Jabuka pripada, kao i većina voćnih vrsta, u tzv. akrotone vrste, što znači da je najveća koncentracija hormona rasta u vršim pupovima. Hormoni rasta povlače i veću količinu hranjivih tvari u vršne dijelove. Posljedica toga je daleko jači rast mladica i grana u višim etažama krošnje, dok niže etaže dobivaju manje hormona rasta i hranjiva. Suprotno je kod bazitonih vrsta, kao što su npr. lješnjak, maslina i dr. Kada se ne poklanja dovoljno pažnje na tu činjenicu, na stablu jabuke (i voćki općenito), prije ili kasnije javljaju se problemi oko starenja donjeg rodnog drveta u donjim etažama i previše bujnih vrhova. Već tijekom zimske rezidbe, taj problem se djelomično rješava izolacijom vrhova i prevađanjem previsokih vrhova na nove grane te ponovnom izolacijom novog vrha. Najslikovitije rečeno, stablo se održava piramidalno u obliku smreke.
Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u voćnjacima, sve se lošije obavlja rez vršnih etaža i izolacija vrhova centralnih provodnica. Rez vršnih etaža pokušava se obaviti dugim škarama s tla, a posljedica je ostavljane čepova, iz kojih se provocira tjeranje novih vodopija. Gotovo je nemoguće pravilno orezati vrhove stabla jabuke bez korištenja ljestava, platforme ili traktorske prikolice.
Na vrhovima se često zbog neznanja ne ostavljaju zamjenske provodnice, ne radi se izolacija vrhova, što vodi prejakoj bujnosti vrhova i pojačavanju učinka akrotonosti. Vrhovi tada tijekom vegetacije povlače previše hrane i energije, koja zatim nedostaje u donjim etažama za formiranje i obnovu kvalitetnog rodnog drveta. Istovremeno, previše bujni vrhovi zasjenjuju donje etaže u krošnji pa opada količina i kvaliteta stvaranja cvjetnih pupova i obojenost plodova.
Rezidba, koja se obavlja u vrijeme vegetacije, zove se ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“. U jednoj vegetacijskoj godini obavlja se dva puta.
Inače, razlikuju se nasadi sa:
- Stablima s premalo novog rasta u donjim etažama.
Postoje nasadi u kojima je izražen rast vršnih vodopija, dok istovremeno nedostaje rast i obnova grana u donjim etažama. Kako bi potaknuli rast novih grana u donjim dijelovima krošnje, vrlo je važno da se rano obavi plijevljenje i da se odstrani sav rast na vrhovima krošnji, koji je nepotreban, a koji bi se ionako morao odstraniti zimskom rezidbom. Na taj se način rano preusmjeri energija na niže točke i pojača rast i razvoj grana u nižim etažama, gdje je on potreban.
- Stabla s prejakim rastom po cijeloj visini krošnje.
Te se radi o čestim primjerima prebujnih, pregnojenih stabala, pošto neki od voćara jednako prihranjuju slabije bujne sorte jabuka kao i bujne sorte, kao što su npr. Golden Delicious, Jonagold, Fuji, Elstar i dr. Bujnost se najčešće ispoljava u nerodnoj ili slabo rodnoj godini. Snaga rasta može se rasporediti u ostavljenih 100 mladica, koje će biti umjereno duge, ili u 20 mladica, koje će biti vrlo jake i duge. Stoga je u ovom slučaju bolje plijevljenje bujnih vršnih vodopija obaviti što je moguće kasnije, kad je rast završen, jer se na taj način škarama i rezidbom odbacuje već utrošena energija, a time se i umanjuje bujnost stabala.
Kod uravnoteženih voćnjaka, prvo se rukom oplijevi rast svih vršnih nepotrebnih grana, koje rastu okomito i koje bi se razvile u tzv. vodopije. Osnovni cilj plijevljenja je odstranjivanje onoga što troši hranjiva i energiju za svoj rast i razvoj, a ne treba za održavanje uzgojnog oblika i obnovu novog rodnog drveta. Plijevljenjem se preusmjerava energija u ono što treba i ostaje na stablu. Kod plijevljenja se treba razmišljati o uzlaznim sokovima, koji idu od korijena prema novim jednogodišnjim granama koje rastu. Kod svakog oblika plijevljenja treba znati da se njome nepovratno odbacuje dio već stvorene zelene mase, za koju je stablo jabuke, voćke, utrošilo hranu i energiju. Znači da ranije obavljeno plijevljenje doprinosi većem preusmjeravanju energije u ono što treba ostati na stablu.
Vodopije su potpuno nekorisne grane, koje ne mogu poslužiti za obnovu i održavanje rodnog drveta pa je daleko bolje da ih se plijevljenjem odstrani, prije nego oduzmu hormone i hranjiva rodnom drvetu (osim u slučajevima prebujnih nasada i alternativno nerodne godine). Kada se vodopije ostavi i kada ih se odstranjuje u zimskoj rezidbi, tada su hranjiva za njihov rast i razvoj već utrošena. Njihovim ranim odstranjivanjem rukom, u vrijeme kada se to još može odraditi bez škara, preusmjerava se dio hormona rasta i hranjiva u niže ležeće rodne grane te se time pozitivno utječe na bolje osvjetljenje i prozračnost krošnje, što utječe na bolje diferenciranje cvjetnih pupova te poboljšavanje učinkovitosti sredstava za zaštitu bilja. Taj dio posla najbolje je obaviti početkom lipnja.
Drugi dio zelene rezidbe obavlja se kasnije, škarama, i u stvari je nadopuna na plijevljenje. Tada se izvrši korekcija vrhova i odstranjuju se nepotrebne mladice iz sredine krošnje. Plodovi obojenih sorata na taj način dobivaju više sunca i bolje su obojeni. U ovoj fazi potrebno je obratiti pažnju na sorte kod kojih je nepoželjna jača obojanost plodova, kao što su Granny Smith, Golden Delicious i sl. Isto tako, naglo odstranjivanje veće količine mladica i lišća može uzrokovati i ožegotine na plodovima, zbog naglog izlaganja suncu.
Kod obavljanja ljetne rezidbe treba voditi računa i o tome da će, u slučaju pojave tuče, zrno tuče lakše ući u krošnju, jer su plodovi tada više izloženi. Ako voćnjak ima protugradnu mrežu, ljetna rezidba vrlo je korisna.
Nakon odstranjivanja viška grana u krošnji poboljšava se djelovanje sredstava za zaštitu bilja. Svako prikraćivanje novog rasta je nepoželjno, jer ono uzrokuje nepotrebni ponovi rast i ponovno iscrpljivanje energije te pojavu mladog lišća pogodnog za razvoj pepelnice. Prikraćivanje je potrebno samo kada se u alternativno nerodnoj godini vrši vraćanje ciklusa obnove rodnog drveta, kao bi se umanjila šteta od nastavka alternativne rodnosti.
Upravo ove godine dosta je voćnjaka ušlo u alternativnu rodnost, zbog posljedica proljetnog mraza pa se na taj način može utjecati na brži izlazak iz alternative.
Prejaka i kasna ljetna rezidba može uzrokovati i pojačano jesensko rano opadanje plodova. To je često puno izraženije u voćnjacima, gdje je obavljena jača ljetna rezidba, jer se smanjuje količina listova, smanjuje se fotosinteza i samim time sadržaj dostupnih hranjiva za plodove. Stoga je uvijek bolje ljetnu rezidbu obaviti ranije (osim na nerodnim prebujnim stablima).
Rodno drvo jabuke ,kod najvećeg broja sorata, razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena grana sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.
Stoga se nameće pitanje što plijevljenjem ostaviti, a što odstraniti?
Načelno, sve jake i vertikalne mladice po cijeloj krošnji treba oplijeviti, naročito sve u vršnim etažama. Od mladica, koje rastu više-manje horizontalno, u donjim etažama se ostavljaju one dužine 20-40 cm, a prema vršnim etažama sve kraće i sve položenije. Time se nastoji ublažiti pojava akrotonosti jabuke. Plijevljenjem vodopija preusmjeravaju se hranjiva i energija rasta u grane, koje ostaju, najvećim dijelom u dvogodišnje grane, koje formiraju rodne pupove, kao i u kvalitetniji razvoj plodova.
Autor teksta, slika i crtrža: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.
U okviru svojih stručnih poslova, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Područni služba Požega, organiziraju 19. lipnja (petak) 2020. praktičnu pokaznu radionicu (dalje: Demonstracijska aktivnost – DA) cijepljenja vinove loze metodom „Zeleno na zeleno“. To je jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u vinogradarstvo da svojim prisustvovanjem obogate paletu stručnih znanja i vještina iz te grane poljoprivredne proizvodnje.
