MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Vinogradarstvo

Agroekologija, Mehanizacija, Vijest, Vinogradarstvo

DEMONSTRACIJA MEHANIČKO UNIŠTAVANJE KOROVA UNUTAR REDOVA VIŠEGODIŠNJIH NASADA I KORIŠTENJE FEROMONSKIH, VIZUALNIH I HRANIDBENIH KLOPKI

U Krapinsko – Zagorskoj županiji na Bolfan Vinski Vrh d.o.o. Gornjaki 56 u mjestu Hrašćina dana 08. srpnja. 2022. održana je demonstracijska aktivnost na temu operacije 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada te operacije 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki unutar višegodišnjih nasada.

Demonstracija se sastojala nekoliko glavnih dijelova:
– Održiva uporaba pesticida – Biološka zaštita bilja – Sandra Majsec dipl. ing. agr.
– Metoda masovnog ulova – Sanja Gregurić dipl. ing. agr.
– Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada – Željka Filipaj dipl. ing. agr.

Demonstracija se sastojala od niza korisnih savjeta za prisutne poljoprivrednike: na koje načine upotrebljavati biološku zaštitu za suzbijanje određenih bolesti i štetnika, kako upotrebljavati feromonske, vizualne i hranidbene klopke unutar svojih višegodišnjih nasada , koje štete uzrokuju korovi i kako je važno poznavati korovnu floru te na kraju prikaz rada strojeva za mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada. Osim stjecanje novih znanja demonstracija je poslužila i za razmjenu iskustava među poljoprivrednicima i sve to s ciljem primjenjivanja tih znanja i iskustava na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima.

 

Sandra Majsec dipl. ing. agr.
Sanja Gregurić dipl. ing. agr.
Željka Filipaj dipl. ing. agr.

Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Vijest, Vinogradarstvo

NAJAVA ZA DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST „PRIMJENA BESPILOTNIH LETJELICA (DRONOVA) U NADZORU VINOGRADA – NOVI VINODOLSKI“

Dana 14. lipnja 2022. (utorak), s početkom u 10:00 sati održat će se demonstracijska aktivnost na temu „Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u nadzoru vinograda – Novi Vinodolski“ na PG PAVLOMIR D.O.O., Pavlomir 2, Novi Vinodolski.

Organizator demonstracije je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji s Tomislavom Skupnjakom (TEHNOLOGIC INDUSTRY D.O.O.) koji ima višegodišnje iskustvo u primjeni bespilotnih letjelica u poljoprivredi.

Osnovni cilj ove demonstracije je upoznati poljoprivredne proizvođače s primjenom bespilotnih letjelica u poljoprivrednoj proizvodnji. Bespilotne letjelice opremljene kamerama koriste se u svrhu nadzora proizvodnje na poljoprivrednim površinama. Prikupljene snimke se analiziraju i na osnovu njih mogu se odrediti potrebne agrotehničke mjere.

Demonstracijska aktivnost provest će se kroz nekoliko cjelina:

  • Općenito o kartiranju poljoprivrednih površina uz pomoć bespilotnih letjelica u svrhu precizne poljoprivrede,
  • Vrste bespilotnih letjelica,
  • Prikupljanje snimaka poljoprivrednih površina bespilotnom letjelicom,
  • Registracija letačke misije,
  • Planiranje letačke misije,
  • Let i prikupljanje snimaka,
  • Prikaz snimaka prikupljenih tijekom letačke misije,
  • Obrada prikupljenih podataka,
  • Kreiranje digitalnog ortofoto-a,
  • Rasprava, pitanja i zaključci

 

Pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike da posjete navedenu demonstraciju.

 

Obavijest vinogradarima

Nadprosječno toplo vrijeme posljednjih desetak dana pogodovalo je porastu mladica vinove loze. Prema prognozama meteorologa i dalje se nastavlja nestabilno vrijeme s povremenim oborinama koji pogoduju rastu vinove loze, ali i razvoju peronospore vinove loze ((Plasmopara viticola). U zaštiti se mogu primijeniti sljedeći fungicidi: Mikal premium F, Mikal flash, Momentum trio, Curzate F,  Magma Triple, Pergado F,  Equation Pro, Fantic F, Orvego SC, Ampexio, Azimut 80 WG, Orondis, Cabrio top,  i dr.

Visoke temperature uz povećanu vlažnost zraka pogoduju pojavi pepelnice (Ersiphe necator), te se za njezino suzbijanje mogu primjeniti fungicidima: Stroby DF, Zato 50 WG, Collis SC,  Nativo WG, Postalon SC, Talendo EC, Cabrio Top i dr.

Let grožđanih moljaca: pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) i žuti grožđani moljac (Eupoecilia ambiquqlla)  prate se feromonima, trenutno nema potrebe za njihovim suzbijanjem.

Pripravke za zaštitu bilja upotrijebiti prema uputi proizvođača, a praznu je ambalažu potrebno zbrinuti na propisani način.

Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na sljedećoj  adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Prema novom  Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) propisano da je profesionalni korisnik obvezan voditi i čuvati evidenciju o uporabi pesticida na razdoblje od tri godine, uključujući i račune za kupljene pesticide.

 

                                                                                               Vesna Bradić, dip.inž.agr.

                                                                                               Vesna.Bradic@mps.hr

Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Monitoring Vinograda primjenom metode daljinskih istraživanja dronovima – Kaptol

 

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede je dana 15. listopada 2021. u vinogradima Veleučilišta u Požegi, u Kaptolu, u Požeško-slavonskoj županiji organizirala demonstracijsku aktivnost na temu: „Monitoring vinograda primjenom metode daljinskih istraživanja dronovima“.

 

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno uz predavanje prof. dr. sc. Mladena Jurišića i izv. prof. dr. sc. Ivana Plaščaka.

Ispred Veleučilišta u Požegi domaćin je bio prodekan za razvoj doc. dr. sc. Berislav Andrlić.

Potporu u organizaciji navedene demonstracije je pružila i udruga vinara i vinogradara, Kutjevački vinari uz svoju predstavnicu Veru Soldo Čamak.

 

Na demonstraciji su se okupili skoro svi veći vinogradari i vinari s područja Kaptola te su pokazali veliki interes za primjenu novih tehnologija.

Demonstrirane su i objašnjene vrste dronova koji se koriste u poljoprivredi, objašnjeno je koje su dozvole potrebne za upravljanje dronom, zatim način registracije leta dronom pomoću aplikacije AMC portal, planiranje leta te način leta i prikupljanja snimaka.

 

 

Prikazana su dva načina snimanja nasada RGB (kao na fotoaparatu) i multispektralnim kamerama.

RGB kamere snimaju ljudskom oku vidljiv dio spektra, tj. vide isto što i ljudsko oko. RGB kamere se koriste za klasičan, ali brži način kontrole nasada. Na taj način dronovi s RGB kamerama zamjenjuju čovjeka u nadzoru nasada. Npr. čovjek ne mora hodati po nasadu i pratiti fenofaze razvoja bilja već to može napraviti s dronom. To omogućuje brži i pravovremeni nadzor.

Multispektralne kamere snimaju ljudskom oku vidljivi i nevidljivi dio spektra tj. infracrveni dio spektra (plava, zelena, crvena, crvena rubna i bliska infracrvena boja). Pomoću njih se mjeri refleksija klorofila u biljkama. Na osnovu refleksije klorofila mogu se pronaći nepravilnosti unutar nasada koje upućuju na postojanje nekih problema. Daljnjim analizama može se odrediti o kojim problemima se radi, npr. pojava bolesti i štetnika, nedostatak hraniva, nedostatak vode i slično.

Nakon leta dronom i prikupljanja snimaka prikazao se način obrade snimaka i izrada karata u GIS-u (karte vegetacijskih indeksa, karte nedostataka vode, aplikativne karte…). Analizom dobivenih karata mogu se vidjeti lokacije na kojima je došlo do pojave stresa kod biljaka, razvoja bolesti, nedostataka hraniva ili nedostataka vode na osnovu čega se donose odluke o djelovanju na tim lokacijama tj. potrebama prskanja, potrebama gnojidbe, potrebama navodnjavanja i sl.

Nadzor nasada i izrada karta služi ekonomskim i ekološkim poboljšanjima, pružajući prije svega mogućnosti uštede repromaterijala, strojeva i radnog vremena, ali i veće dobiti kroz veće prinose, unapređenja kvalitete proizvoda te smanjenju opterećenja okoliša.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim segmentom precizne poljoprivrede tj. bespilotnim letjelicama opremljenim kamerama i GIS-om (geoinformacijski sustav) te mogućnostima koje nudi njihova primjena za unaprjeđenje vinogradarske proizvodnje.

 

 

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Manifestacijom “Trganje“ obilježen početak tradicionalne berbe grožđa u Konavlima

Manifestaciju „Trganje“ po deveti put organizirala je udruga Agroturizam Konavle. U vinogradu obitelji Iva Vodopića u Lovornom polju obilježen je početak berbe grožđa. Obiteljsko gospodarstvo Vodopić svoju vinsku i vinogradarsku priču gradi na uzgoju autohtonih dubrovačkih i konavoskih sorata vinove loze od kojih proizvode vrhunska vina u obiteljskoj vinariji. Na manifestaciji je predstavljen tradicionalan način berbe grožđa u Konavlima.

 

Uvodnom riječi okupljenima se obratio predsjednik udruge Agroturizma Konavle Ivo Mujo a potom su predstavljena vina ovog kraja s naglaskom na sortu Malvasija dubrovačka koja se od davnina uzgaja na području Dubrovnika i Konavala. Riječ je o jednoj od najstarijih sorti čiji značaj i vrijednost sežu iz doba Dubrovačke republike. Danas zahvaljujući revitalizaciji ove sorte vina Malvasije dubrovačke postala su brand konavoskih vinara.

Manifestacija „Trganje“ ima i turistički značaj u promoviranju konavoskog kraja i običaja. Ovaj događaj su uveličali mladi članovi KUD-a Stjepan Radić iz Pridvorja plesom Linđo, nakon čega je uslijedilo tradicionalno „Trganje“ u narodnoj nošnji sa starim alatima, košicima i sepetima.

Osim Konavoki i Konavljana, u trganju grožđa sudjelovali su i strani posjetitelji. Okupljene turiste iz Francuske posebno se dojmio tradicionalan način trganja i prerade grožđa.

Cijeli događaj završio je ugodnim druženjem domaćih i stranih posjetitelja uz degustaciju autohtonih jela i vina.

 Blanka Krstić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Uklanjanje lišća iz zone grozda kod vinove loze (defolijacija u zoni grožđa)

Pod ovim se pojmom podrazumijeva uklanjanje dijela listova na trsovima koji se po svome položaju nalaze u tzv „zoni grožđa“. Uklanjanje lišća iz zone grožđa izvodi se u kontinentalnoj RH tek nakon pojave „šare grožđa“,  tj. od vremena kada crni kultivari počinju na pokožici svojih bobica iz zelenkastih poprimati roza tonove, dok se kod bijelih kultivara to izvodi nakon što zelena boja na pokožici bobica počinje poprimati svjetlije tonove te postajati polu-prozirna.

Cilj ove operacije je uspostava pojačane prozrake kroz trs u vrijeme intenzivnog dozrijevanja grožđa. Termin uklanjanja može biti od 15. kolovoza (blagdan Velike Gospe) do berbe. Prerano uklanjanje može izazvati ožegotine na lišću pa je nije preporučljivo izvoditi prerano.

 

Ukoliko je smjer radova u vinogradu pravcem sjever-jug, tada se skida dio, a nikako ne sve lišće iz zone grožđa, i to samo sa istočne strane reda. Obično se uklanja 30-40% od ukupne mase lišća, ali samo iz tzv. „zone grožđa“ – i to samo sa jedne strane reda. Zona grožđa je plošni prostor baznog dijela mladica unutar kojeg je raspoređeno grožđe. To je najčešće pojas visine od nekih 25-30 centimetara. Budući da je sunce najjače u vremenu od 13-16 sati, treba izbjegavati defolijaciju sa zapadne strane redova.

Ukoliko pak, smjer redova ide pravcem istok-zapad, tada se skida samo dio lišća iz zone grožđa no ovaj puta samo sa sjeverne strane reda.

Ovim postupkom omogućujemo brže dozrijevanje grožđa, veći doticaj sunčevih zraka na bobice, minimalno i nešto veći sadržaj šećera u grožđu, no najveća vrijednost je u eliminaciji uvjeta za početak truljenja grožđa. Na botrits su posebno osjetljive sorte sa vrlo tankom pokožicom i sorte zbijenih grozdova, pa je ova operacija, premda dobra i za druge kultivare, posebno usmjerena na njih.

Skidanje lišća se može izvoditi na više načina:

  • ručno, ali bez oštroga alata – kako se ne bi oštećivali pupovi potrebni za dogodinu,
  • strojno – upuhavanjem velike količine brzog zraka okomito na red, usmjereno na zonu grožđa,
  • primjenom kemijskih supstanci koje podstiču otkidanje bazalnog dijela peteljke lista od mladica.

Premda se defolijacijom (namjernim skidanjem dijela lišća sa trsova – iz zone grožđa) u nekim godinama i na nekim vinskim sortama, mogu postići i signifikantno opravdano više razine šećera u grožđu (a katkad i nešto niže ukupne kiseline), ova ampelotehnička mjera usmjerena je prvenstveno na dobivanje grožđa bez (ili sa što manjim udjelom) botritisa.

Za sve one vinogradare koji posljednjih godina imaju problem s truljenjem grožđa, sada je pravo vrijeme za odraditi defolijaciju.

Mladen Perak, dipl. ing. agr.

Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Program RR, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Primjena dronova i GIS-a u preciznoj poljoprivredi

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede provodi demonstracije o primjeni dronova i GIS-a u poljoprivredi. Primjena dronova i GIS-a (geografskih informacijskih sustava) u poljoprivredi znači prikupljanje velikog broja podataka s neke površine uz povezivanje s geografskim koordinatama. Prikupljeni podaci se obrađuju i primjenjuju za  unaprjeđenje postojećih proizvodnih procesa.

Cilj ovih demonstracijskih aktivnosti je približavanje suvremene tehnologije poljoprivrednicima s ciljem da proizvođačima umanji troškove, uz uštede repromaterijala, manji broj utrošenih radnih sati i strojeva, veću kvantitetu i kvalitetu uroda te prihvatljiviji utjecaj na okoliš.

Demonstracijske aktivnosti su koncipirane tako da se objedini teorijski dio edukacije s praktičnim prikazom tehnike i tehnologije u radu. Uz to, naglasak je na stalnoj interakciji poljoprivrednika i predavača tijekom edukacije.

U teorijskom dijelu demonstracije govori se o vrstama dronova, potrebnim dozvolama i potrebnim predradnjama prije leta dronom, općenito o GIS-u, alatima za obradu dobivenih podataka i načinu interpretacije dobivenih podataka.

Uz teorijski dio, demonstrira se način leta dronovima opremljenih multispektralnom kamerom i snimanje usjeva/nasada te način obrade podataka.

 

 

Profesionalni dronovi koji se koriste u poljoprivredi opremljeni su multispektralnim kamerama. Multispektralne kamere snimaju ljudskom oku vidljivi i nevidljivi dio spektra tj. infracrveni dio spektra (plava, zelena, crvena, crvena rubna i bliska infracrvena boja). Mjeri se refleksija klorofila u biljkama, odraz, svijetle i tamne zone, vlažnost i niz drugih važnih podataka o biljkama, koje pružaju mogućnosti analize stanja usjeva/nasada, zakorovljenosti, razvoja bolesti i štetnika, zalihe vode u tlu te drugo. Na osnovu dobivenih podataka pomoću računalnih programa izračunavaju se vegetacijski indeksi te se temeljem toga odlučuje o potrebi izvođenja potrebnih radnji u polju/voćnjaku/vinogradu/masliniku, tj. određuju se mjesta gdje je i u kojoj količini potrebno primijeniti više hraniva, sredstava za zaštitu bilja, vode i slično.

 

 

Nova istraživanja i razvoj

Razvoj tehnike i tehnologije otvaraju mnogobrojne primjene dronova u poljoprivredi. U razvoju je primjena dronova za tretiranje usjeva/nasada. Razvijaju se dronovi koji imaju spremnik za tekućinu i mogu nositi određenu količinu nekog zaštitnog sredstva te ispod elisa imaju instalirane mlaznice za deponiranje tog sredstva. Uslijed ispuštanja zaštitnog sredstva kroz mlaznice i pod utjecajem potiska od elisa dolazi do raspršivanja i nanošenja zaštitnog sredstva na lišće biljke. Elise stvaraju vrtložnu struju zraka slično kao kod atomizera i na taj način deponiraju zaštitno sredstvo u krošnju biljke, odnosno na lice i naličje lista. Ovaj način korištenja dronova omogućuje velike uštede vremena, repromaterijala, nema potrošnje goriva kao kod traktora koji pogoni atomizer, osigurava se brža, preciznija i pravovremena primjena sredstva za zaštitu bilja, dron može raditi na nepristupačnim terenima, ne ovisi o dobu dana (može prskati noću) i troškovi drona su nekoliko desetaka puta manji od zrakoplova ili helikoptera.

 

Potrebno je naglasiti da je za korištenje dronova potrebno položiti ispit za upravljanje bespilotnim letjelicama te ishoditi dopuštenje za tretiranje iz zraka.

U pripremi je zakonodavni okvir za regulaciju korištenja dronova u zaštiti bilja.

Na temelju porasta potražnje i proizvodnje, došlo je osjetnog pada cijena ovakve opreme i pratećih softvera i alata, što osigurava dodatne mogućnosti primjene svim korisnicima – i stručnjacima agronomima, ali i prosječnim korisnicima.

 

 

 

mr. sc. Darko Lugonja, MBA

Ivan Krušelj,  mag. ing. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Solaris – iskustva i preporuke za proizvodnju vina

Sorta grožđa Solaris (Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze NN 25/2020.) definitivno je našla svoje mjesto  među standardnim sortama vinove loze na području Varaždinske županije. Manjih i većih vinograda zasađenim tom sortom, ali i s drugim sortama na području županije ima sve više. Nažalost, kvaliteta vina dobivenih od nje u dosta slučajeva ne prati kvalitetu grožđa koja je uglavnom izvrsna s obzirom na zdravstveno stanje, koncentraciju šećera i ukupnih kiselina u grožđu. Tome treba pridodati važnu činjenicu da se uglavnom radi o grožđu koje tijekom vegetacije najčešće nije tretirano fungicidima ili vrlo malo (1 do najviše 2 tretmana u lošim godinama i na lošim položajima) protiv glavnih bolesti vinove loze (peronospora, pepelnica, siva plijesan, crna trulež) i grinja. Insekticidi se moraju koristiti u prvom redu u svrhu suzbijanja Američkog cvrčka kao vektora Zlatne žutice vinove loze. Na sreću, danas dozvolu za suzbijanje cvrčka imaju preparati koji se smiju koristiti i u ekološkoj proizvodnji bilja, pa tako i grožđa. Podaci o spomenutim pripravcima za suzbijanje američkog cvrčka mogu se naći na poveznici: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Slika 1. i 2. Grožđe Solarisa 26.8.2020. (foto M. Matovinović)

 

Vinogradari koji imaju vinograde zasađene sortom Solaris često sa grožđem ne postupaju na adekvatan način bilo da se radi o određivanju roka berbe, bilo o preradi u podrumu. Činjenica je da se do zdravog i zrelog grožđa od ove sorte dolazi relativno lakše i jeftinije nego kod standardnih sorata zbog smanjenog broja prskanja tijekom vegetacije, ali ona ne bi smjela biti presudna u odluci da li primijeniti moderne tehnološke postupke u preradi grožđa i proizvodnji vina ili ne. Drugim riječima, sirovina (grožđe) od spomenutih sorata treba se maksimalno pažljivo pripremiti i obraditi uz pomoć suvremenih enoloških postupaka i tehnika kako bi maksimalno iskoristili potencijal ovih sorata.

Tehnološke smjernice za preradu grožđa  – proizvodnju vina

Solaris je sorta koja  kalendarski vrlo rano nakuplja visoke koncentracije šećera. Npr. u jednom vinogradu Varaždinske županije s oko 2200 čokota, u berbi su koncentracije šećera u moštu bile slijedeće: 22.8.2015. 102°Oe, 7.9.2016. 101°Oe, 16.8.2017. 96°Oe, 13.8.2018. 78°Oe, 22.8.2019. 90°Oe, 28.8.2020. 85°Oe. Vino solaris berbe 2019. iz ovog vinograda je u Zavodu za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo ocijenjeno kao vrhunsko vino sa ZOI. S obzirom na spomenutu osobinu, u vinogradu treba obavezno pratiti rast koncentracije šećera i pad ukupnih kiselina u grožđu tijekom dozrijevanja i sukladno tome odrediti optimalan datum berbe za svaku godinu. Preporuka je grožđe pobrati kada ima toliko šećera koji će vrenjem dati umjereno alkoholična vina (11,5 – 12 vol% alkohola), osim u slučajevima kada planski želimo proizvesti vina s visokim udjelom alkohola, s ostatkom šećera ili vina s predikatom. Uostalom, vina redovite berbe s višim alkoholima (13 vol% i više) se teže prodaju i nisu zahvalna sastavnica za miješanje/kupaže s drugim vinima.

Mada je osobina sorte da u berbi ima dovoljno kiseline (7,2 – 8,6 g/L u periodu praćenja od 2014. do 2020.) na pjeskovitim tlima to nije slučaj. U vinogradima na takvim tlima u fenofazi dozrijevanja koncentracija ukupnih kiselina može biti dosta ispod 6,5 g/L, a pad kiseline vrlo brz i značajan pa o tome isto treba voditi računa. Vina proizvedena od grožđa s visokim šećerima i niskim ukupnim kiselinama su senzorički u pravilu neharmonična („tupa“) i nemaju tako potrebnu svježinu mirisa i okusa. Na takvim lokalitetima je pametnije datum berbe odrediti temeljem praćenja pada koncentracije ukupnih kiselina i vrijednosti pH.

Zbog dramatičnih klimatskih promjena  berba grožđa Solarisa, ali i drugih novostvorenih otpornih sorata u pravilu dolazi u vrućem dijelu godine (druga polovica 8. mjeseca) kada su i jutarnje temperature prilično visoke zbog čega svakako treba (ako je moguće) hladiti grožđe prije prerade, te obavezno hlađenje masulja. Toplo grožđe/masulj/mošt je sirovina jako podložna oksidaciji i u konačnici znači više temperature u vrenju. One pak imaju za posljedicu lošiju kinetiku vrenja, a rezultat toga su vina lišena svježine i finih voćnih aroma, te vrlo često s manama (oksidacija, etil acetat, povišena hlapiva kiselina i dr.)

Obavezno treba odvajati peteljkovinu, a mošteve/masulj primjereno sumporiti ovisno od koncentracije šećera, ukupnih kiselina i temperature. Naravno da mošt treba taložiti, a obavezna je primjena selekcioniranih kvasaca, te hrane za kvasce. Bez toga se ne može dobiti vino dobrih senzoričkih osobina. Često je pitanje koju vrstu kvasca odabrati? Danas na tržištu postoji veliki izbor selekcioniranih kvasaca, pa je na vinaru/podrumaru da sam ili u dogovoru sa enologom odabere soj kvasca ovisno od toga koji stil vina želi proizvesti.  Treba znati da li se želi naglasiti aroma sorte ili pak se želi dobiti više ili manje voćne, odnosno cvjetne arome. U vinskim podrumima koristili su se  različiti kvasci od različitih proizvođača ovisno od želja samog podrumara. Zaključak je da kada su se primijenile sve navedene preporuke i postupci, neovisno od vrste korištenog kvasca, rezultat su bila vina odličnih senzoričkih osobina.

Miroslav Matovinović, dipl. inž. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu?!

Uz blagdan Svetog Vinka i početak zimske rezidbe vinograda, valja planirati buduće mjere zaštite od različitih neželjenih organizama vinove loze. Zadnjih su godina česti upiti vinograda o statusu i ograničenjima bakarnih fungicida, odnosno koliko često i kada ih koristiti?!

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska Unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA). Zabranjeni su stariji pesticidi loše toksikologije, ali na popisu aktivnih tvari kandidata za zamjenu nalaze se sukladno Provedbenoj Uredbi 2015/408 i spojevi bakra, važni za kontrolu bolesti u ekološkom i integriranom vinogradarstvu. Već ranije je zbog spoznaje o nakupljanju bakra u zemljištu Uredbom Vijeća 2092/91 (EEC) ograničena godišnja primjena bakarnih fungicida u ekološkom vinogradarstvu na 6 kg d.t./ha. Neke su zemlje dodatno ograničile bakarne spojeve u integriranom uzgoju vinove loze na svega 3-4 kg d.t./ha (npr. Njemačka, Austrija, Švicarska) (Hofmann i sur., 2008).

Premda je jedna od najopasnijih bolesti vinove loze plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) prvo opisana još davne 1834. u Sjevernoj Americi, najveće štete su zabilježene nakon njena unosa krajem 19. stoljeća u Europskim vinogradima (prvo u Francuskoj, a vrlo brzo u svim ostalim vinorodnim krajevima starog kontinenta).  Godine 1885. je francuski botaničar Millardet u časopisu “Journal dAgriculture Pratique” objavio trogodišnje rezultate slučajnog otkrića djelotvornosti mješavine bakarnog-sulfata i gašenog vapna na plamenjaču vinove loze (kasnije je navedena fungicida mješavina popularno nazvana “bordoška juha“). Sve do sinteze prvih površinskih organskih fungicida 1940tih godina (npr. ziram, a kasnije kaptan, metiram, maneb, mankozeb, propineb, kaptafol, folpet i diklofluanid) i njihove šire primjene u našim krajevima nakon 1960-tih, upravo su bakarni pripravci (naročito bakarni-sulfat) bili jedina mjera kemijske zaštite vrlo osjetljive europske vinove loze protiv plamenjače! Osim bakarnog sulfata za spravljanje “bordoške juhe” danas postoji još nekoliko desetaka različitih spojeva bakra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji diljem svijeta. U našoj zemlji imamo za primjenu u vinogradarstvu 13 različitih trgovačkih pripravaka na osnovi bakarnog sulfata, bakarnog oksida, bakarnog oksiklorida, bakarnog hidroksida (+hidroksid-kalcij sulfat kompleks i hidroksid-kalcij klorid kompleks+cinkov sulfid). Postoji dva pripravka kao gotova tvornička mješavina tribazičnog bakarnog sulfata sa organskim fungicidom (zoksamid). Bakarni pripravci su osim suzbijanja plamenjače (Plasmopara) u našoj zemlji registrirani i protiv drugih važnijih bolesti vinove loze: crvene paleži (Pseudopezicula), crne pjegavosti (Phomopsis) i crne truleži (Guignardia)! Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u vinogradarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih drugih važnijih bolesti: npr. sive plijesni (Botrytis), kisele truleži (Acetobacter) i apopleksije (“esca”, Petrijeva bolest). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji! Unatoč tome da bakarni fungicidi mogu biti fitotoksični u prohladno-vlažnim uvjetima, a naročito ako se primjenjuju u početnim stadijima rasta i razvoja vinove loze, zbog specifična načina djelovanja na mikroorganizme u proteklih 130 godina njihove primjene nigdje i nikad nije zabilježena pojava otpornosti ili rezistentnosti uzročnika bolesti! Poznato je da bakarni fungicidi pokazuju i određeno baktericidno djelovanje!

Tablica 1. Prednosti bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena nastoji sa ograničenjima održati u vinogradarskoj praksi:
1.      Pored plamenjače ili peronospore (Plasmopara) bakarni fungicidi vrlo učinkovito suzbijaju i druge značajnije uzročnike bolesti vinove loze: crvenu palež (Pseudopezicula), crnu pjegavost (Phomopsis), crnu trulež (Guignardia)!
2.      Bakarni fungicidi pokazuju dobar posredni učinak na druge bolesti vinove loze: sivu plijesan (Botrytis), kiselu trulež (Acetobacter) i apopleksiju (“esca”, Petrijeva bolest)
3.      Dobro se vežu na biljne organe pa u kišnim sezonama daju bolju učinkovitost protiv plamenjače grožđa (Plasmopara) u odnosu na površinske organske fungicide!
4.      U ekološkoj proizvodnji grožđa nemamo dovoljno učinkovitih zamjenskih ili alternativnih pripravaka za suzbijanje plamenjače (Plasmopara) (npr. biološki fungicidi, obogaćeni minerali gline, biljni ekstrakti, kalijeva sol, kalij-bikarbonat i sl.). Pokusi pokazuju da u epidemijskim sezonama unatoč 10-15 provedenih aplikacija spomenutim zamjenama za bakar možemo očekivati štete na urodu grožđa 30-50 %!
5.      Zbog specifičnog načina djelovanja na uzročnike biljnih bolesti (tzv. “multi-site” učinak) nema opasnosti od razvoja rezistentnosti ili otpornosti!

Ali, zbog stoljetne primjene bakra zadnjih nekoliko desetaka godina bilježi se porast njegove koncentracije u zemljištu, a naročito u nekim europskim vinorodnim područjima gdje su lokalno izmjerene vrijednosti iznad tolerantnih 100-150 mg Cu/kg tla! Premda je bakar u manjim količinama neophodan većini organizama, njihove potrebe za normalan rast i razvoj su toliko male da ne mogu značajno utjecati na stanje zaliha bakra u tlu! Povišene koncentracije bakra u zemljištima negativno utječu na razvoj mnogih biljnih i životinjskih mikro– i makro– organizama, a istraživanja u Švicarskoj još su 1980-tih potvrdila da smanjenje populacije kišnih glista što dugoročno negativno utječe na plodnost tla. Postoji opasnost da ispiranjem iz tako onečišćenih poljoprivrednih površina bakar dospijeva u površinske i podzemne vode.

Kako bi se što više ublažile negativne ekološke posljedice stoljetne primjene bakarnih fungicida u vinorodnim područjima predlažu se slijedeće mjere: (1.) smanjivanje najvećeg broja dopuštenih godišnjih primjena klasičnih bakarnih fungicida na istim površinama, (2.) kombiniranje smanjene uporabe klasičnih kemijskih fungicida sa povećanjem primjene bioloških pripravaka (npr. Trichoderma sp., Bacillus subtillis, Trichoderma sp. + Clonstachis rosea, Pseudomonas aureofaciens i dr.), (3.) uvođenje novih formulacija bakra sa značajno većom djelotvornošću uz smanjenje količina po jedinici površine (npr. Cu-oktanoati, Cu-pektinati, Cu-glukonati, Cu-EDTA kompleksi, Cu-petidati) i (4.) povlačenje s tržišta i zabrana primjene bakarnih pripravaka u poljoprivrednoj proizvodnji!

Stoga je danas u integriranoj proizvodnji grožđa primjena bakarnih fungicida ograničena na najviše 3.000 g djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno temeljem propisane koncentracije i prosječne doze ili količine za primjenu u vegetaciji bakarni se fungicidi smiju tijekom jedne sezone koristiti najviše dva puta! U integriranoj je proizvodnji grožđa zabranjeno tzv. “zimsko tretiranje” vinograda povišenim koncentracijama bakarnih pripravaka pred početak vegetacije! Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja! U našoj zemlji svi bakarni fungicidi dopušteni u vinogradarstvu za vinske sorte imaju propisanu karencu 35 dana, ali u nekim drugim državama ovisno o vrsti i formulaciji bakra različiti pripravci imaju karencu za vinske sorte u rasponu od 21 do 35 dana.

U ekološkoj se vinogradarskoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini 6.000 g djelatne tvari/ha (pojedine se godine može dopuštena granica prekoračiti, ali pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja ne prelazi 6.000 g/ha)!

Mogućom zabranom primjene bakarnih fungicida na području Europske Unije u integriranoj proizvodnji grožđa imamo dovoljno organskih fungicida za suzbijanje najvažnijih bolesti vinove loze (Plasmopara, Pseudopezicula, Phomopsis, Guignardia), ali bi značajno porasla štetnost kisele truleži (Acetobacter) i apopleksije (“esca”, Petrijeva bolest)! Naprotiv, zabranom bakarnih pripravaka u ekološkoj proizvodnji grožđa štete od plamenjače (Plasmopara) bi prema dosadašnjim pokusnim istraživanjima u epidemijskim sezonama iznosile čak 30-50 %!

Tablica 2. Nedostaci bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena u suvremenom vinogradarstvu sve više ograničava ili nastoji u skoroj budućnosti potpuno zabraniti:
1.      Dugogodišnja primjena bakarnih fungicida uzrokuje nakupljanje Cu++ u zemljištu iznad dopuštenih količina (>100 mg Cu/kg tla), što nepovoljno utječe na makro– i mikro-faunu i floru poljoprivrednih površina!
2.      Ispiranjem Cu++ iz poljoprivrednih površina dospijeva u površinske i podzemne vode!
3.      Nakon krčenja stoljetnih vinograda gdje su korišteni bakarni fungicidi može se pojaviti fitotoksičnost na nekim naknadno uzgajanim kulturama (npr. kukuruz, lucerna, repica, krumpir)!
4.      Zbog teže ispirljivosti nekih bakarnih pripravaka njihova kasnija primjena može uzrokovati neželjene ostatke (rezidue) u vrijeme berbe grožđa!
5.      Zbog spoznaje da u krvi pacijenata uvijek ima povišene koncentracije bakra neke studije tvrde da je uzrok opake Alzheimerove bolesti kronično trovanje bakrom! Stoga neki liječnici i biolozi zahtijevaju trenutnu zabranu primjene bakra kao sredstva za zaštitu bilja!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

 

Slike 1, 2, 3 i 4: Analiza rezultata pokusa i iskustva vinogradara dokazala su tijekom sedmogodišnjih praćenja da smanjenje uporabe bakra uzrokuje znatno povećanje populacije uzročnika bolesti koje se teško suzbijaju: npr. crne pjegavosti (lijevo), apopleksije (slike u sredini), bakterijskog raka (desno), kisele truleži boba, Petrijeve bolesti i slično. Snimio M. Šubić.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.