MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ekološka poljoprivreda

Ekološka poljoprivreda, Osvrt, Vijest

Nova Uredba o ekološkoj proizvodnji

Što donosi zakonska regulativa ekološke proizvodnje u novom programskom razdoblju?

Ekološka proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane u kojem su ujedinjeni najbolja praksa u pogledu okoliša i klime, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjena visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda koji su u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenima uz primjenu prirodnih tvari i procesa.

Ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu: s jedne strane opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane osigurava javno dostupna dobra kojima se doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.

Ekološka poljoprivreda doprinosi ostvarivanju ciljeva Europske unije u području okoliša, osobito ciljeva navedenih u komunikacijama Komisije pod nazivom „Tematska strategija za zaštitu tla“. Prioritet politike u okviru strategije Europa 2020. je strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

(iz Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća).

Dobrobiti ekološke proizvodnje; usporedba konvencionalne i ekološke poljoprivrede

Statistika ekološke poljoprivrede Republike Hrvatske

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište za 2017.godinu je 1 496 663 ha, a udio ekološke proizvodnje je na 96.618 ha tj. na 6,46 %.

Prema podacima za  2017. godinu oranična proizvodnja (uključuje i površine pod ugarom, ljekovitim biljem i povrćem) odvija se na 44.083 ha, proizvodnja voća na 8.962 ha, proizvodnja vinove loze 1.010 ha, proizvodnja maslina 1.750 ha, ljekovitog bilja na 5.100 ha, livada i pašnjaka ima 40.745 ha, a proizvodnja povrća je na 359 ha te rasadničarstvo  na ha.

(Izvor: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, kolovoz 2019.)

EU je tijekom proteklog razdoblja preispitivala pravila u ekološkoj poljoprivredi i zaključila da treba poboljšati pravni okvir, postaviti jasnija pravila za proizvođača, više zaštiti potrošača (visoka očekivanja) te novim zakonodavnim okvirom obuhvatiti proizvode iz trećih zemalja.

Naime, proizvodnja ekološke hrane na području Europske unije ne zadovoljava potrebe za količinama pa se dosta velika količina ekološke hrane uvozi iz trećih zemalja. Uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja u RH u 2017 godini iznosio je 1.016.269,07 Eura.

Gore navedeni razlozi dovode do usvajanja nove Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30.05.2018. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Uredba je podijeljena na Opća i Detaljna pravila proizvodnje.

Opća pravila proizvodnje su da se cijelim gospodarstvom upravlja se sukladno zahtjevima Uredbe, ali se pod određenim okolnostima dozvoljava odvajanje gospodarstva na ekološke i neekološke jedinice i u tom slučaju su stroga pravila oko  skladištenja, berbe ili žetve (količina), skladištenja, komunikacije s kontrolnim tijelom o svim postupcima te strogo odvojeno vođenje evidencija.

Detaljna pravila proizvodnje podijeljena su na:

Pravila za biljnu proizvodnju

Pravila za stočarsku proizvodnju

Pravila za prerađenu hranu

Pravila proizvodnje za vino

Pravila za uzgoj algi i životinja akvakulture

Pravila za prerađenu hranu za životinje

Pravila proizvodnje za kvasac

Prijelazno razdoblje za gospodarstvo počinje danom prijave nadležnim tijelima (Kontrolno tijelo, APPRRR, MPRRR). Ono traje dvije godine za područje kultura koje se siju i tri godine prije prve berbe kod višegodišnjih nasada.

Ekološka proizvodnja treba se odvijati u tlu, osim kod uzgoja klica, ukrasnog, začinskog bilja, sadnica i presadnica.

Podrijetlo bilja za proizvodnju treba biti ekološki reprodukcijski materijal.  U slučaju nedostatka istog traži se odobrenje kontrolnog tijela, a prije sjetve (sadnje), da se koristi repromaterijal iz prijelaznog razdoblja ili iz konvencionalnog uzgoja (Potvrda da li je materijal tretiran pesticidima ili ne, te potvrda da nije GMO porijekla).

Države članice, kao i do sada, vode baze podataka o raspoloživom ekološkom biljnom reprodukcijskom materijalu.

U proizvodnji će se u narednom razdoblju moći koristiti biljni heterogeni reprodukcijski materijal pri čemu će biti obveza za razdoblje od 7 godina  predočiti opis značajki biljnog heterogenog materijala, pravila proizvodnje i stavljanje na tržište. Takav reprodukcijski materijal neće trebati ispunjavati zahtjev za pred osnovno ili osnovno sjeme, ili certificirani sadni materijal.

Naročita briga u ekološkoj proizvodnji treba se posvetiti održavanju plodnosti tla višegodišnjim plodoredom, obvezom sjetve mahunarki i kultura za  zelenu gnojidbu, uporabom komposta, biodinamičkih pripravaka i mikroorganizama.

Sredstva za zaštitu bilja primjenjuju se samo kad ne postoje zamjenska biološka, fizikalna, mehanička i uzgojna rješenja, te se potiče se otpornost kroz značajke uzgajanog bilja. U slučaju potrebe za primjenom sredstava za zaštitu bilja uporabu ograničiti na najmanju mjeru pri čemu će se utvrditi dodatni kriterije za primjenu.

Zbog potrebe da se smanji administracija bit će omogućeno skupno certificiranje subjekata, te će male trgovine koje prodaju pretpakirane i nepakirane proizvode biti izuzete od certificiranja.

Uredba kao takva stupa u cijelosti na snagu 1. siječnja 2021. godine, međutim pojedini članci bi trebali biti stavljeni na snagu i prije tog roka. Kako bi se cijela reforma uspješno implementirala do 2021. putem delegiranih i implementiranih akata pojedine cjeline uredbe će utvrđenim redoslijedom biti stavljane na snagu.

Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr.

      Viša stručna savjetnica

Ekološka poljoprivreda, Vijest

UVODNA EDUKACIJA O BIODINAMIČKOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

Edukaciju su sačinjavala dva predavanja. Prvo predavanje održala je ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera mr. sc. Dijana Posavec, dipl. ing. Predavanje se temeljilo na povijesnim činjenicama iz života Rudolfa Steinera, njegovom podrijetlu, uvjerenjima, otkrićima i postignućima tijekom života. Posebno je dojmljiva informacija da je Steiner za vrijeme svog života izdao 360 knjiga, od kojih mnoge nisu još prevedene na današnji standardni njemački jezik, niti na hrvatski ili neki drugi svjetski jezik,  te je održao preko 7 500 predavanja. Također, predavanja nije održavao istočno od rodnog mjesta, točnije Donjeg Kraljevca. Govorio je da Slaveni, čijim pripadnikom se i sam osjećao, imaju svijest za biodinamičkom proizvodnjom u svojim genima,  te da znanje treba prenositi u zemlje zapadnog svijeta. Godine 1924. u Koberwitzu tadašnjoj Njemačkoj današnjoj Poljskoj održao je „Poljoprivredni tečaj“ – tečaj za spas poljoprivrede i čovječanstva na kojemu je iznio osnovne zakonitosti biodinamičke proizvodnje.

U nastavku predavanja Posavec se osvrće na globalni utjecaj konvencionalne poljoprivrede. Prema podacima Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF,  u čovjekovom životnom vijeku od 50 godina izgubljeno je 50-70% humusa, izgubljeno je 30-35% obradivih zemljišta, 8% životinjskih vrsta je izumrlo, a 22% vrste su dovedene na rub izumiranja. Statistika govori dovoljno sama za sebe. Hrvatska, kao poljoprivredna zemlja je pri samom vrhu korištenja mineralnih gnojiva po jedinici površini, dok su prinosi u padu.

Prikaz slika 1. Materijal za pripremu biodinamičkih pripravaka

Drugo predavanje održala je Amalka Vukelić, dipl. ing. agr. također iz Centra dr. Rudolfa Steinera. Predavanje se temeljilo na osnovnim postulatima, principima, metodama i tehnikama uzgoja u biodinamičkoj proizvodnji. Također, Amalka na biodinamički način uzgaja bobičasto voće te povrće na imanju od 2ha. Osoba je koja strastveno radi i priča o biodinamici, njenom teorijskom i praktičnom dijelu. Govorila je o pripravcima 500, 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508 koji se koriste u biodinamičkoj poljoprivredi, te kako se oni izrađuju i primjenjuju, o kompostu, o plodoredu, o sjetvenom kalendaru i njegovoj primjeni te o utjecaju biljne hrane na čovjekov organizam (Prikaz slika 3.). Ono što također ističe je činjenica da biodinamičko imanje treba djelovati kao jedan organizam tj. da je samoodrživ.

Prikaz slika 3. Utjecaj biljaka na čovjeka

Pitanje koje se postavlja jest: „Može li biodinamička poljoprivreda prehraniti ljudsku populaciju?“.  Odgovoriti na pitanje zadatak je svih nas .

                                                                                                                             mag. ing. agr. Silvija Špiljak

Događaji, Ekološka poljoprivreda, Vijest

Proljetna radionica o biodinamičkoj poljoprivredi

Promjena ponašanja nužna je u proizvodnji hrane. Promatranje pojavnosti nametnika i bolesti na kultiviranom bilju, kao posljedicu umjesto kao uzrok, pokreće drugačije djelovanje na poljoprivrednom gospodarstvu. Priroda ima svoje alate za uspostavljanje ravnoteže. Nametnici se pojave na biljkama nakon djelovanja određenih snaga koje biljku dovedu u stanje smanjene životnosti. Zadatak poljoprivrednika je riješiti situaciju putem sagledavanja međusobnog sveopćeg prožimanja makrokosmosa i mikrokosmosa, prirodnih zakonitosti svugdje i svakodnevno prisutnih. Sve je povezano i sve se događa s razlogom. Poljoprivrednik pomoću biološko-dinamičkih pripravaka obogaćuje postojeće resurse i harmonizira stanje na svom gospodarstvu. Naizgled, zvuči poznato sa svakodnevnom poljoprivrednom pričom, međutim razlika je u vrsti pripravka, vremenu i načinu primjene, te najviše u namjeri samog poljoprivrednika i njegovoj predanosti radu.

Kako bi informirali i podsjetili javnost, poljoprivrednike, stručnjake i znanstvenike o načinu proizvodnje hrane koji drugačije djeluje na prirodu, okoliš, zdravlje i život ljudi Poljoprivredno gospodarstvo Drvo života, Ministarstvo poljoprivrede i Zadruga za etično financiranje organiziraju predavanje i radionicu na biodinamičkom gospodarstvu u srijedu 1. svibnja 2019., od 9:00 do 16:00 sati, Ugarci 14, Požega.

PROGRAM

9:00 -12:00   Predavanje o kompostnom čaju

 

Vađenje pripravaka BD500 gnoj iz roga, BD502 stolisnik,

BD503 kamilica, BD505 hrastova kora, BD506 maslačak

 

12:00 -13:00   Pauza 

 

13:00 -16:00   Prepariranje i pripremanje pripravaka BD502 stolisnik,

BD503 kamilica, BD506 maslačak,

 

Predavač i voditelj radionice je Dr. Uli Johannes König, dugogodišnji istraživač iz njemačkog istraživačkog centra, Forschungsring eV u Darmstadtu. Dr. König je jedan od vodećih istraživača u području plodnosti tla, kompostiranja, biodinamičkih pripravaka i određivanja kvalitete hrane.

Plaćanje kotizacije, 105,00 kn gotovinom prije početka predavanja ili na žiro račun

HR14 2340 0091 1102 3316 8 primatelj Palavra d.o.o., Ugarci 14, 34 000 Požega,  poziv na broj OIB

Molimo prijaviti sudjelovanje do ponedjeljka 29. travnja 2019. elektroničkom poštom

palavra.lucija@gmail.com; snjezana.p-pilon@mps.hr; abekic@zef.hr

 Dobro došli,

Snježana  Pešut-Pilon; dipl.ing.agr.

Događaji, Ekološka poljoprivreda, Vijest

Predavanje o biodinamičkoj poljoprivredi u Ugarcima

Četvrti put za redom održavan je ciklus predavanja i radionica na temu biodinamičke poljoprivrede u Ugarcima nedaleko od grada Požege. Predavanja i radionice održane su na biodinamičkom gospodarstvu „Drvo života“ gospođe Lucije Palavre na kojem se od 2010. godine provodi ekološka i Demeter kontrola.

U ovoj godini prvo predavanje održano je 20. ožujka 2019. u organizaciji biodinamičkog gospodarstva „Drvo života“, Ministarstva poljoprivrede i Zadruge za etično financiranje. Predavanju je prisustvovalo tridesetak poljoprivrednika svih dobnih skupina, od mladih poljoprivrednika do onih sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi, pretežito ekološkoj.

Sve prisutne pozdravile su: Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr. Ministarstvo poljoprivrede i gospođa Lucija Palavra ispred OPG-a „Drvo života“. Prof. Petar Matajčević, waldorfski pedagog, je održao predavanje o vježbama euritmije značajnim za duhovnu ravnotežu čovjekova tijela. Osim predavanja, svoje znanje i vještine prikazao je i praktično kroz vježbe euritmije, metodom terapijskih vježbi koje sjedinjuju pokret, osjećaj i vokalno izražavanje.

Domaćica, gospođa Lucija Palavra, svojim predavanjem je uvela sve prisutne u svijet biodinamičke poljoprivrede, njezinih zakonitosti, te o prednostima i dobrobitima ovakvog načina poljoprivrede.

Cijelo vrijeme je od prisutnih tražena interakcija i zajedništvo tj. timski rad što biodinamička poljoprivreda i promiče. To su potvrdili i posljednji predavači tijekom dana. Mladi bračni par iz Brazila, Marielli i Natale Pellegatti, koji već sedmu godinu za redom radi na biodinamičkim imanjima. Svake godine na drugome. Također, uključeni su i u sociološki eksperiment ″života bez novca“. Diplomirani pravnik i diplomirana nutricionistica razočarani u svoje struke okrenuli su se poljoprivredi. Motivacija ulaska u otkrivanje svijeta biodinamičke poljoprivrede bila je i knjiga dr. Rudolfa Steinera nakon čega završavaju studij Biodinamičke poljoprivrede u Australiji. Svojim dosadašnjim osebujnim iskustvom i dojmovima iskreno su predočili što biodinamička poljoprivreda njima znači. Evo nekih zapažanja: briga i ljubav prema životinjama, ravnopravno sudjelovanje svih članova obitelji i zaposlenika, bez hijerarhije, pozivanje ljudi s okolnih gospodarstava da se u periodu pripreme biodinamičkih pripravaka uključe u njihovu izradu, povezivanje čovjeka i prirode uz neizmjernu ljubav, trud i upornost. Najjednostavnije rečeno suživot čovjeka, biljaka i životinja i uzajamno poštivanje jedni drugih.

Silvija Špiljak, mag. ing. agr.

Ekološka poljoprivreda, Najava, Vijest

Predavanje o biodinamičkoj poljoprivredi

Slijedom aktivnosti promoviranja i prakticiranja praksi korisnih za klimu, okoliš te razvoj ljudskih bića četvrtu godinu za redom pripremamo događanja na biodinamičkom gospodarstvu Drvo života u Ugarcima.

U organiziranju i provođenju događanja sudjeluju biodinamičko gospodarstvo gospođe Lucije Palavra, Ministarstvo poljoprivrede i Zadruga za etično financiranje svatko sa svojim doprinosom u svrhu angažiranja za cjelovito i održivo gospodarenje i življenje.

Tijekom godine održavamo radionice izrade biodinamičkih pripravaka od kojih su značajne proljetna i jesenska radionica, te izrada Fladena, pripravka po Mariji Thun i pripravka od koprive. Sve radionice započinjemo vježbama euritmije pod stručnim vodstvom Waldorfskog pedagoga. Time podsjećamo da osim poljoprivredne proizvodnje njegujemo i zdrav odnos prema sebi, ljudskim bićima zbog kojih i postoji priča proizvodnje hrane. Događanje ove godine započinjemo predavanjem o biodinamičkoj poljoprivredi zatim nastavljamo izlaganjem o iskustvima s biodinamičkih imanja, bračnog para koji je ove godine izabrao posjetiti jedino imanje u Hrvatskoj koje ima Demeter certifikat.

Događanje se održava 20. ožujka 2019.na biodinamičkom imanju Drvo života u Ugarcima 14, selu pokraj Požege s početkom u 18.00. sati.

Program koji smo pripremili je slijedeći:

18:00 Vježbe euritmije; Waldorfski pedagog P. Matajčević, ing.el.

 

18:30 Predavanje – Što je biodinamička poljoprivreda; L. Palavra

 

19:00 Iskustva s biodinamičkih gospodarstava Francuske, Engleske, Norveške, Indije, Novog Zelanda i Waldorfske škole iz Fidžija, mladog bračnog para iz Brazila koji trenutno boravi u Požegi.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže te se prijave za sudjelovanje do utorka  19. ožujka 2019. na e – adresu: palavra.lucija@gmail.com; snjezana.p-pilon@mps.hr; abekic@zef.hr

Ulaz je slobodan i dobro nam došli

Pešut-Pilon Snježana dipl.ing.agr.

Ekološka poljoprivreda, Program RR, Vijest

Promocija zaštićenih i ekoloških proizvoda – do kraja siječnja otvoren natječaj iz Mjere 3

Natječaj iz Mjere 3 „Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“, za tip operacije 3.2.1. „Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja“ otvoren je do 31. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.

Svrha natječaja je sufinanciranje troškova za provođenje aktivnosti predviđenih Planom informiranja i promoviranja, a u cilju promocije proizvoda zaštićenih kao oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla te proizvoda iz sustava ekološke proizvodnje, ističući njihovu posebnu kvalitetu i  potičući potrošače na njihovu kupovinu.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 10.700.000,00 kn. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 100.000 eura, odnosno maksimalno do 30.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama, a intenzitet javne potpore iznosi do 70% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Potencijalni korisnici su skupine proizvođača, bez obzira na pravni oblik, sastavljene uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda, a koji sudjeluju u sustavima kvalitete (ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti, ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, ZTS – Zajamčeno tradicionalni specijalitet), udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi proizvođači uključeni u ekološku proizvodnju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj bilježi uzlazni trend rasta, a trenutno je 4.565 poljoprivrednika u sustavu ekološke proizvodnje na više od 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To predstavlja rast od 23% u odnosu na 2016. godinu. „Hrvatska snažno brendira brojne autohtone poljoprivredno-prehrambene proizvode, a Ministarstvo poljoprivrede aktivno podržava sve udruge proizvođača koje žele dobiti neku od triju oznaka kvalitete. Do sada je Hrvatska takvu vrstu zaštite na razini Europske unije osigurala za 20 proizvoda, a još devet ih je u postupku registracije oznake na EU razini”.

 – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Zaštitom hrvatskih autohtonih proizvoda dajemo dodanu vrijednost našim vrhunskim domaćim proizvodima koji su jedinstveni u svijetu, a potrošačima jamčimo iznimnu kvalitetu i originalan način njihove pripreme. Zato pozivam proizvođače da iskoriste i ovu mjeru te prošire dobar glas o našim zaštićenim autohtonim i ekološkim proizvodima s kojima se s pravom ponosimo.“

Više informacija pronađite ovdje!

Događaji, Ekološka poljoprivreda, Vijest

EkoArena ove godine okupila još više izlagača

Ove godine EkoArena je okupila osamdeset izlagača koji su dva dana izlagali i prodavali svoje proizvode, a uz to i sudjelovali na niz stručnih i aktualnih predavanja i okruglom stolu na temu “Uporaba sredstava za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji”.

Svakodnevno tražimo rješenja kako bi ekološka poljoprivreda bila još uspješnija što svjedoči i ovaj 2. sajam ekoloških proizvođača EkoArena. Bavimo se sustavnom uspostavom reda u poljoprivrednom sektoru i proizvodnje hrane. Značajni napredak je korištenje zakonskih okvira kako bi naši poljoprivrednici došli na police trgovačkih lanaca donošenjem Zakona o poštenoj trgovačkoj praksi. Kroz niz drugih zakona i mjera ova Vlada čini sve da bavljenje poljoprivredom bude ne samo isplativi već i unosan i ponosan posao. Što se tiče Zagorja, smatram da je idealna županija zbog niza komparativnih prednosti da postane vodeća regija u ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj – izjavio je ravnatelj HPŠSS-a Zdravko Tušek na otvaranju EkoArene.

 

Ekološka poljoprivreda, Vijest

Uloga i značaj ekološke proizvodnje

U ekološkoj proizvodnji uključene su sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, uz agrotehničke zahvate i sustave u kojima se najpovoljnije iskorištava plodnost tla i raspoloživa voda. Osim toga, u ekološkoj proizvodnji se prednost daje prirodnim svojstvima biljaka, životinja i krajobraza, povećanju prinosa i otpornosti biljaka uz pomoć prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu eko gnojiva, ekoloških sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima.

Prema Uredbi Vijeća Europske unije ekološka proizvodnja je sveobuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji objedinjuju najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa uz primjenu visokih standarda za dobrobit životinja. Pri tome su bitne i sve proizvodne metode koje su prikladne u ekološkoj proizvodnji, s obzirom na to da sve više potrošača prednost daju proizvodima proizvedenim uz primjenu prirodnih tvari i procesa.

Zbog toga ekološka proizvodnja ima dvostruku ulogu, s jedne strane opskrbljuje tržište prema zahtjevima potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja te ruralnom razvoju.

Ekološka proizvodnja trebala bi doprinositi održanju i povećanju plodnosti, stabilnosti i biološke raznolikosti tla, ali i sprečavanju zbijanja i erozije tla, kao i boljem recikliranju ekoloških materijala i korištenju obnovljivih izvora energije.

Cjeloviti pristup ekološkoj proizvodnji zahtijeva uzgoj stoke povezan sa zemljištem, gdje se ekološki proizvedeno gnojivo upotrebljava za gnojidbu usjeva u ekološkoj proizvodnji. Poticanjem prirodne imunološke zaštite životinja i odabirom odgovarajućih pasmina i dobre stočarske prakse, utječe se na održavanje zdravlja životinja. Pritom je stočarska proizvodnja bitna za organizaciju ekološke proizvodnje, kao zatvorenog ciklusa, zbog osiguranja potrebne organske tvari i poboljšanja kvalitete tla obradivih površina.

Pošto je ekološki uzgoj životinja povezan sa zemljom, životinje bi trebale imati pristup otvorenim prostorima i pašnjacima, uvažavajući visoke standarde dobrobiti životinja i odabirući autohtone pasmine koje imaju sposobnost prilagodbe lokalnim uvjetima.

U ekološkoj proizvodnji mogu se koristiti dozvoljeni ekološki pripravci ili pripravci mikroorganizama za poboljšanje cjelokupnog stanja tla ili raspoloživosti hranjivih tvari u tlu i usjevima. Za aktiviranje komposta mogu se koristiti odgovarajući pripravci na bazi bilja ili pripravci mikroorganizama.

Definicija "Ekološki proizvod" je onaj proizvod, koji je proizveden i označen sukladno s odredbama o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

“Proizvođač u ekološkoj proizvodnji" je pravna ili fizička osoba koja ekološke proizvode gospodarski proizvodi, prerađuje, odnosno njima trguje, a upisana je u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

 “Proizvodna jedinica u ekološkoj proizvodnji" cijelo je gospodarstvo ili dio gospodarstva, koji su jasno odvojeni od svake druge jedinice, a proizvode sukladno Uredbi Vijeća EU. Stvarni ekološki proizvod označen je “znakom ekološkog proizvoda", koji je jedinstvena propisana oznaka proizvoda koji su proizvedeni sukladno Uredbi Komisije u pogledu znaka ekološke proizvodnje.
Ekološki proizvodi moraju u svakom trenutku biti jasno prepoznatljivi, zbog čega se od proizvodnje, prerade pa do skladištenja vode evidencije te drže odvojeno od drugih proizvoda koji nisu iz ekološke proizvodnje. Upotreba GMO-a u ekološkoj proizvodnji je zabranjena.

Ekološki prerađeni proizvodi trebali bi se proizvoditi uz primjenu postupaka prerade koji jamče očuvanje ekološke cjelovitosti i bitna svojstva proizvoda kroz sve faze proizvodnog lanca. Prerađenu bi hranu trebalo označiti kao ekološku samo ako su ekološki svi ili gotovo svi sastojci poljoprivrednog podrijetla.

Proizvođači koji sudjeluju u ekološkoj proizvodnji ulažu velike napore u razvoj ekološkog sjemena i vegetativnog biljnog materijala, kako bi se dobio široki izbor sorata biljnih vrsta, za koje je dostupno ekološko sjeme i vegetativni reprodukcijski materijal. Kako za mnoge biljne vrste još uvijek nema dovoljno dostupnog ekološkog sjemena i vegetativnog reprodukcijskog materijala, Uredbom EU nastoji se poticati očuvanje rijetkih i autohtonih vrsta i doprinijeti razvoju i boljoj ponudi biljnog genetskog materijala prilagođenog posebnim potrebama i ciljevima ekološke proizvodnje.

Kontrolno tijelo ili ovlaštena ustanova najmanje jednom godišnje obavlja kontrolu svih ekoloških proizvođača, primijenjenih postupaka i proizvoda u ekološkoj proizvodnji prema obaveznim evidencijama koje se vode u ekološkoj proizvodnji. Uvažavanjem svih načela ekološke proizvodnje uz kontinuirano razumijevanje prirodnih procesa čuva se priroda, posebice od kemijskih pripravaka, teških metala i genetički modificiranih organizama i prema drugim načelima opisanim u zakonima i pravilnicima, sve radi boljeg očuvanja prirodnih resursa i cjelokupne prirodne ravnoteže.

Kao najvažnija svrha ekološke proizvodnje prije svega se ističe zaštita zdravlja i života ljudi uz zaštitu cjelokupne prirode i okoliša.

Sve veća važnost ekološkoj proizvodnji se pridaje iz razloga što je u klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi evidentno prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa, te primjena različitih mjera koje ostavljaju trajne štetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese, narušavajući tako ravnotežu u prirodi.

Brojnim istraživanjima dokazano je da mnoge bolesti imaju izravnu uzročnu vezu s kvalitetom hrane koju jedemo, velikim dijelom zbog rezidua koji ostaju u biljkama.
Stoga je bitno osvijestiti javnost da nužna suradnja s prirodom, umjesto njezina sustavnog uništavanja ima trajniji učinak i bolje rezultate za čovječanstvo.

Zbog toga se ekološka poljoprivreda najčešće svrstava u koncept održivog razvoja, jer cijelim nizom mjera, koje obuhvaćaju ukupno gospodarenje, usmjeravaju prema ekonomski isplativoj, socijalno pravednoj i etički prihvatljivoj ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja pretvorila je polja u određeni oblik industrijske proizvodnje, s ciljem postizanja što većih prinosa. Takav pristup zasniva se na neracionalnoj upotrebi energije i kemikalija, što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih izvora, zbog čega su nestale mnoge biljne i životinjske vrste i njihova staništa. Današnja konvencionalna poljoprivredna proizvodnja se uz industriju i promet, smatra velikim onečišćivačem okoliša, zraka i pitke vode. Zbog toga je povećanje površina u ekološkoj proizvodnji postalo nužnost i moralna obveza, ako želimo sačuvati Zemlju za buduće naraštaje. Osim izravnog onečišćenja okoliša, konvencionalna poljoprivreda uzrok je i drugih ekoloških degradacija, smanjenja biološke raznolikosti, erozije tla i gubitka humusa, salinizacije tla, eutrofikacije voda i drugo.

Ekološka poljoprivreda je u svim zemljama EU definirana Uredbom i zakonima, pri čemu je i u Hrvatskoj akcijskim planom također predviđeno značajno povećanje udjela površina pod ekološkom proizvodnjom.

Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede predstavlja važan korak naprijed u potpori nacionalnoj ekološkoj proizvodnji hrane, te definira mjere koje su potrebne kako bi se osigurao stabilan i dugoročan rast ekološke poljoprivrede. Pri tome nije dovoljno samo  povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom, nego i značajno povećanje ekoloških proizvoda na hrvatskom tržištu.

Za ostvarenje tog cilja značajnu ulogu imaju: educiranje i informiranje ekoloških proizvođača o stjecanju potrebnih znanja i informacija nužnih za uspješno poslovanje na gospodarstvima; poticanje svih sudionika u lancu ekološke proizvodnje u stvaranju partnerskog odnosa, održavanje  i poticanje povjerenja i svijesti potrošača o ekološkim proizvodima, davanje točnih informacija o načinima i ciljevima ekološke proizvodnje, važnosti i kvaliteti ekološkog proizvoda te njihovu označavanju. Poticanje prerade ekološke hrane uključivanjem velikih gospodarskih subjekata radi dobivanja visokovrijednih proizvoda s dodanom vrijednošću, te povećanje konkurentnosti ekoloških proizvoda; uspostavljanje i jačanje sinergije s turističkim sektorom osobito u plasmanu ekoloških proizvoda; poticanje stručne i znanstvene javnosti da se istraživačkim i znanstvenim radom verificiraju važnost i prednosti ekološke poljoprivrede.

Prehrambeni proizvodi u ekološkoj poljoprivredi, kontrolirani su i nose poseban znak, što potrošačima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvod i kompletan sustav.
Povećanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potaknut će nastanak novog tržišta, vratiti povjerenje potrošača, smanjiti intenzitet iskorištavanja resursa, zaštitit će okoliš, očuvati postojanost poljoprivrednog tla, omogućiti veću transparentnost proizvoda i prerađevina, postići više cijene, omogućiti ravnopravnost proizvoda u tržišnoj utakmici na domaćem tržištu, potaknuti daljnje širenje ekološki orijentirane poljoprivredne proizvodnje usklađene s prirodnim i drugim uvjetima uz očuvanje elemenata prirodnog krajolika kao prirodne baštine.

Ekološka proizvodnja također omogućuje preorijentacije postojećih malih gospodarstava u ekološkom i profitabilnom pogledu, posebno pogodnom za specijalizirana mala obiteljska gospodarstva za ekološki proizvedene proizvode posebne kakvoće, opskrbljivanje domaćeg tržišta tim proizvodima, ali i povećano zapošljavanje u poljoprivredi za preradu i prodaju, te bolje iskorištavanje poljoprivrednih površina, revitalizaciju sela, poboljšanje kvalitete života na selu i smanjenje migracije. Uz održivo gospodarenje prirodnim resursima, smanjenjem primjene pesticida, mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede, kao i povoljnijim ekonomskim uvjetima proizvodnje, većim i ravnomjernijim zapošljavanjem radne snage, povećava se samostalnost gospodarstva kao cjeline, uz mogućnost oplemenjivanja rada na samom gospodarstvu kroz preradu, prodaju i turizam.

Zakonom su predviđene i definirane mogućnosti prelaska na ekološku proizvodnju, odnosno nije moguće odmah prijeći s konvencionalne na ekološku proizvodnju. Za takve proizvođače određuje se prijelazno razdoblje s konvencionalne na ekološku proizvodnju u kojemu se moraju ispunjavati svi definirani uvjeti. Poljoprivredni proizvođač koji želi dobiti status ekološkog proizvođača, mora provesti od jedne do tri godine u tzv. "prelaznom razdoblju".

Poznato je da prelazak na ekološku proizvodnju zahtijeva puno rada i truda, jer smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju pozitivnih dostignuća konvencionalne poljoprivrede, nego od proizvođača zahtijeva promjenu stila života i načina proizvodnje, te pronalaženje ekološki prihvatljivijih rješenja. Nedostatak ekološke proizvodnje je što se ne mogu u svim vidovima poljoprivredne proizvodnje očekivati visoki prinosi kao u intenzivnoj konvencionalnoj proizvodnji. Potrebno je puno više ručnog i mehaničkog rada nego u konvencionalnoj proizvodnji, ali dugoročno gledano, povećanjem ekološke proizvodnje utječe se na zdravlje ljudi i vraćanje ukupne prirodne ravnoteže.

Ekološka poljoprivreda ne podrazumijeva isključivo povratak na ekstenzivni način proizvodnje, nego predstavlja obaveznu sponu između suvremene poljoprivredne proizvodnje i znanosti, koja se temelji na njezinim najnovijim spoznajama i dostignućima, uz uvažavanje svih ekoloških principa u cilju očuvanja okoliša, zdravlja biljaka, životinja i ljudi.

Iako su posljednjih godina u Republici Hrvatskoj značajno povećane površine pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj, važan cilj u daljnjoj održivosti ekološke proizvodnje bi trebao biti prelazak malih proizvođača (koji za to imaju uvjete) na ekološku proizvodnju, uz punu podršku institucija, javnosti i potrošača, uz značajno povećanje i poboljšanje ponude ekoloških proizvoda na hrvatskom tržištu.

                                                                  Mara Bogović mag. ing. agr;
pročelnica Podružnice Varaždinske županije

 

Ekološka poljoprivreda, Vijest

Povratak stvarnoj iskonskoj poljoprivredi zapravo je rješenje brojnih ljudskih problema

Koliko se dugo bavite poljoprivredom?

Poljoprivredom se bavimo od 2011. godine i od početka smo ekološki OPG. To je bilo pitanje izazova i sretni smo danas na našem uspjehu. Baviti se ekološkom proizvodnjom je već umjetnost, a ne rad.

Da li Vam je to osnovna djelatnost i koje kulture uzgajate?

Da. Uzgajamo primarno bundeve, ali zbog plodoreda uzgajamo pir, pšenicu i ostalo kako plodored zahtjeva. U svom OPG-u imamo 12 ha vlastite zemlje.

Da li imate zaposlenike ili sav posao uspijevate odraditi obiteljski?

Većinu poslova obavljamo sami u obitelji, no pomažu nam i članovi moje obitelji:tata, mama i sestra te muževljeve obitelji , braća i sestre. Ujedno se na taj način i družimo.

Kako biste ocijenili protekle godine po pitanju prinosa?

Prinos svake godine varira, no nikad se nije dogodilo da nemamo baš ništa. Teoretske maksimalne količine se ne mogu postići. U to smo se uvjerili.

Kako biste ocijenili protekle godine po pitanju cijena koje postižete sa svojim proizvodima?

Cijene se u pravilu ne mijenjaju i ne osciliraju, no pokušavamo postići da ekološki proizvodi ipak imaju razliku od konvencionalnih proizvoda. Sve smo više mišljenja kako cijelo društvo mora doživjeti osvješćenje razlike između ekoloških i konvencionalnih proizvoda. Vani se to osjeti, a nadamo se tomu i u RH. Zbog toga i dolazimo na EKoArenu, manifestaciju kakvih bi trebalo biti više, posebno za vrijeme turističke sezone.

 

U kojem smjeru se mislite razvijati u budućnosti?

Mi svake godine uvedemo neku inovaciju u naše poslovanje. Prije svega radimo puno na razvoju strojeva i uređaja, odnosno mehanizacije za primarnu poljoprivredu. Treba znati kako se mehaničkim putem rješavamo korova, a za to koristimo strojeve koji su unikatni i na koje dograđujemo uvijek nešto novo kako bismo si uvelike pomogli. U smislu vađenja primjese i kvalitetnije obrade poluproizvoda također puno radimo. Tako smo razvili i dogradili nekoliko strojeva koji su se u praksi pokazali jako dobri. Sve ovo radimo s ciljem smanjenja ljudskog rada. Najviše se osjeti u smanjenju okopavanja biljaka rukom. Dakle, imamo strojeve koji kopaju biljke u redu, što nam je u primarnoj poljoprivredi donijelo značajne uštede.

Očekujete li od djece da nastave i preuzmu posao?

Od djece ne očekujemo da nastave posao, no očekujemo da shvate što je rad u poljoprivredi i općenito kako se na prirodan način proizvodi i prerađuje hrana. Ukoliko se netko odluči nakon školovanja za ovaj kompletan posao, ili jedan dio bit će nam veliko zadovoljstvo. Na neki način osjetimo kako djeca vide ovaj posao drugim očima i ponekad savjetuju iz svoje perspektive koje bismo mogli uvesti novotarije na naše veliko zadovoljstvo. Pojavljuju se ideje o studiranju nutricionizma, biotehnologije i sličnih, odnosno kompatibilnih poslova ovom našem poduhvatu.

Na koji način Vam HPŠSS pomaže?

Naše iskustvo je pozitivno. Dosadašnja suradnja je zadovoljavajuća. Dobili smo vrlo vrijedne odgovore i uglavnom mislimo kako ih treba pitati i prilično su korisni. Pri tom mislim na službu u Varaždinu, a posebno gospođu Maru Bogović

Što bi po Vama trebalo promijeniti u poljoprivredi u RH?

Najbolje bi bilo kad bi se cijeli sustav okrenuo prema onomu što je osnova hrvatske poljoprivrede a to su OPG-ovi s jedne strane i velike tvrtke s druge strane. Njihova međusobna suradnja niti jednim dokumentom nije, koliko je nama poznato, predviđena. Bilo bi dobro kad bi se za njihove zajedničke poduhvate mogao napisati projekt i financirati ih zajedno. Pri tomu mislim da bi se tako mogla razvijati mreža kooperanata za male i velike. Ako se tako postavi mreža onda ona ima drugačiju dimenzije od one današnje gdje vrijede pomalo poremećeni odnosi i iscrpljivanje i s jedne i druge strane. Kad to ne uspije onda se veliki okreću uvozu jer bez obzira na kvalitetu mogu uvesti takav proizvod. Mali ostaju sami, pada im kvaliteta i raste besperspektivnost.

Kako mislite da biste mogli povećati cijenu svojih proizvoda?

To je moguće, ali samo izlaskom na strana tržišta, povećavajući kvalitetu pakiranja i marketinga. Što se tiče kvalitete naših proizvoda smatramo kako je ona zbog prirode proizvoda kojima se bavimo na vrlo visokoj, odnosno zadovoljavajućoj razini kvalitete. Mi razmišljamo o kušaonicama i pakiranjima koja su nestandardna. Tako bismo mogli na drugi način pokazati upotrebu naših proizvoda. Npr. jednokratna pakiranja bučinog ulja za salate, jer su u restoranima u pravilu boce u kojima stoje ulja zaprljane. Jednokratnim pakiranjima, kao senf npr. Približili smo se kupcima i korisnicima te održali higijenu upotrebe.

Na koji način biste mogli uštediti u procesu proizvodnje?

Proces proizvodnje može biti ekonomičniji upotrebom obnovljive energije i drugim inovacijama, kao što je ranije već opisano. No, kad govorimo o obnovljivoj energiji, mi mali OPG ovci se ne možemo javiti niti na jedan suvisli natječaj da bismo mijenjali ili unaprijedili energetski pogon naših sušara ili drugih pogona. To bi trebali biti manji i jednostavniji natječaji. Imate dobar primjer u Virovitici gdje se proizvođačima duhana na sušarama dozvolilo na vrlo jednostavan natječaj promjena energenta. Dakle, Županija je organizirala natječaj koji je bio vrlo jednostavan, brz i učinkovit. To je dobar put.

Koje probleme s kojima se susrećete biste istaknuli kao najznačajnije?

Najveći problem hrvatske poljoprivrede je u tomu što imate brojne poljoprivrednike čiji se prihodi zasnivaju uglavnom na poticajima. Kad biste napravili analizu prihoda poljoprivrednika i odnos tih prihoda s poticajima onda biste utvrdili tri važne kategorije. Prva su oni čiji prihodi iz poljoprivrede prelaze značajno iznos poticaja, nakon toga kategorija gdje su poticaji i prihodi negdje u istom rangu, odnosno one crvene gdje su poticaji veći od prihoda iz prodaje vlastitih proizvoda. Ovo može biti vodič za upravljanje poljoprivrednom politikom, dodjelu državne zemlje, prioritete na natječajima i ostalo. Ali mislim da nisam rekla ništa novo, ovo je poznato, samo se ovim nitko ne želi pozabaviti. Za ovakvu evidenciju treba spojiti samo nekoliko državnih registara i sve je jasno.

Kako vidite budućnost poljoprivrede u RH?

Budućnost je sigurno neizvjesna. To bi se moglo riješiti kada bi poljoprivrednici koji imaju stvarne proizvedene količine i stvarne proizvode na policama mogli dobiti i nešto državne zemlje na dugoročni zakup. Mi smo se pokušali javiti na natječaj, ali neuspješno. Onda smo shvatili kakav je to surov sustav.

Koje su po Vama najveće prednosti bavljenja poljoprivredom?

Prednosti bavljenja poljoprivredom nisu financijske prirode, ali poljoprivreda spaja ljude s prirodom, pospješuje bioraznolikost, čuva okoliš i drugo, ma koliko god to izgledalo čudno iz perspektive jednog poljoprivrednika. Ona daje odmak od surovog kapitalističkog načina obavljanja svakodnevnih poslova u kojemu je sve manje kreativnosti i inovativnosti. U visoko normiranom društvu kao što je cijela EU vrlo je malo prostora za kreativnost koja nadilazi uski krug. Zato smo se mi i odlučili baviti poljoprivredom jer ona postaje rijetkost, a posebno kad se govori o ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi. Zapravo, ta ljubav mora biti usidrena u čovjeku koji nakon spoznaje o načinu funkcioniranja društva uviđa da je povratak stvarnoj iskonskoj poljoprivredi zapravo rješenje brojnih ljudskih problema.

Ekološka poljoprivreda, Vijest

Drugi eko sajam EKO ARENA – poziv izlagačima

Ekološki poljoprivredni proizvođači najbolje znaju koliko je truda i ljubavi potrebno uložiti kako bi se plodovi njihova rada uspjeli plasirati i pozicionirati na tržištu. Svijest potrošača o važnosti ekološke poljoprivrede i konzumaciji ekoloških proizvoda, unatoč ograničenoj platežnoj moći domaćeg tržišta iz dana u dan je u porastu. Ipak, distribucija do krajnjih korisnika još uvijek je jedan od segmenata koji zahtjeva inovativnija rješenja.

Prodajna izložba, kontakti s potencijalnim kupcima, budućim partnerima, međunarodnim predavačima, konferencija o ekološkoj poljoprivredi, uz kulturno-umjetnički program, prilika za predstaviti svoje proizvode i metode rada, ukratko je ono što možete očekivati na EKO ARENI, 2. prodajnom ekološkom sajmu i konferenciji o ekološkoj poljoprivredi u organizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Certificirani ste ekološki poljoprivredni proizvođač, želite prodati ili promovirati svoje proizvode, prijavite se i rezervirajte svoje besplatno mjesto za 30. studenog i 01. prosinca 2018. u sportskoj dvorani Srednje škole u Bedekovčini i budite dio onog najboljeg što ekološka poljoprivreda nudi u Republici Hrvatskoj.

Priloženu prijavu molimo vratite na adresu: marija.sevar@savjetodavna.hr

Ne čekajte s prijavom. Broj mjesta je ograničen.

Prijavnica EKO ARENA

Uputa izlagačima

Mogućnost smještaja za izlagače

PROGRAM 2. Eko sajam EkoArene u Bedekovčini 30. studenog i 1. prosinca 2018. 
Sportska dvorana Bedekovčina, Ulica Ljudevita Gaja

30. studenog 2018. (Petak)

12:00 – 12:30

Svečano otvorenje 2. Eko sajma u Bedekovčini

12:30 – 13:00

Obilazak sajma

13:00 – 15:00

PREDAVANJA

Što donosi europska regulativa u ekološkoj poljoprivredi u novom programskom razdoblju?
Natalija Peter Hunjadi, dipl. ing. agr. (HPŠSS)

Ekstenzivna in intenzivna ekološka pridelava sadja v Sloveniji/Ekstenzivna i intenzivna ekološka proizvodnja voća u Sloveniji
Mr. Janez Gačnik, dipl. ing. agr. (Zavod Jabolko, zavod za širjenje sadjarske kulture in ekološkega kmetovanja, predsednik sadjarskega društva Bele krajine i predsednik Zveze sadjarskih društev Slovenije)

Uvod u biodinamiku
Amalka Vukelić,  dipl. ing. agr. (Centar dr. Rudolf Steiner)

15:00 – 16:00

Okrugli stol na temu Uporaba sredstava za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji
Društvo agrarnih novinara (DANH)

16:00 – 18:00

Obilazak sajma i prodaja ekoloških proizvoda

1. prosinca 2018. (Subota)

09:00 – 18:00

Obilazak sajma, prodaja ekoloških proizvoda te zabavni program KUD-ova

Sajam je otvoren za posjetitelje

Petak, 30. studenog 11:00 – 18:00 sati

Subota, 1. prosinca 09:00 – 18:00 sati