MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Vijest

Stočarstvo, Vijest

Kontakti za poljoprivrednike u potrebi s potresom pogođenih područja

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Petrinji zadužen je djelatnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 099/5028774

Adrese privremenih skladišta hrane za životinje 
Petrinja, Sisačka 116, DIP Žužić, bivša ciglana Petrinja: za koncentriranu hranu (žitarice)
Petrinja, Ulica Milana Nemčića, desni II. odvojak za voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

 

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Glini na raspolaganju su savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Siniša Hrgović sinisa.hrgovic@mps.hr 091/4882805
2. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 091/4882756
3. Ivan Ključec ivan.kljucec@mps.hr 091/4882802
4. Željko Ferenc zeljko.ferenc@mps.hr 091/4882977
5. Josipa Miličić josipa.milicic@mps.hr 099/4903857
6. Tomislav Kovačić tomislav.kovacic@mps.hr 091/4882807

Adresa privremenog skladišta hrane za životinje
Glina, Dvorska 96, za koncentriranu (žitarice) i voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

 

Izdavanje hrane obavlja se svakog dana u razdoblju od 9:00 do 15:30 sati.

Iskazane su potrebe za koncentriranom hranom (kukuruz, šrot, ostale žitarice), a posebno za koncentratima za različite kategorije svinja (starter, grover i finišer).

 

Za potrebe premještanja u svrhu pronalaska i osiguranja odgovarajućeg smještaja životno ugroženih domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Mladen Molnar mladen.molnar@hapih.hr 0998153869
2. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 0995028774
3. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 0914882756

 

Za potrebe intervencije zbog bolesti ili ozljede domaćih životinja i kućnih ljubimaca i za ispisivanje prateće dokumentacije prilikom premještaja domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju veterinarske organizacije:

Veterinarska organizacija Adresa Poštanski broj Telefon
ANIMA-VET d.o.o. Sela 198 44273, Sela 044/713 107
VETERINARSKA AMBULANTA GLINA d.o.o. Franje Žužeka 23 44400, Glina 044/882 060
VETERINARSKA AMBULANTA TIN d.o.o. Donji Kukuruzari 34 44431, Donji Kukuruzari 044/857 036
VETERINARSKA STANICA GVOZD d.o.o. Karlovačka 55 44410, Gvozd 044/881 009
VETERINARSKA STANICA KUTINA d.o.o. Vladimira Nazora 61 44320, Kutina 044/680 421
VETERINARSKA STANICA NOVSKA d.o.o. Kralja Zvonimira 9 44330, Novska 044/600 130, 044/608 737
VETERINARSKA STANICA PETRINJA d.o.o. Gajeva 40a 44250, Petrinja 044/527 767, 044/815 252
VETERINARSKA STANICA SISAK d.o.o. Zagrebačka 45 44000, Sisak 044/527 710
VETMED d.o.o. Gornje selo 59 44317, Popovača 044/643 700
VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA d.o.o. Sisačka 39 10410, Velika Gorica 01/6221 263

 

Informaciju o pronađenom kućnom ljubimcu, odnosno kućnom ljubimcu kojem vlasnik ne može osigurati potreban smještaj i skrb, potrebno je dojaviti skloništima za životinje ili veterinaru koji će dati daljnje upute.

Zbrinjavanje kućnih ljubimaca s navedenih područja moguće je organizirati na području cijele zemlje, a popis skloništa za životinje dostupan je na web stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60.

Građani koji žele udomiti ili privremeno udomiti kućne ljubimce s potresom stradalih područja u Sisačko-moslavačkoj županiji mogu se za sve potrebne informacije obratiti skloništima za životinje.

Podaci o smještenim životinjama u skloništima, kao i kod privremenih udomitelja bit će od strane skloništa za životinje upisane u Jedinstveni informacijski centar kako bi ih vlasnici lakše pronašli ili kako bi brže bile udomljene.

Ribarstvo, Vijest

ISKAZ INTERESA ZA OBAVLJANJE RIBOLOVA OKRUŽUJUĆOM MREŽOM PLIVARICOM – SRDELAROM U KANALSKIM PODRUČJIMA

ROK ZA POSNOŠENJE ISKAZA INTERESA 10. OŽUJKA 2021.

Prema Pravilniku o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom( NN 18/2019, 101/2019, 115/19, 16/2020; 28/2020; 84/2020141/2020 )  plovila duljine od 12 do 18 metara  mogu obavljati ribolov u kanalskim područjima označenim na kartama prikazanim u prilozima od 1. do 9. ovog pravilnika. Ovlaštenici povlastice koji su zainteresirani za ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom u tim područjima obvezni su, uz suglasnost vlasnika plovila, ministarstvu podnijeti Iskaz interesa za obavljanjem ribolova u navedenim područjima.

Rok za podnošenje Iskaza interesa je 10. ožujka 2021.

Plovila koja podnesu Iskaz interesa obvezuju se da njihov godišnji ulov po plovilu neće premašiti 280 tona.

Iskaz interesa moguće je dostaviti elektronskim putem na adresu rmc@mps.hr ili u područni ured Uprave ribarstva, a obrazac se nalazi ovdje.

Dopunske djelatnosti, Ribarstvo, Vijest, Zakonski okvir

Dopuna Pravilnika o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju hranom

Registracija objekata

 

U Narodnim novinama br. 3/2021, od 13. siječnja 2021. objavljen je:

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom

 

Više o registraciji objekata možete pročitati na stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane:

Odobravanje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

Registracija objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

Registracija farmi riba i školjkaša

Izmjenom pravilnika farme riba i školjkaša smatraju se registriranima ako imaju važeću dozvolu za akvakullturu:

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Uzgajališta riba, školjkaša i ostali objekti akvakulture smatraju se registriranim ukoliko imaju važeću dozvolu upisanu u Registar dozvola u akvakulturi koji vodi Uprava nadležna za poslove ribarstva i akvakulture.«

Izmjenom Pravilnika farme riba i školjkaša brišu se iz registra:

»(7) Rješenja o registraciji objekata iz članka 16. ovoga Pravilnika koji su bili registrirani sukladno Pravilniku o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (»Narodne novine«, broj 125/08) i Pravilniku o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom (»Narodne novine«, broj 84/15), stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti te se objekti brišu iz Upisnika registriranih objekta u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla – farme riba i živih školjkaša.«

Registar dozvola u akvakulturi možete pogledati na poveznici:

REgistar dozvola

Ribarstvo, Vijest

Objavljena Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu

U Narodnim novinama 3/21, od 13. siječnja 2021. objavljena je Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu. U prilogu odluke se nalaze:

  • Ažurirana lista sudionika u malom obalnom ribolovu utvrđena sustavom bodovanja
  • Ažurirana lista podnositelja zahtjeva koji su udovoljili kriterijima za ostvarivanje prava na mali obalni ribolov ali primjenom sustava bodovanja ni nakon ažuriranja rang liste ne prelaze prag za ulazak u mali obalni ribolov
  • Ažurirana lista sudionika u malom obalnom ribolovu kojima je izdana povlastica ili su podnijeli zahtjev za izdavanje povlastice na temelju Pravilnika o malom obalnom ribolovu („Narodne novine“, broj 29/14).

Odluku možete pogledati putem poveznice NN 3/21 Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu ili putem poveznice Ažurirane rang liste za 2020. godinu

Stočarstvo, Vijest

Pomoć poljoprivrednom stanovništvu nakon potresa pružaju službenici Ministarstva poljoprivrede i djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Razoran potres pogodio je Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. Nakon toga se svakodnevno nastavlja podrhtavanje tla. Saniranje šteta i obnova trajat će dugo. Službenici Ministarstva poljoprivrede uključili su se u pružanje pomoći od prvog dana.

 

Prijava šteta od potresa

Stanovnici s područja Sisačko-moslavačke županije nastalu štetu na stambenim objektima nastalu uslijed potresa mogu prijaviti popunjavanjem upitnika na sljedećoj poveznici: https://arcg.is/Se0v90. Na taj se način podaci unose u središnju bazu podataka za područje Sisačko-moslavačke županije. Osobe koje nemaju pristup internetu (ili se njime ne služe) štete mogu za prijaviti na sljedeće brojeve telefona:

za područje grada Siska  044/510-164, 044/510-834, 044/510-139;

za područje grada Petrinje  044/515-250, 044/515-234;

za područje grada Gline  044/551-600.

Formirani su lokalni stožeri civilne zaštite za područje Petrinje, Gline i Siska. U rad svakog od navedenih lokalnih stožera uključeni su službenici Ministarstva poljoprivrede i djelatnici  Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu:

Ivan Jukić iz Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva za područje Siska i okolice: ivan.jukic@mps.hr, telefon: 091/4882749;

Igor Petrović iz Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva za područje Gline i okolica: igor.petrovic@mps.hr, telefon: 091/4882840;

Mladen Molnar iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) za područje Petrinje i okolice: mladen.molnar@hapih.hr, telefon: 099/8153869.

U rad Županijskog stožera Civilne zaštite uključen je Ivan Jukić. Stožer Civilne zaštite Sisačko-moslavačke županije ima sjedište u Sisku, u prostoru nove Strukovne škole, gdje je i operativni centar za pozive građana. Na ukupno pet brojeva mobilnih telefona građani mogu podnijeti  zahtjev ili upit vezano uz potres: 099/5826729, 099/5826730, 099/5826731, 099/5826732, 099/5826733.

 

Uloga službenika Ministarstva poljoprivrede i djelatnika Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Već od 30. prosinca 2020. godine službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva obilaze su poljoprivredna gospodarstva koja su pretrpjela oštećenja na stambenim objektima, objektima za smještaj stoke i hrane za domaće životinje kao i na ostalim poljoprivrednim resursima. Svakog dana redovito se obilaze područja koja su pretrpjela najveća oštećenja, evidentiraju se potrebe za smještajem domaćih životinja i potrebe za stočnom hranom. Prikupljeni podaci se obrađuju na dnevnoj razini radi procjene potreba poljoprivrednika. Službenici Ministarstva poljoprivrede i djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pomažu poljoprivrednim proizvođačima na područjima pogođenim potresom kroz čitav niz aktivnosti kako bi se umanjile posljedice potresa i čim prije uspostavila i nastavila poljoprivredna proizvodnja.  Poljoprivrednim proizvođačima s područja pogođenim potresom od sada je dostupna i aplikacija za prijavu šteta na poljoprivrednim gospodarstvima.

Registrirani poljoprivrednici, putem ove aplikacije, osim oštećenja poljoprivrednih resursa (gospodarskih zgrada i objekata, poljoprivrednih površina i stoke) mogu prijaviti i potrebe za stočnom hranom, izmještanjem stoke kao i poteškoće sa prodajom poljoprivrednih proizvoda.

Podaci koji su već prikupljeni dosadašnjim obilaskom terena i telefonskim pozivima bit će uneseni u aplikaciju i koristit će se u svrhu pripreme i provedbe mjera namijenjenih obnovi poljoprivrednih resursa i imovine koja će se financirati iz Programa ruralnog razvoja.

Obrazac za prijavu štete na poljoprivrednim gospodarstvima nalazi se na poveznici potresi.mps.hr.

Poljoprivrednicima koji nisu u mogućnosti sami prijaviti štetu na raspolaganju stoje poljoprivredni savjetnici putem telefonskih brojeva:

  1. Ivan Danjek, 091/4882715
  2. Jasmina Vagan,  099/4926460
  3. Davorin Hrsto, 091/4882803

 

Raspodjela hrane za domaće životinje

Formirana su tri skladišta u kojima se zaprima donirana hrana za domaće životinje. Svi koji žele donirati hranu za domaće životinje, ali i poljoprivrednici kojima je potresom uništena spremljena hrana, skladišta i sjenici mogu se obratiti na kontakte navedene u tablici niže u tekstu.

Na 3 lokacije su formirana privremena skladišta hrane za životinje u Petrinji i Glini:

  • Petrinja, Sisačka 116, DIP Žužić, bivša ciglana Petrinja: za koncentriranu hranu (žitarice)
  • Petrinja, Ulica Milana Nemčića, desni II. Odvojak za voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)
  • Glina, Dvorska 96, za koncentriranu (žitarice) i voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Petrinji zadužen je djelatnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 099/5028774

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Glini na raspolaganju su savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Siniša Hrgović sinisa.hrgovic@mps.hr 091/4882805
2. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 091/4882756
3. Ivan Ključec ivan.kljucec@mps.hr 091/4882802
4. Željko Ferenc zeljko.ferenc@mps.hr 091/4882977
5. Josipa Miličić josipa.milicic@mps.hr 099/4903857
6. Tomislav Kovačić tomislav.kovacic@mps.hr 091/4882807

Izdavanje hrane obavlja se svakog dana u razdoblju od 9:00 do 15:30 sati.

Iskazane su potrebe za koncentriranom hranom (kukuruz, šrot, ostale žitarice), a posebno za koncentratima za različite kategorije svinja (starter, grover i finišer).

Timovi agronoma iz Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu obilaze poljoprivrednike i bilježe potrebe za hranom za životinje, zbrinjavanjem domaćih životinja i ostalim potrebama. Osim izravnog obilaska poljoprivrednika, obavlja se i telefonsko pozivanje radi što bržeg i efikasnijeg prikupljanja podataka o potrebama poljoprivrednog stanovništva. Od katastrofalnog potresa do 11. siječnja službenici su kontaktirali ukupno 2900 poljoprivrednika, od čega su službenici Ministarstva poljoprivrede obišli 753 poljoprivrednika, a telefonski uputili ukupno 1941 poziva poljoprivrednicima, od čega je 1550 poljoprivrednika odgovorilo na upit o pretrpljenim oštećenjima (odaziv 80%). Djelatnici HAPIH-a obavili su kontakt s 597 poljoprivrednika.

Osim 2960 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela Zahtjev za potporu poljoprivrednoj proizvodnji u 2020. godini, obilaskom se utvrđuju oštećenja i  potrebe kod poljoprivrednog stanovništva koje nije evidentirano u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, ali se bave poljoprivrednom proizvodnjom za osobne potrebe.

 

Zbrinjavanje domaćih životinja

Za potrebe premještanja u svrhu pronalaska i osiguranja odgovarajućeg smještaja životno ugroženih domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Mladen Molnar mladen.molnar@hapih.hr 0998153869
2. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 0995028774
3. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 0914882756

Prijavom i registracijom premještanja životinja na druge lokacije, životinje u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ-u) moraju ostati registrirane na OIB trenutnog posjednika s potresom pogođenog područja. Postupak za premještanje domaćih životinja opisan je u: LETAK – Premještanje stoke.

 

Za potrebe intervencije zbog bolesti ili ozljede domaćih životinja i kućnih ljubimaca i za ispisivanje prateće dokumentacije prilikom premještaja domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju veterinarske organizacije:

Veterinarska organizacija Adresa Poštanski broj Telefon
ANIMA-VET d.o.o. Sela 198 44273, Sela 044/713 107
VETERINARSKA AMBULANTA GLINA d.o.o. Franje Žužeka 23 44400, Glina 044/882 060
VETERINARSKA AMBULANTA TIN d.o.o. Donji Kukuruzari 34 44431, Donji Kukuruzari 044/857 036
VETERINARSKA STANICA GVOZD d.o.o. Karlovačka 55 44410, Gvozd 044/881 009
VETERINARSKA STANICA KUTINA d.o.o. Vladimira Nazora 61 44320, Kutina 044/680 421
VETERINARSKA STANICA NOVSKA d.o.o. Kralja Zvonimira 9 44330, Novska 044/600 130, 044/608 737
VETERINARSKA STANICA PETRINJA d.o.o. Gajeva 40a 44250, Petrinja 044/527 767, 044/815 252
VETERINARSKA STANICA SISAK d.o.o. Zagrebačka 45 44000, Sisak 044/527 710
VETMED d.o.o. Gornje selo 59 44317, Popovača 044/643 700
VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA d.o.o. Sisačka 39 10410, Velika Gorica 01/6221 263

 

Zbrinjavanje lešina

Na žalost, neke su domaće životinje zbog potresa zatrpane pod ruševinama staja u kojima su bile smještene ili su na neki drugi način stradale. Lešine s  neregistriranih farmi prikupljaju se i otpremaju na isti način, pod istim uvjetima kao i one s registriranih farmi. Sustav prikupljanja lešina u cijelosti je financiran iz sredstava Državnog proračuna. Postupak zbrinjavanja lešina opisan je u: LETAK – Zbrinjavanje lešina.

 

Njega domaćih životinja nakon potresa

Katastrofalan potres i njegove posljedice ostavile su traga na ljudima, ali i na životinjama. Osnovne informacije o načinu na koji možemo pružiti osnovnu njegu životinjama nalazi se u: LETAK- Kako pomoci domacim zivotinjama nakon potresa.

Službenici Ministarstva poljoprivrede (terenski savjetnici) i nadalje će biti uključeni u pružanje podrške poljoprivrednicima kroz provođenje mjera koje su neophodne u ovoj velikoj prirodnoj katastrofi, a koje se odnose na osiguranje nužnog smještaja za životinje, hranidbu i napajanje životinja, evidentiranje nastalih oštećenja te stručne savjete kako održati poljoprivrednu proizvodnju na oštećenim gospodarstvima.

 

Fotogalerija

 

Ribarstvo, Vijest

Zaštita Jabučke kotline – produljenje do 31. prosinca 2021.

U Narodnim novinama br. 141/2020 objavljena je izmjena pravilnika:

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o posebnom režimu upravljanja ribolovom u dijelu akvatorija Jabučke kotline

Izmjenom Pravilnika ograničenja obavljanja ribolova, odnosno zabrana obavljanja gospodarskog ribolova povlačnim alatima, stajaćim parangalima, vršama za lov riba, velikih rakova i škampa i jednostrukim, trostrukim jednopodnim i trostrukim dvopodnim mrežama stajaćicama te športski i rekreacijski ribolov u Području s posebnim režimom upravljanja primjenjuju se do 31. prosinca 2021. godine u 24:00 sata.

Iznimno, ribolov mogu obavljati ribarska plovila autorizirana za rad u Jabučkom džepu, prema Odluci o ribarskim plovilima autoriziranim za rad u Jabučkom džepu u 2021. godini.

Izdana Odobrenja za rad stajaćim parangalima, mrežama stajaćicama ili vršama vrijede do 31. prosinca 2021. godine dok Odobrenja za gospodarski ribolov koćom vrijede do istog datuma odnosno do važenja Odobrenja za gospodarski ribolov koćom, što nastupi prije.

Odluka o ribarskim plovilima autoriziranima za rad u Jabučkom džepu u 2021. godini, NN 147/2020

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja – Završno izvješće 2020.

Uvod

Na kraju vegetacijske sezone u maslinicima hrvatskog priobalja službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku), nastavili su s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, čija provedba je započela 2018. godine, a sve s ciljem davanja maslinarima preporuka za pravovremenu berbu.

Dobro je poznato da optimalna tehnološka zrelost plodova maslina ovisi o sorti i području uzgoja. Tim projektom želi se uspostaviti sustav određivanja optimalnog roka berbe maslina, putem provođenja analiza tehnološke zrelosti sorti maslina u njihovom području uzgoja kroz nekoliko tjedana u samoj završnoj fazi vegetacije, i to od Istre, Hrvatskog Primorja – Kvarnera i sve do Dalmacije, sjeverne, srednje i južne. Temeljem tih rezultata analiza mogu se dati preporuke za pravovremenu berbu maslina, što u konačnici treba doprinijeti podizanju kvalitete maslinova ulja i potaknuti daljnji razvoj modernog maslinarstva RH.

Osvrt na maslinarsku godinu

Maslinarsku 2020. godinu obilježio je, prije svega, izraziti nedostatak vode u svim feno fazama masline.

Opisno i pojedinačno to je rezultiralo sljedećim: u fazi razvoja cvjetnih pupova došlo je do reduciranog formiranja cvjetova, cvatnja je bila nepotpuna, u fazi zametanja plodova – slabo zametanje plodova, u fazi rasta izboja – povećana alternirana rodnost, smanjeni rast izboja, a u fazi rasta ploda – manja veličina plodova, smežurani plodovi i smanjeni rast izboja.

Prve naplavne kiše došle su kasno, a za neke maslinike i prekasno, i to krajem rujna i početkom listopada. Kažu naši stari da ako do Velike Gospe ne padne kiša, nema ulja, a tako je i bilo ove godine. Prva kiša padala je konstantno tri tjedna, s malim periodima stanke. Na žalost, neka područja nisu imala tu sreću da dobiju i tu zakašnjelu kišu, kao npr. otok Korčula. Posljedica toga bilo je naglo punjenje plodova masline s dugo iščekivanom vodom. Njezino ponašanje je bilo očekivano, jer je plod masline samoj biljci i pričuvni rezervoar. Ta pojava osobito je vidljiva na našoj domaćoj sorti oblici, čija je konstitucija ploda prilagođena učestalim pojavama bez vode. Na njezin izgled i genetski razvoj utjecala je okolina tisućljećima unazad i svi abiotski čimbenici utkani su u njezin kemijski sastav i ponašanje. Dugi nedostatak vode kod oblice rezultirao je time da je nakon prvih kiša počela skladištiti vodu, a ne stvarati ulje. Te pojave postale su destabilizirajući čimbenici konačne kvalitete ulja i nedostatak u ozbiljnom ili ozbiljnijem razvoju hrvatskog maslinarstva. U berbi maslina je pokazala i znatno manje randmane, nego što je uobičajeno za rokove berbe prošlih godina. Razloga je više: prvo i osnovno što se mora uzeti u obzir, je velika količina vode s prvim rujanskim kišama, koju je maslina nakupila, i to u prosjeku od 3 – 5 % – kako za koju sortu pa su i randmani manji za navedeni postotak vode.

Također, ovo je godina u kojoj je zbog nepogodnih vremenskih prilika (manje vlage) i manjeg – suhog – tvrdog ploda, let i napad maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmel.) došao kasnije pa se generacijski nije stigla razmnožiti, tako da je većina maslina obrana prije učinjene štete.

Što se tiče prinosa, može se zaključiti da je količinski u prosjeku prinos (tone po hektaru) bio zadovoljavajući. Bilo je više maslina, ponegdje i 50 % više u odnosu na prošlu godinu, ali je zato bilo u prosjeku i do 50 % manje ulja. Takav omjer je velika nelogičnost, koju se može pripisati vegetacijskoj godini, ali i problemu uzgoja tj. nedostatku provođenja kvalitetne agrotehnike (osobito nedostatak navodnjavanja) i nedostatku znanja. Ovu godinu kao dobru godinu pamti će jedino vlasnici uljara.

Rezultati analiza uzorkovanih plodova maslina

Službenici Uprave za stručnu podršku uzorkovali su plodove maslina na terenu u maslinicima OPG-ova, na devet maslinarskih područja RH: zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar te poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle. Praćenje je počelo 07. rujna i nastavilo se svakih 7 dana sve do 23. studenoga 2020. godine.

Analizu plodova maslina obavila je tvrtka NIR ANALIZA d.o.o. za tehničko ispitivanje i analizu u Zagrebu, iz razloga što njihov laboratorij posjeduje modernu analitiku (instrumentarij) i znanje za analizu maslina metodom NIR spektrometrije (puni naziv Diode array bliska infracrvena DA NIR). Analizirani su sljedeći parametri u plodu masline: vlaga u plodu, ulje u suhoj tvari ploda, ulje u plodu, kiselost i masa ploda. U ulju su određivane: SMK, peroksidni broj, K270, K232, ΔK te znakovite masne kiseline (palmitinska, oleinska, linolna i linolenska). U tijestu, komini i plodu masline određivala se kiselost, vlaga i ulje. Ta metoda omogućuje davanje objektivnog mišljenja o optimalnom roku berbe, jer se radi o analitičkom instrumentu, koji daje rezultate za 6 sec. u četiri bitna parametara, na osnovu kojih se može objektivno i brzo zaključiti optimalno vrijeme berbe.

Obzirom da je 2020. godine praćenje zrelosti maslina počelo u rujnu, zapaženo je da je i te godine, kao i prošle, maslini nedostajalo vode u najvažnijoj fazi, a to je dozrijevanje ploda i to naročito u fazi stvaranja konačne mase ploda (pulpe). Daljnjim praćenjem zapaženo je da su veće oborine u rujnu i listopadu, pogotovo za promatranu sortu oblica, ubrzale dozrijevanje i nakupljanje ulja u suhoj tvari. Također, ubrzano je bilo i povećanje mase ploda, tako da su ovogodišnji plodovi oblice već početkom listopada imali maksimalnu masu (6-7 g). Velike količine vode u spomenutim mjesecima nisu pogodovale za postepen i ujednačen razvoj ploda pa samim time i za kvalitetno stvaranje ulja. Tu treba naglasiti da se završno izvješće odnosi na maslinarska područja, koja se ne navodnjavaju.

Sve rezultate praćenja tehnološke zrelosti maslina 2020. promatranih sorata, s točnim rokovima berbe,  mogu se vidjeti u skupnim tablicama i pojedinačnim grafikonima, koji slijede.

Navedene tablice i grafikone možete vidjeti klikom na naslove:

Tablica i graf 1.: Istarska županija, sjever i jug, 2020.

Tablica i graf 2.: Hrvatsko Primorje, Krk i Rab 2020.

Tablica i graf 3.: Zadarska županija 2020.

Tablica i graf 4.: Šibensko-kninska županija 2020.

Tablica i graf 5.: Srednja Dalmacija, Splitsko-dalmatinska županija 2020.

Tablica i graf 6.: Otok Šolta

Tablica i graf 7.: Otok Brač

Tablica i graf 8.: Otok Hvar

Tablica i graf 9.: Pelješac 2020.

Tablica i graf 10.: Otok Korčula 2020.

Tablica i graf 11.: Južna Dalmacija, 2020.

Agroekologija, IAKS mjere, Potpore i poticaji, Program RR, Vijest

Znate li tko je kosac?

Kosac je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta ptice koju možemo naći na vlažnim livadama nizinske Hrvatske, livadama Papuka, Gorskog kotara, Učke i Ćićarije te na krškim poljima Like i Dalmacije.

Glavni uzroci ugroženosti ptice kosca u Republici Hrvatskoj su odumiranje tradicionalnog stočarstva, prelazak na intenzivnu poljoprivredu, napuštanje vlažnih i poplavnih travnjaka kao i mehanizirana košnja koja također smanjuje uspješnost gniježđenja, jer stradaju ptići koji se kreću po tlu. Poljoprivrednici imaju važnu ulogu u zaštiti ptice kosca jer održavanjem travnjaka prilagođenim načinom košnje u točno određenom razdoblju pridonose rastu njezine gnjezdeće populacije.

U sklopu Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020. godine unutra mjere 10 Poljoprivreda okoliš i klimatske promjene nalazi se operacija 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu ptice kosca (Crex crex) koja se u Republici Hrvatskoj provodi još od 2015. godine.

Kako bi se utvrdio utjecaj ove operacije na populaciju ptice kosca Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine provodi projekt o procjeni utjecaja ove pilot mjere. Projekt će se provoditi u razdoblju od 3 godine, a sastoji se od više terenskih istraživanja na značajnijim gnjezdilištima kosca na području RH.

Sve o ovoj maloj ptici i doživljajima naših istraživača na terenu pročitajte na linku „Lovci na kosce“

Agroekologija, Bjelovarsko-bilogorska, Govedarstvo, Obavijest, Osvrt, Reportaža, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Prikaz prednosti ispusta u uzgoju mliječnih krava

UZGOJ I PRAKSA 

Predstavljamo pozitivan primjer držanja mliječnih krava na OPG-u Halauš iz Lasovca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Današnja intenzivna govedarska proizvodnja podrazumijeva upotrebu genetski visokoproduktivnih mliječnih krava kod kojih treba ispuniti visoke zahtjeve u pogledu hranidbe, smještaja i njege kako bi se maksimalno iskoristio njihov genetski potencijal. U intenzivnom sustavu proizvodnje često dolazi do pojave stresa, narušavanja dobrobiti životinja i onemogućavanja prirodnog ponašanja krava. Najčešće to dovodi do narušavanja zdravstvenog stanja – ozljeda, češćih pojava mastitisa, zaostajanja posteljice, poremećaja reprodukcije i problema s papcima – što rezultira pojavom šepavosti.

Otežani uvjeti držanja u staji

Držanjem krava u staji otežani su higijenski uvjeti i teško je održati krave čistima. U staji krave često borave na vlažnom i skliskom betonu punom fekalija. Krave su na manjim farmama uglavnom vezane i uz kombinaciju skliskog betona otežano ustaju. Do pojave velikog stresa dolazi u ljetnim mjesecima, kada su vanjske temperature više od 30 °C. Tada u staji osim znatnog povećanja temperatura dolazi i do povećanja koncentracije amonijaka i vlage ali i pojave insekata, prije svega muha koje privlači stajski gnoj.

U takvim uvjetima dolazi do velikog pritiska na organizam krave. Svi navedeni loši čimbenici u konačnici uzrokuju pad proizvodnje mlijeka i velike veterinarske troškove. Zato životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja što će neutralizirati stresne pojave. Životinje će nam stoga biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka.

 

Slika 1. Svu voluminoznu krmu krave dobivaju na ispustu.

Ispust smanjuje stres

Kao idealan način za smanjenje stresa nameće se držanje krava na ispustu. Kretanjem krava na ispustu sprečava se atrofija mišića i omogućuje prirodna korekcija papaka. Papci stalno rastu, ali se kretanjem i troše. Držanjem na ispustu krave borave na svježem zraku i izložene su utjecaju sunčeve svjetlosti, tj. utjecaju UV-zraka. To pak omogućava stvaranje provitamina kolekalciferola (vitamin D3) koji ima velik pozitivan utjecaja na zdravstveno i reprodukcijsko stanje životinja.

Budući da na našem gospodarstvu već 20 godina krave držimo na ispustu, i to tijekom cijelog dana, svojim iskustvom mogu potvrditi sve blagodati takva načina držanja krava.

 

Kako mi upravljamo stadom?

Naše se stado sastoji od 25 mliječnih krava i 15 grla ženskog pomlatka simentalske i holstein pasmine goveda. Veći dio stada čine krave simentalske pasmine, dok je manji dio holstein pasmine nešto križanaca. Prosječna dnevna proizvodnja po kravi kreće se oko 25 litara. U idućih nekoliko godina planiramo krave holstein pasmine izlučiti iz uzgoja, odnosno pretopiti u simentalsku pasminu Bez obzira na ukupno dobro zdravstveno stanje našeg stada, simentalska grla ipak su otpornija od holsteina. S druge pak strane, upotrebom vrhunske genetike te uz dobru hranidbu i uvjete držanja postižemo dobru mliječnost kod simentalskih krava i nemamo potrebu za držanjem krava holstein pasmine.

Obrađujemo 50 ha poljoprivrednog zemljišta na kojemu proizvodimo svu voluminoznu krmu. Hranidbu krava voluminoznim dijelom obavljamo na ispustu pa krave jedu po volji, dok smjesu dajemo u staji. Obrok je sastavljen od sjenaže ljulja ili lucerne, silaže cijele biljke kukuruza i smjese koju proizvodimo sami, te manjeg dijela zelene mase koje krave pasu na ispustu.

Takva organizacija olakšava nam hranidbu i smanjuje fizički rad u staji. Budući da su krave većim dijelom godine vani, tijekom godine moramo spremiti manju količinu stelje što opet rezultira smanjenjem troškova ali i fizičkog rada. Za krave pak to znači smanjenje toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci, svjež zrak, bolju higijenu krava i slobodno kretanje koje poboljšava tjelesnu kondiciju. Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja, a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima. Gonidba krava na ispustu vrlo je lako uočljiva pa nemamo problema s reprodukcijom. Pomoći kod teljenja krava gotovo da i nema. Na našem gospodarstvu nikada nismo imali potrebu obavljati korekciju papaka jer krave velik dio vremena provode hodajući po ispustu pa se korekcija provodi prirodnim putem. Na taj su način zdravstvene tegobe u stadu svedene na najmanju moguću mjeru, što potvrđuje i podatak da većih zdravstvenih tegoba ili uginuća kod nas nije bilo u posljednjih nekoliko godina.

 

Slika 2. Veličinu ispusta treba prilagoditi broju krava kako bi dio ispusta uvijek bio zatravljen

Pregoni na ispustu

Želim istaknuti kako je vrlo bitan izgled ispusta, odnosno njegova veličina. Ispust svakako treba biti neka veća površina prilagođena broju krava, stoga se naš ispust prostire na tri hektra. Krave dio ispusta uvijek utabaju i unište travnati dio, osobito na mjestima gdje se hrane i napajaju. U slučaju obilnijih kiša na tom se dijelu stvori blato.

Zbog toga je bitno da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata. Ako na ispustu ima travnate površine, krave će uvijek imati nešto trave za pašu, osobito u proljeće. Zbog svega navedenog ispust smo podijelili na dva dijela-pregona kako bismo što bolje sačuvali travnjak i iskoristili pašnu površinu. Kada krave iskoriste travnati dio jednog pregona prebacujemo ih u drugi kako bi se travna površina prvog pregona mogla obnoviti.

 

Slika 3. Na ispustu treba osigurati hladovinu

 

Krave na ispustu imaju osiguranu hladovinu, i to u malom šumarku, ali i neograničen pristup pitkoj vodi kako bi i u vrijeme najviših temperatura mogle boraviti na otvorenom tijekom cijelog dana.

Pristup krava ispustu ili pašnjaku svakako je jedan od važnijih čimbenika isplativa uzgoja mliječnih krava, no kako bismo imali zdravo, kvalitetno i visokoproduktivno stado ne smijemo zaboraviti najvažnije – kvalitetnu hranidbu i korištenje sjemena genetski vrhunskih bikova za umjetno osjemenjivanje.

 

 

Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja,

a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima

Bitno je da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata

Životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja

što će neutralizirati stresne pojave

– zato će nam biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka

 

                                                                                               Dario Halauš, struč.spec.ing.agr. 

                                                                                               Izvor: Uzgoj goveda 3/2020

Potpore i poticaji, Ribarstvo, Vijest

PODSJETNIK ZA RIBARE – rok za podnošenje Zahtjeva za potporu 31.12.2020.

Podsjećamo korisnike koji su se prijavili za sudjelovanje u privremenoj obustavi ribolovnih aktivnosti u segmentu plivaričarskog i koćarskog ribolova radi pandemije COVID-19, i to:

  • pridnenim povlačnim mrežama – koćama u razdoblju od 20. studenoga 2020. godine u 00:00 do 31. prosinca 2020. godine u  24:00 00:00
  • okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama u razdoblju od 1. prosinca 2020. godine u 00:00 sati do 31. prosinca 2020. godine u  24:00 00:00

da je rok za podnošenje Zahtjeva za potporu 31. prosinca 2020.

Zahtjevi za potporu se podnose preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede,

Uprava ribarstva

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

s naznakom: „Zahtjev za dodjelu potpore u okviru mjere I.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti COVID-19 – plivaričarski/koćarski ribolov (navesti segment u okviru kojega se podnosi zahtjev) – NE OTVARATI“.

Pravilnik, obrazac Zahtjeva i popis obavezne dokumentacije dostupni su na internetskim stranicama Upravljačkog tijela:

  • za plivaričarski ribolov Zahtjev i dokumentacija mogu se pronaći ovdje
  • za koćarski ribolov Zahtjev i dokumentacija mogu se pronaći ovdje

Važno je napomenuti i da korisnici tijekom razdoblje privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti ne smiju obavljati nikakvu ribolovnu aktivnost, te ribarsko plovilo mora biti vezano u luci. Iznimno, korisnik uslijed nepredviđenih okolnosti ili više sile ili u cilju remonta ribarskog plovila, može premjestiti ribarsko plovilo, ali uz prethodno pribavljeno odobrenje Uprave ribarstva. Zahtjevi za odobrenje premještaja i vezane obavijesti se dostavljaju na e-mail adresu: eufondovi.ribarstvo@mps.hr