MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Maslinarstvo

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja – Završno izvješće 2020.

Uvod

Na kraju vegetacijske sezone u maslinicima hrvatskog priobalja službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku), nastavili su s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, čija provedba je započela 2018. godine, a sve s ciljem davanja maslinarima preporuka za pravovremenu berbu.

Dobro je poznato da optimalna tehnološka zrelost plodova maslina ovisi o sorti i području uzgoja. Tim projektom želi se uspostaviti sustav određivanja optimalnog roka berbe maslina, putem provođenja analiza tehnološke zrelosti sorti maslina u njihovom području uzgoja kroz nekoliko tjedana u samoj završnoj fazi vegetacije, i to od Istre, Hrvatskog Primorja – Kvarnera i sve do Dalmacije, sjeverne, srednje i južne. Temeljem tih rezultata analiza mogu se dati preporuke za pravovremenu berbu maslina, što u konačnici treba doprinijeti podizanju kvalitete maslinova ulja i potaknuti daljnji razvoj modernog maslinarstva RH.

Osvrt na maslinarsku godinu

Maslinarsku 2020. godinu obilježio je, prije svega, izraziti nedostatak vode u svim feno fazama masline.

Opisno i pojedinačno to je rezultiralo sljedećim: u fazi razvoja cvjetnih pupova došlo je do reduciranog formiranja cvjetova, cvatnja je bila nepotpuna, u fazi zametanja plodova – slabo zametanje plodova, u fazi rasta izboja – povećana alternirana rodnost, smanjeni rast izboja, a u fazi rasta ploda – manja veličina plodova, smežurani plodovi i smanjeni rast izboja.

Prve naplavne kiše došle su kasno, a za neke maslinike i prekasno, i to krajem rujna i početkom listopada. Kažu naši stari da ako do Velike Gospe ne padne kiša, nema ulja, a tako je i bilo ove godine. Prva kiša padala je konstantno tri tjedna, s malim periodima stanke. Na žalost, neka područja nisu imala tu sreću da dobiju i tu zakašnjelu kišu, kao npr. otok Korčula. Posljedica toga bilo je naglo punjenje plodova masline s dugo iščekivanom vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na našoj domaćoj sorti oblici, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utkani su u njezin kemijski sastav i ponašanje. Dugi nedostatak vode kod oblice rezultirao je time da je nakon prvih kiša počela skladištiti vodu, a ne stvarati ulje. Te pojave postale su destabilizirajući čimbenici konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva. U berbi maslina je pokazala i znatno manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila, i to u prosjeku od 3 – 5 % – kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.

Također, ovo je godina u kojoj je zbog nepogodnih vremenskih prilika (manje vlage) i manjeg – suhog – tvrdog ploda, let i napad maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmel.) došao kasnije pa se generacijski nije stigla razmnožiti, tako da je većina maslina obrana prije učinjene štete.

Što se tiče prinosa, može se zaključiti da je količinski u prosjeku prinos (tone po hektaru) bio zadovoljavajući. Bilo je više maslina, ponegdje i 50 % više u odnosu na prošlu godinu, ali je zato bilo u prosjeku i do 50 % manje ulja. Takav omjer je velika nelogičnost, koju se može pripisati vegetacijskoj godini, ali i problemu uzgoja tj. nedostatku provođenja kvalitetne agrotehnike (osobito nedostatak navodnjavanja) i nedostatku znanja. Ovu godinu kao dobru godinu pamti će jedino vlasnici uljara.

Rezultati analiza uzorkovanih plodova maslina

Službenici Uprave za stručnu podršku uzorkovali su plodove maslina na terenu u maslinicima OPG-ova, na devet maslinarskih područja RH: zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar te poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle. Praćenje je počelo 07. rujna i nastavilo se svakih 7 dana sve do 23. studenoga 2020. godine.

Analizu plodova maslina obavila je tvrtka NIR ANALIZA d.o.o. za tehničko ispitivanje i analizu u Zagrebu, iz razloga što njihov laboratorij posjeduje modernu analitiku (instrumentarij) i znanje za analizu maslina metodom NIR spektrometrije (puni naziv Diode array bliska infracrvena DA NIR). Analizirani su sljedeći parametri u plodu masline: vlaga u plodu, ulje u suhoj tvari ploda, ulje u plodu, kiselost i masa ploda. U ulju su određivane: SMK, peroksidni broj, K270, K232, ΔK te znakovite masne kiseline (palmitinska, oleinska, linolna i linolenska). U tijestu, komini i plodu masline određivala se kiselost, vlaga i ulje. Ta metoda omogućuje davanje objektivnog mišljenja o optimalnom roku berbe, jer se radi o analitičkom instrumentu, koji daje rezultate za 6 sec. u četiri bitna parametara, na osnovu kojih se može objektivno i brzo zaključiti optimalno vrijeme berbe.

Obzirom da je 2020. godine praćenje zrelosti maslina počelo u rujnu, zapaženo je da je i te godine, kao i prošle, maslini nedostajalo vode u najvažnijoj fazi, a to je dozrijevanje ploda i to naročito u fazi stvaranja konačne mase ploda (pulpe). Daljnjim praćenjem zapaženo je da su veće oborine u rujnu i listopadu, pogotovo za promatranu sortu oblica, ubrzale dozrijevanje i nakupljanje ulja u suhoj tvari. Također, ubrzano je bilo i povećanje mase ploda, tako da su ovogodišnji plodovi oblice već početkom listopada imali maksimalnu masu (6-7 g). Velike količine vode u spomenutim mjesecima nisu pogodovale za postepen i ujednačen razvoj ploda pa samim time i za kvalitetno stvaranje ulja. Tu treba naglasiti da se završno izvješće odnosi na maslinarska područja, koja se ne navodnjavaju.

Sve rezultate praćenja tehnološke zrelosti maslina 2020. promatranih sorata, s točnim rokovima berbe,  mogu se vidjeti u skupnim tablicama i pojedinačnim grafikonima, koji slijede.

Navedene tablice i grafikone možete vidjeti klikom na naslove:

Tablica i graf 1.: Istarska županija, sjever i jug, 2020.

Tablica i graf 2.: Hrvatsko Primorje, Krk i Rab 2020.

Tablica i graf 3.: Zadarska županija 2020.

Tablica i graf 4.: Šibensko-kninska županija 2020.

Tablica i graf 5.: Srednja Dalmacija, Splitsko-dalmatinska županija 2020.

Tablica i graf 6.: Otok Šolta

Tablica i graf 7.: Otok Brač

Tablica i graf 8.: Otok Hvar

Tablica i graf 9.: Pelješac 2020.

Tablica i graf 10.: Otok Korčula 2020.

Tablica i graf 11.: Južna Dalmacija, 2020.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Deseta preporuka – Određivanje tehnološke zrelosti maslina

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodilo se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima bliži se  kraju. Sve promatrane sorte postigle su optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→ U priloženoj Tablici 10. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, koji im pomažu da donesu odluku kada je optimalan rok za berbu njihovih maslina. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati. Uzastopnim mjerenjem te ponavljanjem vrijednosti ulja u suhoj tvari i stabilizacija mase znakovi su optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

→ Optimalnu tehnološku zrelost posljednjih sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazala je jedna sorta u cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske: sorta KARBONACA na području Zapadne obala Istre (južni dio, lokalitet Vodnjan). Ta sorta spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim agroklimatskim uvjetima.

→  Zaključno za ovogodišnje praćenje optimalne tehnološke zrelosti maslina za preradu u ulje, može se reći da su sorte Istarska bjelica i Levantinka najranije sorte tj. prve dozrijevaju, a Karbonaca i Lastovka najkasnije sorte tj. zadnje dozrijevaju prema ovogodišnjim agroklimatskim uvjetima.

Također, radi ovogodišnjih zahtjevnih klimatskih uvjeta (visokih temperatura i dugotrajne suše), praćena introducirana sorta Leccino jedina nije dozrela tj. nije postigla prema sortnim karakteristikama zadovoljavajuću masu i nije stvorila dovoljno ulja u suhoj tvari! Za tu se sortu može reći da je ostarjela na stablu, ostavši zelena s vrlo malo razvijene – stvorene pulpe sve do kraja praćenja. Sorta Leccino još uvijek traži uvjete i prilagodbu na našem graničnom uzgojnom području!

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 11 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 10.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Deveta preporuka – Određivanje tehnološke zrelosti maslina

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje i bliži se svome kraju. Većina sorata postiglo je optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→  U priloženoj Tablici 9. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, kojim će odlučiti kada je optimalan rok za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati. Ponavljanjem vrijednosti ulja u suhoj tvari uzastopnog mjerenja i stabilizacija mase, znak je optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

→ Optimalnu tehnološku zrelost posljednjih sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazale su dvije sorte u cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske: prema prošlogodišnjim rezultatima mjerenja i usporedbom sorta KRVAVICA na promatranom području Šibensko-kninske županije spremna je za branje! Također, na području Srednje i Juže Dalmacije sorta LASTOVKA spremna je za branje!

Te su sorte spremne za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim agroklimatskim uvjetima.

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 10 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 9.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

OSMA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→  Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno, što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila i to u prosjeku od 3 – 5 %, kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.

Drugi razlog je suša, još od početka vegetacije, stvaranja plodonosnih pupova pa i cvatnje, vode nije bilo u većini uzgojnih područja Istre i Dalmacije, što se posljednjih godina pokazuje kao generalni problem u uzgoju maslina za preradu u ulje.

Učinak svega navedenog je naglo punjenje masline s vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na najzastupljenijoj domaćoj sorti OBLICI, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utjecali su na njezin sastav i ponašanje. Dugi nedostatak vode rezultirao je time da su plodovi oblice prvenstveno skladište vode, a ne stvaraoci ulja. Ta pojava postala je destabilizirajući čimbenik konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva!

→  U priloženoj Tablici 8. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, kojim će odlučiti kada je optimalan rok za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati.Ponavljanjem vrijednosti ulja u suhoj tvari uzastopnog mjerenja i stabilizacija mase, znak je optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

→ Optimalnu tehnološku zrelost posljednjih sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazale su dvije sorte u cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske: prema prošlogodišnjim rezultatima mjerenja i usporedbom sorta MAŠNJAČA na promatranom području Zadarske županije spremna je za branje! Također, na području Zapadne obale Istre (južni dio, lokalitet Vodnjan), introducirana sorta PENDOLINO spremna je za branje! Te su sorte spremne za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim agroklimatskim uvjetima.

→ Optimalna tehnološka zrelost očekuje se još za nekoliko promatranih sorti: Krvavica te Lastovka i za introduciranu sortu Leccino. Navedene sorte su kasne sorte tj. sporo dozrijevajuće i još nisu za berbu.

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 9 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 8.

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet, Vijest

Sedma preporuka – Određivanje tehnološke zrelosti maslina

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→  Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno, što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila i to u prosjeku od 3 – 5 %, kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.

Drugo, a vezano na prvo, suša – konstantna. Još od početka vegetacije, stvaranja plodonosnih pupova pa i cvatnje, vode nije bilo u većini uzgojnih područja Istre i Dalmacije, što se pokazuje kao generalni problem u uzgoju maslina za preradu u ulje.

Učinak svega toga naglo je punjenje masline s dugo iščekivanom vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na domaćoj sorti OBLICI, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utkani su u njezin sastav i ponašanje. Dugi nedostatak vode doveo ju je u stanje ponašanja, prvenstveno kao skladište vode, a ne kao stvaraoca ulja. Te pojave postale su destabilizirajući čimbenik konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva!

→   Preporuka maslinarima, koji se spremaju u berbu: kako je maslina u ovom trenutku još puna vode, preporučuje se da se s berbom pričeka još koji dan i maslinama dade nešto vremena da se isuši voda, tj. omogući se dodatno nakupljanje kvalitetnog ulja u biljnim stanicama.

Kako su dugoročne vremenske prognoze povoljne sve do polovice studenoga, bit će dovoljno vremena za obrati sve masline. Kiše, koje bi eventualno u međuvremenu i padale, neće pospješiti ponovno nakupljanje vode u plodu. Pogotovo u tehnološki zrelim maslinama za preradu u ulje!

→  U priloženoj Tablici 7. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati.

Ponavljanjem vrijednosti ulja u suhoj tvari uzastopnog mjerenja i stabilizacija mase, znak je optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

→ Optimalna tehnološka zrelost očekuje se još za nekoliko promatranih sorti: Mašnjaču, Krvavicu i Lastovku te introduciranu sortu Leccino.

Navedene sorte su kasne sorte tj. sporo dozrijevajuće i još nisu za berbu.

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 8 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 7.

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

ŠESTA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→  Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

 

→  Lijepo jesensko vrijeme omogućava da se i plod masline dobro razvija, većih uboda šetnika nema, što ne znači da ih neće biti.

 

→  Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju male randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo, što se mora uzeti u obzir je velika količina vode, koju je maslina nakupila, i to u prosjeku od 3 – 5 %, kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode. Drugi je razlog (ne) zrelost ploda masline za preradu u ulje pa stvarna količina ulja jako varira, jer se ulje pri stvaranju nalazi u citoplazmi biljne stanice, tj. masa molekule ulja je mala i teško ju je ekstrahirati. Prilikom približavanja optimalne tehnološke zrelosti ulje će se početi nakupljati u vakuolnom dijelu stanice i time povećavati masu. Tek će tada uljare moći učinkovito izdvojiti ulje pa će i randmani biti realniji. Stoga maslinari ne trebaju kriviti uljare za njihov gubitak ulja, jer se ono u ovome trenutku fizički i ne može kvalitetno odvojiti. Sada se samo plaća prerada, a ulje se gubi!

 

→   Preporuka maslinarima, koji se spremaju u berbu: kako je maslina u ovom trenutku još puna vode, preporučuje se da se s berbom pričeka još koji dan i maslinama dade nešto vremena da se isuši voda, tj. omogući se dodatno nakupljanje kvalitetnog ulja u biljnim stanicama.

 

Kako su dugoročne vremenske prognoze povoljne sve do polovice studenoga, bit će dovoljno vremena za obrati sve masline. Kiše, koje bi eventualno u međuvremenu i padale, neće pospješiti ponovno nakupljanje vode u plod, pogotovo u tehnološki zrelim maslinama za preradu u ulje.

 

→  U priloženoj Tablici 6. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, koji će im pomoći odlučiti kada je optimalan rok za berbu njihovih maslina. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati. Ponavljanje vrijednosti ulja u suhoj tvari uzastopnog mjerenja i stabilizacija mase, znak su optimalnog roka berbe i tehnološke zrelosti ploda masline za preradu u ulje.

 

→ Optimalnu tehnološku zrelost unazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazale su dvije sorte na cijelom uzgojnom području Republike Hrvatske.  Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom sorta masline PLOMINKA na promatranom području otoka KRK-a spremna je za branje! Na području južne Dalmacije tj. otoku Korčula, sorta DROBNICA je spremna za branje!

 

Ostale analizirane sorte još uvijek akumuliraju (stvaraju) ulje.

 

 DROBNICA i PLOMINKA na uzgojnom području južne Dalmacije i otoka Krka spremne su za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim klimatskim uvjetima.

 

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 7 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 6.

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet, Vijest

ČETVRTA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→ Berba u većini Hrvatskih maslinarskih područja je započela. Razlozi započete preuranjene berbe uglavnom su objektivni, jer su vremenski uvijati nestabilni, a i prisutne bojaznosti radi povećanog napada štetnika, mada još nije trenutak za optimalnu berbu za većinu sorata.

→ Plod masline u maslinarskim područjima Republike Hrvatske većim je dijelom nezreo i nije za berbu tj. akumulacija ulja u suhoj tvari ploda nije završila. Kontinuirana mjerenja pokazuju da plod masline još uvijek značajno raste u masi, kao i količina ulja u suhoj tvari. Vezano na tu činjenicu, plod još uvijek nije u optimalnom stanju za berbu, iako neke sorte (pogotovo introducirane sorte Leccino i Pendolino) pokazuju zrelost prema promijeni pigmenta.

Promjena pigmenta pokožice masline je dobar znak da plod masline dozrijeva, ali on nije i nema nikakvu korelaciju s optimalnom količinom akumuliranog ulja u suhoj tvari ploda. Jedino praćenjem akumulacije ulja u suhoj tvari ploda, što se trenutno i radi), može se odrediti taj optimalan trenutak kada maslina završi svoj ciklus stvaranja ulja. Ako je maslina zdrava i u dobroj kondiciji, ne treba ju se još brati.

 

→ Kada se govori o sorti masline Leccino, ona nije i ne može biti rana sorta za branje u Hrvatskoj. Uzastopnim mjerenjem u istim uzgojnim područjima Istre i Dalmacije posljednje tri godine, ta sorta u ovom trenutku kada se zbog promjene pigmenta počinje brati, ima deficit mase (svoje težine) 50 %. Sortna karakteristika težine Leccina je između 3,5 – 4,5 g, a prema mjerenjima prikazanim u Tablici 4., ona sada iznosi 2,1 g. Paušalnim odlukama za berbu radi se velika šteta u kvaliteti i u količini maslinova ulja!

 

→ U priloženoj Tablici 4. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, kojim će odlučiti kada je optimalan rok za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima) te nije za brati.

 

→ U ovom, sada i dužem kišnom razdoblju, plod masline se dobro razvija, većih uboda šetnika nema, što ne znači da s novim dolazećim ljepšim vremenom ih neće biti. I dalje se preporučuje zaštita pripravcima kraće karence.

 

→ Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju male randmane, nego što je to uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo, što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode koju je maslina nakupila i to u prosjeku od 3 – 5 % , kako za koju sortu u ovom već trotjednom kišnom razdoblju. Stoga su i randmani manji za spomenuti postotak.

Drugi razlog je zbog (ne) zrelosti ploda masline za preradu u ulje pa stvarna količina ulja jako varira prema eventualnoj preradi tj. randmanu. Razlog je taj što se stvarna količina ulja u plodu, pri stvaranju ulja, nalazi u citoplazmi biljne stanice, tj. masa molekule ulja je mala i teško ju je ekstrahirati. Pri približavanju optimalnoj tehnološkoj zrelosti ulje će se početi nakupljati u vakuolnom dijelu stanice i time povećavati masu. I tek tada uljare će moći učinkovito izdvojiti ulje i randmani će biti realniji. Zato maslinari ne trebaju kriviti uljare za njihov gubitak ulja, jer se ono sada, u ovom trenutku, fizički i ne može kvalitetno odvojiti.

 

→ Optimalnu tehnološku zrelost unazad sedam dana, prema kontinuiranom mjerenju tj. praćenju, pokazala je samo jedna sorta u cijelom uzgojnom području Dalmacije. Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom na području cijele Dalmacije sorta LEVANTINKA –ŠOLTANKA spremna je za branje!

LEVANTINKA – ŠOLTANKA na cijelom uzgojnom području Dalmacije spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima.

 

Stoga se može zaključiti, prema mjerenjima izravnom metodom posljednjih tri godine, LEVANTINKA – ŠOLTANKA je najranija sorta za berbu u Hrvatskoj za cijelo uzgojno područje DALMACIJA!

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u svih 5 dosadašnjih rokova uzorkovanja, tablica 4.

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

TREĆA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→ Berba u većini hrvatskih maslinarskih područja još nije počela. Počela je jedino u Istri, ali u za sada manjem tj. minimalnom opsegu, iako još nije trenutak za optimalnu berbu za većinu sorata. No, ona je započela zbog ponegdje objektivnih razloga, a to je napad štetnika tj. maslinove muhe i već učinjene štete od svrdlaša.

→ Plod masline u maslinarskim područjima Hrvatske većim je dijelom nezreo i nije za berbu tj. akumulacija ulja nije završila. Kontinuirana mjerenja pokazuju da plod masline još uvijek značajno raste u masi i u količini ulja u suhoj tvari. Vezano uz tu činjenicu, plod još uvijek nije u optimalnom stanju za berbu, mada neke sorte (pogotovo introducirana sorta Leccino) imaju pokazatelje zrelosti prema promijeni pigmenta. Promjena pigmenta pokožice masline je dobar znak da plod masline dozrijeva, ali on nije i nema nikakvu korelaciju s optimalnom količinom akumuliranog ulja u plodu. Jedino praćenjem akumulacije ulja u suhoj tvari ploda (na analizi čega se trenutno i radi), može se odrediti taj optimalan trenutak kada maslina završi svoj ciklus stvaranja ulja. Ako je maslina zdrava i u dobroj kondiciji, nju se još ne treba brati.

→ Kada se govori o sorti masline Leccino, ona nije i ne može biti rana sorta za branje u Hrvatskoj. Uzastopnim mjerenjem u istim uzgojnim područjima Istre i Dalmacije u posljednje tri godine, ona pokazuje da u ovom trenutku, kada se zbog promjene pigmenta maslinari odlučuju na berbu, ima deficit mase (svoje težine) 50 %. Sortna karakteristika težine ploda Leccina je između 3,5 – 4,5 g, a prema priloženim mjerenjima, tablica 3., ona sada iznosi 2,1 g. Paušalnim odlukama radi se velika šteta u kvaliteti i u količini!

→ U priloženoj tablici 3. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, kojima će odlučiti kada je optimalan rok za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima).

→ U prošlom tjednu jaki jugo i njegovi naleti skinuli su jedan manji dio ploda sa stabala, i to većinom oštećeni plod od svrdlaša i muhe pa prema tome proizlazi da i nije učinjena veća šteta.

→ Maslinarima, koji do sada nisu obavili tretiranje ,preporučuje se dodatno tretiranje maslinika sa zaštitnim sredstvima kojima je karenca do 20 dana. Optimalna tehnološka berba se ne očekuje prije, osim za sortu Oblica, koja je imala optimalne uvijete tj. navodnjavanje.

→ Optimalnu tehnološku zrelost temeljem provedene analize pokazala je samo jedna sorta u jednom uzgojnom području: prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom, na području Zapadne obale Istre (južni dio, lokalitet Vodnjan), sorta ISTARSKA BJELICA spremna je za branje!  Dakle, ISTARSKA BJELICA na ovom uzgojnom području spremna akumulirala je najveću količinu ulja za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima te je za berbu.

Za sjeverni dio taj se rok očekuje za 7 dana pa je također preporuka, zbog najavljenih  vremenskih uvjeta (čestih kišnih razdoblja), za sortu ISTARSKA BJELICA, krenuti u berbu kada vrijeme dopusti i iskoristiti lijepo vrijeme.

Ostale analizirane sorte još uvijek akumuliraju (stvaraju) ulje.

Zaključno, prema mjerenjima izravnom metodom unazad tri godine sorta masline ISTARSKA BJELICA je najranija sorta za berbu u Republici Hrvatskoj!

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u sva 4 dosadašnja roka uzorkovanja, tablica 3.

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet, Vijest

DRUGA PREPORUKA-Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja

STANJE NA TERENU

→ I ove godine provodi se praćenje tehnološke zrelosti (točan rok berbe maslina za preradu u ulje) u maslinarskim područjima RH, i to na devet područja uzgoja maslina: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije – Konavle. Praćenje roka berbe počelo je 07. rujna 2020. i nastavlja se svakih 7 dana, do zaključno 23. studenoga 2020 godine.

→ Ukupno stanje u maslinarskim regijama Republike Hrvatske je sljedeće: nakon suše u prošlom tjednu došla je dugo iščekivana kiša. Oborine su dobro došle i popravile su stanje u već po malo iscrpljenim maslinicima.

Maslina se oporavlja od suše i očekuje se period stvaranja mase, ponajprije naglim upijanjem vode. Sve masline, koje su patile od suše, brzo će upijati vodu, tako da će samo na izgled situacija biti zadovoljavajuća. Kod tih maslina upitno je stvaranje kvalitetne suhe tvari iz koje proizlazi i stvaranje kvalitetnog ulja.

U priloženoj tablici 2. maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline, koji će im pomoći pri donošenju odluke kada je optimalno vrijeme za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline.

Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Kontinuirana mjerenja pokazuju da plod masline još uvijek značajno raste u masi i u količini ulja u suhoj tvari. Prema tome, plod još uvijek nije u optimalnom stanju za berbu.

Poteškoće će u narednom vremenu dodatno stvarati i nagla promjena pigmenta, što će dodatno buniti maslinare, a razlog će biti nagla promjena temperatura koja se očekuje, s toplog na hladnije i niže noćne temperature. Također, s očekivanom kišom dodatne poteškoće stvarati će i napad štetnika maslinove muhe, koja je već sada u trećoj, a ponegdje i u četvrtoj generaciji.

Optimalan rok berbe neće biti tako brzo, zbog navedenih stresova masline pa se preporučuje poslije prve kiše tretiranje protiv spomenutog štetnika, kako bi se maslini ostavilo dovoljno vremena za postepeno dozrijevanje. Preporučuje se dodatno tretiranje maslinika sa zaštitnim sredstvima, kojima je karenca do 25 dana. Optimalna tehnološka berba se ne očekuje ranije nego prethodnih godina, osim za sortu Oblica, koja je imala optimalne uvijete tj. koja je navodnjavana.

 

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u sva 3 dosadašnja roka uzorkovanja, tablica 2.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Prva preporuka-Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 07. rujna 2020. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 23. studenoga 2020., ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Slivnjača/Simjaca, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

PRVA PREPORUKA

STANJE NA TERENU

→ Ukupno stanje u maslinarskim regijama Republike Hrvatske, osim Istre, obilježeno je sušom i kroničnim nedostatkom vode, koja traje još od svibnja 2020. Od tada pa do danas kiša je vrlo rijetko padala, a ponegdje i nije uopće bilo kiše.

→ Posljedica tih vremenskih prilika/neprilika u maslinicima, koji nemaju navodnjavanje, je  da maslina dosta pati i ne razvija se u normalno očekivanom stanju. Masline su suhe i smežurane, s vrlo malo pulpe i već sada je upitna kvaliteta ploda u smislu daljnje prerade u ulje.

Osim toga, u kolovozu, pa i u rujnu, maslina nije stvarala nove listove, što je dokaz da je u tom vremenu hibernirala tj. spavala te samim time nije stvarala ni ulje.

→ Poteškoće će u narednom vremenu dodatno stvarati i nagla promjena pigmenta, što će dodatno buniti maslinare, a razlog će biti nagla promjena temperatura, s toplog na hladnije i niže noćne temperature. Također, s očekivanom kišom dodatne poteškoće stvarati će i napad štetnika (maslinine muhe), koji je već sada u trećoj, a ponegdje i u četvrtoj generaciji.

→ Optimalan rok berbe za očekivati je da neće biti tako brzo, zbog navedenih stresova masline. Poslije prve najavljivane kiše preporučuje se tretiranje protiv štetnika, kako bi se maslini ostavilo dovoljno vremena za postepeno i zakašnjelo dozrijevanje.

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u 2 roka uzorkovanja, tablica 1.