MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ekološka poljoprivreda

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, EU, Govedarstvo, Ličko-senjska, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ U UDBINI: EKOLOŠKI TOV GOVEDA U PAŠNOM SUSTAVU

Ukupno osmi demonstracijski događaj, od kojih četvrti u Lici pod nazivom „Ekološki tov goveda u pašnom sustavu – primjer iz prakse“, održan je 16.09.2020. na PG-u Mladena Kušekovića NATURA BEEF, Rebić 18, Udbina, Ličko-senjska županija. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s osvrtom na dosadašnje aktivnosti i održane demonstracije. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demo-događaja bilo izlaganje vlasnika farme Mladena Kušekovića. pod nazivom Ekološki tov goveda u pašnom sustavu. Nakon toga uslijedio je vrlo zanimljiv obilazak farme, predstavljanje gospodarstva i proizvodnih površina domaćina.

PG Mladena Kušekovića NATURA BEEF, smješteno na rubu Krbavskog polja podno Udbine, pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska staje, pašnjaka kao i predstavljanja raznih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje pašnjaka te površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Na gospodarstvu prevladava pasmina aubrac, odlično prilagodljiva surovijim klimatskim uvjetima koji vladaju na tom području. Naglašeno je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu Mladen Kušeković se potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva te je uspješno prikazao organizaciju i upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ O UPRAVLJANJU MESNIM PAŠNIM GOVEDARSTVOM

Iako su u Lici prošle godine održana dva demonstracijska događaja, realiziran je još jedan pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“. Održan je 18. veljače 2020. u Općini Donji Lapac, Ličko-senjska županija u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

 

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo. Središnji dio događaja bilo je izlaganje o najčešćim pogreškama u pašnom govedarstvu iz prakse.

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. Cilj ovog događaja bio je ukazati uzgajivačima na pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području Rodoljub Džakula (Sjeverovec, Sisačko-moslavačka županija) prikazao je upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Najava, Poziv, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu

Pozivamo Vas dana 18. veljače 2020. (utorak), s početkom u 18:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“, koji će se održati u Općini Donji Lapac, Trg Nikole Tesle 3, 53250 Donji Lapac, u Ličko-senjskoj županiji Okupljanje sudionika biti će ispred zgrade općine a uvodni dio demonstracije s izlaganjima održat će u dvorani, u zgradi Općine Donji Lapac, Trg Nikole Tesle 3.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. Cilj demonstracije je pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području Rodoljub Džakula (Sjeverovec, Sisačko-moslavačka županija) prikazat će upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku  POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

                                                         

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoju, dobrobiti i hranidbi. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Krapinsko-zagorska, Međunarodna suradnja, Najava, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Držanje goveda na otvorenom uz minimalna ulaganja

 

Pozivamo Vas dana 4. prosinca 2019. (srijeda), s početkom u 11:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Držanje goveda na otvorenom uz minimalna ulaganja“, koji će se održati na OPG-u Milica Šivak, Pušća 32, Zagorska Sela, Krapinsko-zagorskoj županija. Okupljanje i uvodni dio demonstracije s izlaganjima biti će u zgradi Općine Zagorska Sela na adresi Zagorska Sela 38, dok će se praktični dio demonstracije uz obilazak farme i pašnjaka odvijati na OPG-u Šivak Milice u Pušći 32, udaljeno od općine oko 1 km.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši, a potencijal je ogroman. Cilj demonstracije je pravilno upravljanje mesnim pašnim govedarstvom u sustavu proizvodnje niskih ulaganja. Ovisno o pasmini koja se koristi u sustavu ekstenzivnog gospodarenja te ovisno o pogodnostima za njegu pašnjaka može se koristiti slobodno držanje goveda na otvorenom uz minimalne uvjete za smještajem dok kod poluintenzivnog postoje minimalni do umjereni zahtjevi za smještaj. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

                                  

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoju, dobrobiti i hranidbi. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Ličko-senjska, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: TREĆI NEFERTITI DEMO-DOGAĐAJ NA OPG-u VUKELIĆ

Treći demonstracijski događaj pod nazivom „Poboljšanje kvalitete tla na travnjačkim površinama u sustavu krava-tele“, održan je u srijedu 20. studenoga 2019. na OPG-u Milana Vukelića, u Lipama kod Gospića u Ličko-senjskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je treći događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu koju čine članovi mreže, u prvom redu uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede i ostali zainteresirani. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705).

                              

Osim predstavljanja Projekta Nefertiti i mreže Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, u uvodnom dijelu svoje gospodarstvo predstavio je domaćin Milan Vukelić. Također potencijale svojih gospodarstava predstavili su i svi ostali prisutni uzgajivači koji su sudjelovali u izuzetno dobroj raspravi i međusobnoj komunikaciji. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije osim praktične demonstracije domaćina, bilo izlaganje stručnjaka za tlo, travnjaštvo i proizvodnju krme Nikole Gržana pod nazivom Poboljšanje kvalitete tla na pašnjacima.

U izlaganju i u raspravi naglašena je važnost korištenja površina u spremanju voluminozne krme za zimsko razdoblje hranidbe. Razlog je nedostatak obradivih površina u tu svrhu i klimatski uvjeti koji vladaju na tom području a posebno se odnose na nepredvidive, ali u pravilu hladne i duge zime. Istaknuto je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Poboljšanjem kvalitete tla na travnjačkim površinama može se utjecati na kvalitetu i prinos proizvedene krme a time i utjecati na pravilno upravljanjem pašnim govedarstvom. Trenutno je veliki raspon prinosa suhe tvari, od 1 do 10 t/ha, koji varira od vrlo plitkih krških polja do proizvodno ograničenih vrlo solidnih tala. Zaključeno je da treba popraviti stanje na tlima s vrlo niskom razinom sadržaja fosfora kojeg ponegdje ima u tragovima. Moguće je to provesti meliorativnom gnojidbom tvarima koje imaju dozvolu za uporabu u ekološkoj proizvodnji. Prinosi lucerne su zadovoljavajući na intenzivnije korištenim površinama dok je naglašeno kontinuirano svladavanje bujadi na pašnjacima koja se kao najproširenija paprat šuma neprestano širi.

OPG Milana Vukelića pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska i predstavljanja različitih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje korištenih pašnjaka kao i površina koja gospodarstvo koristi. Milan Vukelić kao uzgajivač, vrsni je poznavatelj genetskih odlika pasmina koje posjeduje te problematike upravljanja pašnim govedarstvom. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu, posebno u otežanim uvjetima proizvodnje, na demonstraciji se zbog svega navedenog potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

 

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Ličko-senjska, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB3 – DRUGI NEFERTITI DEMO-DOGAĐAJ NA OPG-u MURGIĆ

Drugi demonstracijski događaj u HUB-u 3 pod nazivom „Kvaliteta krme na krškim travnjacima“, održan je u srijedu 13. studenoga 2019. na OPG-u Jure Murgića, u Konjskom Brdu kod Perušića u Ličko-senjskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je drugi događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu koju čine članovi mreže, u prvom redu uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede i ostali zainteresirani. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705).

                              

Osim predstavljanja Projekta Nefertiti i mreže Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, u uvodnom dijelu svoje gospodarstvo predstavio je domaćin Jure Murgić. Također potencijale svojih gospodarstava ukratko su predstavili i svi ostali prisutni uzgajivači koji su kasnije sudjelovali u raspravi i međusobnoj vrlo kvalitetnoj komunikaciji. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije osim praktične demonstracije domaćina, bilo izlaganje stručnjaka za travnjaštvo i proizvodnju krme Nikole Gržana pod nazivom Poboljšanje krme na pašnjacima.

OPG Jure Murgića pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska i predstavljanja različitih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje korištenih pašnjaka kao i površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Naglašena je važnost korištenja takvih površina u spremanju voluminozne krme za zimsko razdoblje hranidbe. Razlog je nedostatak obradivih površina u tu svrhu i klimatski uvjeti koji vladaju na tom području a posebno se odnose na nepredvidive, ali u pravilu hladne i duge zime. Naglašeno je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Jure Murgić kao uzgajivač, vrsni je poznavatelj problematike upravljanja pašnim govedarstvom. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu, posebno u otežanim uvjetima proizvodnje, na demonstraciji se zbog svega navedenog potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

PRVI DEMO-DOGAĐAJ U HRVATSKOJ ODRŽAN NA OPG-u DŽAKULA

Prvi demonstracijski događaj pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“, održan je u srijedu 6. studenog 2019. na OPG-u Rodoljuba Džakule, u Sjeverovcu, općina Sunja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je prvi takav događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže a to su uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, zatim modeli proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije bilo izlaganje domaćina iz prakse, o najčešćim pogreškama u pašnom govedarstvu.

PG Rodoljuba Džakule kao demonstracijsko poljoprivredno gospodarstavo ovom prigodom bilo je mjesto razmjene znanja različitih sudionika kako bi se potaknulo usvajanje inovacija i unaprijedilo peer-to-peer učenje (farmer-farmeru). Upravo je Rodoljub Džakula kao uzgajivač izvrstan poznavatelj problematike upravljanja pašnim govedarstvom odnosno mesnog i ekološkog govedarstva. Vrhunski je praktičar i odličan motivator što je i na ovom demo-događaju potvrdio svojim nastupom i izlaganjem, kako u dvorani tako i kod obilaska njegovog stada simentalca, pašnjaka i objekata na gospodarstvu. Na farmi su se mogli vidjeti mnogobrojni detalji korisni za sve sudionike, kako postojeće tako i potencijalne poljoprivrednike vezani uz proizvodni sustav tova na paši i pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Također ne manje važno, odličan je ovo primjer korištenja domaće hrvatske   simentalske pasmine u mesnom i ekološkom govedarstvu, što je na demonstraciji i potvrđeno.

facebook NEFERTITI

twitter NEFERTITI

linkedin NEFERTITI

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Najava, Obavijest, Stočarstvo, Vijest

POZIV NA DEMO DOGAĐAJ – Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu

Pozivamo Vas dana 6. studenoga 2019. (srijeda), s početkom u 11:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“, koji će se održati na PG-u Rodoljub Džakula, Sjeverovac 23, Sunja, Sisačko-moslavačka županija.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Cilj je ukloniti predrasude i motivirati postojeće te potencijalne poljoprivrednike za pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području pokazat će svoju farmu s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), a financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

Osnovni cilj NEFERTITI projekta je uspostava interaktivnih tematskih mreža i klastera (HUB-ova) demonstracijskih poljoprivrednih gospodarstava, te razmjena znanja između različitih sudionika kako bi se potaknulo usvajanje inovacija i unaprijedilo peer-to-peer učenje (farmer-farmeru) i povezivanje mreža između poljoprivrednika diljem EU. Ovime je osigurana raznolikost aktera inovacija, od demo poljoprivrednika koji imaju središnju ulogu u HUB-u do obrazovnih i znanstvenih institucija te istraživača s kojima će biti uspostavljena jaka veza, naravno kao i s drugim sudionicima.

HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu: u današnje vrijeme izazov ekološkog stočarstva je razvoj održivih sustava uzgoja koji se oslanjaju na pametno intenziviranje ekološke proizvodnje koja zadovoljava društvena očekivanja vezana uz zdravlje i dobrobit životinja. Ova mreža će okupiti prvenstveno poljoprivrednike gdje će se provoditi demonstracijske aktivnosti u domeni ekološke proizvodnje u stočarstvu, ali i savjetnike te znanstvenike raznih institucija koji će biti uključeni u te aktivnosti. Cilj mreže biti će razmjena znanja i iskustava oko problema i rješenja vezanih uz dobrobit životinja i njihovo zdravlje.

 Demonstracijske aktivnosti su usredotočene na nove prakse i tehnologije koje pomažu smanjiti uporabu antibiotika i anthelmintika, te poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoju, dobrobiti i hranidbi. Drugi cilj je razmjena znanja i iskustava kod demonstracija oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke, poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

 

Ekološka poljoprivreda, Osvrt, Vijest

Nova Uredba o ekološkoj proizvodnji

Što donosi zakonska regulativa ekološke proizvodnje u novom programskom razdoblju?

Ekološka proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane u kojem su ujedinjeni najbolja praksa u pogledu okoliša i klime, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjena visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda koji su u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenima uz primjenu prirodnih tvari i procesa.

Ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu: s jedne strane opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane osigurava javno dostupna dobra kojima se doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.

Ekološka poljoprivreda doprinosi ostvarivanju ciljeva Europske unije u području okoliša, osobito ciljeva navedenih u komunikacijama Komisije pod nazivom „Tematska strategija za zaštitu tla“. Prioritet politike u okviru strategije Europa 2020. je strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

(iz Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća).

Dobrobiti ekološke proizvodnje; usporedba konvencionalne i ekološke poljoprivrede

Statistika ekološke poljoprivrede Republike Hrvatske

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište za 2017.godinu je 1 496 663 ha, a udio ekološke proizvodnje je na 96.618 ha tj. na 6,46 %.

Prema podacima za  2017. godinu oranična proizvodnja (uključuje i površine pod ugarom, ljekovitim biljem i povrćem) odvija se na 44.083 ha, proizvodnja voća na 8.962 ha, proizvodnja vinove loze 1.010 ha, proizvodnja maslina 1.750 ha, ljekovitog bilja na 5.100 ha, livada i pašnjaka ima 40.745 ha, a proizvodnja povrća je na 359 ha te rasadničarstvo  na ha.

(Izvor: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, kolovoz 2019.)

EU je tijekom proteklog razdoblja preispitivala pravila u ekološkoj poljoprivredi i zaključila da treba poboljšati pravni okvir, postaviti jasnija pravila za proizvođača, više zaštiti potrošača (visoka očekivanja) te novim zakonodavnim okvirom obuhvatiti proizvode iz trećih zemalja.

Naime, proizvodnja ekološke hrane na području Europske unije ne zadovoljava potrebe za količinama pa se dosta velika količina ekološke hrane uvozi iz trećih zemalja. Uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja u RH u 2017 godini iznosio je 1.016.269,07 Eura.

Gore navedeni razlozi dovode do usvajanja nove Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30.05.2018. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Uredba je podijeljena na Opća i Detaljna pravila proizvodnje.

Opća pravila proizvodnje su da se cijelim gospodarstvom upravlja se sukladno zahtjevima Uredbe, ali se pod određenim okolnostima dozvoljava odvajanje gospodarstva na ekološke i neekološke jedinice i u tom slučaju su stroga pravila oko  skladištenja, berbe ili žetve (količina), skladištenja, komunikacije s kontrolnim tijelom o svim postupcima te strogo odvojeno vođenje evidencija.

Detaljna pravila proizvodnje podijeljena su na:

Pravila za biljnu proizvodnju

Pravila za stočarsku proizvodnju

Pravila za prerađenu hranu

Pravila proizvodnje za vino

Pravila za uzgoj algi i životinja akvakulture

Pravila za prerađenu hranu za životinje

Pravila proizvodnje za kvasac

Prijelazno razdoblje za gospodarstvo počinje danom prijave nadležnim tijelima (Kontrolno tijelo, APPRRR, MPRRR). Ono traje dvije godine za područje kultura koje se siju i tri godine prije prve berbe kod višegodišnjih nasada.

Ekološka proizvodnja treba se odvijati u tlu, osim kod uzgoja klica, ukrasnog, začinskog bilja, sadnica i presadnica.

Podrijetlo bilja za proizvodnju treba biti ekološki reprodukcijski materijal.  U slučaju nedostatka istog traži se odobrenje kontrolnog tijela, a prije sjetve (sadnje), da se koristi repromaterijal iz prijelaznog razdoblja ili iz konvencionalnog uzgoja (Potvrda da li je materijal tretiran pesticidima ili ne, te potvrda da nije GMO porijekla).

Države članice, kao i do sada, vode baze podataka o raspoloživom ekološkom biljnom reprodukcijskom materijalu.

U proizvodnji će se u narednom razdoblju moći koristiti biljni heterogeni reprodukcijski materijal pri čemu će biti obveza za razdoblje od 7 godina  predočiti opis značajki biljnog heterogenog materijala, pravila proizvodnje i stavljanje na tržište. Takav reprodukcijski materijal neće trebati ispunjavati zahtjev za pred osnovno ili osnovno sjeme, ili certificirani sadni materijal.

Naročita briga u ekološkoj proizvodnji treba se posvetiti održavanju plodnosti tla višegodišnjim plodoredom, obvezom sjetve mahunarki i kultura za  zelenu gnojidbu, uporabom komposta, biodinamičkih pripravaka i mikroorganizama.

Sredstva za zaštitu bilja primjenjuju se samo kad ne postoje zamjenska biološka, fizikalna, mehanička i uzgojna rješenja, te se potiče se otpornost kroz značajke uzgajanog bilja. U slučaju potrebe za primjenom sredstava za zaštitu bilja uporabu ograničiti na najmanju mjeru pri čemu će se utvrditi dodatni kriterije za primjenu.

Zbog potrebe da se smanji administracija bit će omogućeno skupno certificiranje subjekata, te će male trgovine koje prodaju pretpakirane i nepakirane proizvode biti izuzete od certificiranja.

Uredba kao takva stupa u cijelosti na snagu 1. siječnja 2021. godine, međutim pojedini članci bi trebali biti stavljeni na snagu i prije tog roka. Kako bi se cijela reforma uspješno implementirala do 2021. putem delegiranih i implementiranih akata pojedine cjeline uredbe će utvrđenim redoslijedom biti stavljane na snagu.

Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr.

      Viša stručna savjetnica