MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Vijest

Događaji, Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 2021.

Usprkos i drugoj godini pod Covid-19 prijetnjom uspješno je održano 4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda. Organizator i ove godine je bio Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, a ocjenjivanje je provedeno 11. i 12. studenog u prostoru za preradu Ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj 78, Zagreb.

Slika 1. Povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda u sastavu:

  • Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član
  • Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Dr. sc. Emilija Cimerman, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 84 proizvoda od čega je bio 70 uzorak sireva, 6 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 6 uzorka kiselog vrhnja i 2 uzorka maslaca.

Od 84 ocijenjena proizvoda, 73 ih je s medaljom, što je skoro 87 % proizvoda.

Slika 3.,4. i 5.: Priprema za ocjenjivanje

 

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje

Broj

%

ZLATO

28

33,34

SREBRO

37

44,05

BRONCA

8

9,52

PRIZNANJE

9

10,71

DISKVALIFIKACIJA

2

2,38

UKUPNO

84

100,00

 

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova (20), Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kravljih sireva šampion kvalitete je polutvrdi sir Gauda sirane Srednje gospodarske škole iz Križevaca, Koprivničko-križevačke županije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kozjih i ovčjih sireva, šampion kvalitete je Kuhani kozji sir s vlascem sirane Jagarka, vl. Marina Herceg iz Munjave Modruške, Josipdol, Karlovačka županija.

U kategoriji svježih sireva, skuta i sirnih namaza, šampion kvalitete je svježi kravlji sir OPG-a Baršić Antuna iz Dubravice, Zagrebačka županija.

Slika 6. Šampionska Gauda

 

Prema broju osvojenih medalja ove godine ima manje zlatnih, a više srebrnih medalja dok po samom broju odnosno postotku medalja u odnosu na broj proizvoda taj broj je sa 88 pao ove godine na 87 % što i dalje dovoljno govori o kvaliteti mliječnih proizvoda proizvedenih većinom u malim obiteljskim pogonima.

Zbog epidemiološke situacije, nažalost ni ove godine nećemo imati naše tradicionalno sirarsko druženje. Do kraja 2021. godine svi sudionici će dobiti na kućne adrese zahvalnice za sudjelovanje, osvojena priznanja te kopije lista ocjenjenih proizvoda.

Želimo Vam svima uspješnu Novu 2022. godinu uz želje da se nastavimo svi zajedno družiti, uz sve bolje sireve i druge mliječne proizvode naših proizvođača, na SirCrofestu 2022.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Događaji, Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

Održana demonstracija o pčelarstvu u Antunovcu

U subotu 20. studenog 2021. održana je na pčelinjaku Bazina u Antunovcu u Osječko-baranjskoj županiji demonstracijska aktivnost: „Unaprjeđivanje pčelarske proizvodnje sa smanjenjem rizika zimskog ugibanja i pospješivanje proljetnog razvoja pčelinjih zajednica“.

Sudionici demonstracije upoznati su s osnovnim načinima i metodama u vezi uzimljavanja/izimljavanja pčelinjih zajednica u kasno ljeto odnosno u veljači i ožujku sljedeće godine. Poseban naglasak bio je na pravilnoj i pravodobnoj hranidbi pčelinjih zajednica, zamjeni matica te kontroli i suzbijanju pčelinjih bolesti tijekom aktivne sezone u ljetnim mjesecima. Pri tome se nije mogla zaobići niti varooza te je korisnicima iznesen detaljan plan i način utvrđivanja približnog broja varoe u pčelinjim zajednicama. Također, govorilo se o vapnenastom leglu i nozemozi.

Foto: Juraj Ostoić

 

Međutim, najveći dio pitanja bio je tijekom demonstracije postupaka izimljavanja pčelinjih zajednica u rano proljeće. Posebice se to odnosi na suzbijanje rojenja tijekom travnja i svibnja. Naime, rojenje ujedno predstavlja razmnožavanje pčelinjih zajednica i vrlo je važno znati načine prepoznavanja znakova rojevnog raspoloženja i metoda sprječavanja istih. Pčelar koji u tom periodu sezone pogriješi i ne spriječi rojevni nagon sigurno neće imati zadovoljavajući prinos meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Prikazano je nekoliko metoda poput Padgen metode kad pčelar ima puno ili malo košnica, zatim postupak „demariranja“ odnosno prevješavanje okvira s leglom iz plodišta u medište.

Foto: Zlatko Tomljanović

 

Na kraju demonstracije pčelari su postavljali mnoga pitanja, a otvorila se i rasprava o korištenju matične rešetke, primjeni Snelgrov daske, proizvodnji nukleusa, hranidbi pčelinjih zajednica te mehanizacije i transporta u pčelinjaku. Ovom prigodom zahvaljujemo predsjedniku Pčelarske udruge „Pčela“ iz Osijeka, gosp. Slavku Stojanoviću i ostalim članovima Udruge kao i vlasniku OPG-a gosp. Bazini na pomoći u organizaciji demonstracijske aktivnosti.

 

Juraj Ostoić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo i maslinarstvo

Šesta preporuka – BERBA MASLINA

Šesta PREPORUKA –  „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“

STANJE NA TERENU

→ Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

→ Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 20. rujna 2021. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje krajem mjeseca studenog 2021., ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 4 – 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

→ Ukupno stanje u maslinarskim regijama Republike Hrvatsko obilježeno je proljetnom hladnoćom i sušom – kroničnim nedostatkom vode koja traje još od mjeseca svibnja, od tada pa do danas vrlo rijetko je padala a ponegdje i nije padala kiša.

Radi takvog razvoja situacije u maslinicima koji nemaju navodnjavanje, maslina je bila izložena stresu suše.

→ Berba u svim hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje i bliži se svome kraju. Većina sorata postiglo je optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→ U priloženoj Tablici  maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, to je znak da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Ponavljanje vrijednosti ulja u suhoj tvari između dva uzastopna mjerenja, znak je završetka stvaranja ulja u maslini i trenutak optimalne berbe.

→  Optimalnu tehnološku zrelost pokazala je jedna sorta u jednom uzgojnom području. Prema obradi rezultata u nazad nekoliko godina i usporedbom na području srednje i južne Dalmacije sorta LASTOVKA spremna je za branje!                                                                                                     

Najzastupljenija sorta masline LASTOVKA, na promatranom uzgojnom području otoka Korčule biti će spremna za berbu za sedam dana.

LASTOVKA na ovim uzgojnim područjima spremna je za berbu tj. akumulirala je najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima.

→ Prema višegodišnjem istraživanju tehnološke zrelosti masline za preradu u ulje, LASTOVKA spada u najkasnije sorte za branje u uzgojnim područjima Republike Hrvatske.

Rezultati višegodišnjih analiza i usporedni prikaz mjerenja iz berbi 2019., 2020. i 2021. godine dostupan je na poveznici:

Usporedba mjerenja rezultata 2019., 2020. i 2021. godine.

 

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

dr.sc. Silvio Šimon

Dopunske djelatnosti, Ljekovito i aromatično bilje, Prerada, Vijest

Održan tečaj „Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja“

Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede provode aktivnosti u okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, tipa operacije 1.1.2. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

U okviru ovih aktivnosti, od 25.-28. listopada 2021. godine, nedaleko Novog Marofa na seoskom imanju Pijevci registriranom kao seoski turizam  održan je tečaj pod nazivom „Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja“. To je novi tečaj iz područja diversifikacije poljoprivredne proizvodnje kojim krećemo educirati poljoprivrednike, a upravo zbog njihova velikog interesa za ovu vrstu edukacije.

Tečaj se sastojao od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio održavao se na Seoskom turizmu Pijevci  u Možđencu, dok se praktični dio održavao djelomično na imanju Pijevci te na gospodarstvu OPG Jakopović, a gdje smo imali edukacijsko vođenje po gospodarstvu, razgled pogona i praktičnu radionicu. OPG Jakopović bavi se ekološkog proizvodnjom ljekovitog bilja na biodinamički način, njegovom preradom te proizvodnjom ekološke kozmetike.  Proizvodnja kozmetike te uslužna destilacija bilja kao i edukacijski obilazak imanja registrirani su kao dopunska djelatnost na OPG-u. Ujedno OPG ima registriran seoski turizam kao dopunsku djelatnost na gospodarstvu.

Tijekom prvog dana tečaja polaznici su upoznati sa osnovama korištenja aromatičnih i ljekovitih biljaka u farmakologiji, kozmetici i kulinarstvu, fitoaromaterapiji, zakonodavstvu te aromaterapiji.

Tijekom drugog dana tečaja teorijski dio sastojao se od upoznavanja sa opremom, priborom i materijalima, oleoterapiji, sljedivosti u proizvodnji te osnovama prirodne kozmetike. U praktičnom dijelu polaznicima su prikazani oprema, pribor i materijal te je izvedena destilacija latica ruža, mente i majčine dušice na malom destilacijskom kotla. Uglavnom je dobiven hidrolat dok je eterično ulje bilo u tragovima s obzirom da je kotao malog kapaciteta. Na vježbama je prikazan i postupak izrade melema od ružinog ulja.

 

 

Foto 2. 3. i 4. Detalji s radionice

 

Tijekom trećeg dana tečaja polaznici su upoznati s procesom proizvodnje kozmetičkih proizvoda, a nakon toga na gospodarstvu OPG Jakopović održao se praktični dio. Polaznici su izrađivali melem od nevena i sapun od mente.

 

Foto 5. Na OPG-u Jakopović, edukacijski obilazak

 

Foto 6. Radionica melema i sapuna na OPG Jakopović

 

Foto 7. Izrađeni melem                                              Foto 8. Sapun u nastajanju.

 

Tijekom zadnjeg dana tečaja polaznici su upoznati sa agroekonomskim dijelom tečaja te nakon polaganja pismenog ispita dobili Potvrde o sudjelovanju na tečaju.

Tečaj je trajao 28 školskih sati te je ujedno bio pored stjecanja novih znanja i vještina idealna prilika i za međusobnu razmjenu iskustava polaznika koji se bave različitim oblicima korištenja ljekovitog i aromatičnog bilja.

Novi tečaj za poljoprivrednike je objavljen na našim stranicama od 14 do 17. prosinca 2021. u Zagrebu te pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike da se prijave.

 

Petra Pozder, mag. ing. fitomedicine

Ljubica Magdić, struč. spec. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo i maslinarstvo

Peta preporuka – Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja

STANJE NA TERENU

→ Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

→ Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 20. rujna 2021. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje krajem studenog  2021. godine, ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 4 – 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

→ Ukupno stanje u maslinarskim regijama Republike Hrvatsko obilježeno je proljetnom hladnoćom i sušom – kroničnim nedostatkom vode koja traje još od mjeseca svibnja, od tada pa do danas vrlo rijetko je padala a ponegdje i nije padala kiša.

Radi takvog razvoja situacije u maslinicima koji nemaju navodnjavanje, maslina je dosta patila i nije se razvijala u normalno očekivanom stanju.

→ Berba u svim Hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje. Zbog čestih razdoblja praćenim kišom i mokrim uvjetima, berba je otežana i produžit će se.

Generalno u većini uzgojnih područja RH, muha ne bi trebala učiniti veću štetu, jer zbog dugotrajne suše i visokih temperatura nije razvila svoje generacijsko razmnožavanje.

→ U priloženoj Tablici . maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, to je znak da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Ponavljanje vrijednosti ulja u suhoj tvari između dva uzastopna mjerenja, znak je završetka stvaranja ulja u maslini i trenutak optimalne berbe.

Optimalnu tehnološku zrelost pokazale su još dvije sorte u dva uzgojna područja.

Analizom rezultata višegodišnjeg praćenja i usporedbom s ovogodišnjim na području Zapadne obala Istre (Južni dio, lokalitet Vodnjan), sorta LECCINO spremna je za branje!   

Za sjeverni dio taj se termin očekuje za 7 dana. Pa je također preporuka, a zbog vremenskih uvjeta (čestih kišnih razdoblja), za sortu LECCINO, krenuti u berbu kada vrijeme dopusti i iskoristiti svaki trenutak.

Na području Zadarske županije sorta MAŠNJAČA također spremna za branje!  

LECCINO i MAŠNJAČA na ovim uzgojnim područjima spremne su za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima.

→ Optimalnu tehnološku zrelost nisu još postigle sorte Krvavica i Lastovka. Navedene sorte su kasne sorte tj. sporo dozrijevajuće i još nisu za berbu.

 

U tijeku su i analize i usporedbe višegodišnjih mjerenja te dio rezultata usporedbe rezultata iz 2019., 2020. i 2021. godine.

Usporedba mjerenja rezultata 2019., 2020. i 2021. godine.

 

Tomislav Filipović, dipl. ing. NIR analiza d.o.o.

Silvio Šimon, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Hortikultura, Savjet, Vijest

Vrijeme rezidbe jabuka

Kada rezidbu jabuke povezujemo s određenim fenofazama tijekom godišnjeg ciklusa (zimski rez, ljetni rez), uvijek moramo razmišljati o tome da li čuvamo energiju stvorenu procesima fotosinteze u listovima, granama, ili je odbacujemo. Isto vrijedi kad se radi o zimskom rezu ili ljetnom rezu.

Rezidba se najčešće obavlja tijekom zimskih mjeseci kada voćka miruje. Hranjiva su se povukla u drvenaste dijelove, u grane, u deblo i u dijelove korjenova sustava zadužene za čuvanje hranjiva tijekom mirovanja.

Krenimo sa periodom nakon berbe plodova. Nakon berbe listovi nastavljaju stvarati produkte fotosinteze, stablo je oslobođeno plodova kao velikih potrošača. U ovoj fazi odvija se i završna diferencijaciju cvjetnih pupova za narednu godinu i priprema samu krošnju i drvo za zimski odmor. Dapače, tek sad, kad je stablo oslobođeno plodova kao velikih potrošača, može si „dozvoliti“ da akumulira nešto energije i za sebe. U listopadnim biljkama, voćkama, stablu jabuke, razina rezervi ugljikohidrata varira tijekom sezone rasta. Rezerve su uglavnom niske tijekom razdoblja cvatnje i početka diobe staničja mladih plodova, a visoke u tijeku berbe plodova. Akumulacija ugljikohidrata za naredno proljeće odvija se uglavnom nakon berbe pa sve do razdoblja pada lišća. Najvažniji razlog uskladištenja fotosintezom stvorenih ugljikohidrata po berbi je opskrba voćke energijom za narednu godinu na početku ciklusa rasta, kada se istovremeno događa rast vegetativnih i reproduktivnih organa, cvatnja, čak i rast korijena, a nema još dovoljno lisne površine. Vrste i sorte koje rano dozore, rano se oberu, imaju do pada lišća period akumulacije znatno dulji od kasnih sorata, pa mogu i značajno više nakupiti asimilata i pripremiti rodno drvo za narednu sezonu. Razne bolesti ili fiziološki stresovi (marsonina, čađava krastavost, fiziološka defolijacija…) koji se javljaju na kraju vegetacijskog ciklusa, a smanjuju lisnu površinu, kao i jako uklanjanje lišća rezidbom pred berbu (s ciljem bolje obojenosti plodova) mogu smanjiti skladištenje rezervi u višegodišnjim organima i negativno utjecati na kvalitetu kretanja vegetacije, bujnost, cvatnju u sljedećem ciklusu. Također, kasne sorte koje se kasno beru imaju i kraći period na akumulaciji hranjiva za narednu godinu (Idared, Granny, Crisp Pink…) te u prerodnim godinama ne mogu stvoriti dovoljno rezervi, pa je najčešće potreba i folijarna prihrana nakon obavljene berbe.

 

  1. REZIDBA U POČETKU OPADANJA LIŠĆA. Činjenicu da se nakon berbe u listovima stvaraju i nakupljaju hranjiva koje voćka sprema za rezerve za narednu vegetaciju možemo iskoristiti da pokušamo smanjiti bujnost prebujnih dijelova nasada. Rezidbom vodopija i rezidbom u sistemu izolacije vrha provodnice odbacujemo dijelove vrhova dok su u njima još hranjiva (i lisna masa na njima) te time  pomalo „oslabimo“ stablo za narednu vegetaciju. Na ovaj način možemo djelomično i produžiti vremenski period rezidbe, što je od velike važnosti kad nedostaje rezača.

Također, rezidbu nakon berbe možemo započeti na sortama i dijelovima nasada koji su imali vrlo mali urod u protekloj vegetaciji, te su stvorile dovoljne rezerve tijekom vegetacije i ishranile nove cvjetne pupove.

Stabla koja su bila vrlo rodna, trebala bi nakon berbe dobiti folijarnu prihranu, isto tako i što ranije dok je tlo toplo jesenski dio gnojidbe. Bolje je da se rast korijena odvija u jesen, a ne u proljeće kad je u konkurenciji sa rastom i cvatnjom. S rezidbom nakon vrlo rodne godine bi trebalo pričekati da svo lišće padne i da se sva hranjiva povuku u deblo i dijelove stabla, u kojima se akumuliraju hranjiva tijekom mirovanja, što je oko 15-20 dana po padu lišća.

 

  1. REZIDBA U POČETKU KRETANJA VEGETACIJE Ukoliko režemo jabuku u proljeće kada su sokovi i hranjiva već u granama i u poluotvorenim pupovima, ponovno odbacujemo dio hranjiva i ugljikohidrata koji su se u grane vratili iz korijena i debla te time zapravo otežavamo pravilan razvoj, završnu mikro diferencijaciju unutar cvjetnih pupova, a ponekad i samu cvatnju. Tada odbacujemo i značajan dio auksina, hormona rasta koji se nalaze u terminalnim pupovima, što može biti problematično posebice u nasadima i sortama slabije bujnosti ili kod alternativno vrlo jake cvatnje.

U slučaju jake cvatnje, slabije bujnih stabala, imamo situaciju da energija i hranjiva odlaze u veći broj potrošača, pupova, što donekle usporava proces kretanja, a zatim ista hranjiva koja se već nalaze u granama odbacujemo rezom. Jedini korisni efekt mogao bi biti u zavlačenju vegetacije i odgodi cvatnje. Rezidbom prije kretanja vegetacije smanjili bi broj potrošača, energija i hranjiva bi se preusmjerili u manji broj ostavljenih što znači bolju ishranjenost ostavljenoga. Stoga bi se takvi dijelovi voćnjaka (slabo bujni i vrlo rodni) trebali orezivati u periodu dubokog mirovanja.

 

  1. REZIDBA U PERIODU MIROVANJA Kada su sva hranjiva uskladištena u deblu i korijenu, u periodu (prosinac – veljača) nema odbacivanja hranjiva i stvorenih ugljikohidrata. Rezidbom reguliramo samo odnos jačine korijena i za tu jačinu korijena potreban broj pupova, odnosno grana. Jakom rezidbom smanjujemo broj pupova – potrošača, a time i povećavamo bujnost po ostavljenom pupu. Slabom rezidbom ostavljamo više pupova, dakle više potrošača, pa time i smanjujemo bujnost po pupu. Ukoliko je potrebno pojačati bujnost, snižavamo nešto visinu stabla prevođenjem na novi vrh i povratno prikraćujemo, uz naravno pojačanu gnojidbu. Ukoliko je stablo prebujno, rezidba mora biti umjerenija, a gnojidba smanjena. Kako ovom rezidbom najviše utječemo na očuvanje uskladištenih hranjiva, ona je od velike važnosti nasade u redovnoj rodnosti, slabije bujne sorte, slabije dijelove nasada, slabo bujne voćnjake…

 

Ukoliko smo upoznati sa svime navedenim, možemo rezidbu u nasadu organizirati na način da maksimalno iskoristimo uskladištena hranjiva i energiju koju je voćka skupila u periodu nakon berbe do pada listova (ovisno o sorti, bujnosti nasadi, alternativnoj rodnosti, itd.). Na taj ćemo način svaku kategoriju orezati u njoj najpovoljnijem periodu tijekom zimskog mirovanja. Produžiti ćemo si period rezidbe, što također može biti od važnosti.

 

PRIMJER: U nekim ispitivanjima o ovisnosti termina rezidbe kod sorte GALA – od 75 dana pred padom lišća do 20 dana nakon kretanja vegetacije – uočeni su vrlo različiti rezultati. (Greene, D.W. (University of Massachusetts.); Sincuk, J.; Krupa, J.)

  1. Rezidba nekoliko dana nakon početka kretanja pupova, rezultirala je najmanjom krupnoćom ploda.
  2. Rezidba u tijeku zimskog mirovanja imala je najveću krupnoću ploda.
  3. Rezidba prije pada lišća u 2009./2010. izazvala je veću čvrstoću pulpe, veći sadržaj topive suhe tvari, veću titrabilnu kiselost i niži omjer topive suhe tvari / titrabilne kiselosti, u usporedbi s rezidbom tijekom mirovanja.
  4. Među vremenima rezidbe tijekom mirovanja, rezidba 36 dana nakon pada lišća rezultirala je najnižim vrijednostima čvrstoće pulpe i topive suhe tvari.
  5. Rezidba stabala koja su još imala lišće, uglavnom od 46 do 25 dana prije opadanja lišća pokazala je 6-dnevno kašnjenje u bubrenju pupova u sljedećoj godini od stabala orezanih tijekom mirovanja.

Iz navedenog primjera očito je kako vrijeme rezidbe može imati vrlo značajan utjecaj na kvalitetu i svojstva plodova jabuke.

Lišće ovih dana polako opada od sorte do sorte. Red chief, Zlatni delišes, Jonagold… Vrijeme je da si polako napravimo raspored rezidbe uvažavajući bujnost pojedinih redova, pojedine sorte, količinu pupova za narednu godinu, te si na taj način i produljimo period rezidbe za koji je sve teže naći radnu snagu.

 

Adrian Horvat, dipl. ing.

Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda

Već četvrtu godinu za redom Ministarstvo poljoprivrede i Savez malih sirara RH „SirCro“ organiziraju Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Foto 1. Paleta proizvoda sa 3. Nacionalnog ocjenjivanja 2020.

Prva dva Nacionalna ocjenjivanja uslijedila su nakon regionalnih ocjenjivanja, a zbog opasnosti od Covid-19 zaraze, prošle godine smo organizirali direktno Nacionalno ocjenjivanje te ćemo i ove 2021. godine postupiti isto.

Svaki proizvođač može, besplatno, na ocjenjivanje dostaviti najviše 3 proizvoda te su naši sirari dobili sve detaljne informacije putem svojih e-mail adresa.

Ocjenjivanje dostavljenih uzoraka je 11. i 12. studenog 2021. godine u Zagrebu u Dvorani za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede na adresi Vukovarska 78.

Sireve i druge mliječne proizvode ocijeniti će Stručno Povjerenstvo u sljedećem sastavu:

–  Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik

–  Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član

–  Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član

–  Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

–  Dr. sc. Emilija Cimerman, član

Foto 2. Degustacijski stol – CROAGRO 2019.

Osvojena priznanja će biti dodijeljena na manifestaciji CROAGRO 21 i to u subotu 27. studenog na prostoru Zagrebačkog velesajma gdje će se ujedno omogućiti sirarima da i ponude svoje proizvode kako bi u sirevima i drugim mliječnim proizvodima uživali i posjetitelji.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

 

Događaji, Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

Kako privući ljude u pčelarstvo – iskustva iz Hrvatske

Hrvatski NEFERTITI HUB 10, poziva Vas na online događaj u srijedu 10. studenog u 10 sati (Teams platforma). Cilj događaja je pokazati kako upoznati početnike, mlade, umirovljenike i osobe s PTSP-om nakon rata s izazovima u poljoprivredi i pčelarstvu.

Datum: 10. studenog / Vrijeme: 10:00 – 11:00 / Gdje: Microsoft Teams online platforma

Govornik: Zlatko Tomljanović / Moderatori: Jasmina Vagan / Zlatko Tomljanović

 

Na online događaju će biti pokrivene sljedeće teme:

1) Pokretanje pčelarstva

2) Prednosti/nedostaci pčelarskog poslovanja

3) Važnost pčelarstva u modernoj poljoprivredi 

4) Stavljanje pčelarskih proizvoda na tržište uz poštivanje lokalnih propisa

5) Pčelarstvo u središtu ruralnog i održivog razvoja.

 

Opis događaja:

a) Prezentacija

b) Izjave nekih sudionika o važnosti prethodnih demo-događaja za njihov početak pčelarenja

c) Rasprava

 

 Prezentacija/izjave i rasprava odvijat će se na engleskom jeziku. Za prijavu na ovaj događaj i više informacija kontaktirajte: Jasminu Vagan (jasmina.vagan@mps.hr) i Zlatka Tomljanovića (zlatko.tomljanovic@mps.hr)

Događaji, Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Cross-visit događaj u Irskoj

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede sudjelovali su na cross-visit događaju, koji je održan od 14. – 16. listopada 2021. godine u Irskoj.

Cross-visit događaj organiziran je u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration) koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe. U Republici Hrvatskoj projekt provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

 

NEFERTITI cross-visit posjeta je događaj koji spaja voditelje demonstracijskih HUB-ova i demo farmere određene mreže iz više država. Sudionici su na događaju razmjenjivali tehnička i demonstracijska saznanja kako bi između sebe naučili nove poljoprivredne prakse iz drugih država. Navedeni cross-visit događaj organiziran je za članove Mreže 10 – Atraktivna poljoprivreda i Mreže 1 – Travnjaci i sekvestracija ugljika.

Glavni cilj događaja bio je predstaviti sudionicima atraktivnost i izazove pašnog govedarstva na poljoprivrednim gospodarstvima u Irskoj.

Prvog dana cross-visit događaja sudionici su posjetili istraživačku farmu Devenish. Farma raspolaže sa 120 hektara te trenutno posjeduje 280 grla mliječnih krava, dok je ukupan potencijalan kapacitet farme 350 grla. Goveda se drže na pašnjacima, gotovo 11 mjeseci godišnje te farma ostvaruje otkupnu cijenu mlijeka od 44 centi za 1 litru mlijeka. Infrastruktura farme je financirana kreditnim zaduženjima, a rad farme nadziru savjetnici Uprave za razvoj poljoprivrede i hrane (Teagasc), nacionalnog tijela koje pruža integrirana istraživanja, savjetodavne usluge i usluge osposobljavanja za poljoprivredu i prehrambenu industriju te ruralne zajednice.

Foto: J. Vagan: Istraživačka farma Devenish

 

Drugi dan cross-visit događaja započeo je posjetom Moorepark Animal & Grassland Centru za istraživanje i inovacije, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju irske mliječne industrije. Od svog osnivanja 1959. godine, Moorepark se razvio u središnju točku istraživanja proizvodnje mlijeka u Irskoj. Tijekom posjete sudionicima je predstavljeno jedno od istraživanja koje se provode u sklopu Programa za istraživanje i inovacije životinja i travnjaka. Ciljevi spomenutog Programa su povećati profitabilnost i konkurentnost irske stočarske proizvodnje, povećati ekološku održivost stočarskih sustava u smislu učinkovitosti korištenja hranjivih tvari i emisija stakleničkih plinova, poboljšati kvalitetu i sigurnost mesa i mliječnih proizvoda, pomoć u isporuci nove tehnologije ključnim dionicima te postati vodeći međunarodni znanstveni autoritet za tehnologije uzgoja životinja na pašnjacima. Istraživanje koje je predstavljeno sudionicima odnosi se na učinke količine i strategije primjene dušika na proizvodnju bilja i mlijeka u travno-djetelinskim travnjacima.

Foto: J. Vagan: Pokusna polja u Moorepark Animal & Grassland Centru za istraživanje i inovacije

 

Nakon posjeta Moorepark Animal & Grassland Centru za istraživanje i inovacije, događaj je nastavljen na farmi Jacka Kearney-a gdje je organizirana tematska šetnja farmom pod nazivom “Poljoprivreda u promjenjivom krajoliku“. Teme prezentirane na stanicama tijekom šetnje farmom odnosile su se na objašnjavanje značenja važnosti ugljičnog otiska, kvalitete vode, biološke raznolikosti te novosti vezane uz performanse trava za ispašu i goveda na farmama.

Foto: J. Vagan: Prezentacija tijekom šetnje farmom Jacka Kearney-a.

 

Treći posjet drugog dana događaja održan je na demonstracijskog farmi Curtin’s, gdje su sudionici imali priliku vidjeti istraživanja koja se odnose na inkorporaciju djeteline u travnjake i raznolike travnjake sa više biljnih vrsta. Cilj istraživanja demonstracijske farme Curtin’s je proučavanje načina za održavanje visoke učinkovitosti životinja na ispaši uz smanjeni unos kemijskog dušika i povećanje profitabilnosti sustava farme, poboljšanje kvalitete proizvoda i raznolikost ekosustava. U tom kontekstu je 2021. godine pokrenuto istraživanje na razini sustava u kojem se uspoređuju tri različite vrste travnjaka koje pasu Holstein-frizijska pasmina goveda i križanci Jersey x Holstein-frizijske pasmine goveda. U istraživanju se ujedno proučava i učinak pasmine goveda, kao i utjecaj na okoliš i gospodarstvo. Stado farme je veličine 150 grla, dok je ukupna površina demonstracijske farme 48 hektara. Goveda se obično vraćaju na ispašu neposredno nakon teljenja i godišnje ostvare 300-dnevnu sezonu ispaše. Istraživanjem je utvrđeno da mješavine trava i mahunarki kao što su ljulj i djetelina smanjuju zahtjeve za kemijskim dušikom, povećavaju kvalitetu krme te unos i učinak životinja. Također je identificiran niz dodatnih dvosupnih biljnih vrsta s visokim potencijalom produktivnosti krme. Među tim raznolikim biljkama su cikorija (Cichorium intybus L.) i trputac (Plantago lanceolate L.), koje su širokolisne trave s dubokim korijenjem te imaju visoku produktivnost i krmnu vrijednost. Povećana raznolikost biljaka također je povezana s povećanom učinkovitošću korištenja dušika, povišenom sekvestracijom ugljika u tlu, poboljšanim karakterom prehrambenih proizvoda, poboljšanom biološkom raznolikošću i povećanom otpornošću na klimatske promjene i invazivne korove.

Foto: J. Vagan: Demonstracijska farma Curtin’s.

 

Posljednjeg dana događaja, u prostoriji za sastanke Moorepark Animal & Grassland Centra za istraživanje i inovacije, diskusijom između svih sudionika izrađena je procjena svih demonstracijskih aktivnosti cross-visit događaja te preporuke za organizaciju budućih sličnih događaja.

Jasmina Vagan, mag. ing. agr., članica HUB-a 10

Juraj Ostoić, dipl. ing. agr., član HUB-a 10

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., voditelj HUB-a 10

 

 

Maslinarstvo, Vijest, Voćarstvo i maslinarstvo

Četvrta preporuka – Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja

STANJE NA TERENU

→ Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

→ Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 20. rujna 2021. i planira se provoditi mjerenja dok maslina ne dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje krajem mjeseca studenog , ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se dva puta tjedno (ponedjeljak i petak) na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

→ Ukupno stanje u maslinarskim regijama Republike Hrvatsko obilježeno je proljetnom hladnoćom i sušom – kroničnim nedostatkom vode koja traje još od mjeseca svibnja, od tada pa do danas vrlo rijetko je padala a ponegdje i nije padala kiša.

Radi takvog razvoja situacije u maslinicima koji nemaju navodnjavanje, maslina je dosta patila i nije se razvijala u normalno očekivanom stanju.

→ Berba u svim Hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima traje. Većina sorata postiže ili je postigla optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje.

→  Masline, koje su do sada prerađene, pokazuju manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više ali prvo i osnovno, što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila i to u prosjeku od 3 – 5 %, kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode. Ti pokazatelji biti će najviše vidljivi na domaćim sortama (OBLICA, LEVANTINKA) koje su sađene u dubljem tlu. Nakon razdoblja suše, nakon obilnih kiša krajem kolovoza i početkom rujna mjeseca, masline zasađene na takvim tlima upijaju prevelike količine vode.

Učinak svega toga naglo je punjenje masline sa dugo iščekivanom vodom. Njeno ponašanje je očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ova pojava osobito je vidljiva na našoj domaćoj sorti OBLICI, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama suše. Na njen izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima u nazad i svi abiotski faktori te je je ona prilagođena okolinskim uvjetima. Dugi period suše uzrokovao je fiziološke promjene koje su išle u smjeru očuvanja vode u biljci, a manje u smjeru stvaranja ulja. Te pojave postale su destabilizirajući faktor konačne kvalitete ulja i otežavajući čimbenik u Hrvatskom maslinarstvu.

Problem suše i njen učinak (deficit vode u tlu) najviše se pokazuje na introduciranim sortama npr. LECCINO. Bez obzira sadio se u dubljoj zemlji ili kršu, bez konstantne dostupne vode od lipnja do rujna – listopada mjeseca, bez obzira što ploda ima (razlog je 90% plodnih cvjetova) ne daje kvalitetan plod tj. razvoj mu je usporen i zaostaje. Ovaj zaključak je donesen prema višegodišnjem promatranju spomenute sorte u Hrvatskim uzgojnim maslinarskim područjima.

→ U priloženoj Tablici  maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, to je znak da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Ponavljanje vrijednosti ulja u suhoj tvari između dva uzastopna mjerenja, znak je završetka stvaranja ulja u maslini i trenutak optimalne berbe.

→  Preporuka maslinarima koji se spremaju u berbu ili su već u berbi.

Kako su dugoročne vremenske prognoza u pogoršanju u narednim danima mjeseca studenog, bilo bi poželjno obrati sorte koje su postigle optimalnu tehnološku zrelost.

A to su do sada postigle: Istarska bjelica, Levantinka, Oblica, Drobnica i Buža muška.

Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom navedene sorte na svim promatranim područjima Istre i Dalmacije spremne se za branje!

Akumulirale su najveću količinu ulja u suhoj tvari za ovu godinu i prema ovogodišnjim uvjetima!

→ Optimalnu tehnološku zrelost očekujemo još za nekoliko promatranih sorti: Mašnjača i Krvavica te Lastovka i introduciranu sortu Leccino.

Navedene sorte su kasne sorte tj. sporo dozrijevajuće i još nisu za berbu.

Četvrta preporuka – rezultati mjerenja.

U tijeku su i analize i usporedbe višegodišnjih mjerenja te dio rezultata usporedbe rezultata iz 2019., 2020. i 2021. godine.

Usporedba mjerenja rezultata 2019., 2020. i 2021. godine.

 

Tomislav Filipović, dipl. ing. – NIR analiza d.o.o.

doc. dr. sc. Silvio Šimon – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede