MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Vijest

Vijest

Propusnice za OPG radi obavljanja nužnih poljoprivrednih radova

Poštovani poljoprivredni proizvođači,

Sve izdane Propusnice vrijede do njihovog isteka.

Propusnice koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede ne sadrže QR kod, ali Propusnice koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede sadrže OIB osobe kojoj je propusnica izdana. Sukladno navedenom valjanost propusnica izdanih od strane Ministarstva poljoprivrede provjerava se očitanjem OIB-a.

Zahtjev za izdavanje Propusnica i dalje se podnosi putem linka www.savjetodavna.hr/propusnice

Službenici Ministarstva poljoprivrede zaprimaju Zahtjeve putem e-maila, telefona ili web forme www.savjetodavna.hr/propusnice. Propusnice se i dalje mogu dobiti elektronskim putem (putem elektronske pošte te aplikacija Viber i WhatsApp) ili preuzeti u područnim uredima Ministarstva poljoprivrede.

Novosti u izdavanju propusnica su:

  • OPG-i upisani u registar poreznih obveznika (RPO) podnose Zahtjev za Propusnicu putem sustava Ministarstva poljoprivrede.
  • Za samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva uvedena je mogućnost podnošenja Zahtjeva i za jednog člana kućanstva koji mora imati istu adresu prebivališta kao i nositelj. Dakle, samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva mogu podnijeti Zahtjev za nositelja i maksimalno jednog člana kućanstva.
  • Mogućnost podnošenja Zahtjeva za izdavanjem Propusnice za sezonske radnike na poljoprivrednim gospodarstvima. Zahtjev podnosi nositelj OPG-a na kojem rade sezonski radnici. Nositelj OPG-a podnosi Zahtjev za svakog sezonskog radnika pojedinačno. Propusnica za sezonske radnike na OPG-u može se izdati isključivo za potrebe provedbe poljoprivrednih aktivnosti na OPG-u/Sezonski rad na OPG-u.

Prilikom podnošenja zahtjeva obavezno je navesti razlog zbog kojeg se traži Propusnica, relacija za koju je Propusnica nužno potrebna i razdoblje za koje se traži. Propusnica se izdaje na razdoblje koje ne može biti duže od 14 dana.

Prilikom podnošenja Zahtjeva za izdavanje Propusnica za OPG, može se podnijeti zahtjev za nositelja OPG-a i maksimalno do 50% članova OPG-a.

Fizičke osobe koje imaju potrebu za obavljanjem nužnih poljoprivrednih radova izvan svog mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj Zahtjev za Propusnice podnose nadležnom stožeru civilne zaštite. Ovo se odnosi na fizičke osobe koje se bave nekom od poljoprivrednih aktivnosti, a nisu evidentirane niti u jednoj od navedenih evidencija/registara:

  • Upisnik poljoprivrednika (MIBPG),
  • Evidencija posjednika domaćih životinja (IKG) i/ili
  • Evidencija pčelara i pčelinjaka (evidencija Hrvatskog pčelarskog saveza).

Poljoprivrednici se mogu za izdavanje Propusnica obratiti službenicima Ministarstva poljoprivrede po županijama, kontakte možete pronaći na sljedećem linku.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Stiže pomoć ribarima, prerađivačima i školjkarima

Ministarstvo poljoprivrede uložilo je maksimalni napor u osmišljavanju mjera ciljane pomoći sektoru ribarstva uslijed gospodarskih usporavanja izazvanih epidemijom COVID-19. Ona su značajno pogodila ribarski sektor i ribarstvo, važnu gospodarsku granu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, zahvaljujući svojoj stoljetnoj tradiciji te utjecaju na gospodarstvo, zapošljavanje i opstojnost ruralnih i otočnih zajednica. Intenzivna suradnja s EU institucijama i državama članicama rezultirala je paketom mjera predloženim od strane Europske komisije, a koji uključuje potporu za provedbu mjere privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti te dodjelu kompenzacije uzgajivačima slatkovodne i morske ribe te školjaka za privremenu suspenziju ili smanjenje proizvodnje radi epidemije COVID-19.

Privremena obustava ribolova se do sada mogla provoditi isključivo radi bioloških pokazatelja i upravljanja resursima te je ovom izmjenom omogućena provedba ove mjere u periodu od 1. veljače do 31. prosinca 2020. zbog posljedica izbijanja COVID-19. Trajanje takve obustave u ovim okolnostima ne uračunava se u maksimalno moguće trajanje privremene obustave ribolova od 6 mjeseci po plovilu, što je ključno za njezinu provedbu u Republici Hrvatskoj.

U ovoj teškoj situaciji za poljoprivrednike i ribare, izmjenom Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo omogućena je i dodjela kompenzacije sektoru akvakulture kako bi se umanjili negativni učinci ove krize te su obuhvaćene i mjere vezane uz organizacije proizvođača. Tako je povećan postotak sredstava za provedbu planova proizvodnje i stavljanja na tržište s 3% na 12% prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje, a omogućena je i provedba mjere „Potpora za skladištenje“ do 31. prosinca 2020. godine.

Republika Hrvatska bila je jedna od predvodnica zemalja država članica EU i inicijatorica izmjena zakonodavnih okvira EU vezanih uz pitanje dodjele financijskih sredstava pomoći ovome izrazito osjetljivom i pogođenom sektoru. Pod uvjetom da Vijeće i Europski parlament usvoje prijedlog Komisije, a nema razloga da ne bude tako, predložene mjere pomoći će u zaštiti radnih mjesta, očuvanju opskrbe hranom, veće stabilnosti na tržištu, ublažavanju rizika od gubitka te spriječiti najgori scenarij – zatvaranje tvrtki i obrta koje se bave akvakulturom, ribolovom ili preradom. Donošenje ovih izmjena uvelike će pomoći sektoru i pripremiti ga za održivi oporavak, uz druge mjere donesene od strane Vlade Republike Hrvatske i propisa vezanih uz državne potpore sektoru ribarstva.

Ratarstvo, Vijest

NISKE TEMPERATURE I RATARSKE KULTURE

Početak je travnja i nikako nije bilo za očekivati ovako niske temperature kao što su bile tijekom noći, 1.-2. travnja, a u nekim dijelovima Hrvatske i kroz nekoliko dana. Temperature su se značajno počele spuštati poslije ponoći sve do jutarnjih sati i to na većini lokaliteta središnjeg i sjeverozapadnog dijela Republike Hrvatske do -6°C, a ponegdje i do -7°C. U istočnom dijelu Republike Hrvatske temperature su bile oko -3 do -4°C. Kako će se stres od niskih temperatura odraziti na neke ratarske kulture, vidjet će se kroz nekoliko dana.

Ozime žitarice kod kojih je primijenjena adekvatna tehnologija uglavnom imaju dobre sklopove, u dobroj su kondiciji, međutim biljke su prošle kroz stres zbog niskih temperatura. Štete koje će se brzo uočavati biti će u obliku pojave znakova kloroza na vrhovima lišća. Važno je upozoriti poljoprivredne proizvođače da pričekaju nekoliko dana da se temperature podignu i biljke oporave od ovog stresa uzrokovanog niskim temperaturama i tek nakon toga primijene sredstva za zaštitu bilja ukoliko je potrebno (sukladno stanju svakog pojedinog usjeva i preporukama koje se redovito objavljuju na mrežnoj stranici https://www.savjetodavna.hr/preporuke/).

Uljana repica je započela sa cvatnjom i mogu se očekivati štete od izmrzavanja koje će ovisiti o fazi razvoja svake pojedine sorte/hibrida.  Raniji hibridi i usjevi većeg habitusa sigurno će imati veće posljedice od negativnih temperatura i obrnuto, no još je uvijek do samog završetka razvoja ove generativne faze moguća kompenzacija izgubljenog prinosa u produženju cvatnje i jačim razvojem bočnih grana što bi trebala biti prirodna pojava i odgovor biljke na stres.

Negativne temperature u cvatnji uljane repice-2-4-2020                                    (Foto: Tatjana Međimurec)

Stres kod biljaka kao posljedica ovakvih variranja temperatura je neminovna pojava, stoga se za bolji i brži oporavak biljaka može preporučiti primjena biostimulatora koji u svom sastavu sadrže različite aminokiseline. Tretman se može obaviti samostalno ili u kombinaciji s drugim sredstvima ukoliko je dopušteno miješanje.

Na istoku Hrvatske sjetva šećerne repe je u tijeku, a započela je i sjetva suncokreta. Tko još nije svakako bi trebao zatvoriti brazdu, stvoriti sitniji površinski sloj kako vjetrovi koji sada pušu ne bi značajno isušili površinsku vlagu koja bi u kasnijim rokovima sjetve, ako izostanu oborine, mogla predstavljati ozbiljan problem za kvalitetno nicanje.

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

UTJECAJ NISKIH TEMPERATURA NA VOĆNE VRSTE-TRAVANJ 2020.

Posljednjih dana, naročito danas u ranim jutarnjim satima, svjedočimo drugom valu niskih temperatura, prvenstveno u području Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu značajne štete na svim voćnim vrstama.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježene su negativne temperature zraka 01. i 02. travnja 2020. godine mjerene na mjernim uređajima Pinova Meteo i Metos stanica, tablica 1. i kretale su se od -1,0 do -6,37 °C. Najniže temperature su zabilježene u vremenu od 04.00 – 06.00 sati, a temperaturni minusi su u obje noći počeli oko 23.00 sata i rasli do jutarnjih sati.

Tablica 1. Temperature zraka 01.- 02. travnja 2020. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

                                 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Služba IPP poslova, Jadranka Berić, dipl. ing. agr.

Područje grada Bjelovara prednjači po negativnim vrijednostima temperatura i dužini njihovog trajanja. Smrzlo je svo rano voće, kao što su marelice, trešnje, rane sorte šljiva. Za utvrđivanje šteta kod kasnijih voćnih vrsta treba pričekati neko vrijeme, kako bi se prava šteta mogla utvrditi.

                                       

                                  Slika 1. i 2. Stradale voćke u cvatnji u voćnjaku OPG Blažeković, Veliki Grđevac
                                  (Foto: M. Blažeković)

Voćnjak OPG-a Matije Blažekovića iz Velikog Grđevca nalazi se na padini brijega na oko 190 m nadmorske visine, gdje nisu bile tako niske temperature, ali je unatoč tome cijeli voćnjak smrzao.

Slika 3. Nasad OPG-a Blažeković (Foto: M. Blažeković)

Na području Koprivničko-križevačke županije, nakon trodnevnih uzastopnih niskih temperatura, koje su se kretale od -6 do  -7 °C  (3 dana i 3 noći) štete su postale vidljive na većini voćnih vrsta. Štete su vidljive na svim koštičavim voćnim vrstama: breskvi, šljivi, marelici, višnji, koje su već prije 14 dana stradale od niskih temperatura u vrijeme pune cvatnje, ali su te štete sada uočljivije. Stradalo je i jezgričavo voće, kao što su jabuke – smrzli su čak i potpuno zatvoreni cvjetovi te nasadi aronije. Postotak štete varira ovisno o fenofazi u kojoj se nasad nalazi te o lokaciji odnosno mikrolokaciji voćnjaka.

                 

Slike 4. i 5. Smrzavanje tučka na zatvorenom cvijetu jabuke u stadiju crvenog balona
(Foto: Tanja Lasić Jašarović)

Stanje koštićavog i jezgričavog voća u Varaždinskoj županiji je slično kao u već opisanim kontinentalnim županijama. Na području cijele županije proteklih dana su zabilježene niske noćne temperature, čak i do -6 ᴼC. Koštićavo voće, ali i jezgričavo, ovisno o sortimentu, nalazi se u različitim fenofazama: neke cvjetaju, neke su u fazi otvaranja cvjetova, dok su druge završile s cvatnjom. Prema informacijama proizvođača i njihovim procjenama na pojedinim lokalitetima nasadi koštićavog voća su stradali oko 70 %, dok je jezgričavo voće stradalo oko 50 %. Tek će se u narednim danima vidjeti stvarno stanje šteta prouzrokovanih niskim temperaturama.

Na području Krapinsko-zagorske županije u noći s prvog na drugi travnja temperatura se spustila u vremenu između 06:00 i 07:00h ispod -5,5ºC. U potpunosti su stradali nasadi ranijih sorata krušaka, posebno oni na ekspozicijama okrenutim prema suncu jer je se za vrijeme izlaska sunca temperatura spustila najviše ispod ništice. Pošto ne postoji plantažni uzgoj marelica, bresaka, šljiva, višanja i trešanja stradala su pojedinačna stabla na okućnicama. Sorte jabuka koje još nisu započele cvatnju, čiji su pupovi još zatvoreni, pretpostaviti je da nisu stradale u potpunosti. Pravo stanje će se moći utvrditi kroz par dana.

Slika 6. Mraz na cvatu kruške (Foto: Vanja Vinceljak)

Vrlo niske temperature zabilježene su tijekom prošle noći, dakle 01./02. travnja 2020. i na području Virovitičko-podravske županije i to po drugi puta ovaj tjedan, koje su nanijele velike štete višegodišnjim nasadima, ali i na povrtnim kulturama.

Prvi val niskih temperatura bio je pred jutro 31. ožujka 2020. (do -3 °C), ali je ovaj drugi val znatno jači. Tako su u voćnjaku u Suhopolju na meteorološkoj stanici u zoni lišća noćas zabilježene sljedeće minimalne temperature zraka:  u 01.00 sat -3,2 °C; u 03.00 sata temperatura je pala na -4,6 °C, nakon čega je temperatura stalno padala; u 07.00 sati ujutro postignut je maksimum minimalnih temperatura, koja je tada bila -6,2 °C i nakon čega je temperatura  počela rasti. U mjestu Dugo Selo Lukačko zabilježena je temperatura od -9,1 °C (izvor: Ž. Ferenc, viši stručni savjetnik za hortikulturu Uprave za stručnu podršku). Stvarne štete na višegodišnjim nasadima, kako voćnjacima i vinogradima tako i na povrću, tek će biti prepoznatljive i uočljive sljedećih dana.

Prve posljedice od mraza i niskih temperatura od 0 do -3 °C prošli tjedan na voću u Brodsko-posavskoj županiji uočene su već 28. i 29. ožujka 2020,. i to na cvjetnim pupovima krušaka i jabuka te također na marelicama i breskvama. 01. i 02. travnja 2020. temperature su bila u Brodskoj Posavini i do -6 °C. Sorta Idared je počela cvatnju prije dva dana. Kod cvjetova kod kojih je u cvatu otvoren srednji cvijet, tučak i prašnici oštećeni su – pocrnili su. Ista je situacija i kod 50 % još zatvorenih pupova. Kod ostalih sorata jabuka su manja oštećenja.

 

Slike 7. i 8. Smrzli tučci i prašnici u cvijetu jabuka i krušaka (Foto: Vera Novaković

U punoj cvatnji su rane šljive, koje su smrzle. Najzastupljenija sorta Stanly još ne cvijeta pa su štete znatno manje. Općenito, u nasadima koji se nalaze na otvorenim vjetrovitijim položajima šteta od smrzavanja je veća, s time da ova dva dana puše i sjeveroistočni vjetar, što dodatno pogoršava situaciju. Znatnije štete će biti na trešnjama i višnjama, koje su u punom cvatu te kruškama (cvjetovi su otvoreni 50-60%), a marelice su stradale već prošli tjedan pod snijegom.

U voćnjacima Osječko-baranjske županije situacija je slična: na terenima s nižom nadmorskom visinom od 100 do 150 m smrzli su cvjetovi koštičavog voća još prošli tjedan (breskve, marelice i šljive). Prema prvim procjenama cvjetovi na marelici su smrzli više 80 %; na šljivi, osim čačanske ljepotice, smrzlo je 90 % cvjetova na visini do 3 m.  Na ranim sortama bresaka, koje su tada bile u cvatnji,  prve procjene štete od smrzavanja su oko 80 %. Zadnja dva jutra temperature su bile  -3 do -4,4 °C  u trajanju nekoliko sati, a slične niske temperature se očekuju i sutra ujutro, što je pretpostavka za nove moguće štete. Idared je na početku cvatnje i prve uočene štete su od 30 – 40 % , ovisno prema  mikrolokaciji. Ostale sorte koje nisu još u cvatnji ne pokazuju znakove smrzavanja. U Baranji su znatne štete na marelicama (kajsijama), breskvama () i nektarinama. Ovisno od sorata štete su veće ili manje, još je rano za prave procjene. Postotak šteta će se tek utvrditi u narednom razdoblju, u vrijeme pojavljivanja plodova štete će biti uočljivije kod svim voćnih vrsta.

Slika 9. Sorta marelice piroška u Baranji smrznula (Foto: Ruža Skenderović)

Slika 10. Breskva u cvatnji (Foto: Ruža Skenderović)

Šire područje grada Zagreba i Zagrebačke županije jutros je također zabilježilo značajne minuse u temperaturi zraka: u Sesvetama je rano jutros zabilježeno -10,0 °C, u Velikoj Mlaki -9,0 °C, Lazini Čičkoj -9,5 °C. Osim na nasadima jabuka, kojih na ovom području ima podosta hektara, velike štete je pretrpjela i proizvodnja jagoda u plastenicima, jer su se u njima jagode smrzle.

 U području Jadranske Hrvatske situacija nije tako alarmantna, ali će se i tu osjetiti posljedice ovog vala zahlađenja.

U nizinama središnje Istre jutros je bilo mraza. Temperatura zraka je pala i do -4 °C na pojedinim lokalitetima. Međutim, samo manji dio voćnjaka se nalazi na tim položajima, dok je većina voćnjaka na brežuljcima, gdje je temperatura bila oko 0 °C pa nisu stradali. U dolini rijeke Dragonje (mjesto Škudelin i okolica), gdje  je  dosta značajno područje za voćarstvo Istre, štete od mraza će biti izrazitije, zato što su dosta stradale breskve i ostale koštičave voćne vrste, koje su u cvatnji. Najviše višegodišnjih nasada Istre čine masline i vinogradi. Pretpostavka je, općenito, da ove niske temperature neće ostaviti posljedice na njima (moguće na pojedinim mikro lokacijama i na pojedinim sortama vinove loze), što će biti vidljivo kod maslina tek kad se budu počeli razvijati cvjetni i lisni pupovi.

Na području Zadarske županije glavna voćarska proizvodna područja su: Smilčić (breskva, nektarina i trešnja);, zatim Korlat (bajam), Podgrađe (smokva). Prema podacima zabilježenim na meteorološkom CDA uređaju /Podgrađe – Benkovac/ temperature zraka su bile sljedeće: 2,9 °C (31. 03. 2020 ); 2,5 °C (01. 04. 2020.) i 1,0 °C je zabilježen jutros. Kod bajama je cvatnja završena i počinje fenofaza rasta plodića. Breskva i  nektarina su fenofazi pune cvatnje  i prema završetku cvatnje (ovisno o sorti), ali za sada štete od niskih temperatura nisu uočene.

 U Šibensko-kninskoj županiji sve ono što je cvalo ranije je nastradalo, uglavnom bajami, nešto marelice i ranije trešnje. Temperature su bile poprilično niske, a ono što su zabilježile naše agroklimatološke stanice je da su na područjima, koja su sklona mrazu temperature bile od -4 do -7 °C, a to su Drniško, Kninsko, Skradinsko područje i zaleđe Šibenika. Štete će biti, ali s procjenama treba još pričekati, jer se i za sutra ujutro, odnosno 03. travnja 2020. očekuju opet niske temperature.

Prema prvim informacijama s područja Splitsko-dalmatinske županije današnje jutro je bilo hladno i studeno. Na meteorološkim mjernim stanicama u Starigradskom polju zabilježeno je -3,5 °C, na Visu -2,5 °C, na Šolti  -5,7 °C. U ovom trenutku ne može se još utvrditi da li ima štete na višegodišnjim nasadima, maslini i vinovoj lozi koji tu prevladavaju, i koliko. Kod povrtnih kultura vidljivo je da je krumpir stradao, kod vinove loze još se ne zna, jer nije baš potjerala, a kod voćnih vrsta moglo bi bit štete, jer su voćke u punoj cvatnji, posebno breskve. U narednom razdoblju će to biti moguće učiniti.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije, prema izjavama poljoprivrednika, situacija je sljedeća: smrzle su se povrtnice, voćke u cvatu i jagode na lokalitetima gdje je bilo negativnih temperatura. Loza i maslina nije stradala. Jutros su na meteorološkim postajama Službe zabilježene sljedeće temperature: Mljet – Babino polje 4 °C, Konavle -2,5 °C, Slivno pozitivne temperature, Ušće -0,8 °C, Pojezerje -2,6 °C, Koševo – Metković -4,5 °C, Potomje -4,8 °C, Lumbarda u plusu, Čara -2,8 °C, Blato – Polje Blato -5,0 °C.

 

Potpore i poticaji, Vijest

Nove mjere pomoći poljoprivrednicima

Radi ublažavanja negativnih posljedica pandemije na poljoprivredu i gospodarstvo u cjelini, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano donosi mjere pomoći građanima, u ovom slučaju poljoprivrednicima, prvenstveno usmjerenih na očuvanju likvidnosti, zaposlenosti i sigurnosti prehrambenog lanca, u skladu s potrebama na terenu. Tako je osnovni cilj intervencija Zakona o poljoprivredi propisati mogućnost Ministarstva poljoprivrede da u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti, u ovom slučaju okolnostima prouzročenima epidemijom COVID19, može donijeti posebnu odluku o odgodi roka za povrat sredstava u slučaju nemogućnosti naplate duga. Potrebno je osigurati mogućnost korisniku da podnese Agenciji za plaćanja zahtjev za plaćanja duga na rate i nakon isteka roka za povrat sredstava, pod uvjetom da zadnja rata ima dospijeće najkasnije 3 godine od roka za povrat sredstava propisanog odlukom.

Također, za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, koja uzrokuje nagle i nepredvidive promjene u ponudi i potražnji za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te tržišne poremećaje, javni naručitelj će poljoprivredne i prehrambene proizvode naručivati od gospodarskih subjekata, obvezno primjenjujući kriterije koji se odnose na kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, veću svježinu ili niže opterećenje okoliša u pogledu kraćeg prijevoza, bez obzira na vrstu postupka javne nabave. U svrhu plasmana istih, Ministarstvo poljoprivrede će izraditi nacionalnu online platformu – digitalnu tržnicu – na kojoj će se ponuditelji poljoprivredno prehrambenih proizvoda izlistavati te na taj način olakšati javnim naručiteljima pronalaženje dobavljača i omogućiti kupoprodaju domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Uslijed nastupanja značajnih problema i u sektoru transporta roba, od posebnog značaja su lokalni proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji mogu brzo isporučivati potrebne količine hrane i opskrbljivati lokalno stanovništvo. U Hrvatskoj trenutno posluje 28 malih mljekara koje mlijeko i mliječne proizvode isporučuju u kratkim opskrbnim lancima na lokalnom tržištu. Provedbom privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, vrijedne 2,5 milijuna kuna, osigurat će se otkup njihovih tržnih viškova. Otkupljeni proizvodi ustupit će se posrednicima u lancu doniranja hrane registriranim u Registru posrednika u doniranju hrane Ministarstva poljoprivrede, a koji će tijekom trajanja ove krize organizirano donirati mliječne proizvode, hranu i druge potrepštine potrebitima.

Također, usvojenim Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, vrijednim 53 milijuna kuna, cilj je održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u sektoru voća i povrća, cvijeća, sektoru sjemena, kao i proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva, a zbog osiguravanja kontinuirane opskrbe stanovništva hranom i potpore primarnim proizvođačima uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19.

Svjesni smo problema i radimo na pronalaženju rješenja i implementaciji mjera u suradnji sa svim dionicima u poljoprivredi, koje za cilj imaju  olakšati tešku situaciju našim poljoprivrednicima i ribarima. Očuvanje likvidnosti, radnih mjesta i sigurnosti prehrambenog lanca i lanaca opskrbe naši su prioriteti“, ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Prvi set mjera pomoći poljoprivredi nalazi se na poveznici.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

E-propusnice za ribare

Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 01. travnja 2020. godine izmijenjena je Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, od 23. ožujka 2020. godine. Mijenja se način izdavanja propusnica.

Propusnice će se izdavati na rok od 1 do 14 dana, ovisno o razlogu za koji se izdaju. Ako netko od izdavatelja neće biti u mogućnosti izdati, to će učiniti Ravnateljstvo civilne zaštite.

Svi koji su dosad izdali propusnice dužni su sve propusnice zamijeniti e-propusnicama do 5. travnja jer će od 6. travnja napuštanje mjesta boravka bit će moguće samo uz e-propusnice.

Prilikom ulaska i izlaska s područja prebivališta ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj moraju se poštovati sljedeće mjere:

  • socijalnog distanciranja
  • ne zadržavanja na javnim prostorima
  • posjedovati valjanu propusnicu izdanu kroz sustav e-Propusnice.

Propusnice za ulazak i izlazak iz područja prebivališta ili stalnog boravišta izdaju putem sustava e-Propusnice odgovorne osobe u pravnoj osobi, izabrani liječnik obiteljske medicine i nadležni stožer.

Cijelu odluku pročitajte na OVDJE.

E-Propusnice se izdaju na adresi https://epropusnice.gov.hr, zahtjev se podnosi korištenjem usluga e-Građani i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Predaja zahtjeva za izdavanjem e-Propusnice prema:

  • Poslodavcu
  • Izabranom liječniku obiteljske medicine
  • Nadležnom stožeru civilne zaštite
  • Pregled predanih zahtjeva za izdavanjem e-Propusnica i njihovih statusa
  • Pregled i preuzimanje odobrenih e-Propusnica u PDF obliku

Ovlaštenici povlastica pravne osobe i obrtnici izdaju e-propusnice na sljedeći način:

  • U internetskom pregledniku upišite adresu https://epropusnice.gov.hr
  • Odaberite listu vjerodajnica, kao i prilikom svakog drugog pristupa sustavu
  • Odaberite ulaz za poslodavce https://epropusnice.gov.hr/
  • Potvrdite svoje podatke
  • Ulaskom u korisničko sučelje, izaberite jednu od opcija: zahtjev za propusnicom, pregled propusnica ili pregled zahtjeva
  • Ukoliko želite predati zahtjev za izdavanjem propusnice, ispunite tražene podatke te potvrdite zahtjev
  • Nakon odobrenja, vaša e-Propusnica bit će vidljiva u pdf formatu

Podaci o izdanim e-Propusnicama će s vremenskim odmakom od najviše 1 sat (tj. u skoro realnom vremenu) biti dostupne MUP u radi provjera na terenu.

Tehnička podršk vezanu uz e-Propusnice dostupna je putem:

  • e-pošta: epropusnice@uprava.gov.hr (0-24 h)
  • Telefon: 0800 8090 (od 8 do 17 sati)

Kako bi se upoznali sa sustavom e-Propusnice i postupkom prijave u sustav, preporučamo vam pogledati sljedeće video-upute:

Voditeljica Službe

Valentina Andrić, mag. ing.

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

POČETAK PROIZVODNE SEZONE ZA POVRĆARE

Rani uzgoj presadnica

Početak sezone za proizvođače povrća počinje proljetnim uzgojem presadnica rajčice, paprike, kupusnjača i salate. Neke vrste povrća, koje se inače ne mogu uzgajati kao „čupani flanci“, mogu se uspješno uzgojiti iz presadnica primjenom suvremenih načina, kao što je  kontejnerska proizvodnja u specijalno pripremljenim supstratima.

Rani rasad se uzgaja u zaštićenom prostoru (staklenici, plastenici) i u tu svrhu se pripremaju i klijališta.

Način gradnje, priprema tla i način zagrijavanja klijališta mogu se naći opisani u gotovo svim priručnicima o vrtlarenju i stručnim časopisima.

Profesionalni proizvođači presadnica povrća i cvijeća koriste posebno opremljene plastenike i staklenike.

Slika 1. Presadnice u ožujku pred presađivanje i pikirane biljke za drugi rok sadnje

Prednosti  proizvodnje presadnica

Povrće proizvedeno iz presadnica dospijeva ranije u usporedbi s povrtnom kulturom, koja se uzgaja direktnom sjetvom. Usjev je ujednačen i daje veće prinose i istovremenu berbu. Skraćuje se vegetacija biljke na otvorenom, time se bolje koristi tlo te se na istoj površini može uzgajati više kultura u sezoni. Na taj način proizvodnje povrća troši se manje sjemena, što je naročito važno kod skupog sjemena hibrida povrća. Lakša je i zaštita od bolesti i štetnika.

Načini uzgoja presadnica povrća

Jedan od načina je da se gusto siju (1.000 biljaka/m2) i zatim pikiraju na veće razmake. Iznikle biljke u gustoj sjetvi na početku imaju dosta svjetla. Kasnije se počinju zasjenjivati, bore se za svjetlo pa se naglo izdužuju, postaju nježne i neupotrebljive. Da se to ne dogodi, mlade biljke rajčice, paprike, patlidžana i kupusnjača s razvijena 2 prava lista se presađuju ili pikiraju na razmak kocke 5 do 8 cm ili u kontejnere s promjerom rupa 5-8 cm.

Starost pikiranih presadnica ovisi o uvjetima nicanja i o veličini vegetacijskog prostora korijena. Tako npr. kod paprike se ona kreće 70-tak dana od nicanja, kod rajčice 50-tak, a kod kupusnjača (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula) 40-tak dana.

Nepikirani rasad povrtnih kultura sije se 2-3 tjedna kasnije od pikiranog. Razmaci sjetve ovise o potrebi za prostorom pojedine vrste presadnica.

Najčešće se iz nepikiranih presadnica uzgajaju još i povrtne kulture kratke vegetacije kao što su različite vrste salate, endivija, radič, kineski kupus. Presadnice tih kultura se presađuju 40-tak dana nakon nicanja. Njihovom sukcesivnom sjetvom u nekoliko rokova, uz dobar odabir sorte, postiže se kontinuirano dospijevanje povrća u sezoni.

Proizvodnja presadnica uz pikiranje

Pikiranje se većinom radi kod rane proljetne proizvodnje povrća, jer omogućava da se uzgoje i presade veće biljke, koje će znatno ranije dospjeti za berbu. To nije potrebno ako se biljkama osigura dovoljno vegetacijskog prostora do presađivanja.

Uzgoj presadnica u kontejnerima ili pliticama

Kod uzgoja presadnica u lončićima i kontejnerima biljke poslije presađivanja ne pate i nema zastoja u razvoju, jer se ne oštećuje korijen.

Tim načinom uspješno se uzgajaju krastavci, tikvice, dinje i lubenice u kontejnerima promjera rupa 5-8 cm.

Uz kontejnerski uzgoj presadnica luka, poriluka i celera skraćuje se i olakšava njihova proizvodnja na polju. Naime, sjeme tih kultura sporo niče pa se često dogodi da je usjev iz direktne sjetve neujednačen i rijedak, a i korovi se ne mogu učinkovito suzbiti, što ograničava proizvodnju.

Orijentacijski rokovi sjetve za proljetni uzgoj presadnica

  • Kraj siječnja i početak veljače u kontinentalnom dijelu RH siju se pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz korištenje agrila) te paprika za negrijane zaštićene prostore.
  • Sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju, a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci.
  • Sredinom ožujka siju se kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice, paprike i patlidžana.
  • Kraj ožujka i početak travnja siju se krastavci, tikvice, dinje i lubenice.

Slika 2. Nicanje lubenice na grijanim stolovima – prostoru za naklijavanje

Nicanje povrtnih kultura

Najpovoljnija temperatura do nicanja većine povrtnih kultura je oko 25 0C. Od hladnijih kultura najbrže niču kupusnjače i salata, a najsporije luk i celer. Od toplih kultura najbrže niče dinja i ostale tikvenjače. Sporije niče rajčica i patlidžan, a najsporije paprika.

Bolja kvaliteta presadnica

Proizvođačima je poznat pojam kaljenja presadnica. To je niz postupaka u proizvodnji presadnica povrća i cvijeća, koji nakon sadnje utječu na bržu i bolju prilagodbu povrtnih kultura vanjskim uvjetima. Svrha kaljenja je priprema mladih biljaka na nepovoljnije uvjete na polju, u odnosu na zaštićeni prostor u kojem je rasla.

Osim kaljenja, na raspolaganju su biološki poboljšivači rasta. To su organski spojevi, koji povećavaju otpornost biljaka od nepovoljnih proizvodnih prilika na otvorenom.

Postupak kaljenja presadnica

Kaljenje počinje snižavanjem temperature nekoliko dana poslije nicanja za 10-tak stupnjeva. Cilj je usporavanje rasta nadzemnog dijela, a stimuliranje rasta korijena. Nakon toga, temperature se održavaju kod toplih kultura na oko 20 0C danju, a noću na 15 0C, a kod hladnih kultura na 15-18 0C danju i na oko 10 0C noću. Razlika u dnevno – noćnim temperaturama je važna, jer visoka noćna temperatura uzrokuje izduživanje biljaka.

Provjetravanjem se dovodi svježi zrak biljkama, regulira se temperatura i smanjuje se vlažnost.

Povoljan rast presadnica bolje je osigurati kombinacijom jačeg provjetravanja i umjerenim zalijevanjem nego im dopustiti da brzo rastu, a zatim ih naglo zaustavljati. Pretjerano kaljenje biljaka može usporiti njihovo „primanje“ poslije presađivanja.

Presadnice naročito brzo rastu zadnjih 2 tjedna pred sadnju. Tada se zalijevanje sasvim smanji. Klijališta se otkrivaju, a biljke u plastenicima se iznose van te pokrivaju preko noći poljoprivrednom prozračnom tkaninom, kao što je npr. agril. Kad se presadnice uzgajaju na tradicionalan način za tzv. čupane flance, dobra je mjera presijecanje zemlje između redova biljaka. Tako se zaustavlja rast i potiče razvoj novih žilica.

Oštećenja od mraza na presadnicama

Tijekom ranog uzgoja, uz neodgovarajuće dopunsko grijanje ili nedovoljnu zaštitu prekrivanjem, može doći do izmrzavanja mladih biljaka toploljubivih kultura. Povrće iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae), kao što su krastavci, lubenice, dinje i tikvice stradaju na kratkotrajnim niskim temperatura na 0 ⁰C, a osjetljive su i smrzavaju se rajčica, paprika, patlidžan iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Nenadoknadiva šteta nastaje i zbog rokova proizvodnje. Sjeme se može posijati ponovo, međutim, nikako se ne može vratiti vrijeme uloženo u uzgoj.

Ako cijela biljka nije smrzla, kod rajčice, paprike i kultura koje stvaraju zaperke, treba odstraniti smrzle dijelove sterilnim alatima do zadnjeg neoštećenog nodija. Nakon nekog vremena iz njih će potjerati izdanak – zaperak tj. nova stabljika.

U isplativoj proizvodnji povrća, uz puno rada, znanja, zalaganja i ulaganja treba imati i puno strpljenja.

Slika 3. Oštećenja presadnica rajčice od izmrzavanja

Slika 4. Rajčica trinaest dana nakon mraza

Slika 5. Presadnice paprike trinaest dana nakon mraza (vidljiv izdanak u pazušcu lista)

Autor teksta i slika: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr, viša stručna savjetnica za hortikulturu

Vijest, Zaštita bilja

Iskaznica za pesticide – važna obavijest

U skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i mjera predostrožnosti u svezi postupanja tijekom epidemije COVID-19, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je dopunu Zakona o održivoj uporabi pesticida „ Narodne novine“ br.32/20.

Dopunom Zakona omogućeno je da obveznici izobrazbe održive uporabe pesticida kojima je istekao rok valjanosti iskaznice administrativno produže valjanost iskaznice na dodatnih šest mjeseci, bez pohađanja dopunske izobrazbe.

Obavijest i upute za postupanje u cijelosti se nalaze u dokumentu:

Produljenje roka važenja identifikacijskih iskaznica

Obveznici izobrazbe u svrhu administrativnog produženja valjanosti svojih iskaznica moraju uputiti zahtjev bilo kojoj ovlaštenoj instituciji za provedbu izobrazbe.  Zahtjev se upućuje putem telefona, e-maila ili na drugi prikladan način kojim se poštuju mjere predostrožnosti.

Popis ovlaštenih institucija za provedbu izobrazbe može se naći na web stranici Ministarstva poljoprivrede http://fisportal.mps.hr/hr/sve/upisnici/.

U periodu administrativnog produženja valjanosti iskaznica kupovina i primjena sredstava za zaštitu bilja obavlja se temeljem stare iskaznice stečene pohađanjem osnovne izobrazbe.

Administrativno produženje valjanosti iskaznica moguće je samo kod onih obveznika izobrazbe koji su završili osnovni modul izobrazbe.

Na temelju administrativnog produženja iskaznice vrijede 6 mjeseci od njihova isteka valjanosti ili do isteka navedenih mjera predostrožnosti odnosno do ponovne uspostave sustava izobrazbe.

Potpore i poticaji, Program RR, Vijest

Odgoda rokova za korisnike ne-IAKS mjera

Temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske donesenog na sjednici održanoj 17. ožujka 2020. godine te obavijesti objavljene na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja dana 19. ožujka 2020. godine, a vezano uz mjere Ministarstva poljoprivrede za pomoć sektoru, s ciljem ublažavanja negativnog utjecaja koronavirusa, obavještavamo korisnike mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske o odgodi rokova preuzetih ugovorom o financiranju za 90 dana.

Navedeno za sve korisnike Ne-IAKS mjera ruralnog razvoja, ovisno o tipu operacije i fazi provedbe projekta/aktivnosti, konkretno znači sljedeće:

  • korisnicima koji su sklopili ugovor o financiranju s Agencijom za plaćanja, a nisu podnijeli drugi dio zahtjeva za potporu, rok za podnošenje drugog dijela zahtjeva za potporu bezuvjetno je produljen za 90 kalendarskih dana
  • rok za dostavu dokumentacije iz provedenog postupka nabave/javne nabave se bezuvjetno produljuje za 90 kalendarskih dana
  • korisnicima kojima je izdana odluka o dodjeli sredstava, a ugovorom o financiranju je određen rok za podnošenje zahtjeva za isplatu predujma (od dana donošenja odluke o dodjeli sredstava), rok za podnošenje zahtjeva za isplatu predujma se bezuvjetno produljuje za 90 kalendarskih dana
  • korisnicima kojima je izdana odluka o dodjeli sredstava, a ugovorom o financiranju odnosno odlukom o dodjeli sredstava je određen rok za podnošenje konačnog zahtjeva za isplatu i/ili rok za podnošenje zahtjeva za isplatu prve rate, navedeni rokovi se bezuvjetno produljuju za 90 kalendarskih dana
  • korisnicima kojima je Agencija za plaćanja izdala odluku ili drugi akt kojim je definiran rok za provedbu aktivnosti, taj se rok bezuvjetno produljuje za 90 kalendarskih dana
  • prilikom administrativne kontrole zahtjeva za potporu/zahtjeva za isplatu, Agencija za plaćanja će uzeti u obzir novonastalu situaciju i uvažit će utjecaj tih izvanrednih okolnosti na pojedine obveze korisnika
  • Agencija za plaćanja će uzeti u obzir novonastalu situaciju kod poštovanja rokova za dostavu odgovora na zatražene dopune, ispravke i obrazloženja od strane korisnika.

Vezano uz prethodno navedeno, obavještavamo sve korisnike da ne moraju slati zamolbe za produljenje roka i čekati odobrenje, budući da će Agencija za plaćanja svim korisnicima aktivirati produljenje od 90 dana u sustavu AGRONET te će korisnici moći slobodno podnositi zahtjeve do novog roka.

Pčelarstvo, Savjet, Vijest

Informacije za pčelare

Poštovane pčelarke i pčelari,

 

Seljenje pčelinjih zajednica na medonosno-peludne paše trenutno nije zabranjeno u Republici Hrvatskoj. Također, ne odgađa se provedba mjera propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovom financiranju (NN 7/20) kod premještanja živih životinja između gospodarstva, na zahtjev vlasnika.

 

Prije selidbe pčelar će kontaktirati nadležnog veterinara u mjestu gdje mu se nalaze pčelinje zajednice koje želi seliti na novu lokaciju kako bi dobio valjanu Svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje. Kontakt s veterinarom  može se ostvariti telefonski ili putem e-maila i dogovoriti način podizanja Svjedodžbe.

 

1.

Pri tome pčelaru ne treba Propusnica  za kretanje ako se pčelinje zajednice koje namjerava seliti i nadležni veterinar nalaze u njegovom mjestu prebivališta. Kad dobije Svjedodžbu, pčelar će zatražiti Propusnicu od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede (dalje Uprava) https://www.savjetodavna.hr/propusnice/ Pri tome će u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta primjerice Zagreb) i odredišta (primjerice Bjelovar) kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice na novu lokaciju. Pčelar koji već posjeduje Propusnicu od strane Uprave i ima u zahtjevu u rubrici „Razlog“ kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih Propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“  te u rubrici „odredište“ mjesto kamo želi preseliti pčelinje zajednice ne treba ponovo tražiti Propusnicu jer mu ta ista vrijedi i za selidbu pčelinjih zajednica 30 dana od dana izdavanja.

 

2.

Ako se pčelinje zajednice koje pčelar namjerava seliti nalaze izvan mjesta njegovog prebivališta, onda će pčelar zatražiti Propusnicu na slijedećim linkovima (navedeno niže u tekstu) ili može koristiti već izdanu Propusnicu ako u rubrici „Razlog“  ima kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“ te je naveo relaciju polazišta (mjesto prebivališta –primjerice Zagreb) odnosno relacije odredišta gdje su mu trenutno pčelinje zajednice (npr. Gospić) te odredišta kamo želi premjestiti pčelinje zajednice (npr. Sveti Ivan Zelina).

https://www.savjetodavna.hr/2020/03/26/propusnica-za-obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva/

https://www.savjetodavna.hr/propusnice/

 

Ako pčelar nema Propusnicu, ili mu relacije za odredišta za seljenje pčelinjih zajednica u već postojećoj Propusnici ne odgovaraju, onda mora tražiti novu Propusnicu te u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (gdje mu se sada nalaze pčelinje zajednice koje namjerava seliti i novu lokaciju kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice). Primjerice moje mjesto prebivališta je Samobor (u polazište upisujem Samobor). Pčelinje zajednice su mi primjerice u Senju, a želim ih premjestiti u Bašku na Krku. Onda ću u odredište napisati Senj-Baška. Kad pčelar dođe u mjesto gdje mu se nalaze pčelinje zajednice (s odobrenom Propusnicom), odlazi do nadležnog veterinara kojeg je prije telefonski/mailom kontaktirao da mu isti izda Svjedodžbu (prethodno putem maila može dogovoriti preuzimanje Svjedodžbe s veterinarom poštujući  socijalnu distancu i upute Nacionalnog/lokalnog stožera Civilne zaštite). Nakon toga pčelar seli svoje košnice na novu lokaciju (primjerice u Bašku). Po dolasku na novu lokaciju pčelar kontaktira nadležnog veterinara na novoj lokaciji putem telefona ili maila i obavještava ga o svojoj prisutnosti.

 

3.

Ako se nadležni veterinar ne nalazi u mjestu gdje se nalaze pčelinje zajednice koje pčelar želi seliti na novu lokaciju, onda će pčelar u zahtjevu u rubrici „Odredište“ staviti mjesto gdje se nalazi najbliži nadležni veterinar. Primjerice, pčelinje zajednice se nalaze u Senju, ali u slučaju kad tamo ne bi postojala veterinarska stanica i primjerice je najbliža veterinarska stanica u Novom Vinodolskom. U takvim slučajevima pčelar u Zahtjevu u odredište stavlja relaciju Novi Vinodolski (veterinar) – Senj (trenutna lokacija pčelinjih zajednica) – Baška (konačno odredište gdje pčelar želi premjestiti pčelinje zajednice) te kontaktira veterinara u Novom Vinodolskom kako i na koji način će mu veterinar izdati Svjedodžbu. Moram naglasiti da su ovo samo primjeri gradova zbog lakšeg snalaženja u proceduri.

 

4.

Svakako se pčelar prije selidbe mora javiti i nadležnom pašnom povjereniku u mjestu/području gdje želi premjestiti svoje pčelinje zajednice. Ako pašni povjerenik obavlja svoje poslove samo u krugu mjesta prebivališta, nije mu potrebna Propusnica. Međutim, ako pašni povjerenik u obavljanju svojih obveza mora napustiti svoje mjesto prebivališta onda mora imati Propusnicu te će u elektronskom zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (sva mjesta/općine koja se nalaze u zoni djelovanja pašnog povjerenika). Primjerice, polazište je Baška (mjesto prebivališta povjerenika), a odredište su sva mjesta/općine na kojima će djelovati pašni povjerenik (Malinska-Dobrinj-Punat-Omišalj -Vrbnik-Krk).

 

5.

Također, pčelari/poljoprivrednici RH iznad 65 godina mogu dobiti Propusnicu i nije im zabranjeno kretanje. Preporuka da stariji građani ostanu kod kuće  je jedno, a zabrana kretanja je drugo. Izdavanje Propusnica od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede odvija se prema određenoj proceduri. Trenutno imamo izuzetno velik broj upita i Zahtjeva od poljoprivrednika/pčelara i iskreno se nadam da će svaki Zahtjev biti riješen u zadovoljavajućem roku. Također, mi ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija u narednim danima/tjednima ili mjesecima. Može biti da će s vremenom doći do obustave zabrane kretanja izvan mjesta prebivališta ili pak suprotno da će zabrana biti još restriktivnija te da ćemo svi biti u potpunoj karanteni.

 

Molim vas da svi imate dovoljno strpljenja i da shvatite da je danas izrazito zahtjevno organizirati rad pašnih povjerenika i seljenje pčelinjih zajednica na ispašu. Posebice je teško napisati smislenu uputu kad ima mnogo nejasnoća i nedostatnosti u interpretaciji. Također, molim vas da ne zlouporabite izdane Propusnice te se držite svih naputaka o socijalnoj distanci i higijeni od strane Nacionalnog i lokalnih stožera Civilne zaštite.

Na vrijeme ćemo izvještavati pčelare o promjenama putem web stranice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

https://www.savjetodavna.hr/  odnosno Hrvatskog pčelarskog saveza http://www.csprog.net/whps/php/novosti.php

 

Iskren pozdrav i čuvajte se,

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet

voditelj odjela za savjetovanje u pčelarstvu

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske

zlatko.tomljanovic@mps.hr