Tečaj ekološke poljoprivrede u Gradišću
Savjetnici iz radne skupine za ekološku poljoprivredu održali su AD HOC tečaj u austrijskoj pokrajini Gradišće.
Gradišće ili Burgenland je jedna od najrazvijenijih ekoloških regija u Europskoj uniji s 37% površina u ekološkom uzgoju i jakim organizacijama koje brinu o tržištu kao što je to i u cijeloj Austriji.
Dio savjetodavaca iz radne skupine za ekološku poljoprivredu uz nekoliko zaposlenika i ekoloških proizvođača iz Zagrebačke županije te veliku financijsku i organizacijsku pomoć Zagrebačke županije i Ureda saveznog Ministarstva poljoprivrede, regija i turizma pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Zagrebu sudjelovao je krajem svibnja 2022. godine na edukaciji o ekološkoj poljoprivredi u Gradišću. Na samom dolasku nas je primio i pozdravio predsjednik Komore Gradišće, a predavači su bili savjetodavci, stručnjaci za ekološku poljoprivredu iz poljoprivredne komore Gradišće te predsjednik Udruge Bio Austria Gradišće.
Organiziranost ekoloških proizvođača u Austriji
Austrija ima 24.480 ekoloških gospodarstava (22,7%) koji obrađuju 679.872 ha poljoprivrednih površina u ekološkom uzgoju (26%).
Krovna organizacija ekoloških proizvođača u Austriji je Bio AUSTRIA čiji je cilj poticanje razvoja i prodaje ekoloških proizvoda. Osnivanje prvih ekoloških udruga u Austriji je započelo 80-ih godina prošlog stoljeća, a Bio AUSTRIA je osnovana 1995. godine njihovim udruživanjem.
Bio AUSTRIA putem svojih članica ili direktno pomažu članovima na različite načine: zastupaju njihove interese prema državi, prema trgovačkim lancima, prema EU (lobiranje), obavljaju sve poslove marketinga i PR-a za svoje članove (za to su osnovali vlastitu tvrtku), pomažu oko označavanja i pakiranja te raznih načina pružanja informacija potrošačima, a obveza članova je godišnja edukacija. Bio AUSTRIA članovima pomaže oko tržišta i prodaje, a ima i vlastite smjernice za svoju vlastitu oznaku kvalitete koja osigurava više standarde od službene EU oznake za ekološku proizvodnju (sva proizvodnja na gospodarstvu mora biti ekološka, nije dozvoljena djelomična ekološka proizvodnja) i ta oznaka daje veliku prednost na austrijskom tržištu.
Vrijednost tržišta ekoloških proizvoda iznosi 2,4 mlrd EUR, a udio ekoloških proizvoda u potrošačkoj košarici u Austriji je 11%, a najviše proizvoda se plasira na tržište kroz maloprodaju putem trgovačkih lanaca Špar, Billa i Hoffer (81%), manji dio direktnom prodajom (14%) i ostatak se prodaje kroz ugostiteljske objekte/gastronomija (5%).
Ekološka poljoprivreda u Gradišću
Gradišće ima 1.100 ekoloških proizvođača (27%) s oko 64.000 ha površina (37%) gdje je prosječna veličina ekološkog gospodarstva gotovo 59 ha. Od toga su 850 članovi Udruge Bio Austria, članstvo u udruzi je dobrovoljno, a udruga se financira iz članarina te sredstvima pokrajinske i državne vlade. Članarina je 60 eura za sve plus dodatni iznos prema površini i vrsti proizvodnje. Udruga ima 6 zaposlenih i to direktor, računovođa i 4 savjetnika koji besplatno savjetuju svoje članove.
Površina pod povrćem u ekološkom uzgoju u Gradišću ima 713 ha gdje se uzgajaju gotovo sve povrtlarske kulture, a plastenika/staklenika je samo 18 ha gdje se najviše uzgajaju paprika, rajčica, salata i rotkvica). Ima oko 1.000 ha ekoloških voćnjaka u intenzivnom uzgoju od čega gotovo polovica otpada na ekološki uzgoj jabuke i bazge. Najzastupljenije voćne vrste u ekološkom voćarstvu su još orah, kesten i marelica. Stočarska proizvodnja u Gradišću sudjeluje tek s 1% u odnosu na cijelu Austriju dok peradarstvo sudjeluje s 6%.
Manji proizvođači svoje proizvode plasiraju preko zadruga koje su brinu dalje za transport, čišćenje, pakiranje, skladištenje i prodaju, dok veliki proizvođači direktno plasiraju proizvode u trgovačke lance. Za plasman je jako važan kontinuitet proizvodnje jer količine postižu zbog udruženja kroz zadruge.
Plan pokrajinske vlade u Gradišću je do 2027. godine postići 50% ekološkog uzgoja kroz 12 mjera kao što su npr. posebne mjere za početnike, zajednički projekti lokalne i regionalne vlasti, istraživanja, jači utjecaj na tržište (javne institucije).
U terenskom dijelu edukacije obišli smo nekoliko različitih ekoloških gospodarstava: pčelarstvo, uzgoj ovaca s proizvodnjom sira i mesa, proizvodnja junećeg mesa u sustavu krava-tele, ratarstvo s uzgojem žitarica i uljarica, povrćarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo.
Možemo reći da su nas Austrijanci naučili da se ekološkom proizvodnjom ne bavi zbog zarade već zbog sveukupne kvalitete života i da ako ustrajemo ćemo i uspjeti. Austrijanci su krenuli u ovu zelenu priču prije 40 godina i prvih desetak godina su se mučili s raznim „dječjim bolestima“, a nakon toga je krenuo polagani napredak koji se značajno povećao ulaskom Austrije u Europsku uniju.
Nama predstoji taj dugački put na čijem početku trebamo svi zajedno osvijestiti značenje ekološke poljoprivrede, uložiti financijska sredstva u organizaciju ekoloških proizvođača koja će dalje preuzeti značajan dio posla oko organiziranja proizvodnje, distribucije, skladištenja, označavanja i trženja ekoloških proizvoda uz pomoć svih relevantnih javnih, državnih, regionalnih i lokalnih tijela.
Radna skupina za ekološku poljoprivredu
Opširnije izvješće s opisom svih posjećenih gospodarstava nalazi se u PRILOGU (dokument za ispis)
