MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Ekološka poljoprivreda

Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Stručno osposobljavanje, Vijest

DANI POLJA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U GRADIŠĆU

Drugi po redu Dani polja ekološke poljoprivrede – BIOFELDTAGE 2021 održani su 6. i. 7. kolovoza u Donnerskirchenu u blizini Željeznog – Eisenstadt, glavnoga grada najmanje i najistočnije austrijske pokrajine Gradišća – Burgenland.

Delegacija sadašnjih i potencijalnih budućih eko-proizvođača i struke iz Zagrebačke županije vrlo gostoljubivo je primljena na sajmu od strane domaćina iz austrijskog Ministarstva poljoprivrede, regija i turizma te iz ključne poljoprivredne organizacije Burgenländische Landwirtschaftskammer – Poljoprivredne komore Gradišća. U Poljoprivrednoj komori zaposleno je 100 djelatnika, koji svi rade isključivo za poljoprivrednike – članove, a članstvo u komori u Austriji je obavezno.

Gradišće je po veličini usporedivo s našom Zagrebačkom županijom, a ondje živi i oko 6% Gradišćanskih Hrvata.

Trend povećanja ekološke/bio poljoprivrede nezaustavljiv je, a Gradišće s udjelom od oko 37% spada u ekološki najrazvijenije poljoprivredne regije EU pa je po svemu logičan partner za suradnju našoj Zagrebačkoj županiji, koja je organizirala ovaj posjet i započela suradnju. U organizaciji posjeta veliku pomoć pružili su i djelatnici Ureda Saveznog Ministarstva poljoprivrede, regija i turizma pri veleposlanstvu Republike Austrije u Zagrebu.

‘Vrlo važnu ulogu u razvoju ekološke poljoprivrede ima educirana i dostatna savjetodavna služba’, ističu kolege u Poljoprivrednoj komori s kojima smo razgovarali, inače Gradišćanski Hrvati. U Gradišću se jedan savjetnik brine za prosječno 100 poljoprivrednika, a 26 savjetnika savjetuje isključivo o ekološkoj proizvodnji.

Osim temeljne organizacije – poljoprivredne komore, u Gradišću i čitavoj Austriji vrlo su razvijene i brojne druge organizacije poljoprivrednika (udruge, zadruge, strojni prstenovi,…) te stručne i znanstvene institucije, koje sve zajedno rade u istom cilju za dobrobit poljoprivrednika i cjelokupni ruralni razvoj.

Zagrebačka županija je usvojila vrlo ambiciozan Akcijski program razvoja ekološke poljoprivrede do 2030. godine, a prva skupina mjera njegove provedbe obuhvaća edukaciju i informiranje proizvođača i potrošača o ekološkoj proizvodnji.

Nakon prvog sastanaka održanog on-line na temu „Edukacija trenera za trenere u provedbi Programa razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030.“, ovaj posjet je urodio i drugim sastankom na kojemu su dogovoreni detalji sedmodnevne edukacije trenera, među kojima će se naći i desetak savjetnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Ovaj sajam je jedinstven po tome što se održava na velikoj površini od 70 ha poljoprivrednog zemljišta ekološkog imanja Esterhazy, koje je ujedno i organizator sajma, zajedno s partnerima PANNATURA, Research Institute of Organic Agriculture FiBL, Udruženjem ekoloških proizvođača BIO Austria, Austrijskom poljoprivrednom komorom (LKÖ) kao i Poljoprivrednim fakultetom (BOKU). Prezentiralo se 190 izlagača na 180 pokaznih parcela, a moglo se vidjeti i bio-uzgoj 20 različitih vrsta i pasmina životinja.

Prema svemu viđenom može se zaključiti da će ovaj sajam, koji se održava tek po drugi puta, u nadolazećem razdoblju prerasti u središnje mjesto okupljanja svih zainteresiranih za ekološku poljoprivredu ovoga dijela Europe.

Uspostavljanjem suradnje s kolegama iz Gradišća vidimo i našu priliku da se suočimo s izazovima koji čekaju naše proizvođače do 2030. godine u dostizanju Akcijskog plana za razvoj ekološke proizvodnje EU. Njegov je opći cilj poticanje proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda kako bi se postigao udio od 25 % poljoprivrednih površina namijenjenih ekološkom uzgoju do 2030. godine.

Akcijski program razvoja ekološke poljoprivrede do 2030. godine Zagrebačke županije znatno je ambiciozniji od europskog, s ciljem 100% poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine, pa nam predstoji svima zasukati rukave i napraviti najviše što možemo.

Anđelka Pejaković, dipl.ing.agr.

voditeljica službe za stručnu podršku u podružnici Zagrebačke županije

Događaji, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Poziv, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO-DOGAĐAJ „PASMINA GALLOWAY NA VARAŽDINSKIM BREŽULJKASTIM PAŠNJACIMA“

Dana 23. lipnja 2021. (srijeda), s početkom u 11:00 sati održat će se demonstracijski događaj pod nazivom „Pasmina Galloway na varaždinskim brežuljkastim pašnjacima“ na OPG-u Stjepan Mičuda, Hrastovec Toplički 81, Varaždinske Toplice, u Varaždinskoj županiji.

Okupljanje, uvodni te praktični dio demonstracije uz obilazak farme i pašnjaka uključujući i izlaganja odvijati će se na OPG-u Stjepan Mičuda, Hrastovec Toplički 81, Varaždinske Toplice.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Praktična su iskustva u proizvodnom sustavu tova na paši u Hrvatskoj nedostatna a potencijal je ogroman. Cilj je ukloniti predrasude i motivirati postojeće te potencijalne poljoprivrednike za pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Iskustva najboljih praktičara u upravljanju proizvodnjom na tom području i primjeri na njihovim farmama mogu biti od velike koristi za sve sudionike osobito u proizvodnji teladi, uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Vlasnik gospodarstva pokazat će vlastiti model farme i u praksi ukazati na mnoge detalje naročito važne u mesnom govedarstvu. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoja, dobrobiti i hranidbe. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

Demonstracija će se odvijati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera i korištenje zaštitnih maski!

 

mr. sc. Dario Zagorec, voditelj mreže (HUB-a) 3

Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ NA OPG-u JAKLIĆ: Podpapučki pašnjaci – od pašnjaka do stola

Ukupno petnaesti demonstracijski događaj, pod nazivom „Podpapučki pašnjaci – od pašnjaka do stola“, održan je 11. lipnja 2021. na OPG-u Martina Jaklić, Četekovac, općina Mikleuš, u Virovitičko-podravskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, ali i ostali zainteresirani.

Prema programu, okupljanje i uvodni dio demonstracije (Ana-Marija Čajkulić) bilo je u Društvenom domu Četekovac. Uslijedio je zajednički odlazak na praktični dio demonstracije uz obilazak farmi i pašnjaka. Prvo odredište ovog demo-događaja bio je Obrt Zlatni klas, vl. Antonio Kuzmić i OPG Robert Mlakar u mjestu Đuričići, a nakon toga drugo odredište bio je OPG Mario Navratil, u Humljanima. Uslijedio je obilazak farme objekata, pašnjaka i stada na OPG-u Martina Jaklić, Četekovac, uz predstavljanje gospodarstva s iskustvima iz prakse u upravljanju proizvodnjom vlastitog modela farme. Nakon praktičnog terenskog dijela i povratka u Društveni dom, održan je središnji dio demo-događaja s predavanjima. Prvo izlaganje bilo je Mogućnosti i kapaciteti podpapučkih pašnjaka (Tihana Bišćan). Slijedilo je predavanje Pašno govedarstvo – od pašnjaka do stola (Rodoljub Džakula) s naglaskom na finalizaciju proizvoda, a predstavljen je i Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj (Dario Zagorec). Iskustva i primjeri pravilnog upravljanja pašnim govedarstvom na slatinskom području od velike su koristi za sve sudionike osobito u proizvodnji teladi, uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Vlasnici gospodarstva su pokazali vlastite modele farme i u praksi ukazali na mnoge detalje naročito važne u mesnom govedarstvu.

Uzgajivačima iz drugih krajeva posebno su zanimljiva bila iskustva i primjeri pravilnog upravljanja pašnim govedarstvom na slatinskom području. Vlasnici gospodarstva pokazali su vlastite modele farme i u praksi ukazali na mnoge detalje naročito važne u mesnom govedarstvu koji će biti od velike koristi za sve sudionike osobito u proizvodnji teladi, uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Time su se uzgajivači na slatinskom području pokazali kao izvrsno demonstracijsko mjesto za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) uz odličnu interaktivnu komunikaciju svih prisutnih.

mr. sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

 

Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Demo – događaj na OPG-u Bilešić

Pašno govedarstvo na novogradiškom području

Ukupno četrnaesti demonstracijski događaj, pod nazivom „Pašno govedarstvo na novogradiškom području“, održan je 26. svibnja 2021. na OPG-u Dinka Bilešića, Donji Crnogovci, u općini Staro Petrovo Selo, Brodsko-posavska županija. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, ali i ostali zainteresirani.

 Na početku programa, okupljanje i uvodni dio demonstracije bilo je u mjestu Staro Petrovo Selo. Uslijedio je zajednički odlazak na praktični dio demonstracije uz obilazak farmi i pašnjaka. Nedaleko Starog Petrovog Sela, u mjestu Starci, OPG Slaven Matešić, bilo je prvo odredište ovog demo-događaja. Nakon toga, blizu mjesta Starci, pašnjak i stado krava u pašnom sustavu držanja u vlasništvu OPG-a Dinko Bilešić bila je drugo odredište. Uslijedio je obilazak farme, objekata i stada u mjestu Davor, vlasništvo OPG-a Branko Gelemanović. Na lokaciji Bokovi uz rijeku Savu, nedaleko Davora nalaze se pašnjaci istog OPG-a koji su također posjećeni u sklopu demonstracije. U mjestu Štivica, na OPG-u Drago Jakičić sudionici su upoznali model farme s držanjem stada krava u kombinaciji pašnjaka i šume. Nakon toga održan je središnji dio demo-događaja s obilaskom OPG-a i izlaganjima u mjestu Donji Crnogovci na OPG-u Dinka Bilešića. Obilaskom pašnjaka, stada i gospodarskog dvorišta nedaleko od obiteljske kuće, uz već posjećeni pašnjak i stado u blizini mjesta Starci, zaokružen je prikaz ovog gospodarstva. Vlasnik je sudionicima nesebično prenio iskustva iz prakse u upravljanju proizvodnjom. Događaj je zaključen razgovorom o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, o izboru pasmina u sustavu krava – tele, a ukratko je predstavljen Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj.

Uzgajivačima iz drugih krajeva posebno su zanimljiva bila iskustva i primjeri pravilnog upravljanja pašnim govedarstvom na novogradiškom području. Vlasnici gospodarstva pokazali su vlastite modele farme i u praksi ukazali na mnoge detalje naročito važne u mesnom govedarstvu koji će biti od velike koristi za sve sudionike osobito u proizvodnji teladi, uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Time su se uzgajivači na novogradiškom području pokazali kao izvrsno demonstracijsko mjesto za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) uz odličnu interaktivnu komunikaciju svih prisutnih.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Neprskano i negnojeno?

Kvaliteta proizvedene hrane kako u svijetu, tako i u Europi, poboljšava se s novim znanstvenim dostignućima. No, negativni utjecaji konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na klimu, biološku raznolikost te dugoročno očuvanje plodnosti tla prepoznali su se tek nedavno.

Jedan od načina sprječavanja negativnih posljedica konvencionalne poljoprivrede je prelazak na ekološku poljoprivredu. Ekološka poljoprivreda se tumači kao održiva poljoprivreda, baš kao i općenito održivi razvoj svih grana gospodarstva. Drugim riječima, to znači proizvoditi hranu, biljne ili životinjske proizvode bez štete, koju bi mogli nanijeti okolišu, biološkoj raznolikosti te umanjiti utjecaj poljoprivrede na daljnje pogoršanje klimatskih promjena.

Kad govorimo o EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI, velika većina današnjih POTROŠAČA uvjerena je da je to – ONO – NEPSRKANO I NEGNOJENO. Da li je to baš tako?

Europska komisija je nedavno predstavila novu strategiju „Od polja do stola“, koja je jedan od ključnih elemenata Europskog zelenog plana te okvir za velike promjene u poljoprivredi. U toj Strategiji su predstavljeni konkretni ciljevi, kao što su smanjenje uporabe i rizika kemijskih pesticida i uporaba opasnijih pesticida za 50 % do 2030. godine, smanjenje gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 %, a da se pritom ne smanji plodnost tla, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 %  te smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 % do 2030. godine. Navodi se i važnost ekološke poljoprivrede te će Komisija potaknuti razvoj poljoprivrednih površina za ekološki uzgoj u EU kako bi 25 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine bilo pod ekološkom proizvodnjom.

Trenutno je u ekološkom uzgoju u Republici Hrvatskoj 7,5 % obradivih površina. Neke EU regije imaju već značajne površine pod ekološkom proizvodnjom, kao npr. austrijske regije Salzburg i Gradišće. U nedavnom posjetu SAD-u ostao sam zaprepašten količinom ekološki proizvedenih jabuka (i ostalog asortimana voća i povrća), savršenog izgleda i sortnih osobina.

Zagrebačka županija već nekoliko godina nastoji novim projektima postati prva u Hrvatskoj, koja će usmjeriti 100 % poljoprivrednih površina na ekološku proizvodnju do 2030. godine. U RH postoji ukupno oko 12.000 ha pod nasadima ekološkog voća, od čega je evidentirano 580 ha jabuke. Koliko je u tome ekstenzivnih voćnjaka? Nema pouzdanih podataka koliko od toga čine intenzivni ekološki nasadi.

Ekološki (organic) proizvedena jabuka u SAD u trgovini

Da bi 25 % oljoprivredne proizvodnje moglo funkcionirati istovremeno i tržišno i ekološki, potrebno je osigurati da 100 % potrošača bude upoznato da ekološka jabuka, salata, rajčica nije „neprskana i negnojena“, već upravo suprotno tj. da su one proizvedene u vrlo intenzivnim ekološkim sustavima zaštite, gnojidbe, agrotehnike. Stoga,, dok se s jedne strane educira poljoprivredne proizvođače o ekološki održivoj proizvodnji, vrlo je važno da se o tome educira i potrošače.

Kad se spomene ekološka jabuka, najveći broj potrošača će pomisliti da se radi o plodovima ubranih sa stabala jabuka, koja rastu po livadama i pašnjacima, pod kojima pasu kravice, koje ih prirodno gnoje, a ta ista stabla nikad u svom životu nisu vidjela prskalicu.

Znadete li zapravo kako izgleda takva jabuka? Izgleda baš kao da je jedva jedvice preživjela napade svih mogućih bolesti (fuzikladij, alternaria, marsonina gorka trulež, gljivice čađavice, itd…) i štetnika, da ih se sve ne nabraja, jer niti cijela strana teksta ne bi bila dovoljna. Neki plodovi sve ove napade i nisu preživjeli. S druge strane, tendencije suvremenih potrošača su potraga za oku najljepšom, najcrvenijom, najslađom, najaromatičnijom, itd … jabukom.

Ne tako rijetko može se vidjeti kako trgovci loše zaštićenu jabuku od bolesti i štetnika iz konvencionalnih nasada prodaju pod ekološku – neprskanu jabuku. Stoga je od velike važnosti upoznati potrošače što zapravo predstavlja  ekološka proizvodnja jabuke.

Loše zaštićeni zlatni delišes s bolestima fuzikladij, marsonina, alternaria…

Štete od gusjenica raznih savijača i savijača pokožice ploda u neprskanom voćnjaku

Neprskana „otporna sorta“ zaražena novom bolesti – alternariom
(Izvor: http://www.suttonelms.org.uk/apple-vitality.html)

Ekološka poljoprivredna proizvodnja jabuke je oblik proizvodnje, koji zahtijeva daleko više znanja i radnog vremena od konvencionalne proizvodnje, kako bi na kraju, uz optimalan izgled, kvalitetu i financijski rezultat takva proizvodnja bila opravdana. Ulazni troškovi su viši, potrebno je stručnije znanje, a na kraju se proizvede i nešto skuplji proizvod za koji je potom potrebno pronaći odgovarajuće tržište.

Od vrsta i sorata koriste se one sorte koje su dobivene križanjima, selekcijom te su otporne na najčešće bolesti te biljne vrste. Važno je naglasiti da se nikako ne može ostvariti otpornost na sve bolesti, kao ni na bilo kojeg štetnika. Dakle, kako bi dobili oku savršen i okusu ugodan proizvod i u ekološkoj proizvodnji treba suzbijati neke bolesti i štetnike.

No, glavno pitanje, koje se postavlja, je na koji način i s kojim sredstvima to treba raditi. Dok se u konvencionalnoj poljoprivredi jabuka tretira 15 puta, najčešće s po tri sredstva, od kojih svako spada u grupu otrova ili opasnih sredstava po ljudsko zdravlje, u ekološkoj se proizvodnji, suprotno uvriježenom mišljenu, jabuka tretira zapravo oko 20-25 puta sa sredstvima od kojih ni jedno nije niti otrov, a niti opasno po ljudsko zdravlje. Kod konvencionalne proizvodnje za isto postoje ograničenja, poput broja tretiranja s jednom aktivnom tvari, karence, tolerance, MDK, LD50 ….Dakle, u praksi je vrlo intenzivna, a ne ekstenzivna tehnologija. Ista je to kompliciranija pošto kod ekološki prihvatljivih sredstava, koja se koriste u zaštiti jabuka u ekološkoj proizvodnji, ne postoji mogućnost tretiranja nakon što je bolest ili štetnik već jednom inficirao ili napao plod. Sva zaštita se isključivo odvija preventivno, uz vrlo opširne mjere praćenja uvjeta za razvoj bolesti i štetnika i pravovremenog djelovanja. Stoga je potrebno još i mnogo veće znanje nego u konvencionalnoj proizvodnji.

Zaštita od većine najvažnijih štetnika plodova jabuka danas se može ostvariti korištenjem metoda feromonskih klopki ili feromonskih metoda konfuzije parenja insekata. Feromoni su jaki mirisi, kojima određeni štetni insekti u vrijeme parenja ne mogu odoljeti te se velika većina njih pohvata na klopkama ili uzaludno traži partnera kod parenja, sve dok se ta sposobnost ne izgubi. Mogu biti prirodni (alkohol, ocat, jabučni sok) ili sintetički (feromonski dispenzori). Za preostali dio populacije koriste se specijalna neotrovna sredstva, prirodni bioinsekticidi, koji najčešće djeluju vrlo kratko i ograničeno pa je potrebno čak i više tretiranja nego u konvencionalnoj proizvodnji. Potrebno je, dakle, vrlo dobro poznavanje životnih ciklusa svih štetnih i korisnih insekata.

Kod podizanja ekoloških nasada treba voditi brigu i o drugim čimbenicima, koji utječu na pojavu i razvoj bolesti i štetnika. Veći su razmaci sadnje, kako bi svako stablo pojedinačno moglo imati jači korjenov sustav te time biti otpornije, kako bi vlaga koja pogoduje razvoju bolesti u nasadu bila manja, da u nasadu bude više sunca, kako bi se što prije listovi mogli posušiti. Često puta sadi se na podlogama umjerne bujnosti, kao što su M 26 ili MM106 na kojima su stabla nešto prirodno jača, pa se i gnojidba dušikom može smanjiti. Na tim su podlogama stabla i nešto viša, a poznato je da su najčešće štete od mrazova na nižim dijelovima krošnji.

Ekološki voćar u okolici svojeg voćnjaka posaditi će i raznovrsno grmlje i biljni pokrov, koji će omogućiti razvoj što veće bio raznolikosti pa će se u voćnjaku naći i veći broj prirodnih neprijatelja štetnika. U konvencionalnom voćnjaku, u kojem se nalaze samo jabuke, one su stanište najčešće samo za štetne insekte jabuke, dok je u ekološkom voćnjaku potrebno stvoriti staništa i za korisne kukce, koji su neprijatelji štetnika. Poznata je praksa istovremene proizvodnje jabuka i ukrasnog drveća. Visoki stupovi vrlo su dobre osmatračnice za ptice grabljivice, kojima su voluharice važni dio ishrane. Drveno spremište u voćnjaku idealno je sklonište za mačke, koje često vrlo uspješno drže pod kontrolom populaciju volharica.

Ekološki voćar ne oslanja se na gnojidbu mineralnim gnojivima, koja su, iako financijski najefikasnija, dugoročno vrlo neodrživa za plodnost tla. Umjesto toga, primjenjuju se znanja o dugoročnom očuvanju optimalne plodnosti, strukture tla, pH tla, biološki aktivnog tla. Koriste se isključivo organska gnojiva proizvedena na organskim, ekološkim farmama, bilo da su u obliku ekološkog stajskog gnojiva ili ekološki certificiranih peletiranih gnojjiva. Ista imaju manji sadržaj hranjiva, a skuplja su od konvencionalnih. Kako ekološka gnojiva ne mogu brzo reagirati u cilju povećanja bujnosti, povećanog opterećenja urodom, eliminiranja simptoma nedostatka nekog hranjivog elementa, ekološki voćar mora dobrim poznavanjem fiziologije vrste i sorte nastojati ostalim agrotehničkim radovima, kao što su rezidba, prorijeđivanje, plijevljenje… doprinositi održavanju stabala u optimalnom vegetativnom stanju. Omjer gnojidbe i rezidbe treba biti izuzetno dobro usklađen. Voćka u dobroj kondiciji lakše će se oduprijeti napadima bolesti i štetnika. Dugoročno očuvanje plodnosti tla, s povećanjem humusa, osnova su održivog razvoja u budućnosti.

Ekološki voćar problem korova rješavati na potpuno drugi način od najčešće uvriježenog – „prskam herbicidom i stalno malčiram da mi voćnjak bude lijep i uredan“. U ekološkim principima voćarske proizvodnje ne gleda se korove samo kao konkurente voćkama u ishrani, već kao jedno vrlo veliko stanište za veliki broj vrsta insekata, kukaca i sl. Kako se voćnjak ne tretira tj. prska sredstvima za zaštitu bilja, koja su otrovna za pčele, poželjno je održavanje raznovrsne flore, kao podrast voćnjaka. Svako nisko malčiranje visokog i raznolikog korova ima vrlo jak utjecaj na promjenu faune insekata, koji su se do nedavno nalazili u nasadu. Stoga se često naizmjenično malčira svaki drugi red. Time se više korisnih insekata zadržava u nasadu, dok je istovremeno ipak nešto smanjena i emisija CO2 u atmosferu, uslijed razgradnje malčiranih ostataka. Međutim, malčiranje otpalog lišća što je prije moguće važna je mjera, pošto veliki broj biljnih bolesti prezimljuje ili u ili na otpalom lišću, a tom mjerom pospješuje se njegova razgradnja i mineralizacija pa manji broj spora bolesti uspješno prezimi. Još bolja mjera je strojno (ručno) usisavanje otpalog lišća prije zime i spravljanje komposta na izdvojenom mjestu.

Iz svega navedenog lako je uočiti da EKOLOŠKA JABUKA nije ni neprskana, ni neorezana, a ni ona pod kojom su pasle kravice. Ekološko voćarstvo, baš kao i ekološka poljoprivreda, nastoji se uklopiti u sustav održivog razvoja, kojim bi se spriječilo degradiranje poljoprivrednih površina, uništavanje bioraznolikosti, smanjio utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene, a time i pospješile mogućnosti za lakši i održivi život na našem planetu. Ekološka proizvodnja spoj je vrlo zahtjevnih agrotehničkih radova, uz još veće korištenje znanja. U velikom broju slučajeva ekološki proizvedena jabuka uskladištena bez bolesti plodova uvijek se bolje ponaša u skladištu i tijekom čuvanja.

I za kraj, obratite pažnju na dvije fotografije. Nije svaka na oko „ekološka jabuka – ekološki proizvedena“.

Jabuka iz konvencionalne proizvodnje pred kraj vegetacije, nakon
13 loše provedenih zaštita

Ekološka djelomično otporna sorta Pinova, proizvedena u ekološkom sustavu zaštite

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Bjelovarsko-bilogorska, Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Obavijest, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Županije

DEMO – DOGAĐAJ NA OPG-u FRIDRIH:

Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima

Ukupno jedanaesti demonstracijski događaj, pod nazivom „Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima“, održan je 11. studenoga 2020. na OPG-u Ivana i Marijane Fridrih, odnosno na lokacijama u Velikoj Bršljanici, Kapelici i u Garešnici, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, ali i ostali zainteresirani.

 U uvodnom dijelu programa gospodarstvo je predstavio domaćin Ivan Fridrih izrazivši zadovoljstvo održavanjem demo-događaja na vlastitom gospodarstvu s obzirom da su dosad on i supruga Marijana bili na gotovo svim Nefertiti događajima. Uslijedila je prva Nefertiti degustacija koju je pripremila Marijana Fridrih. Bila je to degustacija dvije vrste mesnih okruglica, jednih iz domaćeg i drugih iz komercijalnog uzgoja. Svi prisutni zajednički su se složili da su mesne okruglice iz domaćeg uzgoja okusom, mirisom i konzistencijom nemjerljivo bolje u odnosu na one iz komercijalnog uzgoja. Također, zajednički zaključak je da degustacije treba nastaviti održavati te da su one izvrstan način informiranja i osvještavanja potrošača o kvaliteti domaćih proizvoda. Središnji dio demonstracije bilo je predstavljanje gospodarstva uz obilazak farme i proizvodnih površina. Iskustvo domaćina, praktičara u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom na tom području, važno je za postizanje ekoloških standarda u uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Na farmi se u sustavu mesnog pašnog govedarstva koristi pasmina škotsko visinsko govedo (Highland govedo), a prikazani su i različiti uređaji i oprema koji se koriste u uzgoju stoke te održavanju i korištenju pašnjaka. U nastavku je uslijedilo izlaganje vlasnika farme Ivana Fridriha pod nazivom Iskustvo iz prakse u upravljanju proizvodnjom – vlastiti model farme, zatim izlaganje o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo te izlaganje Izbor pasmina u sustavu krava – tele. Na kraju je predstavljen Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s osvrtom na dosadašnje aktivnosti i održane demonstracije. OPG Fridrih pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) uz odličnu interaktivnu komunikaciju svih prisutnih.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Bjelovarsko-bilogorska, Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Najava, Obavijest, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima

 

Dana 11. studenoga 2020. (srijeda), s početkom u 11:00 sati održat će se demonstracijski događaj pod nazivom „Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima“, na OPG-u Ivana i Marijane Fridrih, Velika Bršljanica 2, Garešnica, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Okupljanje i uvodni dio demonstracije bit će u sjedištu OPG-a na adresi Velika Bršljanica 2, praktični dio demonstracije uz obilazak farme i pašnjaka bit će na adresi Kapelica, Petra Svačića 5A, Garešnica, a predavanja na lokaciji Hotel Garić, Kolodvorska 1, Garešnica (dvorana za predavanja).

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Praktična su iskustva u proizvodnom sustavu tova na paši u Hrvatskoj nedostatna a potencijal je ogroman. Cilj je ukloniti predrasude i motivirati postojeće te potencijalne poljoprivrednike za pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Iskustva najboljih praktičara u upravljanju proizvodnjom na tom području i primjeri na njihovim farmama mogu biti od velike koristi za sve sudionike osobito u proizvodnji teladi, uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Vlasnik gospodarstva Ivan Fridrih pokazat će vlastiti model farme i u praksi ukazati na mnoge detalje naročito važne u mesnom govedarstvu. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

           

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoja, dobrobiti i hranidbe. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

 

Demonstracija će se odvijati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera i korištenje zaštitnih maski!

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Koprivničko-križevačka, Međunarodna suradnja, Ministarstvo poljoprivrede, Najava, Obavijest, Poziv, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Simentalac se vraća kući – Visoko gospodarsko učilište Križevci

Pozivamo Vas dana 14. listopada 2020. (srijeda), s početkom u 12:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Simentalac se vraća kući“, koji će se održati u prostoru Visokog gospodarskog učilišta Križevci, Ratarna 28, 48260 Križevci, u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Okupljanje i uvodni dio demonstracije s izlaganjima kao i praktični dio uz obilazak objekata Govedarskog praktikuma/Praktikuma za Zootehniku i pašnjaka biti će na adresi Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Govedarski praktikum, Ratarna 28, Križevci.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Za Visoko gospodarsko učilište u Križevcima (VGUK) 2020. postaje značajna dolaskom iz Njemačke na Ratarnu dvanaest junica vrhunske genetike pasmine mesnog simentalca (podtip tzv. Fleckvieh-Fleisch). Stado je smješteno u Govedarskom praktikumu/Praktikum za Zootehniku. Praktikum s pripadajućim pašnjacima uređen je i opremljen za uzgoj goveda u sustavu krava-tele s ciljem stvaranja nukleusa rasplodnih linija visokovrijednih muških i ženskih grla, odnosno potomaka pogodnih za uzgoj i proizvodnju goveđeg mesa u ovom sustavu uzgoja. Cjelokupni demonstracijski događaj u praktikumu i oko njega usmjeren je prema podizanju atraktivnosti uzgoja krava za mlade ljude, studente i uzgajivače.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede sa svojim djelatnicima Službe za savjetovanje u animalnoj proizvodnji, stručnim doprinosom i podrškom uključila se u realizaciju nabave ovih junica naročito kroz NEFERTITI demonstracije. U to se uvjerila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković koja je 11. rujna 2020. posjetila Visoko gospodarsko učilište u Križevcima gdje je među ostalim obišla i Govedarski praktikum te nedavno nabavljene junice mesnog simentalca (podtip tzv. Fleckvieh-Fleisch). Tom prigodom upoznala se i s provedbom projekta NEFERTITI u Hrvatskoj. Pružila je podršku nastavku provedbe aktivnosti u tematskom području mesnog pašnog govedarstva te promociji simentalske pasmine pogodne za uzgoj i proizvodnju goveđeg mesa u ovom sustavu uzgoja osobito za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

                          

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoja, dobrobiti i hranidbe. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

 

Demonstracija će se odvijati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera i korištenje zaštitnih maski!

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Ličko-senjska, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ U UDBINI: EKOLOŠKI TOV GOVEDA U PAŠNOM SUSTAVU

Ukupno osmi demonstracijski događaj, od kojih četvrti u Lici pod nazivom „Ekološki tov goveda u pašnom sustavu – primjer iz prakse“, održan je 16.09.2020. na PG-u Mladena Kušekovića NATURA BEEF, Rebić 18, Udbina, Ličko-senjska županija. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s osvrtom na dosadašnje aktivnosti i održane demonstracije. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demo-događaja bilo izlaganje vlasnika farme Mladena Kušekovića. pod nazivom Ekološki tov goveda u pašnom sustavu. Nakon toga uslijedio je vrlo zanimljiv obilazak farme, predstavljanje gospodarstva i proizvodnih površina domaćina.

PG Mladena Kušekovića NATURA BEEF, smješteno na rubu Krbavskog polja podno Udbine, pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska staje, pašnjaka kao i predstavljanja raznih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje pašnjaka te površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Na gospodarstvu prevladava pasmina aubrac, odlično prilagodljiva surovijim klimatskim uvjetima koji vladaju na tom području. Naglašeno je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu Mladen Kušeković se potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva te je uspješno prikazao organizaciju i upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf