MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ekološka poljoprivreda

Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Neprskano i negnojeno?

Kvaliteta proizvedene hrane kako u svijetu, tako i u Europi, poboljšava se s novim znanstvenim dostignućima. No, negativni utjecaji konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na klimu, biološku raznolikost te dugoročno očuvanje plodnosti tla prepoznali su se tek nedavno.

Jedan od načina sprječavanja negativnih posljedica konvencionalne poljoprivrede je prelazak na ekološku poljoprivredu. Ekološka poljoprivreda se tumači kao održiva poljoprivreda, baš kao i općenito održivi razvoj svih grana gospodarstva. Drugim riječima, to znači proizvoditi hranu, biljne ili životinjske proizvode bez štete, koju bi mogli nanijeti okolišu, biološkoj raznolikosti te umanjiti utjecaj poljoprivrede na daljnje pogoršanje klimatskih promjena.

Kad govorimo o EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI, velika većina današnjih POTROŠAČA uvjerena je da je to – ONO – NEPSRKANO I NEGNOJENO. Da li je to baš tako?

Europska komisija je nedavno predstavila novu strategiju „Od polja do stola“, koja je jedan od ključnih elemenata Europskog zelenog plana te okvir za velike promjene u poljoprivredi. U toj Strategiji su predstavljeni konkretni ciljevi, kao što su smanjenje uporabe i rizika kemijskih pesticida i uporaba opasnijih pesticida za 50 % do 2030. godine, smanjenje gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 %, a da se pritom ne smanji plodnost tla, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 %  te smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 % do 2030. godine. Navodi se i važnost ekološke poljoprivrede te će Komisija potaknuti razvoj poljoprivrednih površina za ekološki uzgoj u EU kako bi 25 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine bilo pod ekološkom proizvodnjom.

Trenutno je u ekološkom uzgoju u Republici Hrvatskoj 7,5 % obradivih površina. Neke EU regije imaju već značajne površine pod ekološkom proizvodnjom, kao npr. austrijske regije Salzburg i Gradišće. U nedavnom posjetu SAD-u ostao sam zaprepašten količinom ekološki proizvedenih jabuka (i ostalog asortimana voća i povrća), savršenog izgleda i sortnih osobina.

Zagrebačka županija već nekoliko godina nastoji novim projektima postati prva u Hrvatskoj, koja će usmjeriti 100 % poljoprivrednih površina na ekološku proizvodnju do 2030. godine. U RH postoji ukupno oko 12.000 ha pod nasadima ekološkog voća, od čega je evidentirano 580 ha jabuke. Koliko je u tome ekstenzivnih voćnjaka? Nema pouzdanih podataka koliko od toga čine intenzivni ekološki nasadi.

Ekološki (organic) proizvedena jabuka u SAD u trgovini

Da bi 25 % oljoprivredne proizvodnje moglo funkcionirati istovremeno i tržišno i ekološki, potrebno je osigurati da 100 % potrošača bude upoznato da ekološka jabuka, salata, rajčica nije „neprskana i negnojena“, već upravo suprotno tj. da su one proizvedene u vrlo intenzivnim ekološkim sustavima zaštite, gnojidbe, agrotehnike. Stoga,, dok se s jedne strane educira poljoprivredne proizvođače o ekološki održivoj proizvodnji, vrlo je važno da se o tome educira i potrošače.

Kad se spomene ekološka jabuka, najveći broj potrošača će pomisliti da se radi o plodovima ubranih sa stabala jabuka, koja rastu po livadama i pašnjacima, pod kojima pasu kravice, koje ih prirodno gnoje, a ta ista stabla nikad u svom životu nisu vidjela prskalicu.

Znadete li zapravo kako izgleda takva jabuka? Izgleda baš kao da je jedva jedvice preživjela napade svih mogućih bolesti (fuzikladij, alternaria, marsonina gorka trulež, gljivice čađavice, itd…) i štetnika, da ih se sve ne nabraja, jer niti cijela strana teksta ne bi bila dovoljna. Neki plodovi sve ove napade i nisu preživjeli. S druge strane, tendencije suvremenih potrošača su potraga za oku najljepšom, najcrvenijom, najslađom, najaromatičnijom, itd … jabukom.

Ne tako rijetko može se vidjeti kako trgovci loše zaštićenu jabuku od bolesti i štetnika iz konvencionalnih nasada prodaju pod ekološku – neprskanu jabuku. Stoga je od velike važnosti upoznati potrošače što zapravo predstavlja  ekološka proizvodnja jabuke.

Loše zaštićeni zlatni delišes s bolestima fuzikladij, marsonina, alternaria…

Štete od gusjenica raznih savijača i savijača pokožice ploda u neprskanom voćnjaku

Neprskana „otporna sorta“ zaražena novom bolesti – alternariom
(Izvor: http://www.suttonelms.org.uk/apple-vitality.html)

Ekološka poljoprivredna proizvodnja jabuke je oblik proizvodnje, koji zahtijeva daleko više znanja i radnog vremena od konvencionalne proizvodnje, kako bi na kraju, uz optimalan izgled, kvalitetu i financijski rezultat takva proizvodnja bila opravdana. Ulazni troškovi su viši, potrebno je stručnije znanje, a na kraju se proizvede i nešto skuplji proizvod za koji je potom potrebno pronaći odgovarajuće tržište.

Od vrsta i sorata koriste se one sorte koje su dobivene križanjima, selekcijom te su otporne na najčešće bolesti te biljne vrste. Važno je naglasiti da se nikako ne može ostvariti otpornost na sve bolesti, kao ni na bilo kojeg štetnika. Dakle, kako bi dobili oku savršen i okusu ugodan proizvod i u ekološkoj proizvodnji treba suzbijati neke bolesti i štetnike.

No, glavno pitanje, koje se postavlja, je na koji način i s kojim sredstvima to treba raditi. Dok se u konvencionalnoj poljoprivredi jabuka tretira 15 puta, najčešće s po tri sredstva, od kojih svako spada u grupu otrova ili opasnih sredstava po ljudsko zdravlje, u ekološkoj se proizvodnji, suprotno uvriježenom mišljenu, jabuka tretira zapravo oko 20-25 puta sa sredstvima od kojih ni jedno nije niti otrov, a niti opasno po ljudsko zdravlje. Kod konvencionalne proizvodnje za isto postoje ograničenja, poput broja tretiranja s jednom aktivnom tvari, karence, tolerance, MDK, LD50 ….Dakle, u praksi je vrlo intenzivna, a ne ekstenzivna tehnologija. Ista je to kompliciranija pošto kod ekološki prihvatljivih sredstava, koja se koriste u zaštiti jabuka u ekološkoj proizvodnji, ne postoji mogućnost tretiranja nakon što je bolest ili štetnik već jednom inficirao ili napao plod. Sva zaštita se isključivo odvija preventivno, uz vrlo opširne mjere praćenja uvjeta za razvoj bolesti i štetnika i pravovremenog djelovanja. Stoga je potrebno još i mnogo veće znanje nego u konvencionalnoj proizvodnji.

Zaštita od većine najvažnijih štetnika plodova jabuka danas se može ostvariti korištenjem metoda feromonskih klopki ili feromonskih metoda konfuzije parenja insekata. Feromoni su jaki mirisi, kojima određeni štetni insekti u vrijeme parenja ne mogu odoljeti te se velika većina njih pohvata na klopkama ili uzaludno traži partnera kod parenja, sve dok se ta sposobnost ne izgubi. Mogu biti prirodni (alkohol, ocat, jabučni sok) ili sintetički (feromonski dispenzori). Za preostali dio populacije koriste se specijalna neotrovna sredstva, prirodni bioinsekticidi, koji najčešće djeluju vrlo kratko i ograničeno pa je potrebno čak i više tretiranja nego u konvencionalnoj proizvodnji. Potrebno je, dakle, vrlo dobro poznavanje životnih ciklusa svih štetnih i korisnih insekata.

Kod podizanja ekoloških nasada treba voditi brigu i o drugim čimbenicima, koji utječu na pojavu i razvoj bolesti i štetnika. Veći su razmaci sadnje, kako bi svako stablo pojedinačno moglo imati jači korjenov sustav te time biti otpornije, kako bi vlaga koja pogoduje razvoju bolesti u nasadu bila manja, da u nasadu bude više sunca, kako bi se što prije listovi mogli posušiti. Često puta sadi se na podlogama umjerne bujnosti, kao što su M 26 ili MM106 na kojima su stabla nešto prirodno jača, pa se i gnojidba dušikom može smanjiti. Na tim su podlogama stabla i nešto viša, a poznato je da su najčešće štete od mrazova na nižim dijelovima krošnji.

Ekološki voćar u okolici svojeg voćnjaka posaditi će i raznovrsno grmlje i biljni pokrov, koji će omogućiti razvoj što veće bio raznolikosti pa će se u voćnjaku naći i veći broj prirodnih neprijatelja štetnika. U konvencionalnom voćnjaku, u kojem se nalaze samo jabuke, one su stanište najčešće samo za štetne insekte jabuke, dok je u ekološkom voćnjaku potrebno stvoriti staništa i za korisne kukce, koji su neprijatelji štetnika. Poznata je praksa istovremene proizvodnje jabuka i ukrasnog drveća. Visoki stupovi vrlo su dobre osmatračnice za ptice grabljivice, kojima su voluharice važni dio ishrane. Drveno spremište u voćnjaku idealno je sklonište za mačke, koje često vrlo uspješno drže pod kontrolom populaciju volharica.

Ekološki voćar ne oslanja se na gnojidbu mineralnim gnojivima, koja su, iako financijski najefikasnija, dugoročno vrlo neodrživa za plodnost tla. Umjesto toga, primjenjuju se znanja o dugoročnom očuvanju optimalne plodnosti, strukture tla, pH tla, biološki aktivnog tla. Koriste se isključivo organska gnojiva proizvedena na organskim, ekološkim farmama, bilo da su u obliku ekološkog stajskog gnojiva ili ekološki certificiranih peletiranih gnojjiva. Ista imaju manji sadržaj hranjiva, a skuplja su od konvencionalnih. Kako ekološka gnojiva ne mogu brzo reagirati u cilju povećanja bujnosti, povećanog opterećenja urodom, eliminiranja simptoma nedostatka nekog hranjivog elementa, ekološki voćar mora dobrim poznavanjem fiziologije vrste i sorte nastojati ostalim agrotehničkim radovima, kao što su rezidba, prorijeđivanje, plijevljenje… doprinositi održavanju stabala u optimalnom vegetativnom stanju. Omjer gnojidbe i rezidbe treba biti izuzetno dobro usklađen. Voćka u dobroj kondiciji lakše će se oduprijeti napadima bolesti i štetnika. Dugoročno očuvanje plodnosti tla, s povećanjem humusa, osnova su održivog razvoja u budućnosti.

Ekološki voćar problem korova rješavati na potpuno drugi način od najčešće uvriježenog – „prskam herbicidom i stalno malčiram da mi voćnjak bude lijep i uredan“. U ekološkim principima voćarske proizvodnje ne gleda se korove samo kao konkurente voćkama u ishrani, već kao jedno vrlo veliko stanište za veliki broj vrsta insekata, kukaca i sl. Kako se voćnjak ne tretira tj. prska sredstvima za zaštitu bilja, koja su otrovna za pčele, poželjno je održavanje raznovrsne flore, kao podrast voćnjaka. Svako nisko malčiranje visokog i raznolikog korova ima vrlo jak utjecaj na promjenu faune insekata, koji su se do nedavno nalazili u nasadu. Stoga se često naizmjenično malčira svaki drugi red. Time se više korisnih insekata zadržava u nasadu, dok je istovremeno ipak nešto smanjena i emisija CO2 u atmosferu, uslijed razgradnje malčiranih ostataka. Međutim, malčiranje otpalog lišća što je prije moguće važna je mjera, pošto veliki broj biljnih bolesti prezimljuje ili u ili na otpalom lišću, a tom mjerom pospješuje se njegova razgradnja i mineralizacija pa manji broj spora bolesti uspješno prezimi. Još bolja mjera je strojno (ručno) usisavanje otpalog lišća prije zime i spravljanje komposta na izdvojenom mjestu.

Iz svega navedenog lako je uočiti da EKOLOŠKA JABUKA nije ni neprskana, ni neorezana, a ni ona pod kojom su pasle kravice. Ekološko voćarstvo, baš kao i ekološka poljoprivreda, nastoji se uklopiti u sustav održivog razvoja, kojim bi se spriječilo degradiranje poljoprivrednih površina, uništavanje bioraznolikosti, smanjio utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene, a time i pospješile mogućnosti za lakši i održivi život na našem planetu. Ekološka proizvodnja spoj je vrlo zahtjevnih agrotehničkih radova, uz još veće korištenje znanja. U velikom broju slučajeva ekološki proizvedena jabuka uskladištena bez bolesti plodova uvijek se bolje ponaša u skladištu i tijekom čuvanja.

I za kraj, obratite pažnju na dvije fotografije. Nije svaka na oko „ekološka jabuka – ekološki proizvedena“.

Jabuka iz konvencionalne proizvodnje pred kraj vegetacije, nakon
13 loše provedenih zaštita

Ekološka djelomično otporna sorta Pinova, proizvedena u ekološkom sustavu zaštite

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Bjelovarsko-bilogorska, Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Obavijest, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Županije

DEMO – DOGAĐAJ NA OPG-u FRIDRIH:

Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima

Ukupno jedanaesti demonstracijski događaj, pod nazivom „Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima“, održan je 11. studenoga 2020. na OPG-u Ivana i Marijane Fridrih, odnosno na lokacijama u Velikoj Bršljanici, Kapelici i u Garešnici, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, ali i ostali zainteresirani.

 U uvodnom dijelu programa gospodarstvo je predstavio domaćin Ivan Fridrih izrazivši zadovoljstvo održavanjem demo-događaja na vlastitom gospodarstvu s obzirom da su dosad on i supruga Marijana bili na gotovo svim Nefertiti događajima. Uslijedila je prva Nefertiti degustacija koju je pripremila Marijana Fridrih. Bila je to degustacija dvije vrste mesnih okruglica, jednih iz domaćeg i drugih iz komercijalnog uzgoja. Svi prisutni zajednički su se složili da su mesne okruglice iz domaćeg uzgoja okusom, mirisom i konzistencijom nemjerljivo bolje u odnosu na one iz komercijalnog uzgoja. Također, zajednički zaključak je da degustacije treba nastaviti održavati te da su one izvrstan način informiranja i osvještavanja potrošača o kvaliteti domaćih proizvoda. Središnji dio demonstracije bilo je predstavljanje gospodarstva uz obilazak farme i proizvodnih površina. Iskustvo domaćina, praktičara u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom na tom području, važno je za postizanje ekoloških standarda u uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Na farmi se u sustavu mesnog pašnog govedarstva koristi pasmina škotsko visinsko govedo (Highland govedo), a prikazani su i različiti uređaji i oprema koji se koriste u uzgoju stoke te održavanju i korištenju pašnjaka. U nastavku je uslijedilo izlaganje vlasnika farme Ivana Fridriha pod nazivom Iskustvo iz prakse u upravljanju proizvodnjom – vlastiti model farme, zatim izlaganje o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo te izlaganje Izbor pasmina u sustavu krava – tele. Na kraju je predstavljen Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s osvrtom na dosadašnje aktivnosti i održane demonstracije. OPG Fridrih pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) uz odličnu interaktivnu komunikaciju svih prisutnih.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Bjelovarsko-bilogorska, Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Najava, Obavijest, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima

 

Dana 11. studenoga 2020. (srijeda), s početkom u 11:00 sati održat će se demonstracijski događaj pod nazivom „Škotsko visinsko govedo u ekološkom uzgoju na moslavačkim pašnjacima“, na OPG-u Ivana i Marijane Fridrih, Velika Bršljanica 2, Garešnica, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Okupljanje i uvodni dio demonstracije bit će u sjedištu OPG-a na adresi Velika Bršljanica 2, praktični dio demonstracije uz obilazak farme i pašnjaka bit će na adresi Kapelica, Petra Svačića 5A, Garešnica, a predavanja na lokaciji Hotel Garić, Kolodvorska 1, Garešnica (dvorana za predavanja).

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Praktična su iskustva u proizvodnom sustavu tova na paši u Hrvatskoj nedostatna a potencijal je ogroman. Cilj je ukloniti predrasude i motivirati postojeće te potencijalne poljoprivrednike za pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Iskustva najboljih praktičara u upravljanju proizvodnjom na tom području i primjeri na njihovim farmama mogu biti od velike koristi za sve sudionike osobito u proizvodnji teladi, uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Vlasnik gospodarstva Ivan Fridrih pokazat će vlastiti model farme i u praksi ukazati na mnoge detalje naročito važne u mesnom govedarstvu. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

           

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoja, dobrobiti i hranidbe. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

 

Demonstracija će se odvijati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera i korištenje zaštitnih maski!

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Koprivničko-križevačka, Međunarodna suradnja, Ministarstvo poljoprivrede, Najava, Obavijest, Poziv, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Simentalac se vraća kući – Visoko gospodarsko učilište Križevci

Pozivamo Vas dana 14. listopada 2020. (srijeda), s početkom u 12:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Simentalac se vraća kući“, koji će se održati u prostoru Visokog gospodarskog učilišta Križevci, Ratarna 28, 48260 Križevci, u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Okupljanje i uvodni dio demonstracije s izlaganjima kao i praktični dio uz obilazak objekata Govedarskog praktikuma/Praktikuma za Zootehniku i pašnjaka biti će na adresi Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Govedarski praktikum, Ratarna 28, Križevci.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Za Visoko gospodarsko učilište u Križevcima (VGUK) 2020. postaje značajna dolaskom iz Njemačke na Ratarnu dvanaest junica vrhunske genetike pasmine mesnog simentalca (podtip tzv. Fleckvieh-Fleisch). Stado je smješteno u Govedarskom praktikumu/Praktikum za Zootehniku. Praktikum s pripadajućim pašnjacima uređen je i opremljen za uzgoj goveda u sustavu krava-tele s ciljem stvaranja nukleusa rasplodnih linija visokovrijednih muških i ženskih grla, odnosno potomaka pogodnih za uzgoj i proizvodnju goveđeg mesa u ovom sustavu uzgoja. Cjelokupni demonstracijski događaj u praktikumu i oko njega usmjeren je prema podizanju atraktivnosti uzgoja krava za mlade ljude, studente i uzgajivače.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede sa svojim djelatnicima Službe za savjetovanje u animalnoj proizvodnji, stručnim doprinosom i podrškom uključila se u realizaciju nabave ovih junica naročito kroz NEFERTITI demonstracije. U to se uvjerila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković koja je 11. rujna 2020. posjetila Visoko gospodarsko učilište u Križevcima gdje je među ostalim obišla i Govedarski praktikum te nedavno nabavljene junice mesnog simentalca (podtip tzv. Fleckvieh-Fleisch). Tom prigodom upoznala se i s provedbom projekta NEFERTITI u Hrvatskoj. Pružila je podršku nastavku provedbe aktivnosti u tematskom području mesnog pašnog govedarstva te promociji simentalske pasmine pogodne za uzgoj i proizvodnju goveđeg mesa u ovom sustavu uzgoja osobito za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

                          

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoja, dobrobiti i hranidbe. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

 

Demonstracija će se odvijati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera i korištenje zaštitnih maski!

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Ličko-senjska, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ U UDBINI: EKOLOŠKI TOV GOVEDA U PAŠNOM SUSTAVU

Ukupno osmi demonstracijski događaj, od kojih četvrti u Lici pod nazivom „Ekološki tov goveda u pašnom sustavu – primjer iz prakse“, održan je 16.09.2020. na PG-u Mladena Kušekovića NATURA BEEF, Rebić 18, Udbina, Ličko-senjska županija. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s osvrtom na dosadašnje aktivnosti i održane demonstracije. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demo-događaja bilo izlaganje vlasnika farme Mladena Kušekovića. pod nazivom Ekološki tov goveda u pašnom sustavu. Nakon toga uslijedio je vrlo zanimljiv obilazak farme, predstavljanje gospodarstva i proizvodnih površina domaćina.

PG Mladena Kušekovića NATURA BEEF, smješteno na rubu Krbavskog polja podno Udbine, pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska staje, pašnjaka kao i predstavljanja raznih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje pašnjaka te površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Na gospodarstvu prevladava pasmina aubrac, odlično prilagodljiva surovijim klimatskim uvjetima koji vladaju na tom području. Naglašeno je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu Mladen Kušeković se potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva te je uspješno prikazao organizaciju i upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ O UPRAVLJANJU MESNIM PAŠNIM GOVEDARSTVOM

Iako su u Lici prošle godine održana dva demonstracijska događaja, realiziran je još jedan pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“. Održan je 18. veljače 2020. u Općini Donji Lapac, Ličko-senjska županija u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

 

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo. Središnji dio događaja bilo je izlaganje o najčešćim pogreškama u pašnom govedarstvu iz prakse.

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. Cilj ovog događaja bio je ukazati uzgajivačima na pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području Rodoljub Džakula (Sjeverovec, Sisačko-moslavačka županija) prikazao je upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Najava, Poziv, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu

Pozivamo Vas dana 18. veljače 2020. (utorak), s početkom u 18:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“, koji će se održati u Općini Donji Lapac, Trg Nikole Tesle 3, 53250 Donji Lapac, u Ličko-senjskoj županiji Okupljanje sudionika biti će ispred zgrade općine a uvodni dio demonstracije s izlaganjima održat će u dvorani, u zgradi Općine Donji Lapac, Trg Nikole Tesle 3.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. Cilj demonstracije je pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području Rodoljub Džakula (Sjeverovec, Sisačko-moslavačka županija) prikazat će upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku  POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

                                                         

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoju, dobrobiti i hranidbi. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Krapinsko-zagorska, Međunarodna suradnja, Najava, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Držanje goveda na otvorenom uz minimalna ulaganja

 

Pozivamo Vas dana 4. prosinca 2019. (srijeda), s početkom u 11:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Držanje goveda na otvorenom uz minimalna ulaganja“, koji će se održati na OPG-u Milica Šivak, Pušća 32, Zagorska Sela, Krapinsko-zagorskoj županija. Okupljanje i uvodni dio demonstracije s izlaganjima biti će u zgradi Općine Zagorska Sela na adresi Zagorska Sela 38, dok će se praktični dio demonstracije uz obilazak farme i pašnjaka odvijati na OPG-u Šivak Milice u Pušći 32, udaljeno od općine oko 1 km.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši, a potencijal je ogroman. Cilj demonstracije je pravilno upravljanje mesnim pašnim govedarstvom u sustavu proizvodnje niskih ulaganja. Ovisno o pasmini koja se koristi u sustavu ekstenzivnog gospodarenja te ovisno o pogodnostima za njegu pašnjaka može se koristiti slobodno držanje goveda na otvorenom uz minimalne uvjete za smještajem dok kod poluintenzivnog postoje minimalni do umjereni zahtjevi za smještaj. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

                                  

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoju, dobrobiti i hranidbi. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Ličko-senjska, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: TREĆI NEFERTITI DEMO-DOGAĐAJ NA OPG-u VUKELIĆ

Treći demonstracijski događaj pod nazivom „Poboljšanje kvalitete tla na travnjačkim površinama u sustavu krava-tele“, održan je u srijedu 20. studenoga 2019. na OPG-u Milana Vukelića, u Lipama kod Gospića u Ličko-senjskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je treći događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu koju čine članovi mreže, u prvom redu uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede i ostali zainteresirani. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705).

                              

Osim predstavljanja Projekta Nefertiti i mreže Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, u uvodnom dijelu svoje gospodarstvo predstavio je domaćin Milan Vukelić. Također potencijale svojih gospodarstava predstavili su i svi ostali prisutni uzgajivači koji su sudjelovali u izuzetno dobroj raspravi i međusobnoj komunikaciji. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije osim praktične demonstracije domaćina, bilo izlaganje stručnjaka za tlo, travnjaštvo i proizvodnju krme Nikole Gržana pod nazivom Poboljšanje kvalitete tla na pašnjacima.

U izlaganju i u raspravi naglašena je važnost korištenja površina u spremanju voluminozne krme za zimsko razdoblje hranidbe. Razlog je nedostatak obradivih površina u tu svrhu i klimatski uvjeti koji vladaju na tom području a posebno se odnose na nepredvidive, ali u pravilu hladne i duge zime. Istaknuto je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Poboljšanjem kvalitete tla na travnjačkim površinama može se utjecati na kvalitetu i prinos proizvedene krme a time i utjecati na pravilno upravljanjem pašnim govedarstvom. Trenutno je veliki raspon prinosa suhe tvari, od 1 do 10 t/ha, koji varira od vrlo plitkih krških polja do proizvodno ograničenih vrlo solidnih tala. Zaključeno je da treba popraviti stanje na tlima s vrlo niskom razinom sadržaja fosfora kojeg ponegdje ima u tragovima. Moguće je to provesti meliorativnom gnojidbom tvarima koje imaju dozvolu za uporabu u ekološkoj proizvodnji. Prinosi lucerne su zadovoljavajući na intenzivnije korištenim površinama dok je naglašeno kontinuirano svladavanje bujadi na pašnjacima koja se kao najproširenija paprat šuma neprestano širi.

OPG Milana Vukelića pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska i predstavljanja različitih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje korištenih pašnjaka kao i površina koja gospodarstvo koristi. Milan Vukelić kao uzgajivač, vrsni je poznavatelj genetskih odlika pasmina koje posjeduje te problematike upravljanja pašnim govedarstvom. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu, posebno u otežanim uvjetima proizvodnje, na demonstraciji se zbog svega navedenog potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3