stjenica na očišćenoj jezgri lješnjaka (snimio T.Validžić)

 

Ovako oštećeni plodovi su jestivi (Slika 2.) ali im je poradi smežuranosti i tamnih pjega značajno smanjena tržišna vrijednost. Pojedini proizvođači navode kako su nakon čišćenja jezgre u ukupnom prinosu imali oko 30% oštećenih plodova. Još je zanimljivija činjenica kako se na ljusci dostavljenih plodova neočišćenih lješnjaka, nisu mogla pronaći nikakva vidljiva oštećenja od uboda ili tragovi bolesti iako je jezgra bila oštećena (Slika 3.). Ova pojava bi se mogla objasniti činjenicom ranog napada stjenica na plodove lješnjaka kada su još zeleni (lipanj) a ubodna mjesta na zelenoj ljusci u kasnijim fenofazama razvoja ploda zarastaju i nisu više vidljiva.

Slika 2. Očišćeni plodovi lješnjaka: a. zdravi plodovi; b. oštećeni plodovi sa simptomima napada fitofagnih stjenica (snimio T.Validžić)

 

Slika 3. Primjeri oštećenja na jezgri lješnjaka koja su nastala kako posljedica ishrane fitofagnih stjenica na plodovima lješnjaka. Na vrhu je plod lješnjaka u ljusci na kojemu nisu vidljiva vanjska oštećenja ali je jezgra nakon vađenja pokazivala iste simptome kao u donjim primjerima (snimio T.Validžić)

 

Stjenice kao štetnici kulturnog bilja

Stjenice ili raznokrilci (podred: Heteroptera) su vrlo velika skupina kukaca s više od 40.000 do sada opisanih vrsta. U Europi je za sada poznato oko 3.000 vrsta. Prema načinu ishrane stjenice su većinom fitofagne (hrane se isključivo određenom biljnom vrstom ili skupini biljaka iz pojedinih rodova), dok su druge polifagne tj. napadaju i hrane se na velikom broju različitih biljaka domaćina koje pripadaju većem broju rodova. Pojedine vrste stjenica su zoofagne tj. predatori i spadaju u važne prirodne neprijatelje raznih štetnika. Stjenice, kao i svi kukci reda Hemiptera, imaju specifično građene usne organe (rilo) koji su prilagođeni za bodenje i sisanje.

Slika 4. Usni organ (rilo) stjenice (snimio T.Validžić)

 

Rilo (Slika 4.) člankovite je građe i smješteno je s ventralne (donje) strane prsišta. Rilo je sastavljeno od četiri tzv. hitinska bodeža koji oblikuju dvije cjevčice. Kroz jednu cjevčicu stjenica u biljni organ luči slinu s probavnim enzimima a kroz drugu usisava djelomično razgrađeni sadržaj. Probavni enzimi vrše kemijsku i fizikalnu razgradnju biljnog tkiva nakon čega stjenica usisava poluprobavljenu masu te ju konačno razgrađuje u probavnom sustavu. Za ovakav način ishrane stjenicama je potrebna velika količina vode koju uzimaju iz biljnog tkiva. Poradi ovakvog načina ishrane jezgra ploda lješnjaka je smežurana a u unutrašnjosti nastaju specifične plutaste tvorevine mliječno-žute boje kao posljedica djelovanja hidrolitičkih enzima (Slika 1.).

Fitofagne stjenice u Europi su štetnici voća (ponajviše lješnjaka, jabuke, breskve i dr.), povrća (rajčica, paprika i dr.), ratarskih kultura (soja, kukuruz i dr.), šumskih vrsta kao i ukrasnih grmova.

U 2021. godini zabilježene su velike štete od stjenica na lješnjaku u Turskoj, dok su u 2020. godini u Italiji uništile više od 40% uroda lješnjaka a procijenjena šteta u Italiji na svim kulturama bila je veća od 500 milijuna eura te je Europska komisija donijela Uredbu o hitnim mjerama pomoći talijanskim poljoprivrednicima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a). Najveće štete u talijanskim nasadima lijeske nanijela je vrsta Smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), ili eng. Brown marmorated stink bug – BMSB (Slika 8.).

Od ostalih fitofagnih vrsta stjenica na Europskom tlu koje prave štete na lješnjaku su Smrdljiva greta (Dolicoris baccarum L.), smrdljivi martin (Raphigaster nebulosa Poda) i zelena štitasta stjenica (Nezara viridula – Slika 6.) i druge.

Napad fitofagnih stjenica na plodove lješnjaka najopasniji je u fenofazi nalijevanja jezgre ploda (Slika 5.), (svibanj/srpanj) jer dovodi do remećenja razvoja jezgre što dovodi do smežuranosti plodova (Slika 3.).

Slika 5. Ubodna mjesta na plodu lješnjaka snimljena početkom mjeseca lipnja 2021. kada je u tijeku intenzivno nalijevanje jezgre ploda. U ovom periodu je napad stjenica najopasniji jer se zaustavlja nalijevanje jezgre (snimio T.Validžić)

 

Ovaj vrlo rani napad stjenica (svibanj/početak lipnja), može dovesti i do potpunog zaustavljanja razvoja jezgre što rezultira otpadanjem plodova ili plodovima bez jezgre. Ovdje je potrebno naglasiti kako do pojave praznih plodova mogu dovesti i razna gljivična oboljenja. Kasniji napad stjenica na plodove lješnjaka (srpanj/kolovoz) ima za posljedicu razvoj tamnih pjega na jezgri ispod kojih se nalazi plutasto tkivo u početku mliječno-bijele boje koje kasnije prelazi u tamno-žutu do smeđu (Slika 1.).

Slika 6. Imago (a) i ličinka (b) zelene štitaste stjenice (Nezara viridula) na plodu lješnjaka (snimio T.Validžić)

 

Smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys)

Literaturni podaci navode kako najveće štete u nasadima lijeske na europskom i sjevernoameričkom kontinentu čini smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys Stål, 1855 – Pentatomidae). Stjenica je strana invazivna vrsta podrijetlom iz istočne Azije (Kina, Koreja  i Japan) a introducirana je u SAD krajem 90-tih godina prošlog stoljeća. Na europskom tlu, pronađena je 2004. godine u Švicarskoj te se u 10-ak godina proširila po srednjoj i jugoistočnoj Europi. U RH prvi puta je pronađena u Rijeci 2017. godine.

Slika 7. a. Ličinke smeđe mramorirane stjenice u trenutku piljenja iz jaja; b. karakteristični položaj ličinki nekolika dana nakon piljenja. Ličinke je potrebno dodatno morfometrijski identificirati (snimio T.Validžić)

 

Video zapis 1. Ličinke smeđe mramorirane stjenice nekoliko dana nakon piljenja iz jaja, snimljene početkom mjeseca lipnja 2021. godine (snimio T.Validžić)

Smeđa mramorirana stjenica ima 1 ‐ 2 generacije godišnje. Ličinke (Slika 7. i video zapis 1.), prolaze kroz pet razvojnih stadija. Polifagni je štetnik koji napada više od 170 biljaka domaćina, uključujući veliki broj vrsta voća i povrća, ratarske kulture, šumsko i ukrasno drveće. Štete koje uzrokuje mogu biti izravne i neizravne. Izravne štete čini odrasli oblik (imago) i ličinke bodenjem i sisanjem na biljnim organima u koje ubrizgavaju probavne enzime tijekom hranjenja što dovodi do različitih deformacija biljnoga tkiva. Neizravne štete nastaju kada se tijekom ishrane (ubadanjem rila), prenose uzročnici biljnih bolesti bakterije ili gljivice, koji mogu uzrokovati trulež plodova (Slika 8.).

Slika 8. Stjenica na plodu lješnjaka. Vidljiva su mjesta uboda kao i naknadni razvoj gljivičnih oboljenja na plodovima (snimio T.Validžić)

 

Metode zaštite

Metode zaštite lijeske od fitofagnih stjenica su složene i svaka primijenjena metoda daje djelomične rezultate. U nasadima lješnjaka potrebno je provoditi redovite preglede stabala ili monitoring s piramidalnim crnim lovkama koje su komercijalno dostupne i u RH. Pregled stabala i utvrđivanje brojnosti stjenica može se obavljati i postavljanjem pokrivke (PVC ili drugi materijal) ispod stabla i otresanje grana te prebrojavanje uhvaćenih jedinki.

U Republici hrvatskoj nemamo registriranog insekticidnog pripravka za suzbijanje stjenica u lijesci. Pripravak Poleci plus (deltametrin) registriran u RH za suzbijanje stjenica (Heteroptera) na jagodi, pšenici, kukuruzu i pamuku dok je pripravak na bazi acetamiprida (Mospilan 20 SG) registriran za suzbijanje stjenica na ukrasnom bilju na otvorenom a Mospilan 20 SP za suzbijanje stjenica na suncokretu.

Literaturni navodi iz SAD preporučuju korištenje pripravaka na bazi acetamiprida (Mospilan) koji imaju vrlo dobar učinak na stjenice posebno smeđu mramoriranu stjenicu dok autori u RH navode dosta dobar učinak pripravaka na bazi sulfoksaflora (Closer). Ovdje je potrebno napomenuti kako pripravci Closer i Mospilan 20 SG ili 20 SP u RH nisu registrirani za korištenje u nasadima lijeske.

Insekticidni pripravci registrirani za korištenje u lijesci u RH na bazi deltametrina su : Decis 100 EC, Demetrina 25 EC, Scatto, Rotor Super i spirotetramata (Movento),  dok su u ekološkoj proizvodnji lijeske dozvoljeni pripravci na bazi spinosada (Laser) i biološki insekticid na bazi bakterije Bacillus thuringiensis subsp. Kurstaki (Dipel DF). Na žalost, nije bilo moguće pronaći literaturne navode vezano za učinkovitost navedenih pripravaka na fitofagne stjenice.

Talijanski autori navode kako su dosta dobro djelovanje na smeđu mramorastu stjenicu pokazali pripravci na bazi aktivne tvari klorpirifos i klorpirifos-metil (Nurelle D, Chromorel-D, Pyrinex 48 EC i dr.), međutim Europska komisija (EK) je provedbenim uredbama (EU) 2020/2017 i (EU) 2020/2018, koje su stupile na snagu 16. siječnja 2020. godine, naložila državama članicama ukidanje registracije pripravcima na bazi navedenih aktivnih tvari.

Zanimljivo je spomenuti kako je talijanska vlada poradi vrlo velikih šteta procijenjenih u 2020. godini na 500 milijuna eura, zatražila o EK ponovno obnavljanje registracije aktivnoj tvari klorpirifos što je EK odbila ali je talijansku vladu uputila na korištenje instituta iz članka 53. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, kojim je propisano kako u posebnim okolnostima pojedina država članica može odobriti za razdoblje od najviše 120 dana stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja za ograničenu i kontroliranu uporabu, ako se takve mjere pokažu nužnima zbog opasnosti koja se ne može obuzdati na neki drugi zadovoljavajući način.

Ova mogućnost može biti korisna i za domaće proizvođače lješnjaka u slučaju pojave velikih šteta od fitofagnih stjenica u nadolazećim godinama. O izdavanju dozvola (rješenja) za primjenu sredstava za zaštitu bilja u hitnim situacijama, odluku donosi Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede.

Prirodni neprijatelji u borbi protiv fitofagnih stjenica

Posljednjih nekoliko godina provode se intenzivna istraživanja vezana za korištenje prirodnih neprijatelja u suzbijanju smeđe mramorirane stjenice.

Već duže vrijeme je poznato kako je azijska samurajska osica (Trissolcus japonicus) prirodni neprijatelj smeđe mramorirane stjenice. Samurajska osica parazitira jaja stjenice na način da ih koristi kao medij za polaganje vlastitih jaja (Slika 7.).

Terenska istraživanja su pokazala kako je 2017. godine samurajska osica pronađena u Švicarskoj, na tri lokaliteta u kantonu Ticino, u nasadima jabuka. Nadalje, populacija samurajske osice pronađena je 2014. godine na sjeveroistoku SAD-a (savezna država Ohio) u koju je slučajno unesena (uvoz poljoprivrednih proizvoda) te se vrlo brzo širi zemljom. U saveznoj državi Utah također se nekoliko godina provodi plansko širenje samurajske osice u ekosustav i monitoring uspješnosti suzbijanja smeđe mramorirane stjenice ovom biološkom metodom.

Slika 9. a. Samurajska osica polaže svoja jaja u jaja smeđe mramorirane stjenice; b. parazitirana jaja stjenice (crna boja) u kojima se razvijaju samurajske osice (Izvor: Chris Hedstrom, Oregon State University).

 

Isto tako, talijansko Ministarstvo zaštite okoliša i talijanska istraživačka agencija ISPRA odobrili su postupak 2020. godine, koji je potreban za puštanje azijske samurajske osice u talijanski ekosustav. Prvo puštanje bilo je predviđeno u drugoj polovici lipnja, a drugo sredinom srpnja. Rezultati ovoga probnog puštanja i širenja azijske samurajske osice u Italiji nisu do sada objavljeni ali rezultati istraživanja u SAD su ohrabrujući.

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

Izvori podataka:

  • Albajes, R., Alomar, O. (2004): Facultative predators. In: Capinera, J. (ed.) Encyclopeda of Pest Managment. Marcel Dekker Inc, New York
  • Ivana Pajač Živković, Božena Barić, Dinka Matošević (2013): STRANE FITOFAGNE VRSTE STJENICA (HETEROPTERA) U HRVATSKOJ, Croat. 2013, Vol. 17. Num 1–4: 79–88
  • Kristijan FRANIN i Božena BARIĆ (2012): KORISNE STJENICE (HETEROPTERA) U POLJOPRIVREDI, Croat. 2012, Vol. 16. Num. 1-4: 61-80
  • Maja PINTAR, Mladen ŠIMALA, Tatjana MASTEN MILEK (2019): SMRDLJIVA ZELENA STJENICA Nezara viridula (Linnaeus, 1758) ‒ MANJE VAŽAN ŠTETNIK TIKVENJAČA, Glasilo biljne zaštite 3/2019
  • Mark Inzano, Thomas Molnar (2021): The Brown Marmorated Stink Bug: A New Pest of Hazelnuts?, Plant Biology and Pathology Department. Rutgers University.
  • PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/17 оd 10. siječnja 2020. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klorpirifos-metil u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011
  • PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/18 оd 10. siječnja 2020. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klorpirifos u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011
  • TRACY C. LESKEY, DOO-HYUNG LEE, BRENT D. SHORT, AND STARKER E. WRIGHT (2012): Impact of Insecticides on the Invasive Halyomorpha halys (Hemiptera: Pentatomidae): Analysis of Insecticide Lethality, U.S. Department of AgricultureÐAgriculture Research Services, Appalachian Fruit Research Station, 2217 Wiltshire Road, Kearneysville.
  • UREDBA (EZ) br. 1107/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ
  • Virna GRES, Ivana PAJAČ ŽIVKOVIĆ (2018): STRANA VRSTA STJENICE Halyomorpha halys (Stål, 1855), NOVIŠTETNIK U PROIZVODNJI BILJA, PHYTOM., Vol. 32, No 2.
  • Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja („Narodne novine“ br. 80/13, 32/19, 32/20)
  • https://gospodarski.hr/rubrike/povrcarstvo-rubrike/novi-stetnici-povrca/
  • https://catalog.extension.oregonstate.edu/em9102
  • https://www.awri.com.au/industry_support/viticulture/pests-and-diseases/brown-marmorated-stink-bug/management-of-bmsb/
  • https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/italy-to-deploy-a-samurai-army-against-diehard-stink-bug/
  • https://fis.mps.hr/trazilicaszb/
  • https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/azijska-samurajska-osa-rjesenje-u-borbi-protiv-smrdljivog-martina/54961/
  • https://www.agroklub.com/vocarstvo/italija-krece-u-biolosku-kontrolu-smrdljivih-martina/60642/
  • https://extension.usu.edu/pests/research/brown-marmorated-stink-bug-management
  • https://catalog.extension.oregonstate.edu/em9164
Agroekonomika, Ratarstvo, Savjet

KOMPARATIVNI POKUSI HIBRIDA KUKURUZA 2019-2021 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

 

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u suradnji sa svim zainteresiranim tvrtkama koje se bave oplemenjivanjem, sjemenarstvom i distribucijom  kukuruza na području Republike Hrvatske, 2019. godine pokrenula je  zajednički projekt postavljanja  komparativnih pokusa hibrida kukuruza. Pokus je posijan, praćen i analiziran na četiri različite lokacije: Vukovarsko-srijemska županija (OPG Šibalić Marko – Nijemci); Osječko-baranjska županija (Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek); Bjelovarsko Bilogorska županija (OPG Skender Mihael – Nova Ploščica) i Međimurska Županija (OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri).

Tvrtke koje se bave oplemenjivanjem/distribucijom sjemena kukuruza odabrali su hibride kukuruza za pokus. Cilj pokusa je bio praćenje ekonomsko-komercijalnih pokazatelja tri najzastupljenije FAO skupine hibrida na području Republike Hrvatske (FAO 300; FAO 400 i FAO 500), a nakon berbe obavljena je analiza po lokacijama, FAO skupinama, pojedinačnim hibridima po lokaciji, godini i ukupno (prosjek sve 4 lokacije). Metodologija samog pokusa bila je ponavljanje istih hibrida po lokacijama i godinama. Kao što je već navedeno, konačni rezultati analizirani su kroz komercijalnu vrijednost zrna kukuruza sukladno uvjetima otkupnih vrijednosti na tržištu u vrijeme žetve u svakoj pojedinoj godini tijekom provođenja komparativnog pokusa.

 

Ostvareni rezultati pokusa na području Međimurske županije

 

Tablični prikazi rezultata pokazuju:

 

  • Redoslijed hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) svih hibrida u pokusu po godinama (2019.-2021.)

 

  • Redoslijed hibrida – prosjek sve tri godine koji uključuje isključivo hibride sijane u sve tri godine. Također se radi o redoslijedu hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti izražene u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) kroz obuhvaćeno razdoblje sjetve pokusa izraženo kao prosjek kroz tri godine

 

  • Prosječne agroekonomske pokazatelje po FAO skupinama 2019.-2021. godina

 

 

Rezultati u 2019. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
DKC 5092 19,5 15834 16915 0,70 11841
P9889 18,7 15248 16129 0,72 11613
Andromeda 20,6 15431 16714 0,69 11532
Chorintos 17,6 14797 15444 0,74 11428
INCLUSIVE 18,7 14904 15766 0,72 11352
DKC 5685 21,9 15087 16613 0,67 11131
KWS Kapitolis 19,4 14833 15827 0,70 11079
MAS 34 B 18,1 14611 15343 0,72 11047
P0200 19,6 14702 15726 0,70 11008
LG 31.377 19,2 14718 15665 0,70 10966
KWS Toscano 20,6 14668 15887 0,69 10962
P9911 19,4 14549 15524 0,70 10867
Premeo 18,6 14198 15000 0,72 10800
P9978 19,8 14327 15363 0,70 10754
TWEETOR 20,8 14334 15565 0,69 10740
AGRAM 20,3 14237 15363 0,69 10600
P0725 21,6 14373 15766 0,67 10563
KWS Smaragd 17,9 13588 14234 0,74 10533
DKC 4943 18,2 13865 14577 0,72 10495
DKC 5068 19,2 14036 14940 0,70 10458
AJOWAN 18,4 13735 14476 0,72 10423
KWS Kollegas 19,4 13907 14839 0,70 10387
DKC 5182 19,2 13449 14315 0,70 10020
LG 31.545 24,9 14243 16310 0,61 9949
AKINOM 21,8 13420 14758 0,67 9888
P0412 22,1 13605 15020 0,65 9763
DELON 19,7 12820 13730 0,70 9611
P0217 19,6 12817 13710 0,70 9597
KWS Orlando 22,3 13334 14758 0,65 9593
KULAK 22,4 13280 14718 0,65 9567
KWS Kashmir 19 12495 13266 0,72 9552
Bilbao 20 12641 13589 0,70 9512
LG 30.500 19,7 12349 13226 0,70 9258
DKC 5830 19,6 12252 13105 0,70 9173
BC415 22,4 12734 14113 0,65 9173
Atomic 23,4 12822 14395 0,63 9069
OS 4014 20,8 12087 13125 0,69 9056
Carioca 23,2 12693 14214 0,63 8955
VELIMIR 25,8 12803 14839 0,60 8903
BC 323 19,3 11919 12702 0,70 8891
JABLAN 20,2 11786 12702 0,69 8764
MAS 48 L 20,8 11697 12702 0,69 8764
MAS 56 A 20 11628 12500 0,70 8750
MAJSTOR 23,4 11852 13306 0,63 8383
Zoan 27,8 12525 14919 0,55 8206
OS398 21,6 11046 12117 0,67 8118
POSAVAC 36 17 10313 10685 0,74 7907
TOMASOV 20,8 10435 11331 0,69 7818
INSTRUKTOR 21,5 9570 10484 0,67 7024

 

Rezultati u 2020. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
P9978 22,6 16275 18083 0,70 12658
P0725 25,8 15895 18422 0,65 11974
P9889 21,8 15107 16614 0,72 11962
P9911 21,5 15165 16614 0,72 11962
KWS Toscano 22,9 15199 16953 0,70 11867
P0217 23,8 15422 17405 0,68 11835
DKC 5092 21,1 15035 16388 0,72 11799
AGRAM 24,8 15615 17857 0,66 11786
Zoan 27,2 16551 19552 0,60 11731
Andromeda 26,2 15906 18535 0,63 11677
AJOWAN 21,9 14677 16162 0,72 11637
MAS 34 B 22,0 14658 16162 0,72 11637
LG 31.330 22,0 14556 16049 0,72 11555
LG 31.545 29,7 16168 19778 0,58 11472
KWS Kashmir 22,3 14704 16275 0,70 11392
GLUMANDA 20,2 14263 15371 0,74 11374
P1241 26,4 15379 17970 0,63 11321
LG 31.455 24,3 15022 17066 0,66 11264
LG 30.500 25,1 15060 17292 0,65 11240
DKC 5068 22,7 14425 16049 0,70 11234
TWEETOR 22,7 14425 16049 0,70 11234
KWS Smaragd 21,7 14200 15597 0,72 11230
DKC 4943 21,0 13808 15032 0,74 11123
VELIMIR 25,4 14804 17066 0,65 11093
LG 31.390 22,3 14296 15823 0,70 11076
LG 31.388 23,2 14433 16162 0,68 10990
KWS Kapitolis 22,1 14128 15597 0,70 10918
KULAK 22,3 14091 15597 0,70 10918
AGRISTER 25,7 14451 16727 0,65 10873
DELON 21,8 13566 14919 0,72 10741
MAS 56 A 26,4 14315 16727 0,63 10538
Carioca 23,8 13719 15484 0,68 10529
GLORIETT 21,6 13291 14580 0,72 10497
URBANIX 22,8 13392 14919 0,70 10443
INCLUSIVE 22,6 13325 14806 0,70 10364
LG 30.597 25,4 13725 15823 0,65 10285
PERSIC 22,3 13275 14693 0,70 10285
LG 31.415 21,8 12949 14241 0,72 10253
DKC 5182 22,2 13087 14467 0,70 10127
MAJSTOR 24,4 13413 15258 0,66 10070
Bilbao 24,6 13377 15258 0,66 10070
BC 415 23,7 13035 14693 0,68 9991
BC 323 21,1 12339 13449 0,72 9684
DKC 5830 23,8 12417 14014 0,68 9530
MAS 48 L 26,7 12716 14919 0,63 9399
INSTRUKTOR 24,6 12287 14014 0,66 9250
POSAVAC 36 21,3 11687 12771 0,72 9195
KWS Kollegas 26,5 12074 14127 0,63 8900
OS 398 23 11334 12658 0,70 8861
KWS Orlando 26,1 11848 13788 0,63 8687
TOMASOV 24,6 11395 12997 0,66 8578

 

Rezultati u 2021. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
P9889 22,0 14129 15578 1,50 23367
Carioca 25,6 14242 16463 1,41 23212
PERSIC 26,9 14167 16667 1,39 23167
LG 31.545 30,2 14466 17823 1,29 22992
AGRAM 23,5 13918 15646 1,46 22844
DKC 5685 26,6 13993 16395 1,39 22788
DKC 5182 28,0 14010 16735 1,36 22759
Ignis 21,3 13882 15170 1,50 22755
LG 31 390 23,7 13640 15374 1,46 22446
AJOWAN 22,0 13512 14898 1,50 22347
DKC 5092 27,0 13628 16054 1,39 22316
KWS Kapitolis 22,4 13566 15034 1,48 22250
KWS Smaragd 21,4 13492 14762 1,50 22143
DKC 5068 24,4 13455 15306 1,44 22041
Andromeda 31,6 13905 17483 1,26 22029
BC 323 24,7 13342 15238 1,44 21943
INKLUSIVE 24,6 13241 15102 1,44 21747
KWS Kashmir 22,0 13142 14490 1,50 21735
TWEETOR 24,6 13121 14966 1,44 21551
LG 31 455 25,2 13254 15238 1,41 21486
OS 398 23,4 13088 14694 1,46 21453
LG 31.415 23,4 13088 14694 1,46 21453
LG 30.500 25,9 13071 15170 1,41 21390
MAS 48 L 25,3 13118 15102 1,41 21294
Bilbao 26,6 13006 15238 1,39 21181
P9978 23,4 12906 14490 1,46 21155
MAS 34 B 21,9 12788 14082 1,50 21122
TOMASOV 26,3 13000 15170 1,39 21086
KWS Toscano 26,9 12779 15034 1,39 20897
MAS 56 A 28,4 12970 15578 1,34 20875
DKC 4943 22,3 12661 14014 1,48 20740
DKC 5830 28,4 12743 15306 1,34 20510
P9911 27,0 12473 14694 1,39 20424
Minerva 22,4 12215 13537 1,48 20035
P0217 26,0 12175 14150 1,41 19951
P0725 27,3 12249 14490 1,36 19706
P0412 26,7 11973 14048 1,39 19526
KWS Kollegas 27,0 11895 14014 1,39 19479
KWS Orlando 29,6 12140 14830 1,31 19427
KULAK 26,4 11935 13946 1,39 19384
DELON 27,5 11986 14218 1,36 19336
BC 415 28,4 11950 14354 1,34 19234
INSTRUKTOR 26,3 11776 13741 1,39 19101
GLORIETT 23,6 11543 12993 1,46 18970
FILIGRAN 26,7 11596 13605 1,39 18912
AKINOM 29,1 11609 14082 1,31 18447
BC 442 23,8 11151 12585 1,46 18374
Infinite 22,9 10917 12177 1,48 18022
LG 31.330 21,7 10591 11633 1,50 17449
OS 3114 22,9 10184,9 11360,5 1,48 16814
VELIMIR 28,2 9427,9 11292,5 1,34 15132
MAJSTOR 29,1 9365,8 11360,5 1,31 14882

 

REZULTATI: PROSJEK ZA RAZDOBLJE 2019. – 2021. GODINA

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
P9889 20,8 14828 16107 0,99 15946
DKC 5092 22,5 14832 16453 0,94 15465
P9978 21,9 14503 15979 0,96 15339
AGRAM 22,9 14590 16289 0,94 15311
MAS 34 B 20,7 14019 15195 0,99 15043
AJOWAN 20,8 13975 15179 0,99 15027
Andromeda 26,1 15081 17577 0,85 14941
KWS Kapitolis 21,3 14175 15486 0,96 14866
SMARAGD 20,3 13760 14864 0,99 14716
KWS Toscano 23,5 14215 15958 0,92 14681
P9911 22,6 14062 15611 0,94 14674
INCLUSIVE 22,0 13823 15225 0,96 14616
P0725 24,9 14172 16226 0,90 14603
TWEETOR 22,7 13960 15526 0,94 14595
DKC 5068 22,1 13972 15431 0,94 14506
DKC 4943 20,5 13445 14541 0,99 14395
LG 31.545 28,3 14959 17971 0,80 14377
KWS Kashmir 21,1 13447 14677 0,96 14090
LG 30.500 23,6 13493 15229 0,92 14011
DKC 5182 23,1 13516 15172 0,92 13958
P0217 23,1 13471 15088 0,92 13881
Carioca 24,2 13552 15387 0,90 13848
KULAK 23,7 13102 14753 0,92 13573
Bilbao 23,7 13008 14695 0,92 13519
MAS 56 A 24,9 12971 14935 0,90 13442
DELON 23,0 12790 14289 0,94 13431
BC 323 21,7 12533 13796 0,96 13245
DKC 5830 23,9 12471 14142 0,92 13010
BC 415 24,8 12573 14386 0,90 12948
KWS Kollegas 24,3 12625 14327 0,90 12894
MAS 48 L 24,3 12510 14241 0,90 12817
KWS Orlando 26,0 12441 14459 0,87 12579
OS 398 22,7 11822 13156 0,94 12367
VELIMIR 26,5 12345 14399 0,85 12239
TOMASOV 23,9 11610 13166 0,92 12113
MAJSTOR 25,6 11543 13308 0,87 11578
INSTRUKTOR 24,1 11211 12747 0,90 11472

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI PO FAO SKUPINAMA

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI
MEĐIMURSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,96 15181 14574
FAO 400 0,92 14929 13735
FAO 500 0,87 15280 13294
PROSJEK POKUSA 0,92 15026 13824
BRUTO TROŠAK kn/ha 6539,3
NETO DOBIT kn/ha 7284,8
trošak proizvodnje kn/kg 0,44

 

Zaključak:

Na temelju prosječnih agroekonomskih pokazatelja po FAO skupinama (analiza obuhvaća hibride koji su bili zasijani u sve tri godine pokusa u razdoblju 2019. – 2021. godina za 37 hibrida kukuruza) ekonomski najisplativiji pokazali su se hibridi iz FAO skupine 300, slijede ih hibridi iz FAO skupine 400 te hibridi FAO skupine 500.

Interesantna činjenica za ovu lokaciju je upravo to saznanje da je FAO skupina 300 ekonomski bila najisplativija iz razloka što na ovoj lokaciji slične pokuse kontinuirano provodimo već više od 10 godina, a u tim prijašnjim pokusima bila je obrnuta situacija. Konkretno ekonomska analiza prednost je davala najkasnijoj FAO skupini hibrida koji su se radi dobre opskrbljenosti vodom tijekom vegetacije, karakterističnim za ovo područje,  isticali većim prinosima na račun  svojih realno viših genetskih potencijala. Sukladno ovoj promjeni nameće se zaključak da su i u ovoj županiji  klimatske promjene u smislu rasporeda oborina i temperatura tijekom vegetacije očito postale limitiran čimbenik što se direktno odrazilo na prinose kasnijih hibrida.

 

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Zdravko Tušek, Jelena Đugum, Tatjana Međimurec, Siniša Hrgović, Suzana Pajić, Iva Majhen Vlašićek, Juraj Klarić, Đuro Cerovčec

Ratarstvo, Savjet

KOMPARATIVNI POKUSI HIBRIDA KUKURUZA 2019-2021 Bjelovarsko-bilogorska županija

 

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u suradnji sa svim zainteresiranim tvrtkama koje se bave oplemenjivanjem, sjemenarstvom i distribucijom  kukuruza na području Republike Hrvatske, 2019. godine pokrenula je  zajednički projekt postavljanja  komparativnih pokusa hibrida kukuruza. Pokus je posijan, praćen i analiziran na četiri različite lokacije: Vukovarsko-srijemska županija (OPG Šibalić Marko – Nijemci); Osječko-baranjska županija (Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek); Bjelovarsko Bilogorska županija (OPG Skender Mihael – Nova Ploščica) i Međimurska Županija (OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri).

Tvrtke koje se bave oplemenjivanjem/distribucijom sjemena kukuruza odabrali su hibride kukuruza za pokus. Cilj pokusa je bio praćenje ekonomsko-komercijalnih pokazatelja tri najzastupljenije FAO skupine hibrida na području Republike Hrvatske (FAO 300; FAO 400 i FAO 500), a nakon berbe obavljena je analiza po lokacijama, FAO skupinama, pojedinačnim hibridima po lokaciji, godini i ukupno (prosjek sve 4 lokacije). Metodologija samog pokusa bila je ponavljanje istih hibrida po lokacijama i godinama. Kao što je već navedeno, konačni rezultati analizirani su kroz komercijalnu vrijednost zrna kukuruza sukladno uvjetima otkupnih vrijednosti na tržištu u vrijeme žetve u svakoj pojedinoj godini tijekom provođenja komparativnog pokusa.

 

Ostvareni rezultati pokusa na području Bjelovarsko-bilogorske županije

 

Tablični prikazi rezultata pokazuju:

 

  • Redoslijed hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) svih hibrida u pokusu po godinama (2019.-2021.)

 

  • Redoslijed hibrida – prosjek sve tri godine koji uključuje isključivo hibride sijane u sve tri godine. Također se radi o redoslijedu hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti izražene u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) kroz obuhvaćeno razdoblje sjetve pokusa izraženo kao prosjek kroz tri godine

 

  • Prosječne agroekonomske pokazatelje po FAO skupinama 2019.-2021. godina

 

 

Rezultati u 2019. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
DKC 5685 28,6 17264 20794 0,53 11021
P9911 25,4 15834 18254 0,60 10952
DKC 4920 25,3 15338 17659 0,60 10595
DKC 4943 22,1 14702 16230 0,65 10550
P0725 29,0 16118 19524 0,53 10348
Carioca 27,2 15788 18651 0,55 10258
P0200 26,4 15011 17540 0,58 10173
DKC 5068 23,9 14256 16111 0,63 10150
PERSIC 26,8 14862 17460 0,58 10127
KWS Smaragd 21,5 13692 15000 0,67 10050
KWS Kashmir 24,3 14461 16429 0,61 10021
DKC 5830 29,6 15917 19444 0,51 9917
LG 31.545 32,3 17275 21944 0,45 9875
KWS Kollegas 26,5 14516 16984 0,58 9851
P0217 27,6 15067 17897 0,55 9843
KWS Kapitolis 25,6 14178 16389 0,60 9833
P9889 23,4 13855 15556 0,63 9800
KWS Toscano 28,0 14718 17579 0,55 9669
KULAK 25,6 13938 16111 0,60 9667
DKC 5182 26,3 14215 16587 0,58 9621
P9978 25,2 13909 15992 0,60 9595
LG 30.500 28,1 15062 18016 0,53 9548
Premeo 22,7 13197 14683 0,65 9544
DELON 25,7 13714 15873 0,60 9524
AJOWAN 22,8 13073 14563 0,65 9466
TWEETOR 26 13522 15714 0,60 9429
Chorintos 21,7 12754 14008 0,67 9385
PO 412 27,3 14257 16865 0,55 9276
Bilbao 30,7 15253 18929 0,49 9275
VELIMIR 30,5 14880 18413 0,49 9022
TOMASOV 27,4 13835 16389 0,55 9014
AGRAM 24,3 12924 14683 0,61 8956
MAS 56 A 31,7 14970 18849 0,47 8859
BC323 24,1 12783 14484 0,61 8835
KWS Orlando 30,5 14142 17500 0,49 8575
MAS 34 B 23,5 12002 13492 0,63 8500
POSAVAC 36 24,6 12212 13929 0,61 8496
BC415 29,3 13506 16429 0,51 8379
OS398 24,5 12054 13730 0,61 8375
MAS 48 L 26,3 12345 14405 0,58 8355
MAJSTOR 28,8 13010 15714 0,53 8329
INSTRUKTOR 26,1 12071 14048 0,58 8148
Andromeda 37,2 15242 20873 0,35 7306
Zoan 32,8 11628 14881 0,45 6696
LG 31.377 22,7 8667 9643 0,65 6268

 

Rezultati u 2020. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
PERSIC 21,3 16620 18161 0,72 13076
P9911 22,8 15393 17147 0,70 12003
KWS Toscano 21,4 15166 16594 0,72 11948
LG 31390 21,8 15005 16502 0,72 11881
DKC 4943 21,2 14698 16041 0,72 11550
DKC 5685 24,4 15317 17424 0,66 11500
CARIOCA 23,0 14280 15949 0,70 11164
DKC 5068 21,4 14155 15488 0,72 11151
ANDROMEDA 29,4 15742 19175 0,58 11122
P9889 20,7 13856 15027 0,74 11120
DKC 5182 22,4 14141 15672 0,70 10971
P0217 23,9 14194 16041 0,68 10908
KULAK 22,7 14004 15580 0,70 10906
KWS Kashmir 22,0 13713 15119 0,72 10886
LG 30500 25,6 14436 16686 0,65 10846
MAS 56 A 27,6 15212 18069 0,60 10842
DKC 5830 24,6 14306 16318 0,66 10770
GLORIETT 22,3 13827 15303 0,70 10712
AGRAM 20,1 13447 14474 0,74 10711
AJOWAN 21,2 13346 14566 0,72 10487
P0725 27,0 14086 16594 0,63 10454
LG 31545 28,2 14778 17700 0,59 10443
INSTRUKTOR 23,9 13542 15303 0,68 10406
TWEETOR 22,3 13410 14843 0,70 10390
MAS 34B 19,7 12912 13828 0,75 10371
MAS 48 L 26,5 14025 16410 0,63 10338
DKC 5092 22,8 13241 14750 0,70 10325
KWS Kolegas 25,3 13693 15764 0,65 10247
P9978 22,2 13177 14566 0,70 10196
BC 415 24,8 13462 15396 0,66 10161
P1241 29,9 14278 17516 0,58 10159
BILBAO 25,9 13424 15580 0,65 10127
PANON 17,7 12263 12814 0,79 10123
KWS Kapitolis 25,0 13105 15027 0,66 9918
CHORINTOS 21,0 12279 13368 0,74 9892
KWS Smaragd 20,0 12349 13275 0,74 9824
VELIMIR 26,9 13165 15488 0,63 9757
TOMASOV 24,9 12881 14750 0,66 9735
ZOAN 29,5 13754 16779 0,58 9732
KWS Orlando 26,2 13133 15303 0,63 9641
OS 398 22,1 12025 13275 0,70 9293
MAJSTOR 26,8 12476 14658 0,63 9235
LG31.388 22,4 11812 13091 0,70 9164
POSAVAC 36 22,7 11518 12814 0,70 8970
DELON 23,1 11706 13091 0,68 8902

 

Rezultati u 2021. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
DKC5685 29,4 13919 16955 1,31 22211
PERSIC 27,5 13533 16053 1,36 21833
URBANIX 24,6 13126 14971 1,44 21558
LG 31 415 24,6 13126 14971 1,44 21558
DKC 5182 25,2 13257 15242 1,41 21491
DKC 5830 29,8 13251 16234 1,31 21266
DKC5068 25,0 12742 14610 1,44 21039
Carioca 28,7 12936 15602 1,34 20907
RWA INCLUSIVE 26,0 12727 14791 1,41 20855
LG 31.545 33,0 13139 16865 1,23 20744
LG 31.330 20,9 12443 13528 1,53 20698
DKC 4943 24,7 12556 14340 1,44 20649
TWEETOR 27,3 12808 15152 1,36 20606
KWS Toscano 25,2 12708 14610 1,41 20601
LG 31 455 27,0 12555 14791 1,39 20559
Ignis 22,7 12484 13889 1,48 20556
LG30500 25,7 12311 14250 1,41 20092
Infinite 24,2 12242 13889 1,44 20000
Bilbao 28,7 12337 14881 1,34 19940
KWS Smaragd 22,2 12075 13348 1,48 19755
GLORIETT 23,5 11954 13438 1,46 19619
P9911 25,1 12096 13889 1,41 19583
MAS 56 A 31,0 12156 15152 1,29 19545
MAS 34 B 22,2 11912 13167 1,48 19488
Minerva 25,9 11889 13799 1,41 19456
DKC 5092 26,3 11902 13889 1,39 19306
LG 31 390 23,0 11628 12987 1,48 19221
BC323 24,3 11749 13348 1,44 19221
 KULAK 26,7 11761 13799 1,39 19180
KWS Kashmir 25,0 11562 13258 1,44 19091
KWS Kollegas 24,5 11560 13167 1,44 18961
AJOWAN 22,5 11460 12716 1,48 18820
FILIGRAN 28,3 11655 13979 1,34 18732
 TOMASOV 25,9 11345 13167 1,41 18566
KWS Kapitolis 25,1 11389 13077 1,41 18439
P9889 23,4 11246 12626 1,46 18434
P0217 26,5 11254 13167 1,39 18303
MAS 48 L 26,8 11131 13077 1,39 18177
AKINOM 30,6 10990 13618 1,29 17568
BC 415 27,6 10857 12897 1,36 17540
Andromeda 35,1 11366 15061 1,16 17471
P9978 24,0 10520 11905 1,46 17381
LAMPARD 28,1 10782 12897 1,34 17282
P0725 29,7 10690 13077 1,31 17131
VELIMIR 31,5 10703 13438 1,26 16932
KWS Orlando 29,6 10188 12446 1,31 16304
MAJSTOR 30,4 9854 12175 1,29 15706
P1241 31,6 9899 12446 1,26 15682
AGRAM 26,6 9545 11183 1,39 15545
OS398 23,8 9350 10552 1,46 15406
OS 3114 22,2 9219 10191 1,48 15083
BC 442 26,4 8799 10281 1,39 14291

 

REZULTATI: PROSJEK ZA RAZDOBLJE 2019. – 2021. GODINA

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha  prinos vlažnog zrna kg/ha  cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
DKC 5685 27,5 15500 18391 0,82 15081
P9911 24,4 14441 16430 0,90 14787
KWS Toscano 24,9 14197 16261 0,90 14635
DKC 4943 22,7 13985 15537 0,94 14605
DKC 5182 24,6 13871 15834 0,90 14250
Carioca 26,3 14334 16734 0,85 14224
DKC 5830 28,0 14492 17332 0,82 14212
DKC 5068 23,4 13718 15403 0,92 14171
DKC 5092 24,8 13494 15433 0,90 13889
LG 30.500 26,5 13936 16317 0,85 13870
LG 31.545 31,2 15064 18837 0,73 13751
KWS Kashmir 23,8 13245 14935 0,92 13740
P0217 26,0 13505 15702 0,87 13661
KULAK 25,0 13234 15163 0,90 13647
P9889 22,5 12986 14403 0,94 13539
KWS Smaragd 21,2 12705 13874 0,96 13319
KWS Kollegas 25,4 13256 15305 0,87 13316
TWEETOR 25,2 13247 15236 0,87 13255
MAS 56 A 30,1 14113 17357 0,76 13191
Bilbao 28,4 13671 16463 0,80 13171
P0725 28,6 13631 16398 0,80 13119
AJOWAN 22,2 12626 13949 0,94 13112
P9978 23,8 12536 14154 0,92 13022
MAS 34 B 21,8 12275 13496 0,96 12956
KWS Kapitolis 25,2 12891 14831 0,87 12903
BC 415 27,2 12608 14907 0,85 12671
TOMASOV 26,1 12687 14769 0,85 12554
Andromeda 33,9 14117 18370 0,68 12492
MAS 48 L 26,5 12500 14631 0,85 12436
AGRAM 23,7 11972 13447 0,92 12371
VELIMIR 29,6 12916 15780 0,78 12308
KWS Orlando 28,8 12488 15083 0,80 12067
OS 398 23,5 11143 12519 0,92 11518
MAJSTOR 28,7 11780 14183 0,80 11346

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI PO FAO SKUPINAMA

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI
BJELOVARSKO BILOGORSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,94 13847 13016
FAO 400 0,87 15549 13527
FAO 500 0,78 16550 12909
PROSJEK POKUSA 0,85 15514 13187
BRUTO TROŠAK kn/ha 6272,6
NETO DOBIT kn/ha 6913,9
trošak proizvodnje kn/kg 0,40

 

Zaključak:

Na temelju prosječnih agroekonomskih pokazatelja po FAO skupinama (analiza obuhvaća hibride koji su bili zasijani u sve tri godine pokusa u razdoblju 2019. – 2021. godina za 34 hibrida kukuruza) ekonomski najisplativiji pokazali su se hibridi iz FAO skupine 400, dok između FAO skupina 300 i 500, u istom segmentu, značajne razlike gotovo da ni nema.

Za lokaciju Bjelovarsko-bilogorske županije karakteristično je kako su na ovoj lokaciji ostvarivani najviši prinosi vlažnog zrna, no kako je na istoj lokaciji u prosjeku bila i najviša vlaga zrna u berbi (26,9 %), prinosi suhoga zrna nemaju tu kvalifikaciju, te je u konačnici prosječna ostvarena cijena sirovoga zrna bila najniža u odnosu na ostale tri lokacije.

 

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Zdravko Tušek, Jelena Đugum, Tatjana Međimurec, Siniša Hrgović, Suzana Pajić, Iva Majhen Vlašićek, Juraj Klarić, Đuro Cerovčec

Agroekonomika, Ratarstvo, Savjet

KOMPARATIVNI POKUSI HIBRIDA KUKURUZA 2019.-2021. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

 Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u suradnji sa svim zainteresiranim tvrtkama koje se bave oplemenjivanjem, sjemenarstvom i distribucijom  kukuruza na području Republike Hrvatske, 2019. godine pokrenula je  zajednički projekt postavljanja  komparativnih pokusa hibrida kukuruza. Pokus je posijan, praćen i analiziran na četiri različite lokacije: Vukovarsko-srijemska županija (OPG Šibalić Marko – Nijemci); Osječko-baranjska županija (Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek); Bjelovarsko Bilogorska županija (OPG Skender Mihael – Nova Ploščica) i Međimurska Županija (OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri).

Tvrtke koje se bave oplemenjivanjem/distribucijom sjemena kukuruza odabrali su hibride kukuruza za pokus. Cilj pokusa je bio praćenje ekonomsko-komercijalnih pokazatelja tri najzastupljenije FAO skupine hibrida na području Republike Hrvatske (FAO 300; FAO 400 i FAO 500), a nakon berbe obavljena je analiza po lokacijama, FAO skupinama, pojedinačnim hibridima po lokaciji, godini i ukupno (prosjek sve 4 lokacije). Metodologija samog pokusa bila je ponavljanje istih hibrida po lokacijama i godinama. Kao što je već navedeno, konačni rezultati analizirani su kroz komercijalnu vrijednost zrna kukuruza sukladno uvjetima otkupnih vrijednosti na tržištu u vrijeme žetve u svakoj pojedinoj godini tijekom provođenja komparativnog pokusa.

 

Ostvareni rezultati pokusa na području Osječko-baranjske županije

 

Tablični prikazi rezultata pokazuju:

 

  • Redoslijed hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) svih hibrida u pokusu po godinama (2019.-2021.)
  • Redoslijed hibrida – prosjek sve tri godine koji uključuje isključivo hibride sijane u sve tri godine. Također se radi o redoslijedu hibrida na temelju ostvarene bruto vrijednosti izražene u kn/ha, koja je produkt ostvarenih prinosa u berbi (vlažno zrno), izmjerene vlage i cijene vlažnog zrna (ovisno o vlazi zrna u berbi) kroz obuhvaćeno razdoblje sjetve pokusa izraženo kao prosjek kroz tri godine

 

  • Prosječne agroekonomske pokazatelje po FAO skupinama 2019.-2021. godina

 

Rezultati u 2019. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
DKC 5685 18,6 15652 16537 0,72 11906
P9911 16,5 15300 15758 0,75 11818
Andromeda 17,9 15208 15931 0,74 11789
P9978 16,2 15312 15714 0,75 11786
P0725 17,9 15084 15801 0,74 11693
DKC 5830 17,8 15061 15758 0,74 11661
KWS Kashmir 16,3 15083 15498 0,75 11623
MAS 56 A 18,8 15082 15974 0,72 11501
P9889 15,2 14812 15022 0,76 11416
DKC 4943 16,9 14682 15195 0,75 11396
P0217 16,9 14599 15108 0,75 11331
KWS Kapitolis 16,5 14585 15022 0,75 11266
P0200 16,3 14451 14848 0,75 11136
LG 31.545 21,5 15134 16580 0,67 11109
LG 30.500 18,7 14569 15411 0,72 11096
DKC 4920 17,2 14421 14978 0,74 11084
DKC 5068 16,9 14013 14502 0,75 10877
Carioca 18,4 14212 14978 0,72 10784
P0412 16,4 13887 14286 0,75 10714
MAS 34 B 15,4 13798 14026 0,76 10660
LG 31.377 16,1 13852 14199 0,75 10649
Premeo 16,3 13819 14199 0,75 10649
OS398 17,5 13804 14390 0,74 10648
INCLUSIVE 17,4 13763 14329 0,74 10603
KWS Smaragd 16,1 13768 14113 0,75 10584
Zoan 19,5 14142 15108 0,70 10576
KWS Orlando 17,8 13654 14286 0,74 10571
KWS Kollegas 17,7 13629,7 14242,4 0,74 10539
KWS Toscano 17,2 13670,8 14199,1 0,74 10507
Chorintos 15,2 13531,5 13722,9 0,76 10429
KULAK 17,1 13562,1 14069,3 0,74 10411
MAS 48 L 17,7 13298,2 13896,1 0,74 10283
DKC 5182 17,5 13247,5 13809,5 0,74 10219
Bilbao 18,2 13464,5 14155,8 0,72 10192
AGRAM 16 13065,5 13376,6 0,76 10166
BC323 15,7 12984,9 13246,8 0,76 10068
AKINOM 18,6 12988,9 13722,9 0,72 9881
DELON 17,4 12764,6 13290,0 0,74 9835
TWEETOR 17,1 12727,5 13203,5 0,74 9771
AJOWAN 16,3 12597,6 12943,7 0,75 9708
INSTRUKTOR 18,1 12491,5 13116,9 0,72 9444
MAJSTOR 20,3 12436,8 13419,9 0,69 9260
VELIMIR 19,6 12343,7 13203,5 0,70 9242
TOMASOV 17,1 11767,7 12207,8 0,74 9034
BC415 18,5 11815,2 12467,5 0,72 8977
POSAVAC 36 17,3 10282,3 10692,6 0,74 7913

 

Rezultati u 2020. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
P9889 15,4 14831 15076 0,81 12212
DKC 5685 17,2 14710 15279 0,79 12070
KWS Kashmir 15,9 14456 14782 0,81 11974
DKC 5830 18,2 14620 15370 0,77 11835
Carioca 17,0 14178 14690 0,80 11752
Andromeda 18,5 14462 15260 0,77 11750
KWS Kapitolis 16,1 14224 14580 0,80 11664
DKC 5092 17,8 14111 14764 0,79 11663
DKC 5068 16,6 14050 14488 0,80 11590
KWS Toscano 15,3 14070 14286 0,81 11571
P0725 18,1 14217 14929 0,77 11495
P0217 15,6 13894 14157 0,81 11467
MAS 48 L 15,8 13825 14120 0,81 11437
MAS 56 A 17,2 13860 14396 0,79 11373
DKC 4943 16,6 13658 14083 0,80 11267
INCLUSIVE 16,9 13555 14028 0,80 11223
LG 31.545 17,0 13521 14010 0,80 11208
P9978 16,7 13445 13881 0,80 11105
P0412 16,5 13460 13863 0,80 11090
AJOWAN 15,7 13391 13661 0,81 11065
P 1241 18,9 13489 14304 0,77 11014
P9911 16,9 13218 13679 0,80 10943
Kollegas 14,8 13151 13274 0,82 10885
KWS Orlando 16,1 13184 13514 0,80 10811
Premeo 16,1 13130 13458 0,80 10767
PERSIC 17,7 13002 13587 0,79 10734
KWS Smaragd 14,8 12914 13035 0,82 10689
 Chorintos 15,4 12932 13146 0,81 10648
DKC 5182 16,5 12764 13146 0,80 10517
 LG 31.388 16,3 12615 12962 0,80 10370
AGRAM 16,0 12427 12723 0,81 10306
Zoan 19,3 12870 13716 0,75 10287
MAS 34 B 15,2 12400 12576 0,81 10186
AKINOM 19,9 12604 13532 0,75 10149
SY Bilbao 17,7 12281 12833 0,79 10138
BC323 15,1 12270 12429 0,81 10067
LG 30.500 16,2 12147 12466 0,80 9972
OS398 17,6 11961 12484 0,79 9862
INSTRUKTOR 17,2 11931 12392 0,79 9790
BC415 16,9 11708 12116 0,80 9693
VELIMIR 18,4 11688 12318 0,77 9485
DELON 16,3 11166 11473 0,80 9178
MAJSTOR 18,2 11280 11859 0,77 9131
TOMASOV 16,7 10881 11234 0,80 8987
POSAVAC 36 16,2 10875 11160 0,80 8928
KULAK 17,2 10497 10903 0,79 8613

 

Rezultati u 2021. godini

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
LG 31.545 24,1 15480 17540 1,44 25257
KWS Toscano 20,6 14105 15278 1,53 23375
ANDROMEDA 23,7 13977 15754 1,46 23001
DKC 5830 23,5 13943 15675 1,46 22885
MAS 56 A 22,9 13608 15179 1,48 22464
DKC 5182 21,6 13548 14861 1,50 22292
P0725 22,7 13536 15060 1,48 22288
LG 30.500 20,6 13391 14504 1,53 22191
Carioca 20,9 13286 14444 1,53 22100
RWA PERSIC 21,0 13196 14365 1,53 21979
KWS Orlando 22,7 13269 14762 1,48 21848
 KWS Kollegas 20,5 13188 14266 1,53 21827
LG 31 455 21,4 13165 14405 1,50 21607
DKC 5092 20,2 13090 14107 1,53 21584
RWA URBANIX 19,4 13017 13889 1,55 21528
KWS Kashmir 19,2 13049 13889 1,55 21528
DKC 5685 23,9 13027 14722 1,46 21494
Minerva 18,6 12846 13571 1,57 21307
DKC 4943 19,3 12884 13730 1,55 21282
P9911 20,0 12625 13571 1,55 21036
LG 31 390 17,0 12504 12956 1,61 20860
P0412 21,6 12625 13849 1,50 20774
TOMASOV 19,6 12447 13313 1,55 20636
RWA GLORIETT 21,0 12357 13452 1,53 20582
P0217 20,1 12351 13294 1,53 20339
DKC 5068 20,4 12231 13214 1,53 20218
MAS 48 L 20,5 12216 13214 1,53 20218
RWA TWEETOR 21,5 12261 13433 1,50 20149
BC415 21,5 12207 13373 1,50 20060
RWA INCLUSIVE 21,8 12142 13353 1,50 20030
P9889 18,7 11911 12599 1,57 19781
LG 31.415 19,2 11987 12758 1,55 19775
KWS Kapitolis 19,9 11809 12679 1,55 19652
Infinite 19,9 11772 12639 1,55 19590
Bilbao 22,1 11844 13075 1,48 19352
Ignis 19,7 11616 12440 1,55 19283
OS398 19,5 11626 12421 1,55 19252
INSTRUKTOR 20,6 11522 12480 1,53 19095
RWA Lampard 22,0 11517 12698 1,50 19048
AKINOM 23,4 11452 12857 1,46 18771
FILIGRAN 22,0 11301 12460 1,50 18690
KULAK 20,5 11262 12183 1,53 18639
DELON 20,2 11157 12024 1,53 18396
VELIMIR 21,1 11231 12242 1,50 18363
MAS 34 B 19,6 10907 11667 1,55 18083
AJOWAN 19,0 10764 11429 1,57 17943
P9978 18,0 10575 11091 1,59 17635
OS 3114 19,0 10316 10952 1,57 17195
BC 442 21,2 10490 11448 1,50 17173
MAJSTOR 21,5 10196 11171 1,50 16756
LG 31.330 21,1 10194 11111 1,50 16667
KWS Smaragd 19,3 9793 10437 1,55 16177
RWA Glumanda 18,5 9326 9841 1,57 15451
AGRAM 18,9 9187 9742 1,57 15295
BC323 19,9 8445 9067 1,55 14055

 

REZULTATI: PROSJEK ZA RAZDOBLJE 2019. – 2021. GODINA

hibrid vlaga u berbi prinos suhog zrna kg/ha prinos vlažnog zrna kg/ha cijena vlažnog zrna kn/kg bruto dohodak kn/ha
LG 31.545 20,9 14712 16043 0,99 15883
Andromeda 20,0 14549 15648 1,00 15648
DKC 5830 19,8 14541 15601 1,00 15601
DKC 5685 19,9 14463 15513 1,00 15513
KWS Kashmir 17,1 14196 14723 1,04 15312
P0725 19,6 14279 15263 1,00 15263
MAS 56 A 19,6 14184 15183 1,00 15183
KWS TOSCANO 17,7 13949 14588 1,04 15171
Carioca 18,8 13892 14704 1,02 14998
P9889 16,4 13851 14232 1,05 14944
DKC 4943 17,6 13741 14336 1,04 14910
P9911 17,8 13714 14336 1,04 14909
DKC 5092 18,4 13874 14616 1,02 14909
P0217 17,5 13614 14186 1,04 14754
KWS Kapitolis 17,5 13539 14093 1,04 14657
DKC 5068 18,0 13431 14068 1,04 14631
KWS Kollegas 17,7 13323 13928 1,04 14485
KWS Orlando 18,9 13369 14187 1,02 14471
LG 30.500 18,5 13369 14127 1,02 14409
MAS 48 L 18,0 13113 13744 1,04 14293
P0412 18,2 13324 13999 1,02 14279
P9978 17,0 13111 13562 1,05 14240
DKC 5182 18,5 13186 13939 1,02 14218
INCLUSIVE 18,7 13153 13903 1,02 14182
MAS 34 B 16,7 12368 12756 1,05 13394
OS 398 18,2 12464 13098 1,02 13360
Bilbao 19,3 12530 13355 1,00 13355
AJOWAN 17,0 12251 12678 1,05 13312
AKINOM 20,6 12348 13371 0,99 13237
SMARAGD 16,7 12158 12528 1,05 13155
INSTRUKTOR 18,6 11982 12663 1,02 12916
BC 415 19,0 11910 12652 1,02 12905
DELON 18,0 11696 12262 1,04 12753
TOMASOV 17,8 11698 12252 1,04 12742
KULAK 18,3 11774 12385 1,02 12633
VELIMIR 19,7 11754 12588 1,00 12588
AGRAM 17,0 11560 11947 1,05 12545
BC 323 16,9 11233 11581 1,05 12160
MAJSTOR 20,0 11304 12150 1,00 12150

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI PO FAO SKUPINAMA

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI
OSJEČKO-BARANJSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 1,05 13191 13850
FAO 400 1,02 13735 14009
FAO 500 1,00 14420 14420
PROSJEK POKUSA 1,02 13818 14095
BRUTO TROŠAK kn/ha 4950,0
NETO DOBIT kn/ha 9144,5
trošak proizvodnje kn/kg 0,36

 

Zaključak:

Na temelju prosječnih agroekonomskih pokazatelja po FAO skupinama (analiza obuhvaća hibride koji su bili zasijani u sve tri godine pokusa u razdoblju 2019. – 2021. godina za 39 hibrida kukuruza) ekonomski najisplativiji pokazali su se hibridi iz FAO skupine 500, slijede ih hibridi iz FAO skupina 400 pa 300.

Istaknuti treba da su na pokusima u Osječko-baranjskoj županiji postignuti najbolji omjeri između inputa sa jedne strane i ostvarenih rezultata sa druge strane. Rezultat toga je najveći prosječni bruto prihod u kn/ha i najmanji prosječni trošak proizvodnje u kn/kg, što se može pripisati vrlo preciznoj i izbalansiranoj gnojidbi na račun provedenih analiza tla od strane kolega i stručne službe Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

 

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Zdravko Tušek, Jelena Đugum, Tatjana Međimurec, Siniša Hrgović, Suzana Pajić, Iva Majhen Vlašićek, Juraj Klarić, Đuro Cerovčec

Dopunske djelatnosti, Prerada, Savjet, Stočarstvo, Svinjogojstvo

Tradicionalno kolinje na gospodarstvima – propisi i obveze posjednika

U razdoblju koje je pred nama, podsjećamo vas na propise i obveze vezane uz svinjokolju. Klanje životinja na vlastitom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj odnosno tzv. tradicionalno kolinje, dozvoljeno je na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju te u odobrenim objektima – klaonicama. Ukoliko se svinje kolju na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju, lokacija mora biti registrirana sukladno Uredbi o zdravlju životinja (2016/429) prema kojoj sve lokacije odnosno gospodarstva (farme) na kojima se drže svinje bez obzira na njihov broj moraju biti registrirana. Svinje se mogu premještati isključivo s registriranih gospodarstva i to na druga registrirana gospodarstva, odobrene objekte ili klaonice te svaku pošiljku svinja mora pratiti propisana dokumentacija – svjedodžba o zdravstvenom stanju životinje koju izdaje ovlašteni veterinar i putni list koji izdaje posjednik (prodavatelj). Svako premještanje svinja mora se evidentirati u bazi podataka. Nije dozvoljeno premještanje svinja na lokacije koje nisu registrirane. Za sve informacije posjednici se mogu obratiti u ovlaštenu veterinarsku organizaciju.

Sukladno Naredbi o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 28/21) gospodarstva na kojima se drže svinje moraju biti kategorizirana u odnosu na biosigurnost. Klanje svinja na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju dozvoljeno je bez ograničenja na svim gospodarstvima na kojima je razina biosigurnosti procijenjena kao zadovoljavajuća – gospodarstva  kategorije 2, 3 i 4.

Sukladno članku 3. stavku 3. Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 28/21), na gospodarstvima procijenjenim kao nezadovoljavajuća – gospodarstva  kategorije 1, klanje na vlastitom domaćinstvu moguće je tek po odobrenju ovlaštenog veterinara nakon provedenog kliničkog pregleda svinja. Klanje svinja za osobnu potrošnju posjednici su dužni najaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji najmanje 3 (tri) dana prije klanja. Klinički pregled vrijedi 7 (sedam) dana. Predmetna mjera dio je paketa preventivnih mjera protiv afričke svinjske kuge te je usmjerena podizanju svijesti o ovoj bolesti i unaprjeđenju razine biosigurnosti na gospodarstvima na kojima se drže svinje. Svaki posjednik svinja koji je unaprijedio razinu biosigurnosti može zatražiti nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju provedbu ponovne kategorizacije svojeg gospodarstva kako bi gospodarstvo prešlo u višu kategoriju (članak 2. stavak 3. Naredbe) te time za njega prestaje obveza provedbe kliničkih pregleda svinja prije klanja za osobnu potrošnju. Troškovi provedbe mjera biosigurnosti te troškove kliničkih pregleda i ponovne kategorizacije snose posjednici svinja.

Odlukom ministrice (KLASA: 322-02119-01145, URBROJ: 525-10/0541-19-2) određene su cijene kliničkih pregleda i kategorizacije. Cijena kliničkog pregleda ovisi o broju svinja na gospodarstvu:

  • 180,00 kuna gospodarstva s 1-10 svinja
  • 750,00 kuna gospodarstva s 11-100 svinja
  • 500,00 kuna gospodarstva sa 101 i više svinja.

Visoke cijene kliničkih pregleda trebale bi posjednike potaknuti na podizanje razine biosigurnosti. Ponovna kategorizacija po zahtjevu posjednika plaća se 285,00 kn. U navedene cijene uključen je PDV.

Iznimno, za posjednike koji su prošli edukaciju o biosigurnosti i koji prilože potvrdu o istome, ponovna kategorizacija financira se iz Državnog proračuna.

Posjednike podsjećamo i na obavezu pregleda svinja zaklanih za osobnu potrošnju na trihinelu sukladno Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu i to na uzorku ošita uzetom s trupa svake zaklane svinje. Uzorak uzima posjednik, a pretragu na trihinelu provode ovlaštene veterinarske organizacije.