MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Vijest

Hortikultura, Vijest

22. ZELJARIJADA u Vidovcu

„Zeljarijada“ je glavna kulturna, gospodarska, zabavna i gastronomska manifestacija Općine Vidovec posvećena zelju, autohtonom proizvodu vidovečkog i varaždinskog kraja. Ove godine „Zeljarijada“ slavi 22. godišnjicu postojanja te će se održavati od 20. do 22. rujna 2018. godine u dvorištu zgrade Općine Vidovec.

U sklopu same manifestacije u petak 20. rujna s početkom u 15 sati održat će se Dani polja kupusa na polju PPP Jurica Cafuk, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Udruge proizvođača povrća i voća „Zeljari“, tvrtka Agrobiotest, Bejo Zaden d.o.o. i Bayer. Predavanje će održati Zrinka Večerić djelatnica Ministarstva poljoprivrede, područne jedinice Varaždin na temu „Usporedba pojave bolesti i štetnika u kupusu prema različitim godinama uzgoja“. U subotu 21.rujna održat će se Gospodarski sajam i sajam zaštićenih proizvoda na kojem će udruge i poljoprivredna gospodarstva predstaviti različite poljoprivredne proizvode i specijalitete vlastite proizvodnje. Uz pregršt zabave kroz ″zeljarske igre″, posjetitelji će imati priliku kušati domaće specijalitete „Vidovečki gibanik“ uz već tradicionalnu mega sarmu.

Program 22. Zeljarijade

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@mps.hr

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održan Zagorski Gospodarski zbor, Krapina

U sklopu održanog Zagorskog Gospodarskog zbora Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (Ministarstvo poljoprivrede) u četvrtak 12.09.2019. godine održala je radionicu pod nazivom „Autohtone sorte regije Središnja bregovita Hrvatska“. Predstavljena je regionalizacija vinogradarsko – vinarske proizvodnje prema novom Zakonu o vinu i projekt VINA od DAVNINA kroz priču o autohtonim sortama i vođeno kušanje vina.

Uprava je na svojim izložbenim prostorima predstavila vinsku manifestaciju „VINA od DAVNINA“ – reviju vina hrvatskih autohtonih sorti vinove loze koja će se održati po treći put 17.04. i 18.04.2020. godine u prostorima Art galerije LAUBA u Zagrebu. Posjetiteljima je predstavljen i rad Uprave s posebnim osvrtom na savjetovanje poljoprivrednika kroz edukacije (tečajeve) i individualno savjetovanje (savjetnički paketi) iz Programa ruralnog razvoja.

Subota (14.09.) je bila rezervirana za radionicu Sljubljivanje sira i „VINA od DAVNINA“. Već drugu godinu za redom u sklopu Zagorskog Gospodarskog zbora i Tjedna kajkavske kulture sirarski i vinarski tim Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva održao je radionicu za koju se tražilo mjesto više.  To samo potvrđuje kako se među ljudima javlja sve veća svijest o konzumaciji domaćih autohtonih proizvoda naših OPG-a ali i širi kultura stola i pijenja vina.

Sa pozitivnim dojmovima ostavljamo 54. Festival kajkavske popevke iza sebe i radujemo se sljedećima.

 

 

 

Radionica Sljubljivanje sira i „VINA od DAVNINA“

Silvija Špiljak, mag. ing. agr.

Hortikultura, Potpore i poticaji, Vijest, Voćarstvo

Obavijest voćarima

Obavještavamo sve voćare proizvođače jabuka da je objavljen Pravilnik o provedbi Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu (Narodne novine br. 80/2019.), prema kojem mogu podnijeti zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mreže aplikacije Agencije za plaćanja.

Rok za podnošenje zahtjeva je do 30. rujna 2019. godine. Za potporu mogu aplicirati svi proizvođači jabuka upisani u Upisnik poljoprivrednika, i to za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvode jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno tim površinama.

Za pomoć oko podnošenja zahtjeva za tu potporu proizvođači jabuka mogu se obratiti službenicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (bivša HPŠSS), odnosno službenicima područnih jedinica Službe za stručnu podršku (podružnice) u svojoj županiji.

Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Poziv na predavanje za proizvođače mlijeka

Tema: Rentabilna proizvodnja mlijeka – ključni indikatori

Predavač:  Peter Ruckli, mliječna farma St. Josefsheim, Susten,  Švicarska,

 

Mjesto: Ministarstvo poljoprivrede, Bani 110, Buzin, Zagreb

Datum: 04. 09. 2019., (srijeda)

Vrijeme: 11:00 – 13.00 sati

Moderator i prijevod: Milan Husnjak

Cilj

Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj i Švicarskoj kompariraju ključne indikatore za rentabilnu proizvodnju mlijeka.

Uvod u razgovor poljoprivrednika je portret uspješne mliječne farme St. Josefsheim, Susten, Švicarska, voditelj farme Peter Ruckli.

 

Okvirni program/dnevni red

11:00 – 11:10 Pozdrav i kratko samopredstavljanje sudionika

11:10 – 12:00 Portret mliječne farme St. Josefseim, Peter Ruckli, poljoprivrednik

Podteme:

  • Držanje i higijena
  • Zdravlje stada i dobrobit životinja
  • Upravljanje farmom/organizacija poslova
  • Upravljanje rentabilnošću-praćenje ključnih indikatora
  • Podrška savjetodavne službe i drugih stručnih službi

12:00 –13:00 Moderirani razgovor razmjena iskustava poljoprivrednika

Mliječna farma St. Josefsheim, Susten, Švicarska,  voditelj farme Peter Ruckli
Stara štala koja sada služi za uzgoj

Ekološka poljoprivreda, Osvrt, Vijest

Nova Uredba o ekološkoj proizvodnji

Što donosi zakonska regulativa ekološke proizvodnje u novom programskom razdoblju?

Ekološka proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane u kojem su ujedinjeni najbolja praksa u pogledu okoliša i klime, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjena visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda koji su u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenima uz primjenu prirodnih tvari i procesa.

Ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu: s jedne strane opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane osigurava javno dostupna dobra kojima se doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.

Ekološka poljoprivreda doprinosi ostvarivanju ciljeva Europske unije u području okoliša, osobito ciljeva navedenih u komunikacijama Komisije pod nazivom „Tematska strategija za zaštitu tla“. Prioritet politike u okviru strategije Europa 2020. je strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

(iz Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća).

Dobrobiti ekološke proizvodnje; usporedba konvencionalne i ekološke poljoprivrede

Statistika ekološke poljoprivrede Republike Hrvatske

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište za 2017.godinu je 1 496 663 ha, a udio ekološke proizvodnje je na 96.618 ha tj. na 6,46 %.

Prema podacima za  2017. godinu oranična proizvodnja (uključuje i površine pod ugarom, ljekovitim biljem i povrćem) odvija se na 44.083 ha, proizvodnja voća na 8.962 ha, proizvodnja vinove loze 1.010 ha, proizvodnja maslina 1.750 ha, ljekovitog bilja na 5.100 ha, livada i pašnjaka ima 40.745 ha, a proizvodnja povrća je na 359 ha te rasadničarstvo  na ha.

(Izvor: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, kolovoz 2019.)

EU je tijekom proteklog razdoblja preispitivala pravila u ekološkoj poljoprivredi i zaključila da treba poboljšati pravni okvir, postaviti jasnija pravila za proizvođača, više zaštiti potrošača (visoka očekivanja) te novim zakonodavnim okvirom obuhvatiti proizvode iz trećih zemalja.

Naime, proizvodnja ekološke hrane na području Europske unije ne zadovoljava potrebe za količinama pa se dosta velika količina ekološke hrane uvozi iz trećih zemalja. Uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja u RH u 2017 godini iznosio je 1.016.269,07 Eura.

Gore navedeni razlozi dovode do usvajanja nove Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30.05.2018. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Uredba je podijeljena na Opća i Detaljna pravila proizvodnje.

Opća pravila proizvodnje su da se cijelim gospodarstvom upravlja se sukladno zahtjevima Uredbe, ali se pod određenim okolnostima dozvoljava odvajanje gospodarstva na ekološke i neekološke jedinice i u tom slučaju su stroga pravila oko  skladištenja, berbe ili žetve (količina), skladištenja, komunikacije s kontrolnim tijelom o svim postupcima te strogo odvojeno vođenje evidencija.

Detaljna pravila proizvodnje podijeljena su na:

Pravila za biljnu proizvodnju

Pravila za stočarsku proizvodnju

Pravila za prerađenu hranu

Pravila proizvodnje za vino

Pravila za uzgoj algi i životinja akvakulture

Pravila za prerađenu hranu za životinje

Pravila proizvodnje za kvasac

Prijelazno razdoblje za gospodarstvo počinje danom prijave nadležnim tijelima (Kontrolno tijelo, APPRRR, MPRRR). Ono traje dvije godine za područje kultura koje se siju i tri godine prije prve berbe kod višegodišnjih nasada.

Ekološka proizvodnja treba se odvijati u tlu, osim kod uzgoja klica, ukrasnog, začinskog bilja, sadnica i presadnica.

Podrijetlo bilja za proizvodnju treba biti ekološki reprodukcijski materijal.  U slučaju nedostatka istog traži se odobrenje kontrolnog tijela, a prije sjetve (sadnje), da se koristi repromaterijal iz prijelaznog razdoblja ili iz konvencionalnog uzgoja (Potvrda da li je materijal tretiran pesticidima ili ne, te potvrda da nije GMO porijekla).

Države članice, kao i do sada, vode baze podataka o raspoloživom ekološkom biljnom reprodukcijskom materijalu.

U proizvodnji će se u narednom razdoblju moći koristiti biljni heterogeni reprodukcijski materijal pri čemu će biti obveza za razdoblje od 7 godina  predočiti opis značajki biljnog heterogenog materijala, pravila proizvodnje i stavljanje na tržište. Takav reprodukcijski materijal neće trebati ispunjavati zahtjev za pred osnovno ili osnovno sjeme, ili certificirani sadni materijal.

Naročita briga u ekološkoj proizvodnji treba se posvetiti održavanju plodnosti tla višegodišnjim plodoredom, obvezom sjetve mahunarki i kultura za  zelenu gnojidbu, uporabom komposta, biodinamičkih pripravaka i mikroorganizama.

Sredstva za zaštitu bilja primjenjuju se samo kad ne postoje zamjenska biološka, fizikalna, mehanička i uzgojna rješenja, te se potiče se otpornost kroz značajke uzgajanog bilja. U slučaju potrebe za primjenom sredstava za zaštitu bilja uporabu ograničiti na najmanju mjeru pri čemu će se utvrditi dodatni kriterije za primjenu.

Zbog potrebe da se smanji administracija bit će omogućeno skupno certificiranje subjekata, te će male trgovine koje prodaju pretpakirane i nepakirane proizvode biti izuzete od certificiranja.

Uredba kao takva stupa u cijelosti na snagu 1. siječnja 2021. godine, međutim pojedini članci bi trebali biti stavljeni na snagu i prije tog roka. Kako bi se cijela reforma uspješno implementirala do 2021. putem delegiranih i implementiranih akata pojedine cjeline uredbe će utvrđenim redoslijedom biti stavljane na snagu.

Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr.

      Viša stručna savjetnica

Vijest, Zaštita bilja

Sudjelovanje na 4. sastanku projekta ECO-FRIENDLY FARMING FOR FUTURE

U sklopu projekta Eco friendly farming for future (E-COFARM) održan je četvrti sastanak u Mariboru, Sloveniji od 17. do 18. srpnja 2019.

Projekt se provodi u okviru strateškog partnerstva Erasmus uz podršku Turske nacionalne agencije i EU. Nositelj projekta je Bilecik Directorate of Provincial Food Agriculture and Livestock | Turkey, a ostali partneri projekta su:

Bilecik Governorship | Turska
Atatürk Horticultural Central Research Institute (Yalova) – Turska,
Bilecik Seyh Edebali University | Turska
Agrarian Association of Young Farmers of Granada (Granada) – Španjolska,
The Centro Operativo e de Tecnologia de Regadio – COTR (Beja) – Portugal,
Slovene Chamber of Agriculture and Forestry – Institute of Agriculture and Forestry Maribor – Slovenija,

 

 

Ministarstvo poljoprivrede– Hrvatska

Tijekom trajanja projekta izradit će se tematski moduli za edukaciju poljoprivrednika na svim jezicima država partnera projekta, nakon čega će se navedeni moduli objediniti i urediti te kao takvi uključiti u izradu knjige – priručnika za poljoprivrednike. Obrazovnim modulima obuhvaćena će biti područja vezana za navodnjavanje, uporabu gnojiva, uporabu sredstava za zaštitu bilja, te će se dati cjelokupan prikaz zakonske legislative EU u području poljoprivrede. U sklopu priručnika dati će se tehnološke upute za proizvodnju jabuke, vinove loze i rajčice.

Na sastanku u Mariboru održana je prezentacija o evaluaciji projektnih aktivnosti i rezultata samog projekta. Definirani su konačni rokovi i obaveze svih partnera.

Tijekom drugog dana boravka u Mariboru posjetili smo voćarski istraživački centar u Mariboru gdje je predstavljen odjel za zaštitu bilja.

 

 

Petra Pozder, mag. ing. agr

Aleksandra Radić, dipl. ing.

Dopunske djelatnosti, Prerada, Sirarstvo, Vijest

Regionalna ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda 2019.

Nakon prošlogodišnjih, vrlo uspješnih, regionalnih ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda malih proizvođača, a koja su bila uvod za nacionalno ocjenjivanje, evo drugu godinu za redom u pripremi smo za nova regionalna ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda malih proizvođača. Na ovaj način obuhvaćamo područje cijele Hrvatske te na kraju dobijemo i presjek kvalitete proizvoda koji potječu iz malih siraskih pogona naših proizvođača.

Prva ocjenjivanja mliječnih proizvoda malih proizvođača krenula su davne 2003. godine kada nije postojala ni jedna sirana. I tada u općini Rakovici, koja je bila poznata još u prijeratno vrijeme po svojoj cesti sira (Käse straβe) na ocjenjivanju je bilo 27 proizvoda iz Karlovačke županije. Tadašnji rezultati oduševili su kako organizatore tako i ocjenjivače (stručno Povjerenstvo za ocjenjivanje sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a prije svega proizvođače, jer preko 70% ocjenjenih sireva dobilo je medalje.

I tada je zapravo i krenula sirarska priča u Hrvatskoj. U to vrijeme postojala je legalna proizvodnja sira samo industrijskog tipa, a objekti za proizvodnju sira bili su nedostižni malim proizvođačima.

Danas, naši mali proizvođači proizvode svoje mliječne proizvode u 110 mini sirana (objektima odobrenih pod posebnim uvjetima), u preko 1100 registriranih objekata (svježi sir i vrhnje) te u malom broju odobrenih objekata.

Danas je prerada vlastitog mlijeka na OPG-ima u trendu te se javlja sve veći interes za otvaranjem malih objekata. U konačnici oni su predvodnici ruralnog razvoja u svojim lokalnim sredinama, a sa nastavkom održavanja ovakvih i sličnih događanja potičemo i podržavamo razvoj ruralnih krajeva Hrvatske.

Tijekom mjeseca rujna i listopada u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Saveza malih sirara RH „SirCro“, Gospodarskog lista te lokalnih dionika po regijama održati će se 6 regionalnih ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda, a prema sljedećem rasporedu:

Ocjenjivanje sireva Istarske županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 5. rujna 2019., rezultati i plakete s ocjenjivanja dodijeliti će se na 8. Festivalu sira, 20. Naj koze i 3. smotre Istarske ovce, dana 21. rujna 2019. u Svetvinčenatu. U sklopu festivala, djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održati će radionicu „Sljubljivanja istarskog sira i vina od Davnina“

  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Ličko-senjske, Karlovačke i Primorsko-goranske županije u Ogulinu, dana 13. rujna 2019. Regionalno ocjenjivanje održati će se u sklopu Festivala ogulinskog zelja te će nakon ocjenjivana za posjetitelje djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održati radionicu „Sljubljivanja sira i vina od Davnina“
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije u Sinju, dana 20. rujna 2019.
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije u Tenji, dana 26. rujna 2019.
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Varaždinske i Virovitičko-podravske županije u Križevcima, dana 9. listopada 2019.
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije u Buzinu, dana 14. listopada 2019.

Svi sirevi i drugi mliječni proizvodi, ocjenjeni na regionalnim ocjenjivanjima u kategoriji zlata, sudjeluju direktno na Nacionalnom ocjenjivanju koje će se održati početkom mjeseca studenog u Zagrebu u prostorijama Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dodjela priznanja za sireve i druge mliječne proizvode sa regionalnih i sa nacionalnog ocjenjivanja biti će u sklopu manifestacije Cro Agro na Zagrebačkom Velesajmu.  Dana 5. prosinca 2019., u sklopu Cro Agra, održati će se i 5. hrvatski festival tradicijskih sireva – SirCrofest, a gdje će posjetitelji pored kušanja najboljih hrvatskih sireve imati prilike sudjelovati i na specijalnim radionicama koje pripremamo za njih.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo, Vijest

MLIJEČNOST KRAVA PUNO OVISI O IDUĆIH 40-AK DANA

Pola hektara kvalitetne krme i 0,3 ha kukuruzne silaže po kravi neophodno je osigurati godišnje kao temelj održive proizvodnje mlijeka. Uz kvalitetu uzgoja krava i solidne, funkcionalne stajske objekte, dostatna količina i visoka kvaliteta krme preduvjet su isplative govedarske proizvodnje. Kontinuirani stručni rad u suradnji s terenskim inženjerima, savjetnicima za proizvodnju krme i hranidbu osigurao je brojnim našim uspješnim govedarima stabilnost i dugoročnu održivost proizvodnje. No, ima i onih drugih, koji nikako ne uspijevaju poštivati temeljni standard hranidbe krava, a to je voluminozna krma po volji. Iskustvo pokazuje da iskorak gospodarstva u tom smjeru znači u pravilu prekretnicu prema bržem razvoju i mogućnostima za ulaganja u modernije tehnologije koje su neophodne.

 

 

Dostatna količina kvalitetne voluminozne krme preduvjet je održivosti govedarske proizvodnje

 

Za uzgajatelje goveda, proizvođače mlijeka, mesa i rasplodne stoke u idućih 40-ak dana preklapaju se dva izrazito važna posla, a to su spremanje kukuruzne silaže te sjetva trava i djetelina. O tome koliko budu uspješni u tim poslovima ovisit će iduća godina proizvodnje. Tu je izuzetno bitna dobra organiziranost, pravovremenost, računanje i naravno prikladna, učinkovita mehanizacija – kronično nam nedostaje sustav efikasnijeg korištenja strojeva (strojni prsteni te ugovorni pružatelji usluga mehanizacijom – tzv. kontraktori).

 

Stajski gnoj ključna je poveznica održive biljne i stočarske proizvodnje: prije sjetve krmnih kultura stočari mogu i trebaju zaorati najmanje 40 tona zrelog stajnjaka ili gnojovke po hektaru

 

Djeteline dolaze prve – njih treba sijati čim to uvjeti vlažnosti tla dozvole, ali svakako prije kraja prve dekade rujna. Pod djetelinama u širem smislu podrazumijevamo naravno i kraljicu krmnih kultura lucernu, koja je u povoljnim uvjetima u mnogim dijelovima Lijepe naše svakako prvi izbor za glavnu krmnu kulturu. Što točno sijati na kojoj parceli, koje sorte i mješavine izabrati i na što sve treba obratiti pažnju, razboriti stočari uvijek će se konzultirati sa svojim specijaliziranim stručnim savjetnicima – lokalno na svom području.

Stajski gnoj ima u proizvodnji krme presudnu važnost. Djeteline, trave i djetelinsko travne smjese uglavnom se siju po strništu nakon ljetne i rano-jesenske temeljite pripreme tla, koja podrazumijeva i kemijsku analizu, eventualno podrivanje, kalcizaciju i svakako zaoravanje što veće količine stajskog gnoja (u različitim oblicima, ovisno o tipu izgnojavanja iz staje). Tu je izrazito važan optimalni omjer broja stoke i površine zemljišta koje se obrađuje. U govedarstvu je optimalni odnos stoke i zemljišta 2-2,5 uvjetna grla po hektaru (1-1,5 krava/ha + podmladak). Ako je to tako, onda je govedarskom gospodarstvu na raspolaganju svake godine, po svakom hektaru 40-50 tona visokovrijednog organskog gnoja ! To je pravo bogatstvo ! Gledajući samo na 3 glavna makro hranjiva, za većinu glavnih kultura koje stočari siju, stajskim se gnojem namiruje više od 70% potreba na N:P:K hranjivima. O organskoj tvari i svim drugim vrijednostima stajnjaka te koliku dugoročnu dobrobit gospodarstvu znači raspravite svakako sa svojim terenskim savjetnikom.

 

Nikada „sva jaja u jednu košaru“ – treba smanjiti rizik sjetvom više tipova krme:

brzorastući talijanski ili engleski ljulj, čista djetelina/lucerna, djetelinsko-travne smjese,…

 

Pravilan, široki plodored stočarskim gospodarstvima ne bi trebao biti problem, no, na nekim je područjima, u težim uvjetima gospodarenja, neophodno pomno planirati i uložiti dodatni napor i sredstva da bi se barem dio parcela „osposobio“ za sjetvu zahtjevnijih kultura, a to su djeteline, lucerna, soja, ječam,… Vrlo često tek nakon dosta vremena uzgajatelji sagledaju dobrobit koju im je donijelo ulaganje u poboljšanje parcela na kojima kontinuirano mogu sijati te kulture, osobito leguminoze, koje višestruko vraćaju uloženo.

Dakle, neovisno o kojim se krmnim kulturama radi, nepisano je pravilo za orijentaciju da treba imati na proljeće za košnju 0,5 ha dobre krme po kravi. Ako ne posijete, nećete ni kositi !

 

Nije lako uspostaviti optimalni omjer djeteline u odnosu na trave,

no, trud se uvijek isplati jer djeteline donose puno dobroga i tlu i krmi i kravama

 

Silaža cijele biljke kukuruza u našim je kontinentalnim, nizinskim područjima nezamjenjivo, super isplativo energetsko voluminozno krmivo u govedarskoj proizvodnji. Stvarno je neshvatljivo da još uvijek dobar dio proizvođača mlijeka ostaje bez silaže u obroku krava već početkom proljeća !? Pa „kukuruzna smo zemlja“, silaže mora biti u obroku muznih krava 366 dana u godini !

Najjeftinija energija iz kukuruzne silaže mora biti temelj obroka muznih krava 366 dana u godini

 

Kukuruzna silaža koja se počinje spremati ovih dana mora „dočekati Božić 2020.“ Klimatske promjene su sve izraženije i nikada ne znamo što nas čeka iduće vegetacijske sezone. Krmu treba u povoljnim sezonama proizvoditi i za zalihe, a to je upravo slučaj i sa kukuruznom silažom. Ako ostvarujete solidne prinose kukuruzne silaže od 40-50 tona po hektaru (14-18 tona suhe tvari po hektaru), za cjelogodišnju hranidbu bit će vam dovoljno 0,25-0,30 ha po kravi kukuruza za silažu. Naravno, neophodni su dobri skladišni kapaciteti, pravilno spremanje, konzerviranje i čuvanje (sigurno pokrivanje s opterećenjem).

 

Dimenzije silosa moraju se prilagoditi broju stoke i to tako da

potrošnja u dubinu silosa bude najmanje 30 cm dnevno (2 m tjedno)

 

Često se najvažniji parametar u planiranju spremanja i korištenja kukuruzne silaže smetne s uma – to je brzina izuzimanja iz silosa, koja je presudna za stabilnost silaže, sprječavanje kvarenja i gubitaka. Ukupna dužina silosnih prostora za cjelogodišnju hranidbu silažom mora biti najmanje 100 metara ?! Jer izuzimati se mora najmanje 30 cm dnevno ili 2 m tjedno, inače bi zrak brže prodirao u dubinu silosa, što ne smijemo dozvoliti. Dakle, tom se najvažnijem parametru moraju prilagoditi dimenzije silosa s obzirom na broj stoke i količinu silaže koju treba spremiti. I tu je važno računanje u kojemu svakako potražite pomoć svojega savjetnika !

 

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest

Održano 16. Natjecanje orača Brodsko-posavske županije

U petak 2. kolovoza 2019. godine održano je šesnaesto županijsko natjecanje orača. Znanje i vještinu oranja odmjerili su; 7 natjecatelja u kategoriji plugova ravnjaka i 5 natjecatelja u kategoriji plugova premetnjaka.

Andrijevčani se mogu pohvaliti da su dva puta ugostili najbolje orače Brodsko-posavske županije i jednom najbolje orače Republike Hrvatske. Naime, 2013. godine u mjestu Sredanci u Općini Donji Andrijevci, održano je 11. državno natjecanje orača gdje je Brodsko-posavska županija po prvi puta bila domaćin takve manifestacije. Isto tako, 2005 godine u Donjim Andrijevcima održano je i prvo natjecanje orača Brodsko-posavske županije od samostalnosti Republike Hrvatske. Ovo je bilo kratko prisjećanje za sve orače i ljubitelje natjecateljskog oranja.

Okupljenima su se obratili Đuro Cerovčec član izvršnog odbora HUONO-a, načelnik općine Donji Andrijevci Tomislav Marijanović i načelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željko Burazović koji je ujedno otvorio 16. natjecanje orača.

Uvjeti za oranje bili su povoljni, probleme su jedino imali natjecatelji koji nisu imali pretplužnjake što im je stvaralo poteškoće kod zaoravanja žetvenih ostataka.

Nakon unosa ocjena i obrade podataka suci, Branko Pilaš, Ivica Prpić i Đuro Cerovčec kreirali su sljedeći poredak:

U kategoriji plugova ravnjaka:

  1. Ivan Petričević (Bodovaljci)
  2. Matej Dorić (Svilaj)
  3. Antun Jovičić (Svilaj)
  4. Krunoslav Zmaić (Stari Perkovci)
  5. Marijan Petričević (Bodovaljci)
  6. Antun Osojčić (Prnjavor)
  7. Valentin Lekić (Vrbje)

U kategoriji plugova premetnjaka:

  1. Šimo Karavidović (Gundinci)
  2. Mato Karavidović (Gundinci)
  3. Ivan Karavidović (Gundinci)
  4. Darko Vukovac (Velika Kopanica)
  5. Damir Mikleušević (Mala Kopanica)

Jedna zanimljivost se dogodila u kategoriji plugova premetnjaka gdje su prva tri mjesta osvojili braća Šimo, Mato i Ivan Karavidović iz Gundinaca, što je na ponos i obitelji Karavidović i općine Gundinci.

Najmlađi natjecatelj je šesnaestogodišnji Antun Ostojčić iz Prnjavora koji se prvi puta natječe.

Pobjednik u kategoriji plugova ravnjaka Ivan Petričević iz Bodovaljaca te pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka Šimo Karavidović iz Gundinaca predstavljat će Brodsko-posavsku županiju na 17. Natjecanju orača Republike Hrvatske koje će se održati 21. rujna 2019.godine u Sunji, Sisačko-moslavačka županija.

Nakon dodjela nagrada i priznanja upriličen je svečani ručak za natjecatelje, sponzore, organizatore i sve posjetitelje. Dobro raspoloženje uz pjesmu i zvuk slavonske tamburice nastavljeno je do kasnih popodnevnih sati.

Organizatori natjecanja, Udruga natjecatelja u oranju Brodsko-posavske županije, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede i Upravni odjel za poljoprivredu Brodsko-posavske županije zahvaljuju se općini Donji Andrijevci kao domaćinu natjecanja, Lovačkom društvu koje nas je ugostilo u svome objektu, te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šime Marijanovića iz Donjih Andrijevaca koji je ustupio svoju poljoprivrednu parcelu najboljim oračima županije. Zahvaljujemo se i svim sponzorima koji su na svoj način pripomogli da svi natjecatelji odu zadovoljni s ovog natjecanja.

Ivanu i Šimi želimo dobro oranje i ravnu brazdu na predstojećem državnom natjecanju.

Dario Đurđević, dipl. ing. agr.

Savjet, Stočarstvo, Vijest

Kako početi s uzgojem svinja

Uvijek treba početi s najjednostavnijim i najmanje rizičnim rješenjem.
To znači, ako smo početnici u bavljenju svinjogojstvom, a imamo želju, mogućnosti i uvjete za držanje svinja, počnimo s tovom.
Mnogi uzgajivači i dalje ostanu samo „ tovljači“. Specijaliziraju se, skupljaju i razmjenjuju iskustva i tako postaju sve sigurniji.
Kad je riječ o držanju rasplodnih grla, krmača, nerastova i nazimica, to je nešto što traži iskustvo, znanje, ljubav, naklonost i jasnu opredjeljenost.

I u malim stadima može se postići vrhunska plodnost (leglo od 18 prasadi)

Za bavljenje svinjogojstvom potrebni su adekvatni uvjeti:
– Prvo je bitna odluka, a bez uloženog truda i vremena ništa se ne može isplatiti
– Drugi uvjet je odabrati tip proizvodnje u skladu sa svojim mogućnostima
Odabiremo proizvodnju prasadi za rasplod ili tov, tov svinja, kombinirana proizvodnja, zatvoreni ciklus koji završava tovom.

Križanjem željenih pasmina određujemo smjer proizvodnje

Specijalizacija u uzgoju znači bolje rezultate i pravu posvećenost uzgoju svinja.
Kod zatvorenih farmi tov je tehnološki najmanje složen, ali i osjetljiv na trenutna stanja ponude i potražnje.
Prema svojim mogućnostima pravo je zadovoljstvo za sebe i svoje potrebe proizvesti kvalitetno svinjsko meso za konzumaciju i preradu u suhomesnate proizvode.


Produženim tovom možemo postići veliku količinu vrhunskoga mesa za preradu

 


Najkvalitetnije dijelove mesa pretvaramo u prave delicije

 


Tradicijski suhomesnati proizvodi imaju „šmek“ koji se ne može naći kod industrijskih proizvoda

 


Domaća svinjska mast i švargl

Za kvalitetnu domaću šunku, kulen, slaninu, kobasice, čvarke i svinjsku mast važno je odabrati određene pasmine ili križance, imati kvalitetnu hranidbu i što prirodnije uvjete držanja.
Produženim tovom križanih svinja (kod nas tri ili četiri pasmine) dobivamo kvalitetne svinje
s velikom količinom i odličnom kvalitetom mesa za daljnju upotrebu.

 


Domaće je domaće …

U proizvodnji svinjskog mesa i masti na manjim obiteljskim gospodarstvima ključni je odabir dobre genetike koja ima potencijal da se može postići ono što se želi. Na tome treba posebno raditi jer uzgoj i genetsko unaprjeđenje je malo dugotrajniji proces, gdje struka i znanost moraju dati prava rješenja.

Dalibor Zima, dipl.ing.agr.
dalibor.zima@mps.hr