MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Vinogradarstvo

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Uklanjanje lišća iz zone grozda kod vinove loze (defolijacija u zoni grožđa)

Pod ovim se pojmom podrazumijeva uklanjanje dijela listova na trsovima koji se po svome položaju nalaze u tzv „zoni grožđa“. Uklanjanje lišća iz zone grožđa izvodi se u kontinentalnoj RH tek nakon pojave „šare grožđa“,  tj. od vremena kada crni kultivari počinju na pokožici svojih bobica iz zelenkastih poprimati roza tonove, dok se kod bijelih kultivara to izvodi nakon što zelena boja na pokožici bobica počinje poprimati svjetlije tonove te postajati polu-prozirna.

Cilj ove operacije je uspostava pojačane prozrake kroz trs u vrijeme intenzivnog dozrijevanja grožđa. Termin uklanjanja može biti od 15. kolovoza (blagdan Velike Gospe) do berbe. Prerano uklanjanje može izazvati ožegotine na lišću pa je nije preporučljivo izvoditi prerano.

 

Ukoliko je smjer radova u vinogradu pravcem sjever-jug, tada se skida dio, a nikako ne sve lišće iz zone grožđa, i to samo sa istočne strane reda. Obično se uklanja 30-40% od ukupne mase lišća, ali samo iz tzv. „zone grožđa“ – i to samo sa jedne strane reda. Zona grožđa je plošni prostor baznog dijela mladica unutar kojeg je raspoređeno grožđe. To je najčešće pojas visine od nekih 25-30 centimetara. Budući da je sunce najjače u vremenu od 13-16 sati, treba izbjegavati defolijaciju sa zapadne strane redova.

Ukoliko pak, smjer redova ide pravcem istok-zapad, tada se skida samo dio lišća iz zone grožđa no ovaj puta samo sa sjeverne strane reda.

Ovim postupkom omogućujemo brže dozrijevanje grožđa, veći doticaj sunčevih zraka na bobice, minimalno i nešto veći sadržaj šećera u grožđu, no najveća vrijednost je u eliminaciji uvjeta za početak truljenja grožđa. Na botrits su posebno osjetljive sorte sa vrlo tankom pokožicom i sorte zbijenih grozdova, pa je ova operacija, premda dobra i za druge kultivare, posebno usmjerena na njih.

Skidanje lišća se može izvoditi na više načina:

  • ručno, ali bez oštroga alata – kako se ne bi oštećivali pupovi potrebni za dogodinu,
  • strojno – upuhavanjem velike količine brzog zraka okomito na red, usmjereno na zonu grožđa,
  • primjenom kemijskih supstanci koje podstiču otkidanje bazalnog dijela peteljke lista od mladica.

Premda se defolijacijom (namjernim skidanjem dijela lišća sa trsova – iz zone grožđa) u nekim godinama i na nekim vinskim sortama, mogu postići i signifikantno opravdano više razine šećera u grožđu (a katkad i nešto niže ukupne kiseline), ova ampelotehnička mjera usmjerena je prvenstveno na dobivanje grožđa bez (ili sa što manjim udjelom) botritisa.

Za sve one vinogradare koji posljednjih godina imaju problem s truljenjem grožđa, sada je pravo vrijeme za odraditi defolijaciju.

Mladen Perak, dipl. ing. agr.

Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Program RR, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Primjena dronova i GIS-a u preciznoj poljoprivredi

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede provodi demonstracije o primjeni dronova i GIS-a u poljoprivredi. Primjena dronova i GIS-a (geografskih informacijskih sustava) u poljoprivredi znači prikupljanje velikog broja podataka s neke površine uz povezivanje s geografskim koordinatama. Prikupljeni podaci se obrađuju i primjenjuju za  unaprjeđenje postojećih proizvodnih procesa.

Cilj ovih demonstracijskih aktivnosti je približavanje suvremene tehnologije poljoprivrednicima s ciljem da proizvođačima umanji troškove, uz uštede repromaterijala, manji broj utrošenih radnih sati i strojeva, veću kvantitetu i kvalitetu uroda te prihvatljiviji utjecaj na okoliš.

Demonstracijske aktivnosti su koncipirane tako da se objedini teorijski dio edukacije s praktičnim prikazom tehnike i tehnologije u radu. Uz to, naglasak je na stalnoj interakciji poljoprivrednika i predavača tijekom edukacije.

U teorijskom dijelu demonstracije govori se o vrstama dronova, potrebnim dozvolama i potrebnim predradnjama prije leta dronom, općenito o GIS-u, alatima za obradu dobivenih podataka i načinu interpretacije dobivenih podataka.

Uz teorijski dio, demonstrira se način leta dronovima opremljenih multispektralnom kamerom i snimanje usjeva/nasada te način obrade podataka.

 

 

Profesionalni dronovi koji se koriste u poljoprivredi opremljeni su multispektralnim kamerama. Multispektralne kamere snimaju ljudskom oku vidljivi i nevidljivi dio spektra tj. infracrveni dio spektra (plava, zelena, crvena, crvena rubna i bliska infracrvena boja). Mjeri se refleksija klorofila u biljkama, odraz, svijetle i tamne zone, vlažnost i niz drugih važnih podataka o biljkama, koje pružaju mogućnosti analize stanja usjeva/nasada, zakorovljenosti, razvoja bolesti i štetnika, zalihe vode u tlu te drugo. Na osnovu dobivenih podataka pomoću računalnih programa izračunavaju se vegetacijski indeksi te se temeljem toga odlučuje o potrebi izvođenja potrebnih radnji u polju/voćnjaku/vinogradu/masliniku, tj. određuju se mjesta gdje je i u kojoj količini potrebno primijeniti više hraniva, sredstava za zaštitu bilja, vode i slično.

 

 

Nova istraživanja i razvoj

Razvoj tehnike i tehnologije otvaraju mnogobrojne primjene dronova u poljoprivredi. U razvoju je primjena dronova za tretiranje usjeva/nasada. Razvijaju se dronovi koji imaju spremnik za tekućinu i mogu nositi određenu količinu nekog zaštitnog sredstva te ispod elisa imaju instalirane mlaznice za deponiranje tog sredstva. Uslijed ispuštanja zaštitnog sredstva kroz mlaznice i pod utjecajem potiska od elisa dolazi do raspršivanja i nanošenja zaštitnog sredstva na lišće biljke. Elise stvaraju vrtložnu struju zraka slično kao kod atomizera i na taj način deponiraju zaštitno sredstvo u krošnju biljke, odnosno na lice i naličje lista. Ovaj način korištenja dronova omogućuje velike uštede vremena, repromaterijala, nema potrošnje goriva kao kod traktora koji pogoni atomizer, osigurava se brža, preciznija i pravovremena primjena sredstva za zaštitu bilja, dron može raditi na nepristupačnim terenima, ne ovisi o dobu dana (može prskati noću) i troškovi drona su nekoliko desetaka puta manji od zrakoplova ili helikoptera.

 

Potrebno je naglasiti da je za korištenje dronova potrebno položiti ispit za upravljanje bespilotnim letjelicama te ishoditi dopuštenje za tretiranje iz zraka.

U pripremi je zakonodavni okvir za regulaciju korištenja dronova u zaštiti bilja.

Na temelju porasta potražnje i proizvodnje, došlo je osjetnog pada cijena ovakve opreme i pratećih softvera i alata, što osigurava dodatne mogućnosti primjene svim korisnicima – i stručnjacima agronomima, ali i prosječnim korisnicima.

 

 

 

mr. sc. Darko Lugonja, MBA

Ivan Krušelj,  mag. ing. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Solaris – iskustva i preporuke za proizvodnju vina

Sorta grožđa Solaris (Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze NN 25/2020.) definitivno je našla svoje mjesto  među standardnim sortama vinove loze na području Varaždinske županije. Manjih i većih vinograda zasađenim tom sortom, ali i s drugim sortama na području županije ima sve više. Nažalost, kvaliteta vina dobivenih od nje u dosta slučajeva ne prati kvalitetu grožđa koja je uglavnom izvrsna s obzirom na zdravstveno stanje, koncentraciju šećera i ukupnih kiselina u grožđu. Tome treba pridodati važnu činjenicu da se uglavnom radi o grožđu koje tijekom vegetacije najčešće nije tretirano fungicidima ili vrlo malo (1 do najviše 2 tretmana u lošim godinama i na lošim položajima) protiv glavnih bolesti vinove loze (peronospora, pepelnica, siva plijesan, crna trulež) i grinja. Insekticidi se moraju koristiti u prvom redu u svrhu suzbijanja Američkog cvrčka kao vektora Zlatne žutice vinove loze. Na sreću, danas dozvolu za suzbijanje cvrčka imaju preparati koji se smiju koristiti i u ekološkoj proizvodnji bilja, pa tako i grožđa. Podaci o spomenutim pripravcima za suzbijanje američkog cvrčka mogu se naći na poveznici: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Slika 1. i 2. Grožđe Solarisa 26.8.2020. (foto M. Matovinović)

 

Vinogradari koji imaju vinograde zasađene sortom Solaris često sa grožđem ne postupaju na adekvatan način bilo da se radi o određivanju roka berbe, bilo o preradi u podrumu. Činjenica je da se do zdravog i zrelog grožđa od ove sorte dolazi relativno lakše i jeftinije nego kod standardnih sorata zbog smanjenog broja prskanja tijekom vegetacije, ali ona ne bi smjela biti presudna u odluci da li primijeniti moderne tehnološke postupke u preradi grožđa i proizvodnji vina ili ne. Drugim riječima, sirovina (grožđe) od spomenutih sorata treba se maksimalno pažljivo pripremiti i obraditi uz pomoć suvremenih enoloških postupaka i tehnika kako bi maksimalno iskoristili potencijal ovih sorata.

Tehnološke smjernice za preradu grožđa  – proizvodnju vina

Solaris je sorta koja  kalendarski vrlo rano nakuplja visoke koncentracije šećera. Npr. u jednom vinogradu Varaždinske županije s oko 2200 čokota, u berbi su koncentracije šećera u moštu bile slijedeće: 22.8.2015. 102°Oe, 7.9.2016. 101°Oe, 16.8.2017. 96°Oe, 13.8.2018. 78°Oe, 22.8.2019. 90°Oe, 28.8.2020. 85°Oe. Vino solaris berbe 2019. iz ovog vinograda je u Zavodu za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo ocijenjeno kao vrhunsko vino sa ZOI. S obzirom na spomenutu osobinu, u vinogradu treba obavezno pratiti rast koncentracije šećera i pad ukupnih kiselina u grožđu tijekom dozrijevanja i sukladno tome odrediti optimalan datum berbe za svaku godinu. Preporuka je grožđe pobrati kada ima toliko šećera koji će vrenjem dati umjereno alkoholična vina (11,5 – 12 vol% alkohola), osim u slučajevima kada planski želimo proizvesti vina s visokim udjelom alkohola, s ostatkom šećera ili vina s predikatom. Uostalom, vina redovite berbe s višim alkoholima (13 vol% i više) se teže prodaju i nisu zahvalna sastavnica za miješanje/kupaže s drugim vinima.

Mada je osobina sorte da u berbi ima dovoljno kiseline (7,2 – 8,6 g/L u periodu praćenja od 2014. do 2020.) na pjeskovitim tlima to nije slučaj. U vinogradima na takvim tlima u fenofazi dozrijevanja koncentracija ukupnih kiselina može biti dosta ispod 6,5 g/L, a pad kiseline vrlo brz i značajan pa o tome isto treba voditi računa. Vina proizvedena od grožđa s visokim šećerima i niskim ukupnim kiselinama su senzorički u pravilu neharmonična („tupa“) i nemaju tako potrebnu svježinu mirisa i okusa. Na takvim lokalitetima je pametnije datum berbe odrediti temeljem praćenja pada koncentracije ukupnih kiselina i vrijednosti pH.

Zbog dramatičnih klimatskih promjena  berba grožđa Solarisa, ali i drugih novostvorenih otpornih sorata u pravilu dolazi u vrućem dijelu godine (druga polovica 8. mjeseca) kada su i jutarnje temperature prilično visoke zbog čega svakako treba (ako je moguće) hladiti grožđe prije prerade, te obavezno hlađenje masulja. Toplo grožđe/masulj/mošt je sirovina jako podložna oksidaciji i u konačnici znači više temperature u vrenju. One pak imaju za posljedicu lošiju kinetiku vrenja, a rezultat toga su vina lišena svježine i finih voćnih aroma, te vrlo često s manama (oksidacija, etil acetat, povišena hlapiva kiselina i dr.)

Obavezno treba odvajati peteljkovinu, a mošteve/masulj primjereno sumporiti ovisno od koncentracije šećera, ukupnih kiselina i temperature. Naravno da mošt treba taložiti, a obavezna je primjena selekcioniranih kvasaca, te hrane za kvasce. Bez toga se ne može dobiti vino dobrih senzoričkih osobina. Često je pitanje koju vrstu kvasca odabrati? Danas na tržištu postoji veliki izbor selekcioniranih kvasaca, pa je na vinaru/podrumaru da sam ili u dogovoru sa enologom odabere soj kvasca ovisno od toga koji stil vina želi proizvesti.  Treba znati da li se želi naglasiti aroma sorte ili pak se želi dobiti više ili manje voćne, odnosno cvjetne arome. U vinskim podrumima koristili su se  različiti kvasci od različitih proizvođača ovisno od želja samog podrumara. Zaključak je da kada su se primijenile sve navedene preporuke i postupci, neovisno od vrste korištenog kvasca, rezultat su bila vina odličnih senzoričkih osobina.

Miroslav Matovinović, dipl. inž. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu?!

Uz blagdan Svetog Vinka i početak zimske rezidbe vinograda, valja planirati buduće mjere zaštite od različitih neželjenih organizama vinove loze. Zadnjih su godina česti upiti vinograda o statusu i ograničenjima bakarnih fungicida, odnosno koliko često i kada ih koristiti?!

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska Unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA). Zabranjeni su stariji pesticidi loše toksikologije, ali na popisu aktivnih tvari kandidata za zamjenu nalaze se sukladno Provedbenoj Uredbi 2015/408 i spojevi bakra, važni za kontrolu bolesti u ekološkom i integriranom vinogradarstvu. Već ranije je zbog spoznaje o nakupljanju bakra u zemljištu Uredbom Vijeća 2092/91 (EEC) ograničena godišnja primjena bakarnih fungicida u ekološkom vinogradarstvu na 6 kg d.t./ha. Neke su zemlje dodatno ograničile bakarne spojeve u integriranom uzgoju vinove loze na svega 3-4 kg d.t./ha (npr. Njemačka, Austrija, Švicarska) (Hofmann i sur., 2008).

Premda je jedna od najopasnijih bolesti vinove loze plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) prvo opisana još davne 1834. u Sjevernoj Americi, najveće štete su zabilježene nakon njena unosa krajem 19. stoljeća u Europskim vinogradima (prvo u Francuskoj, a vrlo brzo u svim ostalim vinorodnim krajevima starog kontinenta).  Godine 1885. je francuski botaničar Millardet u časopisu “Journal dAgriculture Pratique” objavio trogodišnje rezultate slučajnog otkrića djelotvornosti mješavine bakarnog-sulfata i gašenog vapna na plamenjaču vinove loze (kasnije je navedena fungicida mješavina popularno nazvana “bordoška juha“). Sve do sinteze prvih površinskih organskih fungicida 1940tih godina (npr. ziram, a kasnije kaptan, metiram, maneb, mankozeb, propineb, kaptafol, folpet i diklofluanid) i njihove šire primjene u našim krajevima nakon 1960-tih, upravo su bakarni pripravci (naročito bakarni-sulfat) bili jedina mjera kemijske zaštite vrlo osjetljive europske vinove loze protiv plamenjače! Osim bakarnog sulfata za spravljanje “bordoške juhe” danas postoji još nekoliko desetaka različitih spojeva bakra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji diljem svijeta. U našoj zemlji imamo za primjenu u vinogradarstvu 13 različitih trgovačkih pripravaka na osnovi bakarnog sulfata, bakarnog oksida, bakarnog oksiklorida, bakarnog hidroksida (+hidroksid-kalcij sulfat kompleks i hidroksid-kalcij klorid kompleks+cinkov sulfid). Postoji dva pripravka kao gotova tvornička mješavina tribazičnog bakarnog sulfata sa organskim fungicidom (zoksamid). Bakarni pripravci su osim suzbijanja plamenjače (Plasmopara) u našoj zemlji registrirani i protiv drugih važnijih bolesti vinove loze: crvene paleži (Pseudopezicula), crne pjegavosti (Phomopsis) i crne truleži (Guignardia)! Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u vinogradarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih drugih važnijih bolesti: npr. sive plijesni (Botrytis), kisele truleži (Acetobacter) i apopleksije (“esca”, Petrijeva bolest). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji! Unatoč tome da bakarni fungicidi mogu biti fitotoksični u prohladno-vlažnim uvjetima, a naročito ako se primjenjuju u početnim stadijima rasta i razvoja vinove loze, zbog specifična načina djelovanja na mikroorganizme u proteklih 130 godina njihove primjene nigdje i nikad nije zabilježena pojava otpornosti ili rezistentnosti uzročnika bolesti! Poznato je da bakarni fungicidi pokazuju i određeno baktericidno djelovanje!

Tablica 1. Prednosti bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena nastoji sa ograničenjima održati u vinogradarskoj praksi:
1.      Pored plamenjače ili peronospore (Plasmopara) bakarni fungicidi vrlo učinkovito suzbijaju i druge značajnije uzročnike bolesti vinove loze: crvenu palež (Pseudopezicula), crnu pjegavost (Phomopsis), crnu trulež (Guignardia)!
2.      Bakarni fungicidi pokazuju dobar posredni učinak na druge bolesti vinove loze: sivu plijesan (Botrytis), kiselu trulež (Acetobacter) i apopleksiju (“esca”, Petrijeva bolest)
3.      Dobro se vežu na biljne organe pa u kišnim sezonama daju bolju učinkovitost protiv plamenjače grožđa (Plasmopara) u odnosu na površinske organske fungicide!
4.      U ekološkoj proizvodnji grožđa nemamo dovoljno učinkovitih zamjenskih ili alternativnih pripravaka za suzbijanje plamenjače (Plasmopara) (npr. biološki fungicidi, obogaćeni minerali gline, biljni ekstrakti, kalijeva sol, kalij-bikarbonat i sl.). Pokusi pokazuju da u epidemijskim sezonama unatoč 10-15 provedenih aplikacija spomenutim zamjenama za bakar možemo očekivati štete na urodu grožđa 30-50 %!
5.      Zbog specifičnog načina djelovanja na uzročnike biljnih bolesti (tzv. “multi-site” učinak) nema opasnosti od razvoja rezistentnosti ili otpornosti!

Ali, zbog stoljetne primjene bakra zadnjih nekoliko desetaka godina bilježi se porast njegove koncentracije u zemljištu, a naročito u nekim europskim vinorodnim područjima gdje su lokalno izmjerene vrijednosti iznad tolerantnih 100-150 mg Cu/kg tla! Premda je bakar u manjim količinama neophodan većini organizama, njihove potrebe za normalan rast i razvoj su toliko male da ne mogu značajno utjecati na stanje zaliha bakra u tlu! Povišene koncentracije bakra u zemljištima negativno utječu na razvoj mnogih biljnih i životinjskih mikro– i makro– organizama, a istraživanja u Švicarskoj još su 1980-tih potvrdila da smanjenje populacije kišnih glista što dugoročno negativno utječe na plodnost tla. Postoji opasnost da ispiranjem iz tako onečišćenih poljoprivrednih površina bakar dospijeva u površinske i podzemne vode.

Kako bi se što više ublažile negativne ekološke posljedice stoljetne primjene bakarnih fungicida u vinorodnim područjima predlažu se slijedeće mjere: (1.) smanjivanje najvećeg broja dopuštenih godišnjih primjena klasičnih bakarnih fungicida na istim površinama, (2.) kombiniranje smanjene uporabe klasičnih kemijskih fungicida sa povećanjem primjene bioloških pripravaka (npr. Trichoderma sp., Bacillus subtillis, Trichoderma sp. + Clonstachis rosea, Pseudomonas aureofaciens i dr.), (3.) uvođenje novih formulacija bakra sa značajno većom djelotvornošću uz smanjenje količina po jedinici površine (npr. Cu-oktanoati, Cu-pektinati, Cu-glukonati, Cu-EDTA kompleksi, Cu-petidati) i (4.) povlačenje s tržišta i zabrana primjene bakarnih pripravaka u poljoprivrednoj proizvodnji!

Stoga je danas u integriranoj proizvodnji grožđa primjena bakarnih fungicida ograničena na najviše 3.000 g djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno temeljem propisane koncentracije i prosječne doze ili količine za primjenu u vegetaciji bakarni se fungicidi smiju tijekom jedne sezone koristiti najviše dva puta! U integriranoj je proizvodnji grožđa zabranjeno tzv. “zimsko tretiranje” vinograda povišenim koncentracijama bakarnih pripravaka pred početak vegetacije! Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja! U našoj zemlji svi bakarni fungicidi dopušteni u vinogradarstvu za vinske sorte imaju propisanu karencu 35 dana, ali u nekim drugim državama ovisno o vrsti i formulaciji bakra različiti pripravci imaju karencu za vinske sorte u rasponu od 21 do 35 dana.

U ekološkoj se vinogradarskoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini 6.000 g djelatne tvari/ha (pojedine se godine može dopuštena granica prekoračiti, ali pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja ne prelazi 6.000 g/ha)!

Mogućom zabranom primjene bakarnih fungicida na području Europske Unije u integriranoj proizvodnji grožđa imamo dovoljno organskih fungicida za suzbijanje najvažnijih bolesti vinove loze (Plasmopara, Pseudopezicula, Phomopsis, Guignardia), ali bi značajno porasla štetnost kisele truleži (Acetobacter) i apopleksije (“esca”, Petrijeva bolest)! Naprotiv, zabranom bakarnih pripravaka u ekološkoj proizvodnji grožđa štete od plamenjače (Plasmopara) bi prema dosadašnjim pokusnim istraživanjima u epidemijskim sezonama iznosile čak 30-50 %!

Tablica 2. Nedostaci bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena u suvremenom vinogradarstvu sve više ograničava ili nastoji u skoroj budućnosti potpuno zabraniti:
1.      Dugogodišnja primjena bakarnih fungicida uzrokuje nakupljanje Cu++ u zemljištu iznad dopuštenih količina (>100 mg Cu/kg tla), što nepovoljno utječe na makro– i mikro-faunu i floru poljoprivrednih površina!
2.      Ispiranjem Cu++ iz poljoprivrednih površina dospijeva u površinske i podzemne vode!
3.      Nakon krčenja stoljetnih vinograda gdje su korišteni bakarni fungicidi može se pojaviti fitotoksičnost na nekim naknadno uzgajanim kulturama (npr. kukuruz, lucerna, repica, krumpir)!
4.      Zbog teže ispirljivosti nekih bakarnih pripravaka njihova kasnija primjena može uzrokovati neželjene ostatke (rezidue) u vrijeme berbe grožđa!
5.      Zbog spoznaje da u krvi pacijenata uvijek ima povišene koncentracije bakra neke studije tvrde da je uzrok opake Alzheimerove bolesti kronično trovanje bakrom! Stoga neki liječnici i biolozi zahtijevaju trenutnu zabranu primjene bakra kao sredstva za zaštitu bilja!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

 

Slike 1, 2, 3 i 4: Analiza rezultata pokusa i iskustva vinogradara dokazala su tijekom sedmogodišnjih praćenja da smanjenje uporabe bakra uzrokuje znatno povećanje populacije uzročnika bolesti koje se teško suzbijaju: npr. crne pjegavosti (lijevo), apopleksije (slike u sredini), bakterijskog raka (desno), kisele truleži boba, Petrijeve bolesti i slično. Snimio M. Šubić.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Najava, Poziv, Vijest, Vinogradarstvo

POČETAK BERBE GROŽĐA U NADINU

Početak berbe grožđa svečano, koliko to dozvoljavaju epidemiološke mjere, u uvjetima „novo normalno“, obilježiti će se  u Zadarskoj županiji prvi puta u drevnom Ravnokotarskom mjestu Nadin, simbolu ekološke vinogradarske proizvodnje.

Tako se cjelogodišnje bavljenje oko trsa, od rezidbe, gnojidbe, okopavanja, vezivanja mladica i zaštite od bolesti i štetnika u ovoj zahtjevnoj vinogradarskoj godini okončava berbom, koja će radi vremenskih nepogoda biti nešto manja od prethodne, ali s izuzetno zdravim grožđem, čiji omjer šećera i kiselina jamči izuzetnu kvalitetu budućih vina. Nepregledni redovi vinove loze u Nadinskom blatu,  koji se protežu na preko 300 ha, i ove će godine uroditi vrhunskim vinima.

Iako  je  berba ranih bijelih kultivara, kao što su Chardonnay i Muškat žuti, započela početkom prošlog tjedna, prava berba za preradu tek predstoji!

Naši vinogradari znaju da vrijeme berbe grožđa za preradu u vino određuje zrelost grožđa. Kada tijekom sazrijevanja grožđe dostigne najveću količinu šećera, koja se ne mijenja, tada je pravo vrijeme za berbu. Tu zrelost većina iskusnih vinogradara određuje po samom izgledu grozda. Naime, vanjski znakovi zrelog grožđa su odgovarajuća boja karakteristična za sortu te više ili manje odrvenjela peteljka, a neke sorte imaju i karakterističan miris.

Međutim, i iskusni vinogradari najčešće sebe provjeravaju određivanjem šećera pomoću refraktometra. Način rada refraktometra zasniva se na lomu svijetla. Kako u jednoj tekućini raste sadržaj u njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i lom svjetla te tekućine. Kada se sadržaj šećera ne mijenja, vrijeme je berbe grožđa. Nije dobra prerana berba, upravo radi malog sadržaja šećera, a velikog sadržaja kiselina. Naime, u nezrelom grožđu ima previše jabučne kiseline, koja vinu daje opori okus, a oduzimanje kiseline u vinu je vrlo zahtjevan posao, kojeg uspješno mogu, uz priručne laboratorije, obaviti jedino enolozi.

Preporuka je berba po suhom vremenu, kako bi se dobio kvalitetniji mošt, a i sama berba je lakša i ugodnija. Bobice, dijelove grožđa ili cijele grozdove zaražene sivom plijesni treba odstraniti, jer su takvi grozdovi često zaraženi octikavošću, koja se prenosi u mošt ili masulj. Poželjno je da se grožđe ne gnječi do mjesta prerade i da stigne neoštećeno do preše te da se drži na hladnom i prozračnom mjestu.

 

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Vinogradarstvo

PODSJETNIK NA OPTRGAVANJE LISTOVA U RODNOM VNOGRADU

Rastom mladice vinove loze, razvijaju se i listovi. Kako mladica raste, donji listovi postaju sve veći. U prvome dijelu vegetacije upravo ti najdonji listovi obavljaju najveći dio fotosintetske aktivnosti. No kako oni tijekom vegetacije stare, fotosintetska se aktivnost polako seli na listove u sredini mladice, a na kraju na vršne listove mladice. Krajem ljeta, najdonji listovi na mladicama su već „stari“ i zapravo potroše više hranjiva i energije za svoj opstanak, nego što ih proizvedu. U isto vrijeme oni nam zaklanjaju grozdove, pa je otežano kvalitetno obavljanje zaštite grozdova od bolesti i štetnika.

Odabir pravog termina za optrgavanje donjeg lišća oko grozdova ovisi o vremenskim uvjetima, ranoj ili kasnoj godini, o sorti, potrebi za bojom ili aromom, potrebi za smanjenjem ili čuvanjem kiselina….

Nakon cvatnje i oplodnje dolazi do intenzivne diobe i rasta stanica bobica na grozdovima, zbog čega im se povećava volumen. Raste sadržaj kiselina u bobicama, a pred početak šare dosiže maksimum. Tijekom ove faze stvaraju se i šećeri ali se oni troše za različite metaboličke procese. Bobice su u ovoj fazi zelene pa imaju fotosintetsku aktivnost. U ovoj fazi optimalna temperatura je od 25-30°C, a važna je i dovoljna količina vode koja je ograničavajući faktor, tj. ako  u ovoj fazi nema dovoljno vlage bobice će ostati sitne zbog slabije diobe stanice što se ne može nadoknaditi u kasnijim fazama. Ujedno u ovoj fazi već polako kreće i stvaranje zimskih pupova u pazušcima listova, a koeficijent rodnosti ili broj začetih grozdova određuje rodnost u narednoj godini.

Optrgavanjem donjih listova izlažemo grozdove sunčevoj svjetlosti. Ukoliko smo to učinili dosta rano, tijekom mjeseca lipnja, mlade zelene bobice biti će bolje izložene sunčevoj svjetlosti, a time i same sposobne doprinjeti fotosintetskoj aktivnosti. Mlada bobica vinove loze u samome početku razvoja još uvijek na sebi ima puči i sposobna je u određenoj mjeri vršiti fotosintezu, te sama sebi osigurati stvaranje organske materije, što je važno kod sorata sa niskim sadržajem šećera ili sorata koje kasno dozrijevaju.

Grozd, bobice, koji je od početka vegetacije jače izložen suncu, u jesen će imati nešto veće šećere, ali i nešto niže kiseline.Ovo je osobito važno kod crnih sorata vinove loze, pošto će takav grozd imati i puno jaču boju pokožice.

Grozd koji je od završetka cvatnje do berbe proveo u sjeni vanjskog lišća, imati će nešto niže šećere, više kiseline, ali i nešto bolju aromu. Ovisno o sorti u vinogradu, ovisno o vremenskim uvjetima u godini, možemo sami odabirom termina i količine odstranjenog lišća doprinositi kvaliteti grožđa u berbi.

Rizling rajnski, kao kasna sorta koja teže nakupi šećer, a ima gotovo uvijek višak kiselina, možemo optrgati ranije. Posebice u godinama sa kasnom cvatnjom. Rizling rajnski je ujedno i sorta koja je vrlo podložna ožegotinama bobica ukoliko se optrgavanje i uklanjanje donjeg lišća izvrši prekasno kad su bobice već veličine  zrna graška.

Kod traminca, koji uvijek ima dovoljno šećera, za vrijeme vrućeg ljeta pažnju treba obratiti na aromu i niske kiseline, pa ga nije poželjno optrgavati ni prerano, ni prejako. Najbolje je krajem lipnja optrgati samo unutrašnje listove da se stvori prozračnost.

Trs traminca detalnjije optrgan tek u fazi početka šare

Jabučna i vinska kiselina glavne su kiseline u sastavu bobice. Njihovo jače razgrađivanje počinje kada temperature porastu preko 34°C. Pojačana razgradnja jabučne kiseline počinje kad se sok bobice zagrije iznad 34°C, a vinske iznad 38°C. Stoga na sortama koje prirodno imaju niske kiseline kao što su muškat otonel, traminac, uglavnom optrgavamo samo unutarnje lišće kako bi grozdovi bili zaštićeni od prejakog sunca, a istovoremeno da osiguramo prozračnost za kvalitetno izvođenje zaštite grozdova od bolesti i štetnika. Pravovremenim i ciljanim optrgavanjem listova možemo djelomično utjecati i na smanjenje jabučne kiseline što nam olakšava provedbu malolaktične fermentacije kasnije u podrumu.

Grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac, traminac, osjetjivi su na ožegotine koje nastaju ukoliko za vrućeg dana sa jakom sunčevom insolacijom optrgavamo listove. Ožegotine mogu nastati i do nekoliko dana nakon optrgavanja listova, a kod rizlinga rajnskog i do 14 dana ukoliko dođe do vrućina i jake sunčeve insolacije. Stoga osjetljive sorte treba optrgavati isključivo za vrijeme oblačnih dana, odnosno samo sa strane koju u jutarnjim satima osvijetljava sunce. Oprtgavanje u poslijepodnevnim satima osučane strane redova zasigurno će pojačati ožegotine na zelenim bobicama. Kod ožegotina od sunca pojavljuju se tamnoljubičasta do crna ulegnuća na osunčanoj strani bobica, do se kod napada od peronospore suše i mijenjaju boju u tamno plavo, smeđe-crno cijele bobice, pa je potrebno znati razlikovati ova dva problema.

Grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac, traminac, ujedno su nešto više osjetljivi na pepelnicu, a isto tako ih jače napadaju gusjenice grožđanih moljaca, pa je to još nekoliko razloga da ovim sortama dajemo prednost kod planiranja optrgavanja i uklanjanja donjeg lišća.

Ožegotine na sorti rizling rajnski izazvane naglim izlaganjem suncu za vrućeg dana.

 

Adrian Horvat, dipl. ing.

Hortikultura, Najava, Obavijest, Poziv, Vijest, Vinogradarstvo

Premijera u Slavoniji – praktična pokazna radionica cijepljenja vinove loze „zeleno na zeleno“

U okviru svojih stručnih poslova, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Područni služba Požega, organiziraju 19. lipnja (petak) 2020. praktičnu pokaznu radionicu (dalje: Demonstracijska aktivnost – DA) cijepljenja vinove loze metodom „Zeleno na zeleno“. To je jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u vinogradarstvo da svojim prisustvovanjem obogate paletu stručnih znanja i vještina iz te grane poljoprivredne proizvodnje.

Prijavak je, nažalost, limitiran na 10-ak sudionika te ovom prilikom apeliramo da se prijave samo oni vinogradari, kojima ovakav vid edukacije ili puno znači ili se s ovom vrstom cijepljenja do sada nisu nikada sreli. Moguć je dvojako prijavljivanje: ili osobno pozivom na telefon voditelju ove DA, ili putem Internet prijave, preko naše web stranice www.savjetodavna.hr.

U uvjetima, kada je za promjenu sorte vinove loze potrebno sljedeće:

  • iskrčiti postojeći vinograd ili
  • izvršiti sanaciju površine i predradnje za sadnju novog vinograda ili
  • posaditi novi vinograd, vodeći pri tome računa da se ne preporučuje saditi vinograd odmah nakon krčenja starog vinograda, bez minimalnog razmaka od 3 godine „odmora“ zemlje,

kada sve to navedeno značajno prelazi iznos od 200.000 kn, korištenje precjepljivanja postojeće sorte vinograda nekom drugom, boljom sortom, predstavlja veliku uštedu, s tim prije ako se zna da precijepljeni vinograd rodi već sljedeće godine 20-25 %, a druge godine nakon precjepljivanja dostiže i 100 %-tan planirani urod. Uostalom, tu metodu precjepljivanja vinove loze koristi većina vinogradara u Kaliforniji, a nije zanemariva i u ostatku razvijenih vinarskih država svijeta, kao npr. u nama susjednoj državi Mađarskoj.

 

                     

Stoga, svi koji se namjeravate prijaviti, POŽURITE.

Aplikacija za prijavak na stranici Savjetodavna služba je već otvorena (kliknete na SAVJETOVANJE I TEČAJEVI, a potom kliknete na DEMONSTRACIJE).

Možete se prijaviti i osobno telefonskim pozivom na mobilni telefonski br. 091/4882-820 Tomislavu Božičeviću, voditelju te edukacije.

U oba slučaja Vašeg prijavka, potreban je i broj vašeg OIB-a. Slobodan je prijavak iz cijele RH, no, obzirom na troškove puta, ne preporučujemo putovati s udaljenosti većih od 250 km od Požege.

Okupljanje sudionika je u mjestu Kaptol, oko 13 kilometara sjever-sjeveroistočno od Požege, 12 km zapadno od Kutjeva ili 5,5 km istočno od mjesta Velika (Požeško-slavonska županija).

Lokacija okupljanja je parkiralište ispred crkve u Kaptolu, dakle, 19. 06. (petak) 2020., od 9.00 do 9.15 sati, nakon čega se zajedno kreće u vinograd udaljen 15-ak minuta zapadno od Kaptola, u mjesto Krivaj. Pokazno cijepljenje vinove loze će biti u vinogradu OPG-a Vojak Dinka, u vremenu od 9.30 do 13.30 sati.

 Voditelj DA: Tomislav Božičević, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

UTJECAJ VISINE VEZANJA LUCNJEVA NA FIZIOLOŠKU AKTIVNOST VINOVE LOZE

Obilaskom nekih vinograda uočeno je kao su lucnjevi povezani previsoko, u odnosu na postavljenu armaturu. Ponekad se vinogradari boje jakog savijanja lucnjeva pa se pristupa naizgled lakšem rješenju, povezivanju na gornju žicu, kao što je prikazano na donjoj slici (slika 1.).

Ponekad je taj posao povjeren sezonskim radnicima, od kojih nekima baš i nije važno koliko je postupak vezanja lucnjeva pravilno izveden. Takovim načinom vezivanja unaprijed je trs vinove loze „osuđen“ na manju lisnu površinu. Od mjesta izbijanja novih mladica na lucnjevima do visine gornjeg para žica manja je visina, time i duljina mladice, a samim time manji je i broj aktivnih listova tijekom vegetacije.

Slika 1. Vezanje lucnjeva na gornju žicu

Fiziološki gledano na vinovoj lozi se dešava sljedeće: rastom mladice vinove loze razvijaju se i listovi. Kako mladica raste, donji listovi postaju sve veći. Početkom vegetacije u vinogradu upravo ti najdonji listovi obavljaju najveći dio foto sintetske aktivnosti. No, kako oni tijekom vegetacije stare, foto sintetska se aktivnost polako seli na listove u sredini mladice i tek potom na vršne listove mladice. Na previsoko vezanim lucnjevima novi rast vrlo brzo dosegne visinu vršikanja. Svako vršikanje je odbacivanje zelene mase, za čiji je rast i razvoj trs već utrošio energiju i hraniva. Nakon vršikanja, veliki dio energije postojećih listova troši vlastite produkte fotosinteze na ishranu porasta novih vrhova, i to upravo u vrijeme kad bi trebali osiguravati pravilan razvoj grozdova i bolju diferencijaciju pupova u pazušcima listova za narednu godinu. Kada vrhovi narastu, ponovno ih treba odrezati. I tako, umjesto da listovi mladice ishranjuju grozdove, veliku većinu energije troše na rast novih vrhova i zaperaka.

 

Kada se govori o stvaranju, transformaciji i nakupljanju šećera u grožđu, najvažnija je sljedeća „formula“:

Što više kvadrata zdrave lisne površine po broju bobica na mladici! Tu se uračunava čak i zdrava lisna površina vršnih zaperaka u drugom dijelu vegetacije.

Što je veća količina zdrave lisne mase, može se očekivati i veća količina nakupljenog šećera.

 

 

U slučaju previsokog vezanja lucnjeva (zelene strelice na slici 1.) trs će cijele godine biti osuđen na smanjenu aktivnu lisnu površinu. Zbog ranog vršikanja, listovi će trošiti energiju na ishranu novih vrhova i novog prirasta, a znatno manje će energije i produkata fotosinteze ostati za kvalitetnu diferencijaciju pupova za narednu godinu, kao i za nakupljanje šećera ovogodišnjeg uroda.

U slučaju pravilnog vezanja lucnjeva, kada se ostavlja dovoljno visine između lucnja i gornjeg para žica iznad kojeg se provodi vršikanje, isto će trebati odraditi nešto kasnije, trsu će ostati veća lisna površina, koja će pomagati grožđu i pupovima, dok će samo nekoliko vršnih listova pomagati rastu novih vrhova.

Slika 2. Primjer A, B i C

 

Početkom vegetacije (slika 2., primjer A) produkti fotosinteze se svi troše na rast mladice.

Sredinom vegetacije (slika 2., primjer B) produkti fotosinteze donjih listova osiguravaju pravilan razvoj grozdova i pravilan razvoj diferencijacije novih pupova, sa začecima grozdova za narednu godinu. Vršni listovi uglavnom troše svoje produkte za novi rast.

Krajem vegetacije (slika 2., primjer C) donji stari listovi više troše hraniva nego što ih mogu proizvoditi. Većina srednjih listova više proizvodi hraniva nego ih troši, dok listovi najmlađih vrhova svoju proizvodnju organskih tvari usmjeravaju u novi, „nepotreban“ rast. To je vrijeme kada se odstranjuje donje staro lišće, a vršikanjem se odbacuje što je moguće manje vrhova.

 

 

 

 

Pravilo, koje vrijedi kod proizvodnje vinskog grožđa, je: vršikanje obaviti što je moguće kasnije (srpanj) i na što većoj visini. Veća količina listova doprinijet će većoj foto sintetskoj aktivnosti vinove loze i većem nakupljanju šećera u grožđu.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Suša u vinogradima

Premda vinova loza kao višegodišnja kultura, zahvaljujući svom dubljem korjenovom sustavu, lakše podnosi sušu, ipak u uvjetima kad je nedostatak vlage ekstremnije izražen (poput ljeta 2000. i 2003. godine), moguće su znatnije štete ne samo u pogledu pada količine uroda grožđa, nego i kvalitativnog sastava mošta, a u nekim slučajima može doći čak i do sušenja čitave biljke (trsa). To posljednje može se dogoditi kada se ukupno „posloži“ više nepovoljnih parametara za trs vinove loze: preobilno ostavljen urod + tlo siromašno na organskoj tvari + tlo s manje gline + izostavljanje plitke obrade tla + tlo bez nastiranja + učestaliji topli vjetrovi itd. Tako npr. tijekom suše, unatoč nepovoljnom klimatskom okruženju za razvoj patogena (biljnih bolesti na vinovoj lozi), gubici grožđa mogu biti i veći no u godinama kada je potreba za zaštitom veća. Zapravo, nedostatak vlage u tlu jedan je od presudnih čimbenika pri smanjenju prinosa, a ovisno o trajanju suše, taj gubitak se može prenijeti i na sljedeću godinu, kroz reducirano formiranje cvati unutar pupova, koji se otvaraju tek sljedećeg proljeća.

Već pri izboru kultivara indirektno se utječe na otpornost biljke na sušu. Naime, različita je adaptibilnost pojedine sorte na sušu, a to svojstvo je još uže povezano s izborom lozne podloge na koju je nacijepljen odabrani kultivar. Opće je poznato da vinogradi južne RH trebaju podloge adaptibilnije na sušu, poput podloge Paulsen 1103. Pomalo začuđuje da vinogradi jugoistočne Francuske, s rasponom ukupnih godišnjih oborina od 300 do 500 mm – znači u semi-aridnoj klimi, a posebice na crnim (crvenim) kultivarima, zadnjih godina favoriziraju podlogu 3309 Couderc, koja se vrlo uspješno „nosi“ s oskudicom vlage (koja po literaturnim podacima i nije baš neka za preporučiti za sušne areale – op.a.). No, u posljednjih 20-ak godina, hirovitost klime, a posebno u pogledu sve češćih sušnih razdoblja tijekom ljetnih mjeseci, nije strana ni u vinogradima kontinentalne RH, tim više što se ide od zapada k  istoku. Stoga je preporuka prije podizanja nasada svakako se savjetovati sa stručnjacima.

Unatoč dobro razvijenom korijenu u vinove loze, nakon stasanja u fertilnoj dobi te njezine veće otpornosti na sušu u odnosu na jednogodišnje kulture, ipak i kod vinove loze postoji znatna ranjivost u prvim godinama nakon sadnje (dok se korjenov sustav još ne razvije). U godinama, koje nam slijede, bilo bi pogubno izostavljati neke prijeko potrebne poslove, a koji bi se obvezatno trebali izvršavati na tek posađenom vinogradu tijekom prve ili najkasnije druge godine po sadnji. To se prvenstveno odnosi na „operaciju“ uklanjanja površinskog korijenja ili tzv. brandusa. Izostavljanjem uklanjanja brandusa usporava se rast glavnog korijena, jer prva kiša, prvo površinsko gnojivo ili prvo plitko kopanje (ili plitka strojna „obrada unutar reda“) te prvi biljci dostupan kisik, favoriziraju razvoj površinskog korijenja, uz istovremeno polagano „gašenje“ glavnog korijena.

U proteklih 35 godina vršeni su različiti eksperimenti u pogledu obrade tla: od klasičnog jesenskog naoravanja i proljetnog odoravanja, tanjuranja, frezanja, kopanja (sporom) strojnom rotacionom kopačicom, podrivanja sa i bez deponiranja gnojiva, do zatravljivanja s malčiranjem čitave površine (ili samo malčiranja međurednog prostora + tretiranja herbicidne trake po redovimna). Svaka od navedenih operacija izaziva drugačiju bilancu opskrbe u tlu vodom. Važno svojstvo primarne obrade tla je njegov povećani kapacitet za vodu, ali i za zrak. Stoga u prosudbi i donošenju odluke koji i kakav tip obrade tla ćemo primijeniti, indirektno odlučujemo i kakva će biti opskrba trsova s vodom.

Imajući u vidu rastuću cijenu vode, ali i činjenicu da vinogradi (u najvećem broju slučaja) nisu baš najpogodnija mjesta za navodnjavanje, a osobito ondje gdje su smješteni na jako visoku nadmorsku visinu te imajući u vidu i cijenu sustava za navodnjavanje, uz istovremeni trend pada (ili barem stagnacije) otkupne cijene grožđa, prije odluke o mogućem uvođenju navodnjavanja u vinograde, obvezatno treba napraviti studiju isplativosti.

Umjesto zaključka, navodimo neke od mjera kojima se mogu ublažiti posljedice suše u vinogradima:

  1. izbor sorte (kultivara) i podloge adaptibilne na sušu;
  2. obvezatno uklanjanje brandusa na mladim trsovima;
  3. dublja primarna obrada tla, a u vegetaciji češća površinska obrada tla, radi presijecanja kapilariteta;
  4. uništavanje korova;
  5. podrivanje;
  6. malčiranje s nastiranjem;
  7. pojačana gnojidba stajnjakom;
  8. gnojidba kompostom te glistincem;
  9. unos pepela (ali samo za kisela tla);
  10. upotaeba kondicionera i/ili poboljšivača tla (PRP- sol, zeolit, perlit itd…);
  11. sideracija;
  12. uvođenje mikoriznih gljiva na korijen trsova;
  13. razumno opterećenje trsa rodnim pupovima (čitajte: izbjegavanje preopterećenja;
  14. unos stiromul kuglica (poput stiropora u okruglicama) u tlo prije sadnje nasada;
  15. u ekstremnoj suši (ali i pri dobivanju vrhunske sirovine za vino) skidanje dijela uroda (ostavlja se samo prvi, niži po položaju grozd na mladici, a svi grozdovi po položaju iznad prvoga se odstranjuju);
  16. pri najekstremnijoj suši odrezati čak i dio lucnja;
  17. terasiranje jače nagnutih terena, radi sprečavanja površinskog otjecanja vode niz strminu, premda je to prilično skupa operacija.

Slike 1. i 2. Suša u vinogradima (Foto: M.Tomić)

 

Slike 3. i 4. Suša u vinogradima (Foto: Z.Vlatković)

 

Korištena literatura: prof. dr. V. Vukadinović „Suša i njene posljedice“ (Internet).

Autor teksta: Tomislav Božičević, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za hortikulturu