MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Vinogradarstvo

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Najava, Poziv, Vijest, Vinogradarstvo

POČETAK BERBE GROŽĐA U NADINU

Početak berbe grožđa svečano, koliko to dozvoljavaju epidemiološke mjere, u uvjetima „novo normalno“, obilježiti će se  u Zadarskoj županiji prvi puta u drevnom Ravnokotarskom mjestu Nadin, simbolu ekološke vinogradarske proizvodnje.

Tako se cjelogodišnje bavljenje oko trsa, od rezidbe, gnojidbe, okopavanja, vezivanja mladica i zaštite od bolesti i štetnika u ovoj zahtjevnoj vinogradarskoj godini okončava berbom, koja će radi vremenskih nepogoda biti nešto manja od prethodne, ali s izuzetno zdravim grožđem, čiji omjer šećera i kiselina jamči izuzetnu kvalitetu budućih vina. Nepregledni redovi vinove loze u Nadinskom blatu,  koji se protežu na preko 300 ha, i ove će godine uroditi vrhunskim vinima.

Iako  je  berba ranih bijelih kultivara, kao što su Chardonnay i Muškat žuti, započela početkom prošlog tjedna, prava berba za preradu tek predstoji!

Naši vinogradari znaju da vrijeme berbe grožđa za preradu u vino određuje zrelost grožđa. Kada tijekom sazrijevanja grožđe dostigne najveću količinu šećera, koja se ne mijenja, tada je pravo vrijeme za berbu. Tu zrelost većina iskusnih vinogradara određuje po samom izgledu grozda. Naime, vanjski znakovi zrelog grožđa su odgovarajuća boja karakteristična za sortu te više ili manje odrvenjela peteljka, a neke sorte imaju i karakterističan miris.

Međutim, i iskusni vinogradari najčešće sebe provjeravaju određivanjem šećera pomoću refraktometra. Način rada refraktometra zasniva se na lomu svijetla. Kako u jednoj tekućini raste sadržaj u njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i lom svjetla te tekućine. Kada se sadržaj šećera ne mijenja, vrijeme je berbe grožđa. Nije dobra prerana berba, upravo radi malog sadržaja šećera, a velikog sadržaja kiselina. Naime, u nezrelom grožđu ima previše jabučne kiseline, koja vinu daje opori okus, a oduzimanje kiseline u vinu je vrlo zahtjevan posao, kojeg uspješno mogu, uz priručne laboratorije, obaviti jedino enolozi.

Preporuka je berba po suhom vremenu, kako bi se dobio kvalitetniji mošt, a i sama berba je lakša i ugodnija. Bobice, dijelove grožđa ili cijele grozdove zaražene sivom plijesni treba odstraniti, jer su takvi grozdovi često zaraženi octikavošću, koja se prenosi u mošt ili masulj. Poželjno je da se grožđe ne gnječi do mjesta prerade i da stigne neoštećeno do preše te da se drži na hladnom i prozračnom mjestu.

 

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Vinogradarstvo

PODSJETNIK NA OPTRGAVANJE LISTOVA U RODNOM VNOGRADU

Rastom mladice vinove loze, razvijaju se i listovi. Kako mladica raste, donji listovi postaju sve veći. U prvome dijelu vegetacije upravo ti najdonji listovi obavljaju najveći dio fotosintetske aktivnosti. No kako oni tijekom vegetacije stare, fotosintetska se aktivnost polako seli na listove u sredini mladice, a na kraju na vršne listove mladice. Krajem ljeta, najdonji listovi na mladicama su već „stari“ i zapravo potroše više hranjiva i energije za svoj opstanak, nego što ih proizvedu. U isto vrijeme oni nam zaklanjaju grozdove, pa je otežano kvalitetno obavljanje zaštite grozdova od bolesti i štetnika.

Odabir pravog termina za optrgavanje donjeg lišća oko grozdova ovisi o vremenskim uvjetima, ranoj ili kasnoj godini, o sorti, potrebi za bojom ili aromom, potrebi za smanjenjem ili čuvanjem kiselina….

Nakon cvatnje i oplodnje dolazi do intenzivne diobe i rasta stanica bobica na grozdovima, zbog čega im se povećava volumen. Raste sadržaj kiselina u bobicama, a pred početak šare dosiže maksimum. Tijekom ove faze stvaraju se i šećeri ali se oni troše za različite metaboličke procese. Bobice su u ovoj fazi zelene pa imaju fotosintetsku aktivnost. U ovoj fazi optimalna temperatura je od 25-30°C, a važna je i dovoljna količina vode koja je ograničavajući faktor, tj. ako  u ovoj fazi nema dovoljno vlage bobice će ostati sitne zbog slabije diobe stanice što se ne može nadoknaditi u kasnijim fazama. Ujedno u ovoj fazi već polako kreće i stvaranje zimskih pupova u pazušcima listova, a koeficijent rodnosti ili broj začetih grozdova određuje rodnost u narednoj godini.

Optrgavanjem donjih listova izlažemo grozdove sunčevoj svjetlosti. Ukoliko smo to učinili dosta rano, tijekom mjeseca lipnja, mlade zelene bobice biti će bolje izložene sunčevoj svjetlosti, a time i same sposobne doprinjeti fotosintetskoj aktivnosti. Mlada bobica vinove loze u samome početku razvoja još uvijek na sebi ima puči i sposobna je u određenoj mjeri vršiti fotosintezu, te sama sebi osigurati stvaranje organske materije, što je važno kod sorata sa niskim sadržajem šećera ili sorata koje kasno dozrijevaju.

Grozd, bobice, koji je od početka vegetacije jače izložen suncu, u jesen će imati nešto veće šećere, ali i nešto niže kiseline.Ovo je osobito važno kod crnih sorata vinove loze, pošto će takav grozd imati i puno jaču boju pokožice.

Grozd koji je od završetka cvatnje do berbe proveo u sjeni vanjskog lišća, imati će nešto niže šećere, više kiseline, ali i nešto bolju aromu. Ovisno o sorti u vinogradu, ovisno o vremenskim uvjetima u godini, možemo sami odabirom termina i količine odstranjenog lišća doprinositi kvaliteti grožđa u berbi.

Rizling rajnski, kao kasna sorta koja teže nakupi šećer, a ima gotovo uvijek višak kiselina, možemo optrgati ranije. Posebice u godinama sa kasnom cvatnjom. Rizling rajnski je ujedno i sorta koja je vrlo podložna ožegotinama bobica ukoliko se optrgavanje i uklanjanje donjeg lišća izvrši prekasno kad su bobice već veličine  zrna graška.

Kod traminca, koji uvijek ima dovoljno šećera, za vrijeme vrućeg ljeta pažnju treba obratiti na aromu i niske kiseline, pa ga nije poželjno optrgavati ni prerano, ni prejako. Najbolje je krajem lipnja optrgati samo unutrašnje listove da se stvori prozračnost.

Trs traminca detalnjije optrgan tek u fazi početka šare

Jabučna i vinska kiselina glavne su kiseline u sastavu bobice. Njihovo jače razgrađivanje počinje kada temperature porastu preko 34°C. Pojačana razgradnja jabučne kiseline počinje kad se sok bobice zagrije iznad 34°C, a vinske iznad 38°C. Stoga na sortama koje prirodno imaju niske kiseline kao što su muškat otonel, traminac, uglavnom optrgavamo samo unutarnje lišće kako bi grozdovi bili zaštićeni od prejakog sunca, a istovoremeno da osiguramo prozračnost za kvalitetno izvođenje zaštite grozdova od bolesti i štetnika. Pravovremenim i ciljanim optrgavanjem listova možemo djelomično utjecati i na smanjenje jabučne kiseline što nam olakšava provedbu malolaktične fermentacije kasnije u podrumu.

Grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac, traminac, osjetjivi su na ožegotine koje nastaju ukoliko za vrućeg dana sa jakom sunčevom insolacijom optrgavamo listove. Ožegotine mogu nastati i do nekoliko dana nakon optrgavanja listova, a kod rizlinga rajnskog i do 14 dana ukoliko dođe do vrućina i jake sunčeve insolacije. Stoga osjetljive sorte treba optrgavati isključivo za vrijeme oblačnih dana, odnosno samo sa strane koju u jutarnjim satima osvijetljava sunce. Oprtgavanje u poslijepodnevnim satima osučane strane redova zasigurno će pojačati ožegotine na zelenim bobicama. Kod ožegotina od sunca pojavljuju se tamnoljubičasta do crna ulegnuća na osunčanoj strani bobica, do se kod napada od peronospore suše i mijenjaju boju u tamno plavo, smeđe-crno cijele bobice, pa je potrebno znati razlikovati ova dva problema.

Grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac, traminac, ujedno su nešto više osjetljivi na pepelnicu, a isto tako ih jače napadaju gusjenice grožđanih moljaca, pa je to još nekoliko razloga da ovim sortama dajemo prednost kod planiranja optrgavanja i uklanjanja donjeg lišća.

Ožegotine na sorti rizling rajnski izazvane naglim izlaganjem suncu za vrućeg dana.

 

Adrian Horvat, dipl. ing.

Hortikultura, Najava, Obavijest, Poziv, Vijest, Vinogradarstvo

Premijera u Slavoniji – praktična pokazna radionica cijepljenja vinove loze „zeleno na zeleno“

U okviru svojih stručnih poslova, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Područni služba Požega, organiziraju 19. lipnja (petak) 2020. praktičnu pokaznu radionicu (dalje: Demonstracijska aktivnost – DA) cijepljenja vinove loze metodom „Zeleno na zeleno“. To je jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u vinogradarstvo da svojim prisustvovanjem obogate paletu stručnih znanja i vještina iz te grane poljoprivredne proizvodnje.

Prijavak je, nažalost, limitiran na 10-ak sudionika te ovom prilikom apeliramo da se prijave samo oni vinogradari, kojima ovakav vid edukacije ili puno znači ili se s ovom vrstom cijepljenja do sada nisu nikada sreli. Moguć je dvojako prijavljivanje: ili osobno pozivom na telefon voditelju ove DA, ili putem Internet prijave, preko naše web stranice www.savjetodavna.hr.

U uvjetima, kada je za promjenu sorte vinove loze potrebno sljedeće:

  • iskrčiti postojeći vinograd ili
  • izvršiti sanaciju površine i predradnje za sadnju novog vinograda ili
  • posaditi novi vinograd, vodeći pri tome računa da se ne preporučuje saditi vinograd odmah nakon krčenja starog vinograda, bez minimalnog razmaka od 3 godine „odmora“ zemlje,

kada sve to navedeno značajno prelazi iznos od 200.000 kn, korištenje precjepljivanja postojeće sorte vinograda nekom drugom, boljom sortom, predstavlja veliku uštedu, s tim prije ako se zna da precijepljeni vinograd rodi već sljedeće godine 20-25 %, a druge godine nakon precjepljivanja dostiže i 100 %-tan planirani urod. Uostalom, tu metodu precjepljivanja vinove loze koristi većina vinogradara u Kaliforniji, a nije zanemariva i u ostatku razvijenih vinarskih država svijeta, kao npr. u nama susjednoj državi Mađarskoj.

 

                     

Stoga, svi koji se namjeravate prijaviti, POŽURITE.

Aplikacija za prijavak na stranici Savjetodavna služba je već otvorena (kliknete na SAVJETOVANJE I TEČAJEVI, a potom kliknete na DEMONSTRACIJE).

Možete se prijaviti i osobno telefonskim pozivom na mobilni telefonski br. 091/4882-820 Tomislavu Božičeviću, voditelju te edukacije.

U oba slučaja Vašeg prijavka, potreban je i broj vašeg OIB-a. Slobodan je prijavak iz cijele RH, no, obzirom na troškove puta, ne preporučujemo putovati s udaljenosti većih od 250 km od Požege.

Okupljanje sudionika je u mjestu Kaptol, oko 13 kilometara sjever-sjeveroistočno od Požege, 12 km zapadno od Kutjeva ili 5,5 km istočno od mjesta Velika (Požeško-slavonska županija).

Lokacija okupljanja je parkiralište ispred crkve u Kaptolu, dakle, 19. 06. (petak) 2020., od 9.00 do 9.15 sati, nakon čega se zajedno kreće u vinograd udaljen 15-ak minuta zapadno od Kaptola, u mjesto Krivaj. Pokazno cijepljenje vinove loze će biti u vinogradu OPG-a Vojak Dinka, u vremenu od 9.30 do 13.30 sati.

 Voditelj DA: Tomislav Božičević, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

UTJECAJ VISINE VEZANJA LUCNJEVA NA FIZIOLOŠKU AKTIVNOST VINOVE LOZE

Obilaskom nekih vinograda uočeno je kao su lucnjevi povezani previsoko, u odnosu na postavljenu armaturu. Ponekad se vinogradari boje jakog savijanja lucnjeva pa se pristupa naizgled lakšem rješenju, povezivanju na gornju žicu, kao što je prikazano na donjoj slici (slika 1.).

Ponekad je taj posao povjeren sezonskim radnicima, od kojih nekima baš i nije važno koliko je postupak vezanja lucnjeva pravilno izveden. Takovim načinom vezivanja unaprijed je trs vinove loze „osuđen“ na manju lisnu površinu. Od mjesta izbijanja novih mladica na lucnjevima do visine gornjeg para žica manja je visina, time i duljina mladice, a samim time manji je i broj aktivnih listova tijekom vegetacije.

Slika 1. Vezanje lucnjeva na gornju žicu

Fiziološki gledano na vinovoj lozi se dešava sljedeće: rastom mladice vinove loze razvijaju se i listovi. Kako mladica raste, donji listovi postaju sve veći. Početkom vegetacije u vinogradu upravo ti najdonji listovi obavljaju najveći dio foto sintetske aktivnosti. No, kako oni tijekom vegetacije stare, foto sintetska se aktivnost polako seli na listove u sredini mladice i tek potom na vršne listove mladice. Na previsoko vezanim lucnjevima novi rast vrlo brzo dosegne visinu vršikanja. Svako vršikanje je odbacivanje zelene mase, za čiji je rast i razvoj trs već utrošio energiju i hraniva. Nakon vršikanja, veliki dio energije postojećih listova troši vlastite produkte fotosinteze na ishranu porasta novih vrhova, i to upravo u vrijeme kad bi trebali osiguravati pravilan razvoj grozdova i bolju diferencijaciju pupova u pazušcima listova za narednu godinu. Kada vrhovi narastu, ponovno ih treba odrezati. I tako, umjesto da listovi mladice ishranjuju grozdove, veliku većinu energije troše na rast novih vrhova i zaperaka.

 

Kada se govori o stvaranju, transformaciji i nakupljanju šećera u grožđu, najvažnija je sljedeća „formula“:

Što više kvadrata zdrave lisne površine po broju bobica na mladici! Tu se uračunava čak i zdrava lisna površina vršnih zaperaka u drugom dijelu vegetacije.

Što je veća količina zdrave lisne mase, može se očekivati i veća količina nakupljenog šećera.

 

 

U slučaju previsokog vezanja lucnjeva (zelene strelice na slici 1.) trs će cijele godine biti osuđen na smanjenu aktivnu lisnu površinu. Zbog ranog vršikanja, listovi će trošiti energiju na ishranu novih vrhova i novog prirasta, a znatno manje će energije i produkata fotosinteze ostati za kvalitetnu diferencijaciju pupova za narednu godinu, kao i za nakupljanje šećera ovogodišnjeg uroda.

U slučaju pravilnog vezanja lucnjeva, kada se ostavlja dovoljno visine između lucnja i gornjeg para žica iznad kojeg se provodi vršikanje, isto će trebati odraditi nešto kasnije, trsu će ostati veća lisna površina, koja će pomagati grožđu i pupovima, dok će samo nekoliko vršnih listova pomagati rastu novih vrhova.

Slika 2. Primjer A, B i C

 

Početkom vegetacije (slika 2., primjer A) produkti fotosinteze se svi troše na rast mladice.

Sredinom vegetacije (slika 2., primjer B) produkti fotosinteze donjih listova osiguravaju pravilan razvoj grozdova i pravilan razvoj diferencijacije novih pupova, sa začecima grozdova za narednu godinu. Vršni listovi uglavnom troše svoje produkte za novi rast.

Krajem vegetacije (slika 2., primjer C) donji stari listovi više troše hraniva nego što ih mogu proizvoditi. Većina srednjih listova više proizvodi hraniva nego ih troši, dok listovi najmlađih vrhova svoju proizvodnju organskih tvari usmjeravaju u novi, „nepotreban“ rast. To je vrijeme kada se odstranjuje donje staro lišće, a vršikanjem se odbacuje što je moguće manje vrhova.

 

 

 

 

Pravilo, koje vrijedi kod proizvodnje vinskog grožđa, je: vršikanje obaviti što je moguće kasnije (srpanj) i na što većoj visini. Veća količina listova doprinijet će većoj foto sintetskoj aktivnosti vinove loze i većem nakupljanju šećera u grožđu.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Suša u vinogradima

Premda vinova loza kao višegodišnja kultura, zahvaljujući svom dubljem korjenovom sustavu, lakše podnosi sušu, ipak u uvjetima kad je nedostatak vlage ekstremnije izražen (poput ljeta 2000. i 2003. godine), moguće su znatnije štete ne samo u pogledu pada količine uroda grožđa, nego i kvalitativnog sastava mošta, a u nekim slučajima može doći čak i do sušenja čitave biljke (trsa). To posljednje može se dogoditi kada se ukupno „posloži“ više nepovoljnih parametara za trs vinove loze: preobilno ostavljen urod + tlo siromašno na organskoj tvari + tlo s manje gline + izostavljanje plitke obrade tla + tlo bez nastiranja + učestaliji topli vjetrovi itd. Tako npr. tijekom suše, unatoč nepovoljnom klimatskom okruženju za razvoj patogena (biljnih bolesti na vinovoj lozi), gubici grožđa mogu biti i veći no u godinama kada je potreba za zaštitom veća. Zapravo, nedostatak vlage u tlu jedan je od presudnih čimbenika pri smanjenju prinosa, a ovisno o trajanju suše, taj gubitak se može prenijeti i na sljedeću godinu, kroz reducirano formiranje cvati unutar pupova, koji se otvaraju tek sljedećeg proljeća.

Već pri izboru kultivara indirektno se utječe na otpornost biljke na sušu. Naime, različita je adaptibilnost pojedine sorte na sušu, a to svojstvo je još uže povezano s izborom lozne podloge na koju je nacijepljen odabrani kultivar. Opće je poznato da vinogradi južne RH trebaju podloge adaptibilnije na sušu, poput podloge Paulsen 1103. Pomalo začuđuje da vinogradi jugoistočne Francuske, s rasponom ukupnih godišnjih oborina od 300 do 500 mm – znači u semi-aridnoj klimi, a posebice na crnim (crvenim) kultivarima, zadnjih godina favoriziraju podlogu 3309 Couderc, koja se vrlo uspješno „nosi“ s oskudicom vlage (koja po literaturnim podacima i nije baš neka za preporučiti za sušne areale – op.a.). No, u posljednjih 20-ak godina, hirovitost klime, a posebno u pogledu sve češćih sušnih razdoblja tijekom ljetnih mjeseci, nije strana ni u vinogradima kontinentalne RH, tim više što se ide od zapada k  istoku. Stoga je preporuka prije podizanja nasada svakako se savjetovati sa stručnjacima.

Unatoč dobro razvijenom korijenu u vinove loze, nakon stasanja u fertilnoj dobi te njezine veće otpornosti na sušu u odnosu na jednogodišnje kulture, ipak i kod vinove loze postoji znatna ranjivost u prvim godinama nakon sadnje (dok se korjenov sustav još ne razvije). U godinama, koje nam slijede, bilo bi pogubno izostavljati neke prijeko potrebne poslove, a koji bi se obvezatno trebali izvršavati na tek posađenom vinogradu tijekom prve ili najkasnije druge godine po sadnji. To se prvenstveno odnosi na „operaciju“ uklanjanja površinskog korijenja ili tzv. brandusa. Izostavljanjem uklanjanja brandusa usporava se rast glavnog korijena, jer prva kiša, prvo površinsko gnojivo ili prvo plitko kopanje (ili plitka strojna „obrada unutar reda“) te prvi biljci dostupan kisik, favoriziraju razvoj površinskog korijenja, uz istovremeno polagano „gašenje“ glavnog korijena.

U proteklih 35 godina vršeni su različiti eksperimenti u pogledu obrade tla: od klasičnog jesenskog naoravanja i proljetnog odoravanja, tanjuranja, frezanja, kopanja (sporom) strojnom rotacionom kopačicom, podrivanja sa i bez deponiranja gnojiva, do zatravljivanja s malčiranjem čitave površine (ili samo malčiranja međurednog prostora + tretiranja herbicidne trake po redovimna). Svaka od navedenih operacija izaziva drugačiju bilancu opskrbe u tlu vodom. Važno svojstvo primarne obrade tla je njegov povećani kapacitet za vodu, ali i za zrak. Stoga u prosudbi i donošenju odluke koji i kakav tip obrade tla ćemo primijeniti, indirektno odlučujemo i kakva će biti opskrba trsova s vodom.

Imajući u vidu rastuću cijenu vode, ali i činjenicu da vinogradi (u najvećem broju slučaja) nisu baš najpogodnija mjesta za navodnjavanje, a osobito ondje gdje su smješteni na jako visoku nadmorsku visinu te imajući u vidu i cijenu sustava za navodnjavanje, uz istovremeni trend pada (ili barem stagnacije) otkupne cijene grožđa, prije odluke o mogućem uvođenju navodnjavanja u vinograde, obvezatno treba napraviti studiju isplativosti.

Umjesto zaključka, navodimo neke od mjera kojima se mogu ublažiti posljedice suše u vinogradima:

  1. izbor sorte (kultivara) i podloge adaptibilne na sušu;
  2. obvezatno uklanjanje brandusa na mladim trsovima;
  3. dublja primarna obrada tla, a u vegetaciji češća površinska obrada tla, radi presijecanja kapilariteta;
  4. uništavanje korova;
  5. podrivanje;
  6. malčiranje s nastiranjem;
  7. pojačana gnojidba stajnjakom;
  8. gnojidba kompostom te glistincem;
  9. unos pepela (ali samo za kisela tla);
  10. upotaeba kondicionera i/ili poboljšivača tla (PRP- sol, zeolit, perlit itd…);
  11. sideracija;
  12. uvođenje mikoriznih gljiva na korijen trsova;
  13. razumno opterećenje trsa rodnim pupovima (čitajte: izbjegavanje preopterećenja;
  14. unos stiromul kuglica (poput stiropora u okruglicama) u tlo prije sadnje nasada;
  15. u ekstremnoj suši (ali i pri dobivanju vrhunske sirovine za vino) skidanje dijela uroda (ostavlja se samo prvi, niži po položaju grozd na mladici, a svi grozdovi po položaju iznad prvoga se odstranjuju);
  16. pri najekstremnijoj suši odrezati čak i dio lucnja;
  17. terasiranje jače nagnutih terena, radi sprečavanja površinskog otjecanja vode niz strminu, premda je to prilično skupa operacija.

Slike 1. i 2. Suša u vinogradima (Foto: M.Tomić)

 

Slike 3. i 4. Suša u vinogradima (Foto: Z.Vlatković)

 

Korištena literatura: prof. dr. V. Vukadinović „Suša i njene posljedice“ (Internet).

Autor teksta: Tomislav Božičević, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za hortikulturu

 

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani društva prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato

U Blatu na Korčuli tradicionalno svaku godinu u zimskim mjesecima udruga Društvo prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato održava edukativne radionice, stručna predavanja iz vinogradarskih i vinarskih tema, ocjenjivanje mladih vina i eno-gastronomsku večer. Ove godine Udruga je u suradnji sa Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede organizirala 23.1. stručno predavanje vinogradarsko –vinarskih tema, dan poslije 24.1. organoleptičko ocjenjivanje vina čijom je osmočlanom komisijom presjedao Miodrag Hruškar. Kušano je i ocijenjeno 64 uzorka mladih vina autohtonih sorti otoka Korčule: Cetinke, Pošipa, Grka, Maraštine i Plavca malog. Rezultati ocjenjivanja prezentirani su na svečanoj eno-gastronomskoj večeri 25.1.. Prilikom prezentacije rezultata svaki proizvođač dobio je objašnjenje ocijenjenog vina i preporuku eventualne intervencije. Tim načinom svakog proizvođača želi se što više educirati i motivirati za daljnji rad. Uz glazbu uživo kušala su se autohtona jela pripremljena na tradicionalan način namirnicama lokalnih poljoprivrednih gospodarstava.

Zrinka Favro, dipl. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Vina od davnina 2020.

Poštovani vinogradari i vinari,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na treću reviju vina hrvatskih autohtonih sorata pod nazivom „VINA od DAVNINA“ u organizaciji Ministarstva poljoprivrede koja će se održati 17. i 18. travnja 2020. u prostoru Art galerije LAUBA, prilaz baruna Filipovića 23, 10000 Zagreb. Dvije uspješne revije  „VINA od DAVNINA“ su iza nas. 70 vinara sa više od 150  vina isključivo autohtonih sorata podržalo je ovu manifestaciju te Vas pozivamo da to učinite i Vi u 2020. godini.

3. ocjenjivanje vina autohtonih sorata održati će se 26. ožujka 2020. godine, a vina će ocjenjivati peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača.

Proizvođačima vina od autohtonih sorata vinove loze omogućujemo izlaganje na reviji, sudjelovanje na ocjenjivanju vina i objavu u katalogu manifestacije.

Rezervirajte 17. i 18. travnja 2020. za nas i budite dio hrvatske originalne autohtone priče „VINA od DAVNINA“.

Rok za prijavu i dostavu vina za ocjenjivanje je 16. ožujka 2020.

Rok za prijavu za izlaganje na reviji je 30. ožujka 2020.

Prijavnice za ocjenjivanje i izlaganje na Reviji:

POZIV VINARIMA

PRIJAVNICA ZA OCJENJIVANJE 2020.

PRIJAVNICA ZA IZLAGAČE 2020.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

PROIZVODNJA PREDIKATNOG GROŽĐA I VINA U MEĐIMURSKOM VINOGORJU

Početak proizvodnje predikatnih vina u Međimurju

 U vinogorju Međimurje proizvodnja predikatnih vina počela je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća (1990.-1991.). Prva sorta, čije je grožđe dozorilo do prve kasne berbe, bila je graševina. Ohrabreni prvim predikatnim vinom najiskusniji vinogradari krenuli su korak dalje, prema izbornoj berbi. Prva izborna berba graševine brala se upravo u godini drugih višestranačkih parlamentarnih izbora u RH, 1992. godine pa je stoga ta izborna berba graševine 1992. u doslovnom smislu riječi bila – IZBORNA.

Nakon prvih uspješnih rezultata s graševinom, proizvodnja predikatnih vina nastavila se i s drugim sortama Međimurskog vinogorja: pinot bijeli, sauvignon, moslavac, traminac, …

Prvih godina novog tisućljeća (2001. – 2003.) došlo je do izražaja globalno zatopljenje u smislu izuzetno toplih ljeta i dugih toplih i vjetrovitih jeseni. U tih nekoliko godina proizvele su se i izborne berbe bobica, izborne berbe prosušenih bobica, a nekoliko godina kasnije i prve ledene berbe.

Stoga je dobro prisjetiti se što su to predikatna vina. Predikatna vina su vrhunska vina, koja se proizvode od sorata grožđa sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Razlikuju se sljedeće kategorije:

Kasna berba – vino proizvedeno od grožđa, koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt sadrži šećera najmanje 94 °Oe, a dio grožđa je lagano napadnut plemenitom plijesni.

Izborna berba – vino proizvedeno isključivo od pažljivo probranog grožđa, čiji mošt sadrži šećera najmanje 105 °Oe. U  toj se berbi iz vinograda poberu samo najbolji, više ili manje plemenitom plijesni zaraženi grozdovi.

Izborna berba bobica – vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih dijelova grozdova ili bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Izborna berba prosušenih bobica – vino proizvedeno od prosušenih bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 154 °Oe. Grožđe iz te berbe nalikuje grožđicama („cvebe“), koje se kupuju u trgovinama za slastice.

Ledeno vino – vino proizvedeno od grožđa, koje se bere nakon što je temperatura nekoliko prethodnih dana bila manja od -7 °C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Uvjeti za proizvodnju predikatnih vina

Za proizvodnju tih vrhunskih vina prvi i osnovni uvjet je dobar položaj. Proizvodnja vrhunskih predikatnih vina moguća je samo od grožđa proizvedenog na izuzetno specifičnim položajima za pojedine sorte.

Tako su najbolji predikati vinogorja Međimurje od sorte graševina proizvedeni na jugoistočnom karbonatnom položaju na velikoj nadmorskoj visini. Predikati od sorte moslavac proizvedeni su gotovo isključivo na pjeskovitim južnim strmim terasastim terenima najzapadnijeg dijela vinogorja, uz Slovensku granicu. Suprotno tome, traminac (R1) se pokazao najboljim na laganim sjeveroistočnim nagibima pjeskovitih tala, na položajima gdje stalno pušu vjetrovi. Pinot bijeli, a isto tako i pinot crni, postigli su najbolje rezultate na jugozapadnim karbonatnim tlima Železne gore. Sauvignon (R3) je za razliku od većine ostalih sorata začudo postigao najbolje rezultate na težim ilovastim tlima.

Dobar položaj za proizvodnju predikatnih vina prvenstveno mora odgovoriti agrotehničkim karakteristikama pojedine sorte. Sorte ranije epohe dozrijevanja ne zahtijevaju toliko osunčane položaje, koliko ih zahtijevaju sorte kasnije epohe dozrijevanja. No, ono što je najvažnije, je to da treba odabrati položaj, koji omogućuje što je moguće veću prozračnost, vjetrovitost i prosušivanje u kasnim jesenskim danima. Jedan od svjetski najpoznatijih položaja na svijetu za proizvodnju takvih vina nalazi se u francuskoj pokrajini Sauterness.

Robadje – južno orijentirane terase, otvorene vjetrovima, sa sortom moslavac (2005.)

Drugi uvjet je dobro znati što je to botritis. Botrytis cinerea je gljiva, koja parazitira na velikom broju biljnih vrsta. U vinogradima se najviše javlja za hladnijih i vlažnijih godina. Prezimljuje u otpalom lišću, na rozgvi, ali ponekad i u pupovima. Može napasti sve zelene dijelove loze. Ta gljiva uzrokuje pojavu bolesti na vinovoj lozi poznatu kao botritis. Ponekad se simptomi bolesti nađu već za vrijeme cvatnje i na cvatu loze, ali i na listu loze. U tom slučaju, od najvećeg je značaja poznavanje procesa prodiranja bolesti preko pokožice bobice u meso, sok i bobice. Konidiji gljive klijaju u kličnu cijev, na kojoj se razvija apresorij (prihvataljka). Tim apresorijem pričvrsti se na površinu biljnog tkiva. Nakon proboja pokožice bobice, penetracijska hifa uz sudjelovanje enzima ulazi u stanice pokožice bobice. Nakon prolaska pokožice u unutrašnjost bobica hifa se razrasta u micelij, koji se širi unutar bobice. Micelij enzimatskim putem razgrađuje stanične stjenke pa iste izgube čvrstoću, a bobica postane mekana. Stanice soka, zbog prisutnosti enzima kojeg izlučuje gljiva, počinju smeđiti, a na površini bobica pojavljuju se za hladnog i kišnog vremena sporonosni organi. Na taj način djeluje tzv. „štetni botritis“.

Što je onda „plemeniti botritis“?

Radi se zapravo o istoj vrsti gljive, čak i o istom načinu infekcije zdravih bobica. Glavna razlika između „štetnog“ i „plemenitog“ botritisa je, ustvari, u usporenoj enzimatskoj djelatnosti micelija gljive unutar stanica bobice te mogućnosti što dužeg odlaganja fruktifikacije glijve tj. pojave sivih prevlaka na pokožici bobice. Najvažnije je da grožđe u trenutku zaraze plijesni ima najmanje 75-80 °Oe. Što je veći sadržaj šećera, to će se bobica lakše odupirati enzimatskim promjenama i posmeđivanju soka. Ako je vrijeme toplo i relativna vlažnost zraka niska te ako je vjetrovito vrijeme, što se može osigurati odabirom adekvatnog položaja, botritis se razvija samo u pokožici zrelih bobica. Kako lagano uništava samo pokožicu bobice, iz nje isparava određena količina vode pa se povećava koncentracija šećera i kiselina u grožđu, a bobice se postepeno smežuraju. U isto vrijeme dolazi do razvoja specifičnih aromatičnih spojeva, koji  kasnijem vinu daju specifičan „predikatni“ miris i okus. Ako dođe do promjene vremena, npr. zahlađenja s nekoliko kišnih dana, „plemenita“ plijesan može u trenu fruktificirati i prijeći u izuzetno štetni oblik plijesni. U svega dva kišna dana može se izgubiti brižno njegovano predikatno grožđe. Petnaestogodišnje iskustvo u proizvodnji predikata govori da se u berbi ne smije ubrati više od 20 % grozdova sa fruktificiranim botritisom, u protivnom dolazi do značajnijeg pogoršanja arome plemenite plijesni.

Osim toga, preduvjet za proizvodnju predikata je i dobra, zdrava vinogradarska godina i sunčana vjetrovita jesen.

Samo od izuzetno zdravog grožđa može se doći do predikatnog vina. Osnovni uvjet je postizanje visokog sadržaja šećera u grožđu što je moguće ranije. Poznato je da bobica, koja je od najranijih dana izložena suncu, ima na kraju nešto veći sadržaj šećera od one, koja je bila u sjeni. Razlog tome je što vrlo mlada bobica još uvijek ima na sebi puči i vrši fotosintezu. Ako se dovoljno rano oplijevi određeni dio donjih listova oko grozdova, povećaju se također i uvjeti za kvalitetno obavljanje zaštite od bolesti i štetnika. Grožđe namijenjeno proizvodnji predikatnih vina mora sve do postizanja šećera od 75-80 °Oe biti savršeno zdravo. Oštećenje od bilo koje bolesti ili štetnika na bobicama može izazvati početak napada štetnog oblika botritisa. Iako se tijekom vegetacije i sazrijevanja bobica, po potrebi, primjenjuju botriticidi, pred sam kraj zriobe to se više ne smije činiti. Zašto? Razlog je vrlo jednostavan. U tom trenutku treba dopustiti gljivi Botrytis cinerea da napadne grožđe. U protivnom, nema ni napada ni učinka od „plemenite plijesni“.

Specifičnosti plemenite plijesni na različitim sortama vinove loze

 Graševina je jedna od najčešćih sorti u Međimurju, a isto tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Relativno je otporna na napade pepelnice, a ne vole ju ni grožđani moljci pa je time, na južnim položajima, dosta lako „dotjerati“ tu sortu do predikatnog grožđa. Kod sorte graševina u dobrim i suhim godinama polako dolazi do promjene boje na nekim bobicama. Ona prelazi u tamno smeđe ljubičastu. Nastavkom lijepog sunčanog vremena s južnim vjetrovima, bobice se počinju smežuravati. Time se povećava ne samo šećer već i kiselinski sastav. Ta sorta daje predikatne grozdove pretežno na jugoistočnim i jugozapadnim karbonatnim položajima, s dobrom zračnom drenažom.

Grozd kasne berbe

Grozd izborne berbe bobica

Snijeg na grožđu pred berbu Graševine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Moslavac tipična sorta za Međimursko vinogorje, gotovo uvijek je bila uzgajana za masovna vina. Sadnjom te sorte na najbolje položaje južnih pjeskovitih terena te s malim opterećenjem po trsu, velikom količinom zdrave i aktivne lisne površine, reduciranjem uroda, odnosno ostvarivanjem povoljnog odnosa zdrave lisne površine po bobici, moguće je krajem berbe u dobrim godinama proizvesti grožđe sa šećerom od 80 °Oe i početkom napada plemenite plijesni. Za predikatna vina poželjno je koristiti klonove rastresitih grozdova. Na moslavcu gljiva Botrytis cinerea vrlo lako, za svega nekoliko kišnih dana, razvija fruktifikaciju pa su česti slučajevi da predikatno grožđe od te sorte strada za svega jedan do dva kišna dana. Tijekom vrućih ljeta 2001.,.2002. te 2003. godine dobiveni su i najviši rangovi predikatnih vina: izborne berbe bobica i izborne berbe prosušenih bobica.

Moslavac, kasna berba

Mosalvac, izbor bobica

 

 

 

 

 

 

 

 

Specifičnost predikatnih vina od moslavca odražava se u povećanom sadržaju kiselinskog sastava, koji i čak i u duljem periodu čuvanja vina u arhivi održava svježijima. Sortne arome predikatnih vina variraju od šipka, suhe šljive, do trešnje, višnje.

U godinama kad je grožđe brano po izuzetno hladnom vremenu, u vinu se javlja specifična aroma, koje se inače ne javlja u godinama kada je berba obavljena po toplom i suhom vremenu. Predikatne arome postojane su od desetak do petnaestak godina, nakon toga dominantu notu preuzima arhiva. Sekundirati mu treba s jelima, gdje su preljevi od suhog voća, posebice šljiva.

Pinot bijeli razvija plemeniti botritis samo na najboljim položajima i to rijetko. Gotovo svi predikati proizvedeni su na jednoj jedinoj tabli vinograda., na jugozapadnim terasama karbonatno ilovastog položaja. Bobice zaražene plemenitom plijesni ponekad znaju biti tamno plave, gotovo crne, a plijesan na njima relativno teže fruktificira. Čak i u dobrim lijepim jesenima potrebno je dosta dugo čekati da se pojave prvi simptomi napada plemenite plijesni, za razliku od grožđa sorte pinot crni.

Pinot bijeli izborna berba

Pinot bijeli izbor bobica

 

 

 

 

 

 

 

 

Već kod kasne berbe lagano se nazire pojačana aroma vanilije, kakaoa ili čokolade, ponekad banane, čiji intenzitet raste sve do izborne berbe bobica. Aroma je dosta dugo stabilna tijekom čuvanja u arhivi, čak i nakon desetak godina. Toliko je specifična da vas poziva na sljubljivanje izbora bobica s desertom od  pečenih banana na maslacu, s podlogom o balsamica i preljevom čokolade, prilikom čega se naglašava vino, a desert mu zapravo sekundira.

 Sauvignon, posebice klon R3, razvija gotovo najljepšu plemenitu plijesan. Bobice zaražene plemenitom plijesni postaju tamno plave i za razliku od ostalih sorata najdulje se odupire fruktifikaciji gljive. Na dobrim položajima te za vrijeme toplih jeseni relativno lako i brzo razvija plemenitu plijesan. Kako se radi o sorti ranog dozrijevanja, ima dovoljno vremena da se održi i do visokih predikata. U fazi šare i dozrijevanja neophodno je izvršiti optrgavanje listova oko grozdova. Time se malo utječe i na pad kiselinskog i aromatskog sastava pa je to i jedan od razloga što se u predikatnim vinima teško održi originalna sortna aroma, uz predikatnu aromu.

Sauvignon kasna berba

Prosušene bobice sauvignona

 

 

 

 

 

 

 

 

Kiselinsko aromatski sastav znatno se mijenja uslijed djelovanja botritisa. Jedna od rijetkih godina, kada je to bilo uspješno, je izborna berba 2007. godine. Isto vino osvojilo je Veliku zlatnu medalju na nekoliko sajmova vina, a na nekima je bilo i šampion. Aromatski sastav dosta varira  od godine do godine, a ponekad dolazi do razlike u mirisima, ovisno i o tome u kojem dijelu podruma je fermeniralo te arhive ili boxa gdje je vino bilo odloženo. Sorta je vrlo pogodna za dobivanje predikatnog grožđa, a istovremeno komplicirana da se sačuva i odradi u aromatsko mirisnom kompleksu enološkog dijela proizvodnje. Kod gastonomskog aspekta dobro im je pridružiti jela s zgusnutim umacima ananasa, zrele kruške i ostalog svijetlog voća.

 Rizling rajnski je vrlo osjetljiva sorta na štetni oblik botritisa. Već od početka cvatnje pa sve do početka zriobe potrebna je pažnja i poduzimanje svih mogućih mjera ampelotehnike i zaštite da se ta sorta u Međimurskom vinogorju dovede do pune zrelosti. Samo u izuzetno dobrim godinama, s dugim i toplim jesenima, dogodi se da nakupi šećere preko 90 °Oe. Izuzetno je osjetljiva kada ga napadne plemeniti botritis, zbog vrlo osjetljive i tanke pokožice sklone fruktifikaciji. Grožđe ostavljeno za predikatna vina također je podložno napadima kisele truleži pa nije rijetkost da se u svega dva do tri dana izgubi kompletan urod predikatnog grožđa.

Nije kasna berba – nego rano u jutro

Traminac – sorta koja vrlo rano dozrijeva. Najbolji predikati postignuti su na sjevernijim vjetrovitim položajima, gdje ipak dozori nešto kasnije i uspije sačuvati aromatski kiselinski sastav. U tijeku vegetacije potrebno je sačuvati veću i zdravu lisnu masu, sa zdravim zapercima koji doprinose povećanju kiselinskog sastava te nipošto ne treba ljeti optrgavati donje listove, koji time sprečavaju pad kiselina. Time je nešto teže očuvati savršeno zdravstveno stanje, uz nadu da tu sortu neće pronaći ose. Sorta relativno lako zadrži primarne sortne arome, uz ispreplitanje mirisa i bukea s predikatnim notama.

Provjera šećera refraktometrom na južno orijentiranim terasama sorte moslavac

Ako nas je godina i jesen poslužila te smo uspjeli dočekati napad plemenite plijesni u vinogradu, slijede novi problemi. Ako nastupi kišni period, u svega jedan dan plijesan može fruktificirati i možemo izgubiti svo predikatno grožđe. Lagano prosušene bobice ponašaju se poput spužve. U prosušenom stanju mogu imati 25 °Kl šećera, a nakon svega dva kišna dana „spužva“ upije vodu te šećer padne na 15-18 °Kl. Ne samo šećer, već i ionako niske kiseline. Da bi stvar bila još gora, gljiva fruktificira te se umjesto plemenitog mirisa počinje razvijati miris na „lošu plijesan“. Zabilježeni su čak i slučajevi da se nakon zahlađenja i kišnog perioda na grozdovima pojavi zelenkasti Penicilium.

U dane kada grozdovi s plemenitom plijesni vise na trsovima treba biti svakodnevno spreman za berbu u slučaju loše prognoze i najave kišnog perioda.

Propali grozdovi izborne berbe moslavca nakon nekoliko kišnih dana zaraženi zelenkastim peniciliumom

Kako pobrati predikatno grožđe?

U berbu predikata uključuju se samo najpouzdaniji berači. Pred sam početak berbe treba  okupiti berače i upoznati ih sa stanjem grozdova, šećerima, ponekad je čak dobro da sami pogledaju koliko koje bobice imaju šećera na refraktometru. Zatim se pažljivo odabiru grozdovi pojedinog ranga. Grozdovi se nikako ne smiju nagnječiti te se stavljaju u sanduke za berbu grožđa. Grožđe treba što je prije moguće prevesti do mjesta prešanja.

Kod prešanja grožđa iz normalnih berbi uvijek je u samotoku nešto više šećera, a manje kiselina i tanina. Kod prešanja bobica viših predikata potpuno je suprotno. Samotok ima niži sadržaj šećera, dok posljednje tiskanje preše daje zapravo najviši sadržaj šećera. Kod prešanja predikatnog grožđa udio samotoka je vrlo mali. Posebice kod predikata viših rangova, poput izborne berbe ili izbora bobica, poželjno je mošt od samotoka i prvog prešanja ponovno vratiti na prešu, ostaviti da se neko vrijeme otopi zaostali šećer u smežuranim bobicama te ponovno prešati. Nakon prešanja slijedi proces mukotrpnog taloženja i bistrenja.

„ Kasna berba? “

Zbog velike količine šećera te vrlo hladnog mošta, alkoholna fermentacija je usporena. Ponekad krene tek za mjesec dana i lagano fermentira sve do proljeća. Bistrenje i filtracija tih vina vrlo su težak i odgovoran posao. Sazrijevanje takvih vina najčešće traje od dvije do tri godine, ovisno o visini ranga predikata. Kod njih su maceracijom i djelovanjem plemenite plijesni na pokožicu bobice najčešće uništene primarne arome sorata. U izuzetno rijetkim godinama moguće je kod aromatičnih sorata dobiti istovremeno i sortni miris, kao i miris plemenite plijesni (izbor bobica pinot bijeli 2003., izborna berba sauvignona 2007., izborne berbe traminca…) Boja tih vina je zlatnožuta do jantarna, buke je raskošan, na nosu dominira miris plemenite plijesni, a u okusu, uz specifične karakteristike pojedinih sorata, dominira ostatak neprovrelog šećera.

Autor teksta i fotografija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Najava, Obavijest, Vijest, Vinogradarstvo

19. „Škola rezidbe vinove loze – Kaptol 2020.“

Već tradicionalno, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, zaštite bilja i mehanizacije, („savjetodavci“), područne jedinice Požega, samo tjedan dana nakon Zimske škole rezidbe voćaka, organiziraju i „Školu rezidbe vinove loze – Kaptol 2020.“. Do sada je kroz školu prošao značajan broj polaznika koji stečena znanja sa ove škole korisno primjenjuju u svojim vinogradima ili okućnicama.

Ove godine Školu rezidbe vinove loze organiziramo po devetnaesti (19.) puta.

Škola će se održati kao 2-dnevni edukacijski trening-tečaj, u trajanju od 20. do 21. veljače 2020. (u četvrtak i petak).

Škola u oba dana trajanja izgleda ovako:

Svakoga dana trajanja Škole započinjemo najprije sa stručnim predavanjima u Općinskoj vijećnici u Kaptolu, s početkom u 9.oo sati. Ovo stoga da se polaznici škole najprije teorijski upoznaju sa problematikom rezidbe vinove loze – kako bi lakše pratili pokaznu rezidbu, na terenu. Potom se oko 11 sati kreće na praktičnu pokaznu rezidbu u vinograde. Ondje polaznici, nakon što su vidjeli pokaznu rezidbu demonstratora i asistenata,  svojom praktičnom rezidbom pokazuju usvojena znanja i vještine u osobnoj rezidbi. Slijedi ocjenjivanje tj. evaluacija kvalitete rada polaznika. Pokazna rezidba u vinogradima u oba dana traje (najdulje) do 17 sati.

Na ovoj Školi, obrađivat će se uzgojni oblici Guyot“ (čit: Gijò), „dvostruki Guyot“, „Guyot-Poussard“ (čit: Gijò-Pusȃr), „požeški (splitski) rez“, „En Gobelet“ (čit: Angoblè) tj. tzv. „Račvasti uzgojni oblik“ i na koncu „virnica“ (sinonimi: brajda, pergola, odrina)te postupnost formiranja za sve nabrojene oblike kroz prve 3-4 godine nakon sadnje.

Škola će biti organizirana na nekoliko lokacija u vinogradima u okolici Kaptola, Pleternice, te na drugim lokacijama unutar PSŽ.

Ciljana grupa prijavitelja na ovu  Školu su ponajprije vinogradari s malim ili nedostatnim znanjima o rezidbi. No, isto tako dobrodošli su i oni koji već  imaju poprilično iskustava iz rezidbe – ali i mali, hobi vinogradari. Slobodan prijavak je i za sve ostale kojima je rezidba vinove loze zanimljiva.

Prijavak je ograničen na 25 kandidata.

Škola je za sve polaznike besplatna!

Prijavak na Školu rezidbe vinove loze moguć je odmah po objavi ove obavijesti putem medija, a zadnji dan prijavka je u ponedjeljak, 19. veljače 2020., do 11,oo sati (ukoliko do tada već nije popunjena kvota od svih 25 polaznika Škole).

Voditelj i ovogodišnje škole rezidbe vinove loze je Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik, uz asistenciju kolega: Gorana Josipovića, Đurđice Kšenek, Ivice Prpića te Mladena Peraka.

Nastava započinje 20. veljače 2020.. Potrebno je doći (dovesti se) do Kaptola, gdje se u Općinskoj vijećnici održava teorijska nastava s početkom u 9.oo sati. Sa sobom je potrebno ponijeti olovku i bilježnicu te alat za rezidbu  s pripadajućim priborom na pregled. Ukoliko tko nema alat za rezidbu (i pribor), moći će nedostajući alat i/ili pribor za rezidbu kupiti na licu mjesta, dolaskom u Školu rezidbe u Kaptolu.

Naglašavamo kako alat: vinogradarske škare i pila ne moraju biti nove, ali moraju biti OŠTRE!

Prijaviti se može u naš ured u Kaptolu, osobnim dolaskom, ali moguć je prijavak i telefonom. Ured za prijavu na Zimsku školu rezidbe vinove loze je u Kaptolu, u zgradi Općine na 1. katu. Telefon za prijavak u Zimsku školu rezidbe vinove loze je:

 034/ 313-944 ili 

  091/4882-820 

Za sve one, koji dolaze izvan Požeško-slavonske županije, mjesto Kaptol je udaljeno nekih 13 km sjever-sjeveroistočno od Požege, 5 km istočno od mjesta Velika i 12 km zapadno od Kutjeva. Zborno mjesto je svakoga jutra ispred crkve u Kaptolu (jer je ondje najviše mjesta za parkiranje).

 

D O B R O D O Š L I !!!