MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Voćarstvo

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Defolijacija lišća kod sorte Golden Delicious

Opadanje lišća (Necrotic Leaf Blotch – NLB) kod sorte jabuke Golden Delicious uglavnom se pojavljuje krajem srpnja i početkom kolovoza. Javlja se najčešće kao posljedica fiziološkog stresa, kod izmjenjivanja visokih temperatura i obilnijih padavina. Zahvaćeni su uglavnom stariji listovi na bujnim mladicama. Prvo se javljaju nekrotične, smeđe mrlje nepravilnog oblika, potom cijeli list požuti i na kraju opada. Iako je ovaj problem prisutan već godinama, neupućeni ga zamjenjuju s bolesti Alternariom, dok se drugi brinu da se ne radi o nekim novim bolestima.

Nekrotična mrlja listova kod fiziološke defolijacije obično se pojavljuje početkom srpnja, a najjača je u kolovozu, u posljednjem dijelu vegetacijske sezone. Zreli listovi od baze do sredine uspravnih vodopija, brzorastućih izdanaka, obično su jedini, koji pokazuju simptome. Mladi, nezreli listovi na vodopijama i zreli listovi pršljenastog rodnog drveta na starijem rodnom drvu obično nisu pogođeni, čime se to može razlikovati od nekih bolesti kao što su Glomerella (SAD) ili Botrytosphaeria.

Simptomi počinju kao internervalne mrlje listova, nakon čega slijedi žutilo zahvaćenih listova (kloroza) i odbacivanje, koje može ponekad biti ozbiljno. Na lišću se iznenada pojavljuju nepravilne smeđe mrlje, obično promjera 0,5 do 2,5 centimetara, a ponekad mogu biti i veće. Nekroze obično omeđuju veće lisne žile. Mnogi zahvaćeni listovi zatim požute i opadaju nekoliko dana nakon što se pojave nekrotične mrlje. Najčešće se pojavljuje krajem srpnja, a sama defolijacija je najjača tijekom kolovoza.

Intenzitet opadanja lišća varira od voćnjaka do voćnjaka i od stabla do stabla unutar istog voćnjaka, a jače je izražen na starijim stablima od 15 godina. Obilaskom voćnjaka po terenu i promatranjem utvrđeno je sljedeće :

  • Stabla, koja imaju redovitu rodnost, imaju manju defolijaciju listova od stabala koja imaju alternativnu rodnost.
  • Stabla, koja su prebujna i pregnojena dušikom, imaju jače izraženu defolijaciju.
  • Stabla, na kojima je rast završio tijekom srpnja i krajem srpnja imaju zatvorene sve terminalne pupove, manje su zahvaćena.
  • Stabla formirana s ispravnom izoliranom provodnicom, a time i s manje vodopija, obično imaju manju defolijaciju listova.
  • Mlađa stabla manje su zahvaćena od starijih nasada, vjerojatno jer su rodnija, a time i manje bujna.
  • Čak i stabla u slabo orezanim i neorezanim voćnjacima imaju slabiju fiziološku defolijaciju.
  • Po nekim podacima stabla tretirana mankozebom (mangan i cink) imala su slabiju defolijaciju.

Postoje podaci da je primjenom mangana moguće smanjiti defolijaciju. Preventivno, najmanje 15 dana prije pojave simptoma poželjno je prskati s preparatima, koji sadrže mikroelemente, naročito naglašeni mangan (Mn) i cink (Zn) i ponoviti ako se nastavi izmjenjivanje vrućih i kišovitih dana. Druga varijanta je koristiti aminokiseline kao regulator stresa, uz dodatak mikroelemenata, naročito Mn i Zn.

Slika 1. Simptomi na lišću Zlatnog deliciousa kao posljedica fiziološkog stresa

 

Za razliku od bolesti Botryosphaeria obtusa ili Glomerelle kod NLB ne postoje koncentrične lezije i krugovi, a fleke su nešto veće (slika 1.).

 

Slika 2. Simptomi fiziološkog stresa slični Glomereli

 

Simptomi su ponekad slični bolesti Glomerela (slika 2.), koja je dosta česta u SAD (North Carolina).

 

Slika 3. Fiziološka defolijacija na bujnim granama

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) gotovo uvijek „napada“ bujne grane, posebice vodopije (slika 3.).

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) zahvaća i donje prebujne grane (slika 4.).

 

Slika 4. Fiziološka defolijacija na donjim prebujnim granama

 

Ponekad se na listovima javljaju i tzv. kaptanove pjege i to na lišću kada se pripravci na bazi kaptana primjenjuju u uvjetima jako vlažnog vremena. Obično su jača oštećenja na listovima, koji su bliže atomizeru, zbog smanjenog utroška vode, a time i pojačane koncentracije pripravka pa je i depozit pripravka veći. Obično se takve promjene javljaju na lišću iste starosti, uglavnom na mlađem, osjetljivijem vršnom lišću mladica.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Osvrt na demonstracijsku aktivnost u Borju

U okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Koprivničko-križevačke županije u Borju na Kalniku održana je demonstracijska aktivnost „Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki / Mjerenje suhe tvari u plodovima voća“.

Dana 27.8.2020 godine održana je edukacija proizvođača voća u nasadu šljiva OPG-a Biškup Valenta u mjestu Borje na obroncima Kalnika. Vlasnik je korisnik Mjere 10. Programa ruralnog razvoja i to: 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i 10.1.16 Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Proizvođačima je prezentirana mogućnost korištenja mjera 10 u višegodišnjim nasadima kao i  moguće kombinacije unutar M10 i kombinacije M10 i M11.

Korisnici su educirani o vrstama klopki, načinu postavljanja, očitavanjima i korištenju istih. Prezentirani su ulovi na klopkama kao i samo prepoznavanje štetnika te određivanje kritičnog broja i potrebe za njihovo suzbijanje.

Proizvođači su educirani o određivanju roka berbe različitih sorata voća, te je refraktometrom mjerena suha tvar različiti sorata šljiva, jabuka i aronije. Mjerenjem suhe tvari u plodu proizvođačima je skrenuta pozornost na njenu važnost i razliku kod  prerade pojedinih sorata voća. Također jod-testom na jabukama vidjela se razlika između ranih sorata koje su spremne za konzumaciju i kasnijih sorata koje još nisu spremne za berbu.

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili svoje probleme u proizvodnji i  izmijenili su svoja iskustva. Zadovoljni demonstracijom prikazanog pokazali su interes za ovim vidom edukacije, a nama savjetnicima  ovo je poticaj da odradimo još ovakvih demonstracija za naše proizvođače.

Sanja Vuković, dipl. ing. agr

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Octena mušica ploda – Drosophila suzukii

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) (Naslovna slika) jedan je od najvažnijih štetnika voća i grožđa. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena krajem 2010. godine na području Istre, odakle se proširila na čitavo području RH. Ima širok spektar domaćina i napada različite voćne vrste, jagodičasto, koštičavo i jezgričavo voće te vinovu lozu.

U svijetu je poznato oko 3000 vrsta iz roda Drosophila, razlika od ostalih vrsta iz roda Drosophilidae je da polaže jaja isključivo u nedozrele i neoštećene plodove velikog broja voćnih vrsta, dok druge vrste jaja polažu u dozrele već oštećene plodove.

Pripada porodici dvokrilaca. Tijelo je dužine 2-3 mm, žuto smeđe je boje, ima crvene oči i karakterističnu pilastu leglicu po kojoj se ženka (slika 1.)  octene mušice  razlikuje od drugih vrsta. Razlika između mužjaka i ženke je da mužjak ima pjegu crno-sive boje na krilima i nogama. Jaja su bijele boje te ovalnog oblika. Ličinka je bijele boje (Slika 2.), dužine 6 mm. Kukuljica je smeđe boje.

Slika 1. Ženka (lijevo) i mužjak (desno) octene mušice ploda D. suzukii (foto: I.Češek)

Slika 2. Ličinka D. suzukii (foto: I.Češek)

Octena mušica prezimljuje kao imago na zaštićenim mjestima, iako u povoljnim uvjetima može biti aktivna cijelu godinu. Njezina aktivnost kreće kada se temperature podignu iznad 10℃  a najaktivnija je pri temperaturama od 20 ℃ do 30 ℃, o čemu ovisi i broj generacija štetnika. U povoljnim uvjetima može imati 15 generacija godišnje, a  jedna ženka može položiti do 300 jaja.

Početak napada povezuje se za promjenu boje ploda kada se povećava koncentracija šećera u plodu. Ženke octene mušice posjećuju plodove koji sazrijevaju te leglicom „otpile“ pokožicu ploda i neposredno ispod nje polažu jaja u tkivo ploda. Iz jaja se razvijaju ličinke koje svojom ishranom uništavaju unutrašnjost ploda čime rade primarnu štetu. U jedan plod, više ženki može položiti jaja te se u njemu može razviti 60 do 70 ličinki. Plodovi postaju mekani, propadaju i gube tržišnu vrijednost. Osim primarne uzrokuju i sekundarnu štetu kada se na oštećene plodove nasele i sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koje uzrokuju trulež plodova (Slika 3.)

Slika 3. Oštećeni plodovi kupine (foto: I.Češek)

Štetnik se može pratiti hranidbenim atraktantima ili vizualnim pregledom plodova. Hranidbeni mamci (slika 4.) rade se od plastične ambalaže (boce), zapremine od 0,25 ml, 0,50 ml ili 0,75 ml. Neposredno ispod čepa buše se 4 simetrične rupice promjera 5 do 10 mm. U bocu se ulijeva jabučni ocat do polovine zapremine boce. Osim jabučnog octa mogu se koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Prema istraživanjima učinkovit je i jabučni ocat u kombinaciji s vinskim octom. Osim ovako pripremljenih, mogu se koristiti i gotovi, kupljeni hranidbeni atraktanti (slika 4.). Mamci se vješaju u krošnju ili fiksiraju između biljaka, mjesec dana prije početka zriobe plodova. Osim ove biotehničke mjere suzbijanje je moguće  mehaničkim i kemijskim mjerama.

Slika 4. Hranidbeni mamci (foto: I. Češek)

Mehaničke mjere podrazumijevaju sakupljanje zaraženih biljnih ostataka i otpalih plodova kako se ne bi dozvolio danji razvoj štetnika. Sve zaražene dijelove potrebno je zakopati ili spaliti. Važan je i izbor sorti koje su otpornije sa kraćim vremenom dozrijevanja. Također je važna higijena rubova parcela na kojima se nalaze divlje biljne vrste, kao divlja kupina, koje mogu biti domaćini ovom štetniku.

Kemijske mjere podrazumijevaju primjenu insekticida. Kod kemijskog suzbijanja najvažnije je odrediti vrijeme primjene sredstva, kada se ličinke krenu razvijati u plodovima njihovo suzbijanje više nije učinkovito. Suzbijanje se treba usmjeriti na odrasle muhe kako bi se smanjila njihova populacija. Učinkovito je i tretiranje nakon berbe kako bi se smanjila populacija muha. Kod izbora kemijskih sredstava važno je voditi brigu o karenci dopuštenih sredstva. U Republici Hrvatskoj registrirana su dva sredstva za njegovo suzbijanje,  Asset five i Calypso SC 480⃰. Asset five čija je primjena dozvoljena na breskvama, jagodama, malinama, borovnicama, kupinama i ribizu uz karencu od 2 dana te Calypso SC 480⃰  kojem je dozvoljena primjena na kupinama, malinama i jagodama uz karencu od 14 dana osim jagoda koje se uzgajaju u zaštićenim prostorima gdje je karenca 1 dan. Sredstvu Calypso SC 480⃰  krajnji rok za primjenu  je 3.2.2021.

 Ivana Češek, mag. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Strukovno obrazovanje međimurskih proizvođača jabuka u suvremenim nasadima

29. srpnja 2020. održana je edukacija tržnih proizvođača jabuka pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom jabuke od neželjenih organizama, uz korištenje novijih operacija iz M10 Programa ruralnog razvoja 2014-2020“.

Strukovno obrazovanje održano je u suvremenom voćnom nasadu (jabuka), pokraj naselja Čukovec na području grada Preloga (istočni dio županije – Donje Međimurje). Suvremeni nasad jabuka na površini od oko 11 ha podignut je tijekom dvije godine sadnje: 1993./94. i 2010. godine. Dio nasada iz prve sadnje je u rekonstrukciji (2,5 ha). U nasadu dominiraju sorte jabuka Idared, Jonagold, Fuji i Braeburn, uzgajane na slabo bujnim vegetativnim podlogama M9 i M26. Nasad je opremljen mrežom protiv tuče, sustavom za navodnjavanje kapanjem i novijim sustavom zaštite orošavanja od niskih proljetnih temperatura, tzv. “anti-frost”, iz 2019. godine. Nositelj gospodarstva Marko Kudec je mladi poljoprivrednik, formalno obrazovan za voćarstvo na Visokom učilištu Požega, a korisnik je u.vegetacijskoj sezoni 2020. godine novijih operacija iz Mjere 10 Programa ruralnog razvoja: 10.1.12. Korištenje feromonskih klopki za praćenje jabučnog savijača (Cydia pomonella) i 10.1.13. Korištenje metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Isonet).

Tržna proizvodnja jabuke je tradicionalna djelatnost u području zapadnog dijela Međimurske županije (Gornje Međimurje), a sredinom 1970-ih godina proširena je podizanjem suvremenih plantaža (200 ha) u području središnjeg i istočnog dijela Međimurja. Na približno 800 ha suvremenih voćnih nasada voćarstvom se bavi približno 400-njak poljoprivrednih gospodarstva, od čega je zastupljenost jabuke 70 %. U rano proljeće 2020., tijekom razdoblja od 22. ožujka do 15. travnja, trinaest puta su zabilježene negativne jutarnje temperature, koje su značajno oštetile generativne organe voćnih vrsta (smrzavanje cvjetova i već zametnutih plodova). Prema podacima Hrvatske voćarske zajednice najveće ekonomske štete u voćarstvu od proljetnog smrzavanja su zabilježene u Međimurju i Moslavini.

U pokusnom nasadu jabuka kod obitelji Kudec okupljeni su voćari saznali da je zahvaljujući sustavu zaštite od mraza (“anti-frost”), koji je financiran sredstvima iz Programa ruralnog razvoja, mjere namijenjene mladim poljoprivrednicima, sačuvano 90 % plodova jabuka od planiranog uroda u 2020. godini (slike 1. i 2.).

Slike 1. i 2. Nositelj gospodarstva Marko Kudec snimljen 2. travnja 2020. pri radu “anti-frost” sustava na temperaturi od -8 °C (lijevo) i mjesec dana kasnije (početkom lipnja, desno)

Projektom “Kontrola plodnosti tla na području Međimurske županije utvrđeno je da u širem području istočnog Međimurja (grad Prelog) dominiraju močvarna glejna, dijelom hidro-meliorirana zemljišta: prosječna pH vrijednost 5,34; potrebe za CaO 1.892 kg/ha; prosječni sadržaj humusa iznosi 3,03 %, dok srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 99,27 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 193,78 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2017.). Uravnotežena gnojidba jabuka moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Službenica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Suzana Pajić, upoznala je poljoprivrednike s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se područje grada Preloga, s vodocrpilištem, ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012. i NN 7/2013.), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013.).

Specijalista za voćarstvo, kolega Adrian Horvat, okupljene je voćare upoznao s temeljnim načelima ljetne rezidbe suvremenog voćnog nasada jabuka uzgajanog na slabo bujnim podlogama (M9, M26), uz uvažavanje različite bujnosti dominantnih sorti jabuka i šteta, koje su tijekom proljeća zabilježene, zbog smrzavanja generativnih organa i zametnutih plodova. Naglašeno je da dominantan patološki problem u većini nasada jabuka tijekom vegetacije 2020. – pepelnica (Podosphaera leucotricha) može bitno utjecati na provedbu zimske rezidbe.

Specijalista za zaštitu bilja, kolega Milorad Šubić, je proizvođače jabuka upoznao s usmjerenim mjerama zaštite pokusnog voćnjaka provedenim tijekom 2020. Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnika bolesti i štetnika. Naglašeno je da suvremeni uzgoj jabuka na slabo bujnim podlogama opterećuje oko 80 različitih uzročnika bolesti i približno 240 različitih nametnika životinjskog podrijetla. Proizvođači jabuka su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razdoblja vegetacije 2020. te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih gljivičnih bolesti (Venturia, Podosphaera, Monilinia, Colletotrichum). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti korištenjem mjernog uređaja “Pinova Meteo” (Venturia, histogrami 1. i 2., u nastavku teksta), temeljem čega je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti jabuke u pokusnom voćnjaku te je ostvarena ušteda u broju aplikacija 30 % u odnosu na prethodnu 2019. godinu (tada je registrirano samo pet jakih primarnih zaraza), a također su upoznati i s kriterijima za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (postrani utjecaj na korisne organizme – oprašivače, prirodne neprijatelje i humifikatore). Voćarima je prikazan feromonski trap (Csalomon) za praćenje uzročnika crvljivosti plodova jabuke te je objašnjena metodologija određivanja stvarne potrebe i izbora ekološki prihvatljivih pripravaka za njihovo suzbijanje. Na taj je način, u odnosu na prethodnu i epidemijsku 2019. godinu, ove sezone obavljeno 30 % manje aplikacija sredstva za zaštitu bilja.

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznog modela za predviđanje krastavosti jabuke, fuzikladij (Venturia), tijekom kritičnog razdoblja u travnju i svibnju 2020. (mjerni uređaj)

Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida te ograničenja njihove primjene radi zaštite korisnih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori). Objašnjeni su kriteriji za izbor insekticida, uz mjere opreza koje pritom provodimo. Proizvođače jabuka je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 08. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Provoditelji edukacija i okupljeni voćari pregledali su zdravstveno stanje i procijenili rodnost sorata jabuka u oglednom nasadu. Determinirane su uočene neželjene promjene (fito-fagne grinje), neživa pjegavost i palež lišća sorte jabuka Braeburn, a tijekom rasprave voćare je zanimala godišnja strategija suzbijanja najvažnijih fizioloških štetnika jabuka: lisnih uši (Aphis, Dysaphis), moljca kružnih mina (Leucoptera), štitastih uši (Quadraspidiotus), fitofagnih grinja (Panonychus, Tetranychus, Aculus) i krvave uši (Eriosoma). Prikazani su dispenzori za metodu zbunjivanja jabučnog savijača i kućice (“ferotrap”) za praćenje leta jabučnog savijača, zahvaljujućim kojim je tijekom sezone 2020. u oglednom voćnjaku smanjena potrošnja insekticida, radi suzbijanja uzročnika “crvljivosti plodova” za 50 %. Osim korištenja feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (Mjera 10.1.12.) i metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.13.) voćari su upoznati i s drugim operacijama iz Mjere 10. Programa ruralnog razvoja (visina novčanih potpora i obveze proizvođača voćara): poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.14.), primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.15.) te mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (Mjera 10.1.16.).

Nositelj gospodarstva M. Kudec prisutnim je voćarima na upite odgovarao o tehničkim značajkama sustava za zaštitu od niskih proljetnih temperatura (“anti-frost”) te o iskustvima u radu tijekom ranog proljeća 2020. godine.

Voćare je zanimala i informacija o štetama od niskih proljetnih temperatura u susjednim zemljama te procjeni uroda i visini otkupne cijene jabuka na području Europske Unije.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti, DA) većina proizvođača jabuka je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Učesnici demonstracijske aktivnosti u pokaznom voćnom nasadu jabuka

 

Edukacija u nasadu (lijevo) i provoditelji aktivnosti službenici M. Šubić, Suzana Pajić i A. Horvat (desno)

 

 

Voditelj demonstracijske aktivnosti:

mr. sc. Milorad Šubić

Osvrt, Savjet, Vijest, Voćarstvo

OSVRT NA ODRŽANU DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST U TUŽNOM-VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Tužnom kraj Vidovca održana je demonstracijska aktivnost  „ Zelena rezidba jezgričavog voća, metode praćenja štetnika korištenjem feromonskih, olfaktornih i hranidbenih lovki i vizualni pregledi na prisutnost štetnih organizama, prepoznavanje štetnih organizama jezgričavog voća te strategije suzbijanja“

 

 

Zelena rezidba u nasadu jezgričavog voća ima za cilj ukloniti sve suvišne mladice uglavnom vodopije koje nisu potrebne za formiranje rodnog stabla, samim time utječemo na usmjeravanje hranjivih tvari i vode iz korijena prema plodovima i formiranju rodnih pupova.

 

Postavljanje feromonskih, olfaktornih i hranidbenih lovki važno je u voćarskoj proizvodnji za kontrolu pojavnosti određenih štetnika. Upravo o pojavnosti i broju određenih štetnika možemo planirati pravovremenu upotrebu sredstava za zaštitu bilja. Stručnim obilaskom i vizualnim pregledom voćnjaka na prisutnost štetnih organizama poljoprivrivrednike se educiralo kako prepoznati štetnike  jezgričavog voća te koje su moguće i strategije suzbijanja.

 

 

Andreja Vukalović Pofuk, dipl.ing.agr.

Zrinka Večerić, mag.ing.agr

Jelena Stipetić, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

MJERA 10.1.15. PRIMJENA EKOLOŠKIH GNOJIVA U VIŠEGODIŠNJIM NASADIMA – KAKO I KADA ?

Jedna od najinteresantnijih mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, koja se koristi u voćnjacima, je Mjera 10.1.15. pod nazivom “Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima”. Iznos potpore je 563,23 eura po hektaru i odnosi se na konvencionalne proizvođače.

Smisao mjere je da se umanji negativni trend iskorištavanja zemljišta dugogodišnjim korištenjem mineralnih gnojiva. Mineralna gnojiva, u pravilu, dugoročno lagano zakiseljuju tlo, čime se narušava struktura tla. Na nižim ph vrijednostima neka od hraniva, kao npr. fosfor (P2O5), iskoriste se svega 20-30 %, a ostalih 70-80 % se ili ispere ili fiksira te postanu nedostupna biljkama. S druge strane, prednost mineralnih gnojiva, posebice dušičnih gnojiva (KAN – kalcijsko amonijski nitrat), je brzo djelovanje te kratak period od primjene do njegovog usvajanja od strane korjenova sustava i ugradnje u biljna tkiva.

Ekološki usmjerena gnojiva pozitivno utječu na okoliš, nemaju negativan utjecaj na kiselost i strukturu tla, ljude ili životinje. Dovode tlo u ravnotežu i povećavaju plodnost, obogaćujući ga organskom masom. No, treba naglasiti kako se ekološka gnojiva postepeno otpuštaju. To znači da su hraniva u njima vezana za organsku masu, potrebno je da se organska masa pod utjecajem mikroorganizama u tlu razgradi i tako otpusti hraniva, koja su tek tada iskoristiva biljkama. To je proces koji traje 1-6 mjeseci, a ponekad i do godine dana, ovisno o kojem se gnojivu radi. Ekološki prihvatljiva gnojiva se ne ispiru pod utjecajem velike vlažnosti, već se njihov proces razgradnje time samo blago ubrzava.

Prije nego što se odlučite koristiti mjeru M.10.1.15. (korištenje ekoloških gnojiva) trebate obaviti analizu tla te izraditi i provoditi petogodišnji plan gnojidbe. Ponekad se plan petogodišnje gnojidbe izradi samo na osnovu analize tla i godišnje potrošnje hranjivih elemenata za određenu kulturu, u ovom slučaju jabuku.

No, u mnogo slučajeva bujnost i vegetativna aktivnost voćnjaka ne ovise samo o stupnju plodnosti tla ili sadržaju hranjivih elemenata. Na bujnost voćnjaka utječe i tip tla, da li je tlo ilovasto ili loše šljunčano tlo. Bujnost nasada ovisi o bujnosti podloge, prelasku sorte na vlastiti korijen uslijed preduboke sadnje, napadu voluharica, mogućnosti ili nemogućnosti navodnjavanja i dr. Vegetativna snaga voćnjaka ovisi i o starosti pojedinih dijelova nasada, ovisi i o jačini zimske rezidbe, količini obnovljenog rodnog drveta i sl.

U praksi na terenu susreću se slijedeći problemi:

  1. Veliki broj stabala u voćnjaku prešao je s podloge M9 na vlastiti korijen, zbog preduboke sadnje. Stabla su stara, izrazite bujnosti pa treba neko vrijeme izbjegavati bilo kakvu gnojidbu, dok se pak s druge strane treba pridržavati plana gnojidbe i preporuka dobivenih samo na osnovu analize tla, bez prethodnog pregleda stanja, u stvarnosti, u nasadu.

Slika 1. Prebujan Golden Delicious, kojem treba smanjivati prihranu mineralnim gnojivima

2.  Voćnjak se nalazi na lošem strukturnom tlu, vrlo propusnom, u kojem su potrebna dušična gnojiva, koja se mogu vrlo brzo aktivirati i pojačati bujnost (KAN – gnojenje nekoliko puta od početka vegetacije), što je teško postići s ekološkim dušičnim gnojivima. Količine dušika određene planom gnojidbe zadovoljavaju samo godišnje potrebe za iznošenjem dušika (N), no voćnjaku je potrebno puno više dušičnih gnojiva, zbog ispiranja, jačanja strukture krošnje te pokretanja i obnove rodnog drveta.

Slika 2. Voćnjak na lošem tlu u kojem treba pojačati prihranu, kako bi se revitalizirala snaga voćnjaka i pospješila obnova rodnog drveta

3.  U voćnjaku se nalaze stabla različitih sorata te različite starosti i bujnosti. Gnojidbu treba prilagoditi posebno za svaku sortu i njezinu starost u nasadu. Sorte Idared, Gala, Red Chief, u velikom broju slučajeva zahtijevaju jaču prihranu gnojivima od sorata poput Golden Deliciousa, Jonaprica, Fuji, Elstara. Logično je i da mladi nasad, koji tek ulazi u rod, treba manje gnojiva od starog rodnog nasada. Stoga preporuka na osnovu analize tla, da se čitav voćnjak gnoji jednolično, bez ocjene stvarnog stanja na terenu, ne može dati dobre rezultate.

Kada se sve navedeno uzme u obzir, prije nego što se prihvati izrađeni plan gnojidbe za petogodišnje razdoblje i preda zahtjev za potporu u APPRRR, poželjno je da kontaktirate stručnu osobu, diplomiranog inženjera hortikulture (voćarstva), da osobno pregleda nasad te uočavanjem svega navedenoga nadopuni, ili ako je to potrebno, izmjeni plan gnojidbe i prilagodi ga situaciji, koja se u stvarnosti nalazi na terenu. Na taj će se način voćarska proizvodnja usmjeriti tehnološki, ekološki, a proizvodnim rezultatima i financijski, u pozitivnom smjeru.

 

Autor teksta: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

 

Hortikultura, Inovativne tehnologije, Vijest, Voćarstvo

Rezultati projekta LIFE

Nedavno je završena provedba projekta pod imenom  Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production kojeg je koordinator Agronomski fakultet i voditelj prof. dr. sc. Tomislav Jemrić.

Cilj ovog projekta bio je razviti, primijeniti i demonstrirati ekonomski održiv strateški plan za provedbu integrirane zaštite bilja, promovirajući uporabu malih količina kemijskih sredstava tijekom postupaka uzgoja i čuvanja voća u tipičnim hrvatskim i talijanskim agro-eko sustavima.

U kratkom videu koji možete pronaći klikom na poveznicu https://www.facebook.com/watch/?v=1654399841384143  možete saznati koji su rezultati projekta i zašto se prijaviti na natječaje financirane od strane LIFE programa.

Sve ostale informacije o projektu možete saznati na http://www.life-susafruit.eu/hr_naslovna.html

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

LJETNO PLIJEVLJENJE I REZIDBA JABUKE

Jabuka pripada, kao i većina voćnih vrsta, u tzv. akrotone vrste, što znači da je najveća koncentracija hormona rasta u vršim pupovima. Hormoni rasta povlače i veću količinu hranjivih tvari u vršne dijelove. Posljedica toga je daleko jači rast mladica i grana u višim etažama krošnje, dok niže etaže dobivaju manje hormona rasta i hranjiva. Suprotno je kod bazitonih vrsta, kao što su npr. lješnjak, maslina i dr. Kada se ne poklanja dovoljno pažnje na tu činjenicu, na stablu jabuke (i voćki općenito), prije ili kasnije javljaju se problemi oko starenja donjeg rodnog drveta u donjim etažama i previše bujnih vrhova. Već tijekom zimske rezidbe, taj problem se djelomično rješava izolacijom vrhova i prevađanjem previsokih vrhova na nove grane te ponovnom izolacijom novog vrha. Najslikovitije rečeno, stablo se održava piramidalno u obliku smreke.

Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u voćnjacima, sve se lošije obavlja rez vršnih etaža i izolacija vrhova centralnih provodnica. Rez vršnih etaža pokušava se obaviti dugim škarama s tla, a posljedica je ostavljane čepova, iz kojih se provocira tjeranje novih vodopija. Gotovo je nemoguće pravilno orezati vrhove stabla jabuke bez korištenja ljestava, platforme ili traktorske prikolice.

Na vrhovima se često zbog neznanja ne ostavljaju zamjenske provodnice, ne radi se izolacija vrhova, što vodi prejakoj bujnosti vrhova i pojačavanju učinka akrotonosti. Vrhovi tada tijekom vegetacije povlače previše hrane i energije, koja zatim nedostaje u donjim etažama za formiranje i obnovu kvalitetnog rodnog drveta. Istovremeno, previše bujni vrhovi zasjenjuju donje etaže u krošnji pa opada količina i kvaliteta stvaranja cvjetnih pupova i obojenost plodova.

Rezidba, koja se obavlja u vrijeme vegetacije, zove se ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“. U jednoj vegetacijskoj godini obavlja se dva puta.

Inače, razlikuju se nasadi sa:

  • Stablima s premalo novog rasta u donjim etažama.

Postoje nasadi u kojima je izražen rast vršnih vodopija, dok istovremeno nedostaje rast i obnova grana u donjim etažama. Kako bi potaknuli rast novih grana u donjim dijelovima krošnje, vrlo je važno da se rano obavi plijevljenje i da se odstrani sav rast na vrhovima krošnji, koji je nepotreban, a koji bi se ionako morao odstraniti zimskom rezidbom. Na taj se način rano preusmjeri energija na niže točke i pojača rast i razvoj grana u nižim etažama, gdje je on potreban.

  • Stabla s prejakim rastom po cijeloj visini krošnje.

Te se radi o čestim primjerima prebujnih, pregnojenih stabala, pošto neki od voćara jednako prihranjuju slabije bujne sorte jabuka kao i bujne sorte, kao što su npr. Golden Delicious, Jonagold, Fuji, Elstar i dr. Bujnost se najčešće ispoljava u nerodnoj ili slabo rodnoj godini. Snaga rasta može se rasporediti u ostavljenih 100 mladica, koje će biti umjereno duge, ili u 20 mladica, koje će biti vrlo jake i duge. Stoga je u ovom slučaju bolje plijevljenje bujnih vršnih vodopija obaviti što je moguće kasnije, kad je rast završen, jer se na taj način škarama i rezidbom odbacuje već utrošena energija, a time se i umanjuje bujnost stabala.

Kod uravnoteženih voćnjaka, prvo se rukom oplijevi rast svih vršnih nepotrebnih grana, koje rastu okomito i koje bi se razvile u tzv. vodopije. Osnovni cilj plijevljenja je odstranjivanje onoga što troši hranjiva i energiju za svoj rast i razvoj, a ne treba za održavanje uzgojnog oblika i obnovu novog rodnog drveta. Plijevljenjem se preusmjerava energija u ono što treba i ostaje na stablu. Kod plijevljenja se treba razmišljati o uzlaznim sokovima, koji idu od korijena prema novim jednogodišnjim granama koje rastu. Kod svakog oblika plijevljenja treba znati da se njome nepovratno odbacuje dio već stvorene zelene mase, za koju je stablo jabuke, voćke, utrošilo hranu i energiju. Znači da ranije obavljeno plijevljenje doprinosi većem preusmjeravanju energije u ono što treba ostati na stablu.

Vodopije su potpuno nekorisne grane, koje ne mogu poslužiti za obnovu i održavanje rodnog drveta pa je daleko bolje da ih se plijevljenjem odstrani, prije nego oduzmu hormone i hranjiva rodnom drvetu (osim u slučajevima prebujnih nasada i alternativno nerodne godine). Kada se vodopije ostavi i kada ih se odstranjuje u zimskoj rezidbi, tada su hranjiva za njihov rast i razvoj već utrošena. Njihovim ranim odstranjivanjem rukom, u vrijeme kada se to još može odraditi bez škara, preusmjerava se dio hormona rasta i hranjiva u niže ležeće rodne grane te se time pozitivno utječe na bolje osvjetljenje i prozračnost krošnje, što utječe na bolje diferenciranje cvjetnih pupova te poboljšavanje učinkovitosti sredstava za zaštitu bilja. Taj dio posla najbolje je obaviti početkom lipnja.

Drugi dio zelene rezidbe obavlja se kasnije, škarama, i u stvari je nadopuna na plijevljenje. Tada se izvrši korekcija vrhova i odstranjuju se nepotrebne mladice iz sredine krošnje. Plodovi obojenih sorata na taj način dobivaju više sunca i bolje su obojeni. U ovoj fazi potrebno je obratiti pažnju na sorte kod kojih je nepoželjna jača obojanost plodova, kao što su Granny Smith, Golden Delicious i sl. Isto tako, naglo odstranjivanje veće količine mladica i lišća može uzrokovati i ožegotine na plodovima, zbog naglog izlaganja suncu.

Kod obavljanja ljetne rezidbe treba voditi računa i o tome da će, u slučaju pojave tuče, zrno tuče lakše ući u krošnju, jer su plodovi tada više izloženi. Ako voćnjak ima protugradnu mrežu, ljetna rezidba vrlo je korisna.

Nakon odstranjivanja viška grana u krošnji poboljšava se djelovanje sredstava za zaštitu bilja. Svako prikraćivanje novog rasta je nepoželjno, jer ono uzrokuje nepotrebni ponovi rast i ponovno iscrpljivanje energije te pojavu mladog lišća pogodnog za razvoj pepelnice. Prikraćivanje je potrebno samo kada se u alternativno nerodnoj godini vrši vraćanje ciklusa obnove rodnog drveta, kao bi se umanjila šteta od nastavka alternativne rodnosti.

Upravo ove godine dosta je voćnjaka ušlo u alternativnu rodnost, zbog posljedica proljetnog mraza pa se na taj način može utjecati na brži izlazak iz alternative.

Prejaka i kasna ljetna rezidba može uzrokovati i pojačano jesensko rano opadanje plodova. To je često puno izraženije u voćnjacima, gdje je obavljena jača ljetna rezidba, jer se smanjuje količina listova, smanjuje se fotosinteza i samim time sadržaj dostupnih hranjiva za plodove. Stoga je uvijek bolje ljetnu rezidbu obaviti ranije (osim na nerodnim prebujnim stablima).

Rodno drvo jabuke ,kod najvećeg broja sorata, razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena grana sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga se nameće pitanje što plijevljenjem ostaviti, a što odstraniti?

Načelno, sve jake i vertikalne mladice po cijeloj krošnji treba oplijeviti, naročito sve u vršnim etažama. Od mladica, koje rastu više-manje horizontalno, u donjim etažama se ostavljaju one dužine 20-40 cm, a prema vršnim etažama sve kraće i sve položenije. Time se nastoji ublažiti pojava akrotonosti jabuke. Plijevljenjem vodopija preusmjeravaju se hranjiva i energija rasta u grane, koje ostaju, najvećim dijelom u dvogodišnje grane, koje formiraju rodne pupove, kao i u kvalitetniji razvoj plodova.

Autor teksta, slika i crtrža: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

ALTERNATIVNA RODNOST U NASADIMA JABUKE POSLIJE MRAZA

U voćnjacima jabuke, koje su nedavno, pred samu cvatnju, smrzle uslijed niskih temperatura i pojave mrazova, osobito na sorti Idared, gotovo da i nema neoštećenog cvijeta. Takva je velika većina voćnjaka u ravničarskim krajevima, u kojima zapravo i ne postoji zračna drenaža, odnosno područje niže po položaju od voćnjaka, gdje se može hladniji zrak, kao teži, spustiti te time ublažiti niske temperature u nasadu. Iako će se cvatnja nastaviti, plodova neće biti. Tučak, plodnice i sjemeni zametci su smrzli i oplodnja je nemoguća.

Slika 1. Smrznute plodnice cvjetova na sorti jabuke Idared

U cvjetnom pupu najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. Vrlo malo energije i hraniva ostaje da se može u pazušku tog pupa početi stvarati cvjetna rozeta, s novim cvjetnim pupom za narednu godinu.

Ako nije došlo do oplodnje, a razlog tome ove je godine mraz, svi cvjetni pupovi, koji su trebali nositi plodove, ponovno će se pripremati za cvatnju naredne godine. Stoga ćemo uskoro na stablima naših jabuka imati nekoliko vrsta rodnog drveta, koje će se svo pripremati za cvatnju naredne godine:

  1. Jednogodišnje grane, koje su ostavljene za obnovu rodnog drveta, s namjerom da u ovoj godini pripremaju cvjetne pupove za narednu godinu.
  2. Jednogodišnje grane, koje su ostavljene za obnovu, ali na njima se nalazi određeni dio slabih cvjetnih pupova, od kojih su neki i preživjeli mraz pa donijeti će jabuke slabije kvalitete.
  3. Dvogodišnje i trogodišnje rodne grane, koje će, budući da je na njima gotovo sve smrzlo, ponovno diferencirat cvjetne pupove za narednu godinu.
  4. Staro pršljenasto rodno drvo, koje, baš kao i mlađe dvogodišnje i trogodišnje grane, svo ponovno diferencira cvjetne pupove za narednu godinu.

Osnovno pitanje koje si ovih dana moramo postaviti je: „Treba li nam svo to rodno drvo za narednu godinu (2021.), koja će po svemu sudeći biti alternativno prerodna te koje će rodno drvo donijeti urod za dvije godine (2022.), kada se može očekivati alternativno nerodna godina“.

Klasično razmišljanje je da će sljedeće godine trebati izvršiti jako prorjeđivanje. Naravno, to je osnova izlaska iz alternative. Ako se malo bolje razmisli, može se iz fiziologije obnove rodnog drveta shvatiti kako postoje postupci, kojima se već i ove godine može utjecati na smanjenje alternativne rodnosti. Na primjer:

  1. Čemu nam ove godine služe jednogodišnje pripremne grane, koje smo ostavili kako bi naredne godine imali obnovu rodnog drveta i osiguran dio prvoklasnog uroda?

Naredne godine će ionako sve biti rodno! Micanjem određenog dijela jednogodišnjih grana može se ponovno provocirati njihov rast tijekom ove, 2020. godine te tijekom 2021. godine osigurati na njima formiranje cvjetnih pupova za potencijalno ponovno alternativno nerodnu 2022. godinu. Postoji vjerojatnost da će određeni broj njih i dobiti slabe cvjetne pupove, pošto na stablu nema opterećenja urodom, no uvijek je lakše naredne godine obaviti prorjeđivanje cvjetova na jednogodišnjim granama, koji cvatu desetak dana kasnije od cvjetova na starijem i redovno rodnom drvetu.

  1. U slabo bujnim voćnjacima u kojima nedostaju jednogodišnje rodne grane, a sav se urod svodi na starije pršljenasto rodno drvo, ove će godine svo pršljenasto rodno drvo biti, kao posljedica mraza, bez uroda, odnosno svo staro pršljenasto rodno drvo pripremati će cvjetne pupove ponovno za sljedeću godinu (2021.).

Ponovno se postavlja pitanje, koje će rodno drvo cvasti za dvije godine (2022.)?

Ako svo ocvate tijekom 2021., ponovno će se odmarati tijekom 2022. godine. Stoga je ove godine prilika da se skraćivanjem – ne prorjeđivanjem – staro rodno drvo skrati te pojačanom prihranom dušičnim gnojivima izazove novi rast jednogodišnjih grana, koje će tijekom 2020. rasti, tijekom 2021. pripremati cvjetne pupove, a tijekom 2022. donijeti urod. I u ovom slučaju postoji vjerojatnost da će određeni broj tih novih grana dobiti slabe cvjetne pupove, pošto na stablu nema opterećenja urodom, no uvijek je lakše naredne godine obaviti prorjeđivanje cvjetova na jednogodišnjim granama, koje cvatu desetak dana kasnije od starijeg i redovnog rodnog drveta.

Slika 2. Dvije jednogodišnje grane za pripremu i dvije rodne dvogodišnje grane

U godini bez mraza, ovakav scenarij bi bio vrlo poželjan. Uz staro pršljenasto rodno drvo, nalazi se i mlado dvogodišnje rodno drvo te dvije jednogodišnje grane, koje će i dalje obnavljati rodno drvo. Pitanje, koje treba postaviti nakon mraza, je da li nam trebaju te dvije jednogodišnje grane za pripremu, kada će nakon izmrzavanja naredne godine ionako svaki pup na drvetu biti rodan?

Slika 3. Mladi voćnjak, koji je vrlo dobro orezan

Na stablu se nalazi i pršljenasto starije rodno drvo, dvo i trogodišnje rodne grane te dovoljan broj jednogodišnjih grana, koje će pripremati pupove za narednu godinu. Nakon jakog izmrzavanja se postavlja i sljedeće pitanje: „Da li su potrebne te jednogodišnje grane, koje će u ovoj godini diferencirati cvjetne pupove, za ionako alternativno vrlo rodnu narednu godinu, kada će svaki pup na drvetu biti u cvijetu“?

Slika 4. Veliki broj jednogodišnjih grana, koje će sve pripremati cvjetne pupove za narednu
godinu, koja će ionako, zbog izmrzavanja ove godine, biti vrlo rodna

Slika 5. Prikraćivanjem ili odstranjivanjem do osnove određenog broja jednogodišnjih grana nakon cvatnje može se već ove nerodne godine (zbog mraza) utjecati na ublažavanje
alternativne rodnosti u narednim godinama

Slika 6. Dva slabo bujna stabla samo s pršljenastim rodnim drvetom

Slika 6. prikazuje dva slabo bujna stabla. Jedno je puno smrzlih cvjetova, drugo je bez cvjetova, jer je prošle godine bilo prerodno. Tijekom ljetnih mjeseci oba drveta će pripremati gotovo svaku rozetu za cvatnju u narednoj godini. Godina bez uroda prilika je da se rezom vrate grane, da se pojačanom prihranom dušičnim gnojivima izazove rast jednogodišnjih grana potrebnih za obnovu rodnog drveta te lakši i brži izlazak iz alternative.

Kada se o svemu tome razmisli, može se zaključiti da se i u ovoj, na žalost zbog smrzavanja nerodnoj godini, može nešto pažnje usmjeriti u razmišljanje na koji se način već tijekom ove vegetacije može utjecati na formiranje cvjetnih pupova za potencijalno alternativno nerodnu 2022. godinu, kako bi se omogućilo da nasad što je moguće prije izađe iz problema alternativne rodnosti.

Iako osobno u svom voćnjaku u gornjem Međimurju, zahvaljujući dobrom položaju na kojem je nasad jabuka posađen, 35 godina nije bilo mraza, navedeni postupak sam godinama primjenjivao kod alternativno sklonih sorata, kako bih održavao što je moguće uravnoteženiju rodnost, uz stalnu obnovu rodnog drveta.

Naravno, ako je netko vjeruje da će i naredne godine biti jakog mraza, bolje da ostavi sve i ništa ne dira. Ostati će veći postotak nesmrznutih pupova. Ipak, treba se nadati da će sljedeće godine neće biti mraza.

Alternativno rađanje voćnjaka jabuke može biti izazvano ne samo pojavom proljetnih mrazova, već i prevelikom bujnosti izazvanom prejakom gnojidbom ili predubokom sadnjom, prejakom ili preslabom rezidbom, preslabom prihranom dušičnim gnojivima, preslabom oplodnjom i još nekim drugim razlozima. Najvažnije je da naučite kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik hortikulture

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

UTJECAJ NISKIH TEMPERATURA NA VOĆNE VRSTE-TRAVANJ 2020.

Posljednjih dana, naročito danas u ranim jutarnjim satima, svjedočimo drugom valu niskih temperatura, prvenstveno u području Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu značajne štete na svim voćnim vrstama.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježene su negativne temperature zraka 01. i 02. travnja 2020. godine mjerene na mjernim uređajima Pinova Meteo i Metos stanica, tablica 1. i kretale su se od -1,0 do -6,37 °C. Najniže temperature su zabilježene u vremenu od 04.00 – 06.00 sati, a temperaturni minusi su u obje noći počeli oko 23.00 sata i rasli do jutarnjih sati.

Tablica 1. Temperature zraka 01.- 02. travnja 2020. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

                                 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Služba IPP poslova, Jadranka Berić, dipl. ing. agr.

Područje grada Bjelovara prednjači po negativnim vrijednostima temperatura i dužini njihovog trajanja. Smrzlo je svo rano voće, kao što su marelice, trešnje, rane sorte šljiva. Za utvrđivanje šteta kod kasnijih voćnih vrsta treba pričekati neko vrijeme, kako bi se prava šteta mogla utvrditi.

                                       

                                  Slika 1. i 2. Stradale voćke u cvatnji u voćnjaku OPG Blažeković, Veliki Grđevac
                                  (Foto: M. Blažeković)

Voćnjak OPG-a Matije Blažekovića iz Velikog Grđevca nalazi se na padini brijega na oko 190 m nadmorske visine, gdje nisu bile tako niske temperature, ali je unatoč tome cijeli voćnjak smrzao.

Slika 3. Nasad OPG-a Blažeković (Foto: M. Blažeković)

Na području Koprivničko-križevačke županije, nakon trodnevnih uzastopnih niskih temperatura, koje su se kretale od -6 do  -7 °C  (3 dana i 3 noći) štete su postale vidljive na većini voćnih vrsta. Štete su vidljive na svim koštičavim voćnim vrstama: breskvi, šljivi, marelici, višnji, koje su već prije 14 dana stradale od niskih temperatura u vrijeme pune cvatnje, ali su te štete sada uočljivije. Stradalo je i jezgričavo voće, kao što su jabuke – smrzli su čak i potpuno zatvoreni cvjetovi te nasadi aronije. Postotak štete varira ovisno o fenofazi u kojoj se nasad nalazi te o lokaciji odnosno mikrolokaciji voćnjaka.

                 

Slike 4. i 5. Smrzavanje tučka na zatvorenom cvijetu jabuke u stadiju crvenog balona
(Foto: Tanja Lasić Jašarović)

Stanje koštićavog i jezgričavog voća u Varaždinskoj županiji je slično kao u već opisanim kontinentalnim županijama. Na području cijele županije proteklih dana su zabilježene niske noćne temperature, čak i do -6 ᴼC. Koštićavo voće, ali i jezgričavo, ovisno o sortimentu, nalazi se u različitim fenofazama: neke cvjetaju, neke su u fazi otvaranja cvjetova, dok su druge završile s cvatnjom. Prema informacijama proizvođača i njihovim procjenama na pojedinim lokalitetima nasadi koštićavog voća su stradali oko 70 %, dok je jezgričavo voće stradalo oko 50 %. Tek će se u narednim danima vidjeti stvarno stanje šteta prouzrokovanih niskim temperaturama.

Na području Krapinsko-zagorske županije u noći s prvog na drugi travnja temperatura se spustila u vremenu između 06:00 i 07:00h ispod -5,5ºC. U potpunosti su stradali nasadi ranijih sorata krušaka, posebno oni na ekspozicijama okrenutim prema suncu jer je se za vrijeme izlaska sunca temperatura spustila najviše ispod ništice. Pošto ne postoji plantažni uzgoj marelica, bresaka, šljiva, višanja i trešanja stradala su pojedinačna stabla na okućnicama. Sorte jabuka koje još nisu započele cvatnju, čiji su pupovi još zatvoreni, pretpostaviti je da nisu stradale u potpunosti. Pravo stanje će se moći utvrditi kroz par dana.

Slika 6. Mraz na cvatu kruške (Foto: Vanja Vinceljak)

Vrlo niske temperature zabilježene su tijekom prošle noći, dakle 01./02. travnja 2020. i na području Virovitičko-podravske županije i to po drugi puta ovaj tjedan, koje su nanijele velike štete višegodišnjim nasadima, ali i na povrtnim kulturama.

Prvi val niskih temperatura bio je pred jutro 31. ožujka 2020. (do -3 °C), ali je ovaj drugi val znatno jači. Tako su u voćnjaku u Suhopolju na meteorološkoj stanici u zoni lišća noćas zabilježene sljedeće minimalne temperature zraka:  u 01.00 sat -3,2 °C; u 03.00 sata temperatura je pala na -4,6 °C, nakon čega je temperatura stalno padala; u 07.00 sati ujutro postignut je maksimum minimalnih temperatura, koja je tada bila -6,2 °C i nakon čega je temperatura  počela rasti. U mjestu Dugo Selo Lukačko zabilježena je temperatura od -9,1 °C (izvor: Ž. Ferenc, viši stručni savjetnik za hortikulturu Uprave za stručnu podršku). Stvarne štete na višegodišnjim nasadima, kako voćnjacima i vinogradima tako i na povrću, tek će biti prepoznatljive i uočljive sljedećih dana.

Prve posljedice od mraza i niskih temperatura od 0 do -3 °C prošli tjedan na voću u Brodsko-posavskoj županiji uočene su već 28. i 29. ožujka 2020,. i to na cvjetnim pupovima krušaka i jabuka te također na marelicama i breskvama. 01. i 02. travnja 2020. temperature su bila u Brodskoj Posavini i do -6 °C. Sorta Idared je počela cvatnju prije dva dana. Kod cvjetova kod kojih je u cvatu otvoren srednji cvijet, tučak i prašnici oštećeni su – pocrnili su. Ista je situacija i kod 50 % još zatvorenih pupova. Kod ostalih sorata jabuka su manja oštećenja.

 

Slike 7. i 8. Smrzli tučci i prašnici u cvijetu jabuka i krušaka (Foto: Vera Novaković

U punoj cvatnji su rane šljive, koje su smrzle. Najzastupljenija sorta Stanly još ne cvijeta pa su štete znatno manje. Općenito, u nasadima koji se nalaze na otvorenim vjetrovitijim položajima šteta od smrzavanja je veća, s time da ova dva dana puše i sjeveroistočni vjetar, što dodatno pogoršava situaciju. Znatnije štete će biti na trešnjama i višnjama, koje su u punom cvatu te kruškama (cvjetovi su otvoreni 50-60%), a marelice su stradale već prošli tjedan pod snijegom.

U voćnjacima Osječko-baranjske županije situacija je slična: na terenima s nižom nadmorskom visinom od 100 do 150 m smrzli su cvjetovi koštičavog voća još prošli tjedan (breskve, marelice i šljive). Prema prvim procjenama cvjetovi na marelici su smrzli više 80 %; na šljivi, osim čačanske ljepotice, smrzlo je 90 % cvjetova na visini do 3 m.  Na ranim sortama bresaka, koje su tada bile u cvatnji,  prve procjene štete od smrzavanja su oko 80 %. Zadnja dva jutra temperature su bile  -3 do -4,4 °C  u trajanju nekoliko sati, a slične niske temperature se očekuju i sutra ujutro, što je pretpostavka za nove moguće štete. Idared je na početku cvatnje i prve uočene štete su od 30 – 40 % , ovisno prema  mikrolokaciji. Ostale sorte koje nisu još u cvatnji ne pokazuju znakove smrzavanja. U Baranji su znatne štete na marelicama (kajsijama), breskvama () i nektarinama. Ovisno od sorata štete su veće ili manje, još je rano za prave procjene. Postotak šteta će se tek utvrditi u narednom razdoblju, u vrijeme pojavljivanja plodova štete će biti uočljivije kod svim voćnih vrsta.

Slika 9. Sorta marelice piroška u Baranji smrznula (Foto: Ruža Skenderović)

Slika 10. Breskva u cvatnji (Foto: Ruža Skenderović)

Šire područje grada Zagreba i Zagrebačke županije jutros je također zabilježilo značajne minuse u temperaturi zraka: u Sesvetama je rano jutros zabilježeno -10,0 °C, u Velikoj Mlaki -9,0 °C, Lazini Čičkoj -9,5 °C. Osim na nasadima jabuka, kojih na ovom području ima podosta hektara, velike štete je pretrpjela i proizvodnja jagoda u plastenicima, jer su se u njima jagode smrzle.

 U području Jadranske Hrvatske situacija nije tako alarmantna, ali će se i tu osjetiti posljedice ovog vala zahlađenja.

U nizinama središnje Istre jutros je bilo mraza. Temperatura zraka je pala i do -4 °C na pojedinim lokalitetima. Međutim, samo manji dio voćnjaka se nalazi na tim položajima, dok je većina voćnjaka na brežuljcima, gdje je temperatura bila oko 0 °C pa nisu stradali. U dolini rijeke Dragonje (mjesto Škudelin i okolica), gdje  je  dosta značajno područje za voćarstvo Istre, štete od mraza će biti izrazitije, zato što su dosta stradale breskve i ostale koštičave voćne vrste, koje su u cvatnji. Najviše višegodišnjih nasada Istre čine masline i vinogradi. Pretpostavka je, općenito, da ove niske temperature neće ostaviti posljedice na njima (moguće na pojedinim mikro lokacijama i na pojedinim sortama vinove loze), što će biti vidljivo kod maslina tek kad se budu počeli razvijati cvjetni i lisni pupovi.

Na području Zadarske županije glavna voćarska proizvodna područja su: Smilčić (breskva, nektarina i trešnja);, zatim Korlat (bajam), Podgrađe (smokva). Prema podacima zabilježenim na meteorološkom CDA uređaju /Podgrađe – Benkovac/ temperature zraka su bile sljedeće: 2,9 °C (31. 03. 2020 ); 2,5 °C (01. 04. 2020.) i 1,0 °C je zabilježen jutros. Kod bajama je cvatnja završena i počinje fenofaza rasta plodića. Breskva i  nektarina su fenofazi pune cvatnje  i prema završetku cvatnje (ovisno o sorti), ali za sada štete od niskih temperatura nisu uočene.

 U Šibensko-kninskoj županiji sve ono što je cvalo ranije je nastradalo, uglavnom bajami, nešto marelice i ranije trešnje. Temperature su bile poprilično niske, a ono što su zabilježile naše agroklimatološke stanice je da su na područjima, koja su sklona mrazu temperature bile od -4 do -7 °C, a to su Drniško, Kninsko, Skradinsko područje i zaleđe Šibenika. Štete će biti, ali s procjenama treba još pričekati, jer se i za sutra ujutro, odnosno 03. travnja 2020. očekuju opet niske temperature.

Prema prvim informacijama s područja Splitsko-dalmatinske županije današnje jutro je bilo hladno i studeno. Na meteorološkim mjernim stanicama u Starigradskom polju zabilježeno je -3,5 °C, na Visu -2,5 °C, na Šolti  -5,7 °C. U ovom trenutku ne može se još utvrditi da li ima štete na višegodišnjim nasadima, maslini i vinovoj lozi koji tu prevladavaju, i koliko. Kod povrtnih kultura vidljivo je da je krumpir stradao, kod vinove loze još se ne zna, jer nije baš potjerala, a kod voćnih vrsta moglo bi bit štete, jer su voćke u punoj cvatnji, posebno breskve. U narednom razdoblju će to biti moguće učiniti.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije, prema izjavama poljoprivrednika, situacija je sljedeća: smrzle su se povrtnice, voćke u cvatu i jagode na lokalitetima gdje je bilo negativnih temperatura. Loza i maslina nije stradala. Jutros su na meteorološkim postajama Službe zabilježene sljedeće temperature: Mljet – Babino polje 4 °C, Konavle -2,5 °C, Slivno pozitivne temperature, Ušće -0,8 °C, Pojezerje -2,6 °C, Koševo – Metković -4,5 °C, Potomje -4,8 °C, Lumbarda u plusu, Čara -2,8 °C, Blato – Polje Blato -5,0 °C.