MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Voćarstvo

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

ALTERNATIVNO RAĐANJE JABUKE – KAKO RIJEŠTITI PROBLEM

 Iako se proteklih dana u voćnjacima bilježe niske jutarnje temperature i do -5 °C, pretpostavka je da u fazi u kojoj se cvjetni pupovi u nasadima jabuka nalaze (pojava roza balončića, D3 – E), neće biti značajnijih posljedica. Neovisno o jutarnjim mrazovima, dobro je u ovo doba godine podsjetiti se na problem, koji izaziva alternativno rađanje voćnjaka jabuke, pošto su upravo kasni proljetni mrazovi jedan od glavnih uzroka, koji dovode do te alternativne rodnosti.

U voćnjacima jabuke može se ovih dana na stablima uočiti nekoliko vrsta rodnog drveta. Uvježbano oko lako može razlikovati pup sa cvjetovima, koji će cvasti ove godine, od pupa s rozetom listova, koji tek priprema cvjetove za narednu godinu. U cvjetnom pupu najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. U pazušku tog pupa vrlo malo energije i hraniva preostaje za stvaranje cvjetnih rozeta s novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo lisna rozeta, koja u narednoj godini nema cvjetove. Zbog toga na stablu, na starijem pršljenastom rodnom drvetu, uvijek postoje rozete s cvjetnim i rozete s lisnim pupovima.

Kao bi stablo jabuke svake godine donosilo jednaki broj plodova s velikim udjelom prve klase, treba dobro poznavati i procijeniti vrstu rodnog drveta, koje će cvasti, od onog koje se odmara i priprema cvjetove tek za narednu godinu. Tako se na stablu jabuke u intenzivnom uzgoju, nakon završene rezidbe, može vidjeti sljedeće:

  1. staro pršljenasto drvo – na njemu se nalaze pupovi, s cvjetnim rozetama, koje će uskoro cvasti te pupovi samo s lisnim rozetama, koje će u toj godini pripremati cvjetove za narednu godinu;
  2. dvogodišnje rodno drvo, na kojem se nalaze najkvalitetniji cvjetni pupovi te tro i četverogodišnje rodne grane, s većim ili manjim brojem pupova sa cvjetnim ili lisnim rozetama;
  3. jednogodišnje grane, koje ne bi trebale imati cvjetne pupove, ali ako su narasle u nerodnoj godini, ili je voćnjak pothranjen dušikom, imaju cvjetne pupove.

 

Slika 1. Klasična dvogodišnja rodna grana

Na slici 1. je klasična dvogodišnja rodna grana, koja bi trebala činiti 40 do 50 % rodnog drveta za prvu klasu jabuke. U vegetativno uravnoteženom voćnjaku prve godine grana naraste, druge godine diferencira cvjetne pupove i treće godine rađa.

Kako je pravilna i ispravna rezidba najvažnija mjera izbjegavanja alternativne rodnosti, treba  voditi brigu da se uvijek na stablu nalazi dovoljan broj dvogodišnjih rodnih grana, kao i dovoljan broj jednogodišnjih grana, koje će ih naredne godine zamijeniti.

Slika 2. Trogodišnja rodna grana

Na slici 2. nalazi se trogodišnja rodna grana, koja je ponovno uspjela formirati nove cvjetne pupove. To se događa ako je prethodne godine većina cvjetova na dvogodišnjoj cvatućoj grani otpala, kao posljedica niskih temperatura ili je izvršeno kvalitetno prorjeđivanje i optimalna ishrana.

Slika 3. Starije pršljenasto rodno drvo

Slika 3. prikazuje starije pršljenasto rodno drvo s dvije rozete cvjetova (crveno) i tri rozete listova, koje se odmaraju (zeleno). U tom slučaju omjer uroda je jednak i u ovoj i u narednoj godini. Ako na stablu prevladava samo starije pršljenasto drvo, nužno je uspostaviti takvu ravnotežu na čitavom stablu te čim prije pokrenuti rast novih jednogodišnjih grana, jačom rezidbom i pojačanom prihranom dušičnim gnojivima.

Slika 4. Starije pršljenasto rodno drvo

Starije pršljenasto rodno drvo na slici 4. se u cijelosti odmara od prošlogodišnjeg uroda i ima samo lisne rozete. Te godine stablo nema plodova, dok će naredne godine ponovno biti prerodna godina te će izostati formiranje cvjetnih pupova.

Upravo to je veliki problem za voćara pa voćnjak treba što je prije moguće uvesti u ravnotežu pravilnom rezidbom i pravilnim metodama prorjeđivanja.

Slika 5. Dvogodišnja grana na kojoj je izostalo formiranje cvjetnih pupova

Na slici 5. nalazi se još jedna specifičnost: dvogodišnja grana, koja je kao jednogodišnja cvala, iscrpila se te je izostalo klasično formiranje kvalitetnih cvjetnih pupova. To se dešava kada u prerodnim godinama cvate i veliki broj jednogodišnjih grana, koje bi trebale diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu.

 

Slika 6. Jednogodišnja grana, koja će cvasti

Vezano uz prethodnu sliku, slika 6. prikazuje jednogodišnju granu naraslu u prošloj godini, koja će cvasti. Kako je prošle godine bio slabi urod na stablu i nije bilo opterećenja, nakon završenog rasta jednogodišnja grana ima dovoljno hraniva, energije i vremena do berbe da započne s diferenciranjem cvjetnih pupova. To se naročito događa u voćnjacima pothranjenim dušičnim gnojivima, a ove godine je izraženo na sortama Gala i Braeburn. Rađanje jednogodišnje grane nepoželjno je, jer je time onemogućeno pravilno diferenciranje kvalitetnih cvjetnih pupova za narednu godinu. Jednogodišnje grane cvatu i do desetak dana nakon višegodišnjeg rodnog drveta i najčešće daju veći udio sitnijih plodova na stablu.

Što treba raditi ?

Pregledom nasada treba ustanoviti omjer cvjetnih i lisnih pupova na stablu jabuke. Pogledom treba znati „ocijeniti u par sekundi“ omjer svih prethodno navedenih vrsta rodnog i nerodnog drveta. Suvremena komercijalna proizvodnja ne može dozvoliti da je jedne godine u voćnjaku preveliki urod s velikim udjelom sitnih jabuka, dok je naredne godine urod znatno smanjen, a problem čini prevelika krupnoća plodova, koji su u skladištima i hladnjačama podložni fiziološkim poremećajima.

Kada se govori o prorjeđivanju plodova kod voćaka, posebice kod jabuke, treba znati razlikovati dva osnovna prorjeđivanja:

  1. prorjeđivanje za sprečavanje alternativne rodnosti (do 30 dana od početka cvatnje) i
  2. prorjeđivanje za povećanje krupnoće plodova (do 60 dana od početka cvatnje).

Kod prorjeđivanja, kojim se želi spriječiti alternativno rađanje, važno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za sljedeću godinu. To je vrijeme kada giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama novo oplođenih plodova, zaustavljaju proces stvaranja cvjetnih pupova za narednu godinu pa je važno u tom periodu “skinuti” sa stabla što više plodova (sjemenki). Vrlo je važno obratiti pažnju da se „skine“ svih 5–6 cvjetova – plodova s određenih cvatućih rozeta, jer će se tek tada sa sigurnošću inicirati stvaranje novog cvjetnog pupa u rozetama za narednu vegetacijsku godinu.

Stoga je u većim voćnjacima, u alternativno rodnim godinama, najbolje započeti kemijsko prorjeđivanje „paljenjem cvjetova“ određenim preparatima (ATS), pri čemu treba voditi računa i o nadolazećim mogućim niskim temperaturama (mraz).

Dopunsku rezidbu – rez tik pred cvatnju i za vrijeme cvatnje – može se obaviti na pojedinačnim stablima, jer uvijek postoje stabla koja su nerodna ili prerodna u istom nasadu. U prerodnoj godini direktno se režu cvjetovi sa stapkama, po svih 5 cvjetova iz svakog drugog pupa, prvenstveno na starom pršljenastom drvetu i osobito na jednogodišnjim granama, čija je funkcija priprema za narednu godinu. Pri tome treba paziti da se to ne radi po kišnom vremenu, zbog mogućnosti infekcije bakterijskom paleži (Ervini amylovora).

Nakon cvatnje postoji mogućnost kemijske prorijede već oplođenih plodova do promjera od 5-15 mm. Što se ranije izvrši prorjeđivanje (preparati na bazi NAD te BA), to će biti veći utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje već oplođenih plodova, veličine preko 15 mm, doprinosi povećanju krupnoće plodova u tekućoj godini, no ima znato manji utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu.

Kada se voćnjak jednom uvede u ravnotežu, a urod je prisutan svake godine, tada se pažnja posvećuje prorjeđivanju za povećanje udjela prve klase jabuke.

Nakon oplodnje, pod utjecajem hormona iz sjemenki plodova, započinje prva faza u razvoju ploda – dioba stanica. Taj period traje oko tridesetak dana, nakon čega sijedi faza rasta staničnih stjenki, koja također traje oko tridesetak dana. Potom slijedi samo rast stanica plodova na osnovu primanja vode, putem korijenja iz tla i ulaska ugljikohidrata i ostalih produkata fotosinteze iz listova. Stoga je od velike važnosti da se prorijeda, vezana za povećanje udjela prve klase, provodi do isteka prve dvije faze u razvoju ploda, drugim riječima, u periodu od 60 dana od početka cvatnje. Što se prorjeđivanje prije provede, to će više hrane i energije ostati za preostale plodove na stablu. Kasnim prorjeđivanjem odbacuje se već utrošena hrana i energija u nastalim plodovima.

Alternativno rađanje voćnjaka može biti izazvano prevelikom bujnosti, prejakom ili preslabom rezidbom, stradavanjem cvatnje od proljetnih mrazova, preslabom oplodnjom i još nekim drugim razlozima. Najvažnije je da voćari nauče kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

 

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Preporuka : Zaštite voćke od mogućih proljetnih mrazeva  

Proljetni mrazevi nisu neuobičajena pojava u kontinentalnom području RH. Obzirom na objavljenu osmodnevnu vremensku prognozu Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), početkom sljedećeg tjedna noću i u jutarnjim satima očekuju se temperature ispod 0 ºC, što stvara realnu pretpostavku za pojavu mrazeva.

Stoga, ako se voćnjak nasad nalazi na rizičnom području, na kome su mogući rjeđi ili češći proljetni mrazevi, treba djelovati preventivno. Obzirom da voćke još nemaju razvijenu lisnu masu, tretiranje nasada antistresnim pripravcima na bazi aminokiselina (biostimulatori), kao što su Drin, Protifert, Fitoalgen, Poly-amin, Trainer, Algovital i sl. neće rezultirati očekivanom zaštitom od mraza.

Voćnjak je moguće obraniti od proljetnog mraza tako da se podigne temperatura zraka u nasadu, što se može postići korištenjem traktora i vučenog priključnog transportnog grijača tzv. „heatera“ ili Frostbustera. Postoje i domaći proizvođači takvih grijača za tu namjenu. Ti grijači stvaraju topli zrak, kojeg ispuštaju na stranu ili unazad, za što koriste različite energente (plin, benzin, nafta…..). Pri tome traktor treba kružiti voćnjakom, ulazeći u redove, vodeći računa o tome da prilikom prohoda međureda isti bude što prije ponovljen.

Najbolji i najučinkovitiji način zaštite voćaka od mraza je kišenje rasprskivačima tzv. antifrost sustav, koji se pokazao kao najpouzdaniji i najisplativiji način smanjivanja ili ublažavanja mraza, naročito u vrijeme cvatnje voćaka. Taj sustav može biti stacionaran (sastoji se od dovoljno velikog rezervoara vode, jake pumpe, sustava cjevovoda i dizni) ili može biti mobilan. Prska se od pojave mraza vodom pomoću atomizera i traktora, no jedan traktor je limitiran za određenu površinu pa je potreban veći broj traktora i atomizera, najčešće vučenih, i to od najmanje 1000 litara zapremine. Ne prska se svaki red kao prilikom zaštite protiv bolesti, nego se redovi preskaču pa se prska prvi, sedmi, jedanaesti, četrnaesti, drugi, peti, deveti, petnaesti…itd., kako bi se u malom vremenu pokrila što je moguće veća površina.

 

Događaji, Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest, Voćarstvo

Sačuvajmo stare sorte – Cernik 2020.

U Društvenom domu u Cerniku, Brodsko-posavska županija, 29. veljače 2020. održana je međunarodna manifestacija – “Sačuvajmo stare sorte” na kojoj je prisustvovalo 60-tak izlagača koji su nudili plemke starih sorti voća i sjemenke starih sorti povrća za razmjenu, u cilju očuvanja tradicionalnog autohtonog genetskog materijala.

Organizatori manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, Brodsko-posavska županija, Udruga voćara i vinogradara Cernik, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin Dragalić.

U 10 sati organizirala se razmjena sjemenja i plemki između sudionika. Nakon razmjene u 11 sati slijedilo je otvaranje Manifestacije. Nakon prigodnog programa u 12 sati predavanja se održali prof. dr. Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad s temom “Izbor sorti, podloga i tehnologije proizvodnje marelice (kajsije)”, mr. Dominik Vuković sa Poljoprivrednog instituta Osijek sa temom “Suvremena proizvodnja šljive” i mr. sc. Višnja Šimunović iz Ministarstva poljoprivrede sa temom “Značaj travnjačkih (ekstenzivnih voćnjaka u očuvanju autohtonih (starih) vrsta i sorata voća”.

Pokrovitelji manifestacije:

Općina Cernik

Hrvatske šume -Uprava šuma Nova Gradiška

Žakić-commerce d.o.o.

Medijski pokrovitelji:

Gospodarski list, Zagreb, Internetski portal Agroklub  Osijek, Agroglas Osijek, Radio Bljesak Okučani, Radio Nova Gradiška,Radio Prkos Nova Gradiška, Posavska Hrvatska, Radio Slavonija i Facebook-grupa Sačuvajmo stare sorte jabuka

Hortikultura, Nekategorizirano, Vijest, Voćarstvo

ŠTO SE DOGAĐA KAD SORTA JABUKE PREĐE NA SVOJ KORIJEN?

Pred dvadesetak godina sadnice jabuka cijepile su se dosta nisko, ponekad i prenisko. Kad se tome doda i nerazumijevanje odnosa podloge i sorte od strane kupaca sadnica, mogućnosti da sorta pusti vlastiti korijen, nepažnje i preduboke sadnje voćnih sadnica, već nakon desetak godina u voćnjaku nastaju problemi s prevelikom bujnosti takvih stabala.

Voćna sadnica pa tako i sadnica jabuke, sastoji se od dva, a ponekad i tri dijela. Podloge, međupodloge i sorte jabuke.

Podloga je vegetativno uzgojen tip ili klon, koji se lako ukorijenjuje, određenih svojstava. Postoje podloge slabe i velike bujnosti. U Međimurju je za jabuku najznačajnija slabo bujna podloga M9 (Malling 9), koja se najčešće koristi u intenzivnim ili plantažnim nasadima u gustom sklopu. Sorte na podlozi M9 rano ulaze u rod, obilno rode te daju krupne plodove. Za nju je neophodna armatura. Podložna je stvaranju korijenovih izdanaka. Ta podloga na mjestu srastanja razvija karakteristično zadebljanje. U sušnim godinama potrebno je navodnjavanje. Na nju se najčešće cijepe sljedeće sorte jabuka: Idared, Golden Delicious, Jonagold, Braeburn, Gala, Fuji, Mutsu i dr.

Glavna funkcija svih podloga je da cijeli nasad kasnije ima ujednačenu bujnost. Ako je spojno mjesto (zadebljanje) iznad razine tla, korijen će puštati samo podloga M9. No međutim, ako se sadnja prenisko cijepljene sadnice obavila preduboko pa je mjesto cijepljena u razini ili ispod razine tla, kroz određeno vrijeme sorta iz mjesta cijepa počinje puštati svoj korijen, koji je uvijek puno bujniji od korijena podloge M9. To je naročito izraženo u nasadima bujnih sorata (Gloster, Fuji) ili triploidnim sortama (Jonagold, Mutzu.) Tada se oko desete godine starosti nasada počinju javljati problemi, jer su takva stabla izrazito bujna i ne može ih se „ukrotiti“ ni rezidbom, ni smanjenom gnojidbom, a puno puta ni djelomičnim podrezivanjem korijenja.

Stoga je od vrlo velike važnosti da se kod sadnje i podizanja voćnjaka, naročito nasada jabuke, posebna pažnja posveti dubini sadnje. Cijepljeno mjesto treba biti najmanje 10 – 15 cm iznad površine tla.

Kvalitetna sadnica posađena na ispravnu dubinu

Loša sadnica prenisko cijepljena, kad je trebalo spojno mjesto izvaditi iz razine tla

Preduboko posađeno stablo sorte Golden Delicious pred 20-tak godina i neuspjeli pokušaji da se održi niskim, prilikom čega je izgubljeno rodno drvo, a vrhovi gotovo da „divljaju“.

Voćnjak s predubokom sadnjom u kojem je gotovo nemoguće kontrolirati bujnost

Izgled korijenja nakon 15 godina kada podloga M9 odumre, a sorta
pusti svoj korijen (Jonagold)

Primjer krčenja stabala koja su prešla s podloge na vlastiti korijen i mogućnost
pravovremene nadosadnje kvalitetnim sadnim materijalom

Pokušaji otkopavanja cijepljenog mjesta nisu baš laki posao

Neki voćari obavili su već jesensku sadnju. Neki će to obaviti tek prvih dana proljeća, kada se tlo prosuši i zagrije. Prvo i osnovno na što treba obratiti pažnju je kupnja i odabir ispravnih sadnica, koje su dovoljno visoko cijepljene. Sadnja se najčešće obavlja s radnicima, prijateljima, rodbinom, koji nisu upućeni u pravilnu izvedbu sadnje. Stoga je od velike važnosti upozoriti sve učesnike u sadnji na problem preduboke sadnje, a svakako je dobro nakon izvršene sadnje proći posađenom površinom novog nasada i obaviti eventualne potrebne popravke izdizanjem pojedinih sadnica.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jabučni cvjetar (Anthonomus pomorum)

Štetnik čije se štete manifestiraju u izgrizanju cvjetnih pupova i to tučkova i prašnika te taj pup ne procvjeta (foto. 1.) u nasadima jabuka.

Foto. 1. (Đ. Kšenek)

Jabučni cvjetar pripada u porodicu  pipa-Curculionidae i to u dugorilaše. Štetnik ima jednu generaciju godišnje. Odrasli kukac je dugačak od 4,5 do 5 mm. Smeđe je boje s po jednom kosom svjetlom prugom na pokrilju. Pruge na oba pokrilja čine široko otvoreno slovo V (foto. 2).

Foto. 2. (http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/zastita-vocnjaka/zastita-jabuke/stenici-jabuke/jabucni-cvjetar)

Pojavljuje se rano u proljeće samo u  nasadima jabuka u blizini šume. Odrasli kukci izlaze sa skrovitih mjesta prezimljenja, to je kada srednje dnevne temperature prelaze 10°C te  počinju izgrizati pupove koji imaju vidljivu rupicu iz koje izlaz sluzava tekućina. Odlažu jaja u često jedva vidljive cvjetne pupove (razvojni stadij jabuke C2 do D). Jedna ženka dnevno odloži samo jedno jaje, ali ukupno 10-30. Ličinke se razviju iz jaja nakon 5-10 dana. Ličinke su bijele s crnom glavom, izgrizaju unutarnje dijelove cvijeta tučak i prašnike (foto. 3), pa napadnuti cvjetovi ne daju plod, a tijekom cvatnje napad cvjetara lako se prepoznajue po osušenim laticama (foto. 4). Ličinke se hrane u cvjetnom pupu 14-25 dana, kukulje se i vrši  preobrazba u imago koji ide na prezimljenje.

Foto. 3. (Đ. Kšenek)

Foto.4. (Đ. Kšenek)

Kada je cvatnja jabuka manje obilna ili kada su uvjeti oplodnje manje povoljni te kada vizualnim pregledom voćke na jednom stablu ima više od 3 imaga cvjetara, smatra se da je potrebno provesti njegovo suzbijanje ili kada se na 100 pregledanih cvjetova pronađe najmanje 15 uboda. Potrebe suzbijanja ovog štetnika jabuke može se procijeniti prema intenzitetu šteta iz prošle vegetacijske sezone! Često se ne treba tretirati cijeli nasad jabuka nego nekoliko reda nasada jabuka do šume.

Prema podacima Fitosanitarnog informacijskog sustava registraciju za suzbijanje ovog nametnika jabuke imaju mineralna ulja (Bijelo Ulje EC, Mineralno svjetlo ulje EC),te piretroid (Decis 2,5 EC i  Poleci Plus). Mineralna ulja sama iz prakse govore da njihova primjena nije dovoljno djelotvorna. Preporučujemo primjenu dozvoljenih insekticida u slučaju kritičnog broja na rubne redove nasada jabuka gdje imago cvjetara prelazi kritičnu brojku.

Proizvođače jabuka upućujemo na praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava( FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede radi promijene u registraciji sredstava za zaštitu bilja.

Đurđica Kšenek, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Demonstracija rezidbe električnim škarama

Dana 22. veljače 2020. godine održan je demonstracijski prikaz zimske rezidbe voćaka električnim škarama na voćnjaku franjevačke crkve Marijinog uznesenja u Samoboru.

U voćnjaku je posađeno više različitih voćnih vrsta te je bio idealan za prikaz zimske rezidbe. Proizvođači su mogli vidjeti rezidbu jabuke, kruške, šljive i breskve.

Od alata koristile su se velike i male voćarske škare, ručna pila, električne škare te električna pila za drvo

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa. Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

Zimska se rezidba provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

  • prorjeđivanje
  • prikraćivanje
  • savijanje grana

    Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane. Ovom mjerom se sprječava zasjenjivanje unutrašnjosti krošnje.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

    Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

    Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

U voćnjaku se okupilo 20-ak proizvođača koji su i aktivno sudjelovali u rezidbi postavljajući pitanja, a neki su se i sami okušali u istoj.

Tijekom rezidbe dati su savjeti o zaštiti voćaka.

 

Marijan Mavračić, dipl. ing. agr.
Ana Posedi, dipl. ing. agr.
Mr.sc. Zvonimir Vukov

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

PROLJETNA GNOJIDBA JABUKE DUŠIČNIM GNOJIVIMA

Rezidba jabuke najbolje je vrijeme da se procijeni potreba za dušičnim gnojivima za narednu vegetaciju. Zašto je to tako?

Gnojidba je usko vezana s rezidbom. Povećanim intenzitetom rezidbe, kao i s jačinom gnojidbe, pojačava se ili smanjuje bujnost voćnjaka.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Energija korijena rasporedit će se u slučaju jake rezidbe na manji broj pupova i rast novih grana po pojedinačnom pupu bit će bujniji. Blagom rezidbom ostavlja se veliki broj pupova, na koja se raspoređuju hraniva i energija pa se dobije kraći prirast po pupu. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Rezidba mora biti vrlo usklađena s gnojidbom i prihranom, jer se i s njima utječe na ravnotežu između rasta i rađanja.

Slika 1. Umjerena rezidba daje i umjereni rast                                                                                                    Slika 2. Jaka rezidba daje i novi jaki rast

Rodno drvo jabuke kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga je od najveće važnosti kod održavanja rodnog drveta u rezidbi voditi brigu da se uvijek na ograncima nalazi dovoljan broj grana, koje se pripremaju za rod u narednoj godini, kao i broj starijih grana, koje imaju pupove i donose rod u tekućoj godini.

Ujedno, po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje se može procijeniti da li je voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili podgnojen. Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50-100 cm, voćnjak je pregnojen pa je dušična gnojiva potrebno smanjivati ili izostavljati. Ako su jednogodišnje grane dužine svega 5-20 cm, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima.

Najbolja dužina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje se neprikraćene ostavljaju za pripremu rodnog drveta, je 20-40 cm.

Uvijek je bolje da je voćnjak lagano podgnojen nego pregnojen. Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag – više ne.

Bez obnove rodnog drveta ono polako prelazi u staro pršljenasto rodno drvo, sa sve više ožiljaka od rađanja i polaganog rasta te većim udjelom jabuke slabije kvalitete i krupnoće. Za redovitu rodnost najvažnije je da se stablo jabuke uvede u ravnotežu između rasta novih mladica i stvaranja rodnih pupova za narednu godinu.

Ako u dijelu nasada ima vrlo neujednačenih bujnih stabla, tada je taj dio nasada bolje prihraniti ručno nego jednolično traktorskim rasipačem. Slabije bujnim stablima dodaje se nešto više gnojiva, dok se vrlo bujna stabla (preduboka sadnja, gdje je sorta pustila korijen) ne prihranjuju.

Isto tako, gotovo uvijek postoji velika razlika u potrebi gnojidbe po pojedinim redovima u odnosu na sortu i starost nasada pa se nikada ne smije čitav nasad prihraniti jednakom količinom dušika, koji se dodaje u proljeće.

U velikom broju starih voćnjaka stabla su preduboko posađena, a sorta je, umjesto podloge M9, pustila svoj korijen. Takva stabla su izuzetno bujna (Jonagold, Mutzu, Zlatni Delicious……), jer je korijen bujnih sorata i po nekoliko puta bujniji od korijena podloge. Bujnost tih stabala teško je kontrolirati i bez gnojidbe dušičnim gnojivima pa u tim slučajevima proljetnu prihranu dušičnim gnojivima treba raditi vrlo oprezno ili čak ponekad i izostaviti.

Dušična gnojiva najpotrebnija su u fazi intenzivnog rasta i razvoja, dakle, u periodu od početka kretanja vegetacije do faze završenog rasta stanica ploda (travanj – lipanj). Kalij je najpotrebniji u fazi nakupljanja i prijenosa stvorenih ugljikohidrata, šećera, prema plodovima (lipanj, srpanj). Fosfor je najpotrebniji u razvoju generativnih organa: cvijeta, sjemenke (travanj, svibanj).

Korijen većine drvenastih kultura prestaje biti aktivan kada temperatura tla oko njega padne ispod 8 °C. Tada više ne može vršiti usvajanje hraniva sve dok se u proljeće temperatura tla ponovno ne digne iznad 8 °C. To se dešava u Međimurju najčešće početkom ožujka. Stoga je svako prerano dodavanje hraniva nepotrebno, jer umjesto usvajanja istih dolazi do ispiranja i gubitka kišom u dublje slojeve tla. Ne treba zaboraviti da podloga M9 ima plitki sustav korijenja.

VRSTA N kg/ha P kg/ha K kg/ha Mg kg/ha Ca kg/ha
JABUKA 80-100 30-40 120-150 18-21 120-135
KRUŠKA 70-90 15-30 80-100 12-15 135-140

 Faze razvoja i rasta plodova

 Svaki plod pa tako i plod jabuke, prolazi kroz tri osnovne faze. Prva je dijeljenje broja stanica, kada je cilj dobiti što više stanica za formiranje budućeg ploda. Slijedi faza rasta i izduživanja staničnih stjenki, a zatim zadnja faza – samo bubrenje stanica ploda, uslijed primanja dovoljne količine vode. Najkvalitetnji plod, koji se može dobro čuvati, bit će kada u njemu postoji veliki broj stanica s jakim staničnim stjenkama bogatim kalijem i kalcijem. U prvoj fazi, neposredno nakon cvatnje, plod treba vrlo mnogo svih hranjivih elemenata, naročito dušika, a u drugoj fazi su vrlo važni kalij, kalcij i magnezij.

                                      Slika 3.  Stablo bez novog rasta                                                           Slika 4. Stablo s prekomjernim rastom

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Događaji, Edukacija, Hortikultura, Najava, Obavijest, Vijest, Voćarstvo

RADIONICA REZIDBE LIJESKE U DARUVARU

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na još jednu rezidbu lijeske. Ove godine to je petnaesta po redu, u organizaciji djelatnika Ministarstva poljoprivrede i grada Daruvara.

Bjelovarsko-bilogorska županija sa površinama pod lijeskom spada u vodeće županije u Hrvatskoj. Interes za sadnju lijeske još uvijek ne jenjava, pa je i potreba za edukacijom o formiranju mladih i održavanju starih nasada isto tako prisutna. Važna je i stalna edukacija o prepoznavanju bolesti i štetnika lijeske.

Stoga, se u Daruvaru, 13. veljače 2020. godine, provodi edukacija i  prikaz rezidbe za zainteresirane proizvođače.

Stručna predavanja će biti organizirana u gradskoj vijećnici od 10:00h. Nakon završetka predavanja, u voćnjaku OPG Grgić Slavka u Miljanovcu, održati će se pokazna rezidba u mlađem nasadu.

 

Svi ste dobrodošli!

Program u prilogu.

 

Događaji, Hortikultura, Najava, Obavijest, Vijest, Voćarstvo

19.Zimska škole rezidbe voćaka – Kaptol 2020.

Već tradicionalno, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, zaštite bilja i mehanizacije, („savjetodavci“), područne jedinice Požega,  organiziraju „Zimsku školu rezidbe voćaka – Kaptol 2020.“. Do sada je kroz školu prošao značajan broj polaznika koji stečena znanja sa ove škole korisno primjenjuju u svojim nasadima ili okućnicama.

Napominjemo kako su, osim zainteresiranih voćara s lokalnog područja, ovu školu pohađali polaznici diljem RH. I ove godine imamo prijavljenih s udaljenosti i većih od 100 km.

Ove godine Školu organiziramo po devetnaesti (19.) puta.

Škola će se održati kao 4-dnevni edukacijski trening-tečaj, u trajanju od 11. do 14. veljače 2020. (od utorka do petka).

Koncepcijski, ova Škola u sva 4 dana trajanja izgleda ovako:

Svakoga dana trajanja Škole započinjemo najprije sa stručnim predavanjima u Općinskoj vijećnici u Kaptolu, s početkom u 9.oo sati. Ovo stoga da se polaznici škole najprije teorijski upoznaju sa problematikom rezidbe svake voćne vrste – kako bi lakše pratili pokaznu rezidbu, nakon predavanja, na terenu. Potom se oko 11 sati kreće na praktičnu pokaznu rezidbu u voćnjake. Ondje polaznici, nakon što su vidjeli pokaznu rezidbu demonstratora i asistenata,  svojom praktičnom rezidbom pokazuju usvojena znanja i vještine u osobnoj rezidbi. Slijedi ocjenjivanje tj. evaluacija kvalitete rada polaznika. Pokazna rezidba u voćnjacima traje (najdulje) do 17 sati.

Redoslijed rezidbe voćnih vrsta je:

  • Prvi dan: jabuka i kruška,
  • drugi dan: šljiva, breskva, nektarina i marelica,
  • treći dan: lijeska i orah,
  • te zadnjeg dana: višnja i trešnja.

No, obzirom na nepredviđene okolnosti, moguć je i drugačiji redoslijed rezidbe. Obzirom da su neki polaznici Škole u radnom odnosu, te ne mogu dobiti slobodne dane za sva 4 dana trajanja Škole, prilikom prijavljivanja na ovu Školu, mogu odabrati kojega dana će sudjelovati na školi (na samo prvom danu, na drugom, na trećem ili na sva 4 dana – i sve druge kombinacije od po 2  ili 3 dana pohađanja škole).

Škola će biti organizirana na nekoliko lokacija i to u voćnjacima u okolici Kaptola, te na drugim lokacijama unutar PSŽ.

Ciljana grupa prijavitelja na ovu  Školu su ponajprije voćari s malim ili nedostatnim znanjima o rezidbi. No, isto tako dobrodošli su i oni koji već  imaju iskustava iz rezidbe – kao i mali, hobi voćari. Slobodan prijavak je i za sve ostale kojima je rezidba voćaka zanimljiva.

Prijavak je ograničen na 30 kandidata.

Uvjeti za prijavak u školu rezidbe su:

  1. Dobro zdravstveno stanje (nisu prihvatljivi: kandidati sa teškim i kroničnim bolestima, osobe koje su netom odležale gripu, osobe s temperaturom, visokim tlakom i sve ostale zdravstveno rizične skupine).
  2. Mogućnost dolaska vlastitim prijevozom (moguće je da se više kandidata preveze jednim zajedničkim vozilom, sa zimskim gumama).
  3. Posjedovanje ispravnog i oštrog alata za rezidbu. To znači: oštre i ispravne voćarske škare, voćarska pila, te brus, 1 dcl 70%-tnog alkohola, rukavice te topla obuća i odjeća.

Škola je za sve polaznike besplatna!

 

Prijavak na Zimsku školu rezidbe voćaka moguć je odmah po objavi ove obavijesti putem medija, a zadnji dan prijavka je u ponedjeljak, 10. veljače 2020., do 11,oo sati (ukoliko do tada već nije popunjena kvota od svih 30 polaznika Škole).

Voditelj i ovogodišnje škole rezidbe vinove loze je Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik, uz asistenciju kolega: Gorana Josipovića, Đurđice Kšenek, Ivice Prpića te Mladena Peraka.

Nastava započinje 11. veljače 2020.. Potrebno je doći (dovesti se) do Kaptola, gdje se u Općinskoj vijećnici održava teorijska nastava s početkom u 9.oo sati. Sa sobom je potrebno ponijeti olovku i bilježnicu te alat za rezidbu  s pripadajućim priborom na pregled. Ukoliko tko nema alat za rezidbu (i pribor), moći će nedostajući alat i/ili pribor za rezidbu kupiti na licu mjesta, dolaskom u Školu rezidbe u Kaptolu.

Naglašavamo kako alat: voćarske škare i pila ne moraju biti nove, ali moraju biti OŠTRE!

Prijaviti se može u naš ured u Kaptolu, osobnim dolaskom, ali moguć je prijavak i telefonom. Ured za prijavu na Zimsku školu rezidbe voćaka je u Kaptolu, u zgradi Općine na 1. katu. Telefon za prijavak u Zimsku školu rezidbe vinove loze je:

 034/ 313-944 ili 

  091/4882-820 

Za sve one, koji dolaze izvan Požeško-slavonske županije, mjesto Kaptol je udaljeno nekih 13 km sjever-sjeveroistočno od Požege, 5 km istočno od mjesta Velika i 12 km zapadno od Kutjeva. Zborno mjesto je svakoga jutra ispred crkve u Kaptolu (jer je ondje najviše mjesta za parkiranje).

 

D O B R O D O Š L I !!!

 

Tomislav Božičević, dipl. ing. agr.

viši stručni savjetnik za hortikulturu

i voditelj ove škole rezidbe

Mehanizacija, Savjet, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kabina traktora u zaštiti primjenitelja pesticida

Primjenitelji pesticida (traktoristi), naročito u povrćarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu koji koriste orošivače (atomizere) u velikoj su mjeri izloženi utjecaju pesticida, naročito zbog načina i učestalosti primjene pesticida. Orošivači disperziraju mlaz škropiva (voda i pesticid) u vrlo sitne kapljice nošene zračnom strujom. Kod tog načina primjene primjenitelj pesticida se cijelo vrijeme nalazi u magli pesticida i zraka.

 

Primjenitelj pesticida može biti izložen negativnim utjecajima pesticida tijekom pripreme škropiva te kod tretiranja nasada nanosom pesticida na svoje tijelo ili udisanjem pesticida. Takva izloženost može dovesti do kratkotrajnog trovanja (akutna toksičnost) ili do dugoročnog trovanja (kronična toksičnost). Simptomi kod akutnog trovanja su mučnina, glavobolja, pospanost, razdražljivost, halucinacije i svrbež. Kronično trovanje može uzrokovati glavobolje, gastritis pa i pojavu tumora. Kronično trovanje javlja se kod korisnika koji dugi niz godina provode zaštitu bilja, a pri tome nisu provodili sigurnosne mjere za zaštitu od pesticida.

 

Kako bi se prilikom tretiranja nasada primjenitelj pesticida zaštitio od negativnih utjecaja pesticida poželjno je da je traktor opremljen kabinom s pročistačima (filtrima) zraka. Obični papirnati filtri čiste zrak od prašine (krutih čestica) ali nisu učinkoviti za zaštitu od drugih opasnih tvari. Za zaštitu od utjecaja pesticida potrebno je ugraditi filtre s aktivnim ugljenom. Takvi su filtri obično dodatna oprema kod nabave traktora. Filtar s aktivnim ugljenom se montira na kabinu traktora prije samog tretiranja pesticidima, a po završetku se skida i mijenja s običnim papirnatim filtrom jer bi se filtar s aktivnim ugljenom brzo začepio pri izvođenju drugih poljoprivrednih radova.

U pravilu filtar s aktivnim ugljenom treba mijenjati jednom godišnje ili nakon određenog broja radnih sati. Ako se tijekom uporabe filtra s aktivnim ugljenom osjeti miris pesticida, potrebno je provjeriti je li filtar pravilno umetnut ili ga treba zamijeniti. Filtar s aktivnim ugljenom se ne čisti vodom niti propuhivanjem zraka.

 

Unatoč činjenici da filtri s aktivnim ugljenom bitno smanjuju unos pesticida u kabinu, za potpunu sigurnost obvezno je pridržavati se uputa proizvođača pesticida.

 

Standard EN 15695 definira četiri kategorije (razine) kabine, ovisno o stupnju zaštite traktorista od opasnih tvari. Te su kategorije prikazane u tablici:

Kategorija

Stupanj zaštite
1 Ne pruža zaštitu od štetnih tvari za zdravlje
2 Zaštita od krutih čestica
3 Zaštita od krutih čestica i aerosola, a ne od para
4 Zaštita od krutih čestica, aerosola i para (plinova)

 

Kabina mora biti testirana i certificirana. Stupanj zaštite od opasnih tvari u skladu sa standardom EN 15695 mora biti naveden u uputama za uporabu traktora.

 

Kabina traktora kojim se vrši tretiranje pesticida mora biti svrstana u kategoriju 4. Takva kabina je u potpunosti zatvorena, s prisilnom ventilacijom (klimom), s nadtlakom, nepropusna za krute čestice, aerosole i pare. U takvoj kabini nije potrebno nositi osobnu zaštitnu opremu.

 

Pojedini proizvođači kabina unutar kabine postavljaju elektronski nadzor (senzori) koji prate čistoću zraka tijekom aplikacije pesticida. U slučaju previsoke koncentracije pesticida u kabini, zvučnim i svjetlosnim signalom upozoravaju korisnika da odmah obuče propisanu osobnu zaštitnu opremu kako ne bi došlo do trovanja.

 

Slika 1. Kabina voćarsko-vinogradarskog traktora s nadtlakom i filtrima s aktivnim ugljenom

(Izvor: Sito S. Bilandžija N. (2013). Suvremena tehnika za održavanje plodnosti tla u trajnim nasadima, Zagreb)

 

Ukoliko je na traktor ugrađena kabina neke druge kategorije traktorist mora nositi osobnu zaštitnu opremu prilikom tretiranja nasada.

 

U osobnu zaštitnu opremu spadaju: jednokratno zaštitno odijelo, respiratorne maske, naočale, gumene rukavice i čizme.

 

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.