MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Voćarstvo

Događaji, Edukacija, Hortikultura, Najava, Obavijest, Vijest, Voćarstvo

RADIONICA REZIDBE LIJESKE U DARUVARU

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na još jednu rezidbu lijeske. Ove godine to je petnaesta po redu, u organizaciji djelatnika Ministarstva poljoprivrede i grada Daruvara.

Bjelovarsko-bilogorska županija sa površinama pod lijeskom spada u vodeće županije u Hrvatskoj. Interes za sadnju lijeske još uvijek ne jenjava, pa je i potreba za edukacijom o formiranju mladih i održavanju starih nasada isto tako prisutna. Važna je i stalna edukacija o prepoznavanju bolesti i štetnika lijeske.

Stoga, se u Daruvaru, 13. veljače 2020. godine, provodi edukacija i  prikaz rezidbe za zainteresirane proizvođače.

Stručna predavanja će biti organizirana u gradskoj vijećnici od 10:00h. Nakon završetka predavanja, u voćnjaku OPG Grgić Slavka u Miljanovcu, održati će se pokazna rezidba u mlađem nasadu.

 

Svi ste dobrodošli!

Program u prilogu.

 

Događaji, Hortikultura, Najava, Obavijest, Vijest, Voćarstvo

19.Zimska škole rezidbe voćaka – Kaptol 2020.

Već tradicionalno, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, zaštite bilja i mehanizacije, („savjetodavci“), područne jedinice Požega,  organiziraju „Zimsku školu rezidbe voćaka – Kaptol 2020.“. Do sada je kroz školu prošao značajan broj polaznika koji stečena znanja sa ove škole korisno primjenjuju u svojim nasadima ili okućnicama.

Napominjemo kako su, osim zainteresiranih voćara s lokalnog područja, ovu školu pohađali polaznici diljem RH. I ove godine imamo prijavljenih s udaljenosti i većih od 100 km.

Ove godine Školu organiziramo po devetnaesti (19.) puta.

Škola će se održati kao 4-dnevni edukacijski trening-tečaj, u trajanju od 11. do 14. veljače 2020. (od utorka do petka).

Koncepcijski, ova Škola u sva 4 dana trajanja izgleda ovako:

Svakoga dana trajanja Škole započinjemo najprije sa stručnim predavanjima u Općinskoj vijećnici u Kaptolu, s početkom u 9.oo sati. Ovo stoga da se polaznici škole najprije teorijski upoznaju sa problematikom rezidbe svake voćne vrste – kako bi lakše pratili pokaznu rezidbu, nakon predavanja, na terenu. Potom se oko 11 sati kreće na praktičnu pokaznu rezidbu u voćnjake. Ondje polaznici, nakon što su vidjeli pokaznu rezidbu demonstratora i asistenata,  svojom praktičnom rezidbom pokazuju usvojena znanja i vještine u osobnoj rezidbi. Slijedi ocjenjivanje tj. evaluacija kvalitete rada polaznika. Pokazna rezidba u voćnjacima traje (najdulje) do 17 sati.

Redoslijed rezidbe voćnih vrsta je:

  • Prvi dan: jabuka i kruška,
  • drugi dan: šljiva, breskva, nektarina i marelica,
  • treći dan: lijeska i orah,
  • te zadnjeg dana: višnja i trešnja.

No, obzirom na nepredviđene okolnosti, moguć je i drugačiji redoslijed rezidbe. Obzirom da su neki polaznici Škole u radnom odnosu, te ne mogu dobiti slobodne dane za sva 4 dana trajanja Škole, prilikom prijavljivanja na ovu Školu, mogu odabrati kojega dana će sudjelovati na školi (na samo prvom danu, na drugom, na trećem ili na sva 4 dana – i sve druge kombinacije od po 2  ili 3 dana pohađanja škole).

Škola će biti organizirana na nekoliko lokacija i to u voćnjacima u okolici Kaptola, te na drugim lokacijama unutar PSŽ.

Ciljana grupa prijavitelja na ovu  Školu su ponajprije voćari s malim ili nedostatnim znanjima o rezidbi. No, isto tako dobrodošli su i oni koji već  imaju iskustava iz rezidbe – kao i mali, hobi voćari. Slobodan prijavak je i za sve ostale kojima je rezidba voćaka zanimljiva.

Prijavak je ograničen na 30 kandidata.

Uvjeti za prijavak u školu rezidbe su:

  1. Dobro zdravstveno stanje (nisu prihvatljivi: kandidati sa teškim i kroničnim bolestima, osobe koje su netom odležale gripu, osobe s temperaturom, visokim tlakom i sve ostale zdravstveno rizične skupine).
  2. Mogućnost dolaska vlastitim prijevozom (moguće je da se više kandidata preveze jednim zajedničkim vozilom, sa zimskim gumama).
  3. Posjedovanje ispravnog i oštrog alata za rezidbu. To znači: oštre i ispravne voćarske škare, voćarska pila, te brus, 1 dcl 70%-tnog alkohola, rukavice te topla obuća i odjeća.

Škola je za sve polaznike besplatna!

 

Prijavak na Zimsku školu rezidbe voćaka moguć je odmah po objavi ove obavijesti putem medija, a zadnji dan prijavka je u ponedjeljak, 10. veljače 2020., do 11,oo sati (ukoliko do tada već nije popunjena kvota od svih 30 polaznika Škole).

Voditelj i ovogodišnje škole rezidbe vinove loze je Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik, uz asistenciju kolega: Gorana Josipovića, Đurđice Kšenek, Ivice Prpića te Mladena Peraka.

Nastava započinje 11. veljače 2020.. Potrebno je doći (dovesti se) do Kaptola, gdje se u Općinskoj vijećnici održava teorijska nastava s početkom u 9.oo sati. Sa sobom je potrebno ponijeti olovku i bilježnicu te alat za rezidbu  s pripadajućim priborom na pregled. Ukoliko tko nema alat za rezidbu (i pribor), moći će nedostajući alat i/ili pribor za rezidbu kupiti na licu mjesta, dolaskom u Školu rezidbe u Kaptolu.

Naglašavamo kako alat: voćarske škare i pila ne moraju biti nove, ali moraju biti OŠTRE!

Prijaviti se može u naš ured u Kaptolu, osobnim dolaskom, ali moguć je prijavak i telefonom. Ured za prijavu na Zimsku školu rezidbe voćaka je u Kaptolu, u zgradi Općine na 1. katu. Telefon za prijavak u Zimsku školu rezidbe vinove loze je:

 034/ 313-944 ili 

  091/4882-820 

Za sve one, koji dolaze izvan Požeško-slavonske županije, mjesto Kaptol je udaljeno nekih 13 km sjever-sjeveroistočno od Požege, 5 km istočno od mjesta Velika i 12 km zapadno od Kutjeva. Zborno mjesto je svakoga jutra ispred crkve u Kaptolu (jer je ondje najviše mjesta za parkiranje).

 

D O B R O D O Š L I !!!

 

Tomislav Božičević, dipl. ing. agr.

viši stručni savjetnik za hortikulturu

i voditelj ove škole rezidbe

Mehanizacija, Savjet, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kabina traktora u zaštiti primjenitelja pesticida

Primjenitelji pesticida (traktoristi), naročito u povrćarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu koji koriste orošivače (atomizere) u velikoj su mjeri izloženi utjecaju pesticida, naročito zbog načina i učestalosti primjene pesticida. Orošivači disperziraju mlaz škropiva (voda i pesticid) u vrlo sitne kapljice nošene zračnom strujom. Kod tog načina primjene primjenitelj pesticida se cijelo vrijeme nalazi u magli pesticida i zraka.

 

Primjenitelj pesticida može biti izložen negativnim utjecajima pesticida tijekom pripreme škropiva te kod tretiranja nasada nanosom pesticida na svoje tijelo ili udisanjem pesticida. Takva izloženost može dovesti do kratkotrajnog trovanja (akutna toksičnost) ili do dugoročnog trovanja (kronična toksičnost). Simptomi kod akutnog trovanja su mučnina, glavobolja, pospanost, razdražljivost, halucinacije i svrbež. Kronično trovanje može uzrokovati glavobolje, gastritis pa i pojavu tumora. Kronično trovanje javlja se kod korisnika koji dugi niz godina provode zaštitu bilja, a pri tome nisu provodili sigurnosne mjere za zaštitu od pesticida.

 

Kako bi se prilikom tretiranja nasada primjenitelj pesticida zaštitio od negativnih utjecaja pesticida poželjno je da je traktor opremljen kabinom s pročistačima (filtrima) zraka. Obični papirnati filtri čiste zrak od prašine (krutih čestica) ali nisu učinkoviti za zaštitu od drugih opasnih tvari. Za zaštitu od utjecaja pesticida potrebno je ugraditi filtre s aktivnim ugljenom. Takvi su filtri obično dodatna oprema kod nabave traktora. Filtar s aktivnim ugljenom se montira na kabinu traktora prije samog tretiranja pesticidima, a po završetku se skida i mijenja s običnim papirnatim filtrom jer bi se filtar s aktivnim ugljenom brzo začepio pri izvođenju drugih poljoprivrednih radova.

U pravilu filtar s aktivnim ugljenom treba mijenjati jednom godišnje ili nakon određenog broja radnih sati. Ako se tijekom uporabe filtra s aktivnim ugljenom osjeti miris pesticida, potrebno je provjeriti je li filtar pravilno umetnut ili ga treba zamijeniti. Filtar s aktivnim ugljenom se ne čisti vodom niti propuhivanjem zraka.

 

Unatoč činjenici da filtri s aktivnim ugljenom bitno smanjuju unos pesticida u kabinu, za potpunu sigurnost obvezno je pridržavati se uputa proizvođača pesticida.

 

Standard EN 15695 definira četiri kategorije (razine) kabine, ovisno o stupnju zaštite traktorista od opasnih tvari. Te su kategorije prikazane u tablici:

Kategorija

Stupanj zaštite
1 Ne pruža zaštitu od štetnih tvari za zdravlje
2 Zaštita od krutih čestica
3 Zaštita od krutih čestica i aerosola, a ne od para
4 Zaštita od krutih čestica, aerosola i para (plinova)

 

Kabina mora biti testirana i certificirana. Stupanj zaštite od opasnih tvari u skladu sa standardom EN 15695 mora biti naveden u uputama za uporabu traktora.

 

Kabina traktora kojim se vrši tretiranje pesticida mora biti svrstana u kategoriju 4. Takva kabina je u potpunosti zatvorena, s prisilnom ventilacijom (klimom), s nadtlakom, nepropusna za krute čestice, aerosole i pare. U takvoj kabini nije potrebno nositi osobnu zaštitnu opremu.

 

Pojedini proizvođači kabina unutar kabine postavljaju elektronski nadzor (senzori) koji prate čistoću zraka tijekom aplikacije pesticida. U slučaju previsoke koncentracije pesticida u kabini, zvučnim i svjetlosnim signalom upozoravaju korisnika da odmah obuče propisanu osobnu zaštitnu opremu kako ne bi došlo do trovanja.

 

Slika 1. Kabina voćarsko-vinogradarskog traktora s nadtlakom i filtrima s aktivnim ugljenom

(Izvor: Sito S. Bilandžija N. (2013). Suvremena tehnika za održavanje plodnosti tla u trajnim nasadima, Zagreb)

 

Ukoliko je na traktor ugrađena kabina neke druge kategorije traktorist mora nositi osobnu zaštitnu opremu prilikom tretiranja nasada.

 

U osobnu zaštitnu opremu spadaju: jednokratno zaštitno odijelo, respiratorne maske, naočale, gumene rukavice i čizme.

 

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Vijest, Voćarstvo

Kako pravilno orezati jabuku?

Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju mora nalikovati na stablo smreke, dakle konusno. Ogranci, koji nose rodno drvo, moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjena energija u krošnji te osvjetljenje čitavog dijela krošnje. Isto je vrlo važno i kod ostavljanja jednogodišnjih grana. U donjoj etaži grane moraju biti jače i duže, 20-50 cm, a u vršnim etažama 10-30 cm.

Crtež 1. Pravilno formiran vitki vretenasti grm s ograncima na kojima se rezidbom stvaraju i održavaju tri vrste grana

Rodno drvo jabuke kod najvećeg broja sorata razvija se u razdoblju kroz tri godine. Prve godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe grana ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove, treće godine ona rađa.

Poznata je uzrečica: „Stablo jabuke je onoliko staro koliko je staro rodno drvo na njoj“.

Stoga je od najveće važnosti kod održavanja rodnog drveta u rezidbi voditi brigu da se uvijek na ograncima nalazi dovoljan broj grana, koje se pripremaju za rod u narednoj godini. kao i broj grana koje imaju pupove i donose rod u tekućoj godini. Prikraćivanjem stare rodne grane na pripremnu granu i rodnu granu, omogućuje se da se na ogranku stvori dovoljno energije da se dobije i ona treća grana, koja u tekućoj godini raste.

Ujedno, po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje se može procijeniti da li je voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili podgnojen. Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50 – 100 cm, voćnjak je pregnojen. Ako su jednogodišnje grane dužne svega 10 – 20 cm, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima. Najbolja dužina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje se neprikraćene ostavljaju za pripremu rodnog drveta je 20-40 cm. Bez obnove rodnog drveta ono polako prelazi u staro, pršljenasto rodno drvo, sa sve više ožiljaka od rađanja i polaganog rasta te većim udjelom jabuke slabije kvalitete i krupnoće. Za redovitu rodnost najbitnije je da se stablo jabuke uvede u ravnotežu između rasta novih mladica i stvaranja rodnih pupova za narednu godinu.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Rezidba mora biti vrlo usklađena s gnojidbom i prihranom, pošto se i njima utječe na ravnotežu između rasta i rađanja.

U ljetnim mjesecima na svakom ogranku, koji se nalazi na centralnoj provodnici,  treba se nalaziti tri vrste grana. Grana koja raste, grana koja je izrasla protekle godine s dobrim i zdravim terminalnim cvjetnim pupom i koja formira cvjetne pupove te rodna grana s pupovima, koji su ocvali i na kojoj se nalaze jabuke. Izrođena grana se u slijedećim godinama prikraćuje na novu pripremljenu granu, a samim kraćenjem (uz adekvatnu gnojidbu) izaziva se i rast novih grana, koje će se kroz naredne dvije godine pripremati za rod. Dakle, obnova rodne grane traje tri godine. Izuzetno je važno znati da se kod svake rezidbe treba razmišljati o obnovi, rasporedu, smještaju i kvaliteti rodnih grana za tri godine unaprijed.

Slika 1. Kvalitetno dvogodišnje rodno drvo

           Slika 2. Rast mladica koje se u narednoj godini pripremaju za rod, a tek za                           dvije godine rađaju

Slika 3. Rodna jednogodišnja grana nakon slabo rodne godine, što nije                     poželjno, jer daje sitniju jabuku i uvodi u alternativu.

Ako se na taj način obavlja redovita obnova rodnog drveta na jabuci, puno je veći udio i prve klase jabuke. Na starijim rodnim granama i izrođenom pršljenastom drvetu, bez obnove ubrzo opada kvaliteta i krupnoća plodova. Današnja intenzivna proizvodnja ne može si dozvoliti da se na stablu nalazi 30 – 50 % jabuka koje nisu prva klasa, dok su istovremeno svi troškovi bazirani na udjelu od 80 – 90 % prve klase jabuka.

Slika 4. Staro izrođeno rodno drvo koje treba obnoviti pojačanim rezom i gnojidbom

Naravno, sve bujne grane koje rastu vertikalno, tzv. vodopije, treba uklanjati u potpunosti do njihove osnove ili se obrezuju spiralno prema vrhu krošnje, tako se rezidbom ostavljaju neprikraćene sve slabije i slabije grane. Razlog je što je jabuka akropetalna vrsta, koja ima najjaču vegetaciju na vrhovima krošnje. Ostavljanjem položenijih, umjereno jakih neprikraćenih grana u osnovi i slabijih neprikraćenih grana u vršnim etažama može se kontrolirati i bujnost i rodnost, kao i vršno osvjetljenje, a time i koloracija plodova jabuke. Sve uspravno rastuće grane tzv. vodopije vade se do osnove. One su se trebale zapravo još tijekom protekle vegetacije ručno oplijeviti ili u cijelosti odrezati.

Najveća greška, koja se može napraviti kod rezidbe jabuke, je jače prikraćivanje prebujne jednogodišnje grane, naročito kod triploidnih i bujnih sorata, što se često radi zbog nesmetanog prohoda mehanizacije. Tada se na njoj ne razviju rodni pupovi već nove jednogodišnje grane. Općenito važi da ostavljanjem neprikraćene grane na njoj se uzgajaju rodni pupovi, dok se na prikraćenim granama zapravo uzgajaju samo nove grane.

Prilikom rezidbe treba se paziti da svaki rez bude obavljen kako treba, da se ne prikraćuje na tzv. čepove ili da se višegodišnja grana kod vraćanja na mlađu granu prikrati tik do iste, kako bi rane mogle uredno zarastati. U protivnom se na ranama i tzv. „čepovima“ počinju naseljavati krvave uši, koje, ako se radi istovremeno još i o prebujnom voćnjaku, počinju biti iz godine u godinu sve veći i veći problem.

 

Crtež 2.:

2019.godine: Rast mlade jednogodišnje grane, koja mora završiti sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom.

2020.: Iz terminalnog pupa dobivaju se plodovi i kratki rast 1-3 novih mladica, dok se na donjem dijelu formiraju cvjetni pupovi.

2021.godine: Rodna grana, koja donosi rod prve klase plodova i novi rast jednogodišnjih grana od kojih će jedna od najbližih ogranku – provodnici, ponovno poslužiti za obnovu rodnog drveta.

 

 

Autor teksta i ilustracija: Adrian Horvat. dipl. ing. agr.

Hortikultura, Obavijest, Vijest, Voćarstvo

BADEMI – BAJAMI U MEĐIMURJU

Već nekoliko godina u Međimurju postoji nasad badema, a podižu se polako i novi nasadi. Badem inače uopće nije osjetljiv na hladnoću, kao što to mnogi misle. Grane i deblo izdrže dosta niske temperature. Oštećenja od niskih zimskih temperatura na granama i pupovima nastaju u nekih sorata badema tek na temperaturama nižima od -20 °C. Sorte cijepljene na križancima badem x breskva GF677 su nešto otpornije. Cvjetovi neposredno prije otvaranja mogu izdržati temperaturu do -3,5 °C, a u nekih sorata i do -4 °C. Otvoreni cvjetovi i mladi zametnuti plodovi stradavaju na temperaturi od -1 do -2 °C, kao i kod većine voćaka. Badem vrlo dobro podnosi visoke ljetne temperature pa izdrži bez oštećenja i do 50 °C.

Najveći problem u uzgoju badema je mraz, odnosno temperature ispod nule u vrijeme cvatnje, pošto je badem voćna vrsta koja među prvima počinje s cvatnjom. Zato za uzgoj na kontinentu treba birati sorte sa što kasnijom cvatnjom. Tako zvani kontinentalni bademi ne postoje. Radi se samo o sortama s kasnijom cvatnjom, kao što su sorte Super nova, Carski pozni, Texas, Ferragnese, Tuono. Badem počinje rađati u 2-3 godini nakon sadnje, a punu rodnost dostiže nakon 8. godine, s urodom od oko 4 t/ha. Badem ima vrlo razvijen korijen, koji na skeletoidnim tlima prodire i do 4 m dubine. Na težim tlima, kao što su obornačni podzoli u Međimurju, za sad ne postoji iskustvo o rasprostiranju korijena pa se uglavnom sorte cijepe na podlogu breskve.

Tijekom 2019. godine vršeno je praćenje dva nasada badema u Međimurju.

Stariji nasad 3-6 godina, zasađen je u gornjem Međimurju na lesiviranom pseudoglejnom antropogenom rigosolu, parceli s laganim nagibom te relativno dobrom zračnom drenažom. Sorte su Ferragnes, Tuono, Giullio Grande, Super Nova. Razmak sadnje je 5,0 x 3,7 m.

Mlađi, jedno i dvogodišnji nasad se nalazi u ravničarskom kraju. Zasađen je na  lesivirano praškasto ilovastom tlu, na položaju bez zračne drenaže. Sorte su Ferragnes, Ferra duel, Tuono, Truito, Fra Giulio Grande. Razmak sadnje je 5,5 x 5,0 m.

U oba nasada za podlogu je korištena vinogradarska breskva, pošto se ista preporučuje za plodnija tla, jer je bujnija i ima korijen prilagođeniji ilovastijim tipovima tla. Na toj podlozi badem rano rodi, ali zato ima kraći vijek trajanja i osjetljiviji je na višak fiziološki aktivnog vapna u tlu. Breskva kao podloga nije prikladna za karbonatna tla i zbog osjetljivosti na viruse.

Pošto je badem relativno nova voćna vrsta u Međimurju, obavljeno je praćenje tijekom jedne godine po većini fenofaza. Iste su zabilježene po datumima.

Po fenofazama tijekom 2019. situacija je bila sljedeća:

  • 02. bubrenje cvjetnih pupova,
  • 08. pojava cvjetnih glavica,
  • – 27. 03. cvatnja (16. 03. cvatu marelice u istom nasadu),
  • 04. cvatnja breskvi u istom nasadu,
  • 04. cvatnja sorte Super Nova,
  • 04. jasna pojava monilije mlađih grančica na dijelu netretiranog nasada,
  • 05. potreba za obavljanjem ljetne rezidbe na mladom dijelu nasada,
  • 07. solidan rast plodva i zelene lisne mase,
  • 08. na nekim bujnim sortama i stablima dosta je jako izražena defolijacija kao posljedica antraknoze badema,
  • 09. berba badema.

Početak bubrenja cvjetnih pupova 21. 02. 2019.

Cvatnja badema 15. 03. 2019.

Rast plodova badema 15. 05. 2019.

Pojava antraknoze i defolijacija 15. 08. 2019.

Šupljikavost (Clasterosporium carpophilum)

Berba badema i sušenje, 11. 09.2019.

 

U starijem nasadu u gornjem Međimurju zapaženi su određeni problemi na svim stablima, koja nisu dovoljno jako bila orezana tijekom zime. Problem je bio izražen u ogromnoj akrotonosti i rastu u visinu te ogoljivanju donjih etaža. Na mladom dijelu nasada, nakon prikraćivanja dijela prvog proljetnog rasta, zapažen je izuzetno kvalitetan i jak novi ljetni povratni prirast.

Rezidbom rodnih stabala badema odstranjuje se neželjeni porast i izrođene grane i grančice, jer je od velike važnosti da se povećava prozračnost i osvijetljenost krošnje. U pravilu, badem zahtijeva dosta jaki rez pa je isto potrebno poštivati, osobito na plodnim tlima. Badem formira više tipova rodnih izbojaka, koje treba poznavati kako bi se rezidba pravilno obavila. Zimskom rezidbom u rodu se odstranjuju suhe i izrođene grane, krošnja se održava u proizvodnim gabaritima, a ljetnom rezidbom se u potpunosti odstranjuju vodopije iz starijeg drveta te grane koje ulaze u unutrašnjost krošnje.

U zaštiti su korišteni bakreni preparati u zaštiti od kovrčavosti (Taphrina deformans), Signum u prevenciji od sušenja cvjetova i grančica te truleži plodova (Monilia laxa) i Ziram 76 WG u zaštiti od šupljikavosti lista (Clasterosporium carpophilum). Sumporni pripravci korišteni su u zaštiti od pepelnice. To su ujedno i jedina sredstva za zaštitu bilja koja kod nas imaju registraciju i po FIS-u dozvolu za badem.

Pojava kovrčavosti gotovo da i nije zapažena. Na starijem, rodnom dijelu nasada, zbog hladnijeg i kišnog vremena pod kraj cvatnje, došlo je do manjeg sušenja grančica i pojave truleži, (Monijia Laxa). Tek tijekom kolovoza i rujna zabilježena je manja zaraženost šupljikavosti listova (Clasterosporium carpophilum). Značajni problem pojavio se sredinom kolovoza, kada je u svega desetak dana došlo do jače defolijacije na nekim neorezanim stablima, za koju je utvrđeno da se radi o bolesti  antraknozi badema (uzročnik gljivica roda Colletotrichum acutatum) Defolijacija je izražena više manje čak i u ovisnosti o sorti badema. Najjača defolijacija uočena je na sorti Ferragnes, iako to na većini mjesta u nasadu nije bilo pravilo. U mlađem nasadu defolijacija, kao najvjerojatnija posljedica antraknoze, nešto je više bila izražena od reda do reda, iako nije vezana uz sortu. Simptomi šupljikavosti uočeni su uglavnom po cijeloj lisnoj površini, simptomi antraknoze bili su izraženi po rubovima listova i na plodovima u obliku nekroza.

U vrijeme berbe badema u starijem nasadu javili su se znakovi pepelnice po vanjskoj ljusci ploda. U isto vrijeme, na mlađem nasadu zamijećeni su tragovi pepelnice po kori jednogodišnjih izboja.

Ako će se i u narednim godinama javljati antraknoza u pojačanom obimu, bit će potrebno obaviti i dodatne ljetne zaštite usmjerene protiv gljivica iz roda Colletotrichum, pripravcima koja za to imaju dozvolu.

Prema istraživanjima, u određenoj mjeri na tu bolest djeluju: Pyracloxystrobin (Bellis), azoxystrobin (Quadris), difenoconazol (Difcor, Score), thiophanate-methyl i mancozeb (Dithane). Isti se pripravci upotrebljavaju u zaštiti i nekih drugih kultura kod antraknoza iz roda Colletotrichum.

Kako je badem nova voćarska kultura u Međimurju, fiziologija i agrotehnika nastavit će se i pratiti.

 

Autor teksta i fotografija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

 

Događaji, Hortikultura, Koprivničko-križevačka, Vijest, Voćarstvo

Održani 21. Dani voća Koprivničko križevačke županije

Manifestacija Dani voća Koprivničko-križevačke županije ove godine se održala po 21. put u kontinuitetu, spada u krug rijetkih koje su se održale i unaprijedile svoj sadržaj. Kvaliteta manifestacije se ogleda kroz stručni skup koji se tradicionalno održava prvog dana manifestacije i obrađuje zanimljive i aktualne teme za naše voćare. Ove godine je obrađena tema prerada voća uz stručno vođenu degustaciju pekmeza, džemova, voćnih sokova i octova. Pružena je informacija proizvođačima voća o mogućnostima prerade te o zakonskoj legislativi koja se mora zadovoljiti prilikom stavljanja voćnih prerađevina na tržište. Ukazano je na specifičnost ove proizvodnje, na pogreške koje se javljaju kod prerade i kako ih izbjeći. Uz navedenu temu prerade, prezentiran je projekt regionalnih distributivnih centara, koje bi prednosti donio takav centar za voćare na lokalnoj razini te koji su potrebni koraci da bi se to i ostvarilo. Predavanje i vođenu degustaciju su odradili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

 

Drugog dana smo svi zajedno uživali u bogatstvu različitih plodova, boja, okusa i mirisa voća  na glavnom Đurđevačkom trgu. Voćari sa svojim prekrasno uređenim štandovima, vrtićka djeca, školarci ali i odrasli sa svojim plesom, pjesmom, izradom ukrasa od voća te specijalno pripremljenih jela, koktela i  različitih slastica,  dali su  poseban štih ovoj manifestaciji. Manifestaciju je otvorio doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, osobni izaslanik Ministrice poljoprivrede.

U sklopu manifestacije izrađeno je revidirano izdanje Kataloga proizvođača voća s područja Koprivničko križevačke županije koji inventarizira cjelokupnu voćarsku proizvodnju, nudi informaciju o proizvođačima, površinama i voćnim vrstama koje se proizvode na području županije.

Izlagači su se natjecali tko će ljepše i bogatije ukrasiti štand kako bi uvjerili ocjenjivački žiri da su baš oni zaslužili nagradu za najuređeniji štand. Nagradu za najuređeniji štand ove godine je osvojila Srednja gospodarska škola Križevci, koja posjeduje vlastiti nasad jabuka te prerađuju iste u sok i ocat.

Želja nam je da se dogodine ponovo nađemo na istome mjestu, s novim idejama i novim proizvodima te da ova manifestacija bude doprinos razvoju voćarske proizvodnje na području Podravine i Prigorja.

Slavko Kopilović, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Jesenska cvatnja voćaka

Svakim danom sve više smo svjesni klimatskih promjena, koje se događaju oko nas, a o tome  nam svjedoče i voćke svojom cvatnjom u jesen.

Zbog ekstremnih kolebanja temperatura tijekom ljetnih mjeseci voćka je svela svoje fiziološke funkcije na minimum. Dolaskom nižih temperatura i više kišnih dana voćke su se opet aktivirale i neki pupovi su krenuli u novu vegetaciju – prolistali su ili procvali. Ako je aktivacija takvih pupova izrazito velika, to se može loše odraziti na iduću vegetaciju, jer su oni izgubljeni za sljedeću godinu. Naravno da se velik dio generativnih pupova neće aktivirati i voćke će usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine dati rod. Treba imati na umu da ovakav neuravnotežen razvoj oslabljuje i iscrpljuje voćku. Svakako, takvim voćkama je potrebna dodatna njega, a jedna od prvih mjera, koja predstoji je i jesensko-zimska gnojidba u kojoj je treba obaviti gnojidbu NPK gnojivima s višom koncentracijom fosfora i kalija, kao što su npr. formulacije gnojiva: 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr.

Također, jedan od mogućih razloga cvatnje voćaka u jesen je i neadekvatna ljetna rezidba, kojoj treba pristupiti pravovremeno i krajnje oprezno, posebno stoga što i diferencijacija cvjetnih pupova kreće u ljetnim mjesecima kad se i obavlja ljetna rezidba.

Cvatnja jabuke (foto: Ž. Denžić)

Najčešće se ipak javlja kod koštičavih voćaka, gdje dolazi do potpune ili djelomične defolijacije lišća uslijed visokog potencijala bolesti i neadekvatne zaštite. Stoga toplo vrijeme i dosta vlage u tlu isprovociraju bubrenje lisnih pupova, rast nove lisne mase i cvatnju voćaka. Takva stabla se iscrpljuju i voćka  nepripremljena ulazi u zimsko razdoblje.

Da bi izbjegli takve ekstremne pojave jesenske cvatnje u većoj mjeri, voćari trebaju posebnu pažnju posvetiti pravilnoj zaštiti nasada od bolesti i štetnika, pravilnoj gnojidbi i njezi nasada.

Cvatnja višnje (foto: T. Lasić Jašarović)

 

Autorica teksta: Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Boja kod jabuke

Svaka sorta jabuke. da bi mogla biti klasificirana pod prvu klasu, mora zadovoljiti ne samo veličinom i zdravstvenim stanjem već mora zadovoljiti i pravila obojenosti. Potrošači će u nekom supermarketu ili na tržnici uvijek odabrati onaj plod, koji se baš očima čini najprivlačniji. Rijetko tko plodove pomiriše, a napraviti probu ukusnosti ionako je nemoguće. Najodlučniji je, dakle, izgled.
Proizvođači moraju biti svjesni te činjenice, jer zbog tih razloga, jabuke, koje imaju dobru boju, uvijek postižu i najbolje cijene na tržištu, a prema stupnju obojenosti provodi se i klasiranje jabuka. Danas na tržištu postoje propisani standardi kvalitete, kojima su točno definirani kriteriji obojenosti za svaku sortu, a koje proizvođači trebaju najozbiljnije shvatiti, kako bi mogli konkurirati na tržištu. I kod sorti, koje su genetski “programirane” da imaju dobru boju, poput Red Delicious, Jonagold, i Gala klonova, proizvođači se trude dobiti sve tamnije nijanse crvene boje. S druge strane postoje sorte, koje moraju biti potpuno jednoliko zelene ili zeleno žute, bez crvenkastih dijelova na pokožici, kao što su Zlatni Delišes i Grenny Smith.

Najzastupljeniji uzgojni oblik u modrenim plantažnim voćnjacima je vitko vreteno u različitim modifikacijama. Pravilno formirana krošnja vitkog vretenastog grma mora podsjećati na smreku ili, još bolje, na omoriku. Zimskom rezidbom potrebno je održavati konusni oblik stabla, koji omogućava ravnomjerno raspoređivanje svjetlosti u sve dijelove krošnje. Ogranci, koji nose rodno drvo, moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama. Tu je veći problem pojava ožegotina u ekstremno vrućim godinama, ali se taj problem rješava uporabom protugradnih mreža i nanošenjem nekih pripravaka na površinu plodova prskanjem, koji fizički sprječavaju apsorpciju štetnog spektra sunčevog zračenja.

Fiziološko-biokemijski model sinteze boje

Jabuke sadrže puno komponenti, poput antocijana, flavonida, klorofila i karotenoida, koje zajedno daju boju. Najvažniji od navedenih spojeva, koji jabuci daje crvenu boju, je antocijan, koji se nalazi u kožici ploda, čiji se sadržaj povećava više od pet puta tijekom dozrijevanja kod nekih sorti. Najvažnije komponente, koje sudjeluju u njegovoj sintezi, jesu: šećer (koji je jako ovisan o dobroj opskrbljenosti kalijem) te dostupnost takozvanog PAL enzima. Tijekom sinteze postoji puno koraka, a na svaki od njih, kao i na konačnu sintezu tj. bojanje ili izostanak boje kod jabuke, utječu različiti fiziološki i okolišni čimbenici. Svaki od njih treba promatrati u odnosu na ostale. Na primjer, plodovi mogu biti dobro osvijetljeni, ali fiziološki jabuka se dobro ne boji tj. sorta nije genetski “programirana” da se u određenom stadiju razvoja dobro boji. To objašnjava zašto neki tretmani, koji se čine kako bi se poboljšalo bojanje, daju rezultate u određenim okolnostima, a isti ti tretmani ne dovode do rezultata u malo drugačijim uvjetima te dolazi do smanjenog nakupljanja antocijana.

Količina svjetla

Količina svjetlosti, potrebna za produkciju antocijana, varira i ovisi o periodu dozrijevanja pojedinih sorti. Kod kasnijih sorti potrebno je duže izlaganje ploda utjecaju svjetlosti da bi se sintetizirali antocijani, dok je taj period kod ranih sorti znatno kraći. Neki istraživači su mišljenja da svjetlost pozitivno djeluje na nakupljanje PAL enzima i njegovu aktivnost u jabuci. Količina svjetla, koje pada na površinu jabuka, ključna je u sintezi antocijana. Plodovi jabuke, koji rastu u sjeni u sredini krošnje, reduciraju proizvodnju antocijana i bojanje. Istraženo je da se plodovi, koji prime više od 70 % od punog sunčevog zračenja dobro boje, dok plodovi, koji prime manje od 40 % od punog sunčevog zračenja boje jako loše. Za uspješno bojanje jabuke nužan je minimum osvjetljenja, a taj minimum varira u odnosu na sortu i trenutni stadij razvoja. Poznato je da svjetlosna duljina ima veliku ulogu u formiranju boje, a presudne su plavo-ljubičaste (BV) i ultra-ljubičaste zrake (UV), posebno UV-B zrake. Povećana razina UV zračenja nakon kiše i na većim nadmorskim visinama objašnjava bolje bojanje u ovim uvjetima.
Što se može učiniti da na plodove dolazi više sunčevog svjetla?
Što prije treba odstraniti vodopije za bolje osvjetljenje, a time i hranjiva preraspodjelom više odlaze u donje etaže, plodove i novo rodno drvo.

Temperatura

Učinak temperature na bojanje ovisi o sorti i stadiju razvoja. Crvenilo na plodovima jabuka pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Na temperaturama ispod 21 ºC otkriveno je da postoji inverzan odnos između sadržaja antocijana i temperature. Praksa je pokazala da gotovo ni nema proizvodnje antocijana čim su srednje noćne temperature veće od 21 ºC. Klon Red Deliciousa (Red Chief), najbolje boji kada su noćne temperature oko 11 ºC. Korisni učinci ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura mogu biti poništeni izlaganjem dnevnim temperaturama većim od 30 ºC. Kad su niske noćne temperature, gubitak šećera u pokožici ploda disanjem je mali pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Neki istraživači su mišljenja da je glavni način kako temperatura utječe na sintezu antocijana, povećavanjem (niske temperature) ili smanjivanjem (visoke temperature) aktivnosti PAL enzima.

Listovi

Povećanje broja listova po plodu utječe na proizvodnju antocijana sve do određene točke. To je rezultat pojačane fotosinteze, koja rezultira stvaranjem više ugljikohidrata, koji su neophodni u sintezi antocijana.
Utvrđeno je da Jonagold boji bolje, ako je broj listova po jednom plodu veći od 45, dok Red Delicious (Red Chief) puno bolje boji kada taj broj pređe 75 listova po jednom plodu.

Količina dušika

Općenito gledano, suvišak dušika iz tla ili folijarno apliciranog negativno djeluje na proizvodnju antocijana i bojanje jabuka. Višak dušika nakon oplodnje može pomoći, kako bi se smanjilo bojanje zelenih sorti pa to koristimo kako bi spriječili bojanje sorti poput Granny Smitha. Suvišak dušika će na bojanje najnegativnije djelovati ako je prisutan u kasnijim fazama uzgoja. Višak dušika dovodi do bujanja lisne mase u krošnji pa se smanjuje dotok svijetla na plodove unutar krošnje.
Gnojidba kalijevim gnojivima koristi se kako bi se povećala proizvodnja antocijana i obojenost plodova. Čini se da kalij može kompenzirati neke negativne učinke visoke razine dušika na sintezu boje. Čak su neki istraživači mišljenja da kalij sam po sebi toliko ne utječe na bolje bojanje, koliko neutralizira negativne učinke dušika.

Folijarna primjena kalija

U godinama, koje nisu toliko ekstremne po pitanju visokih noćnih temperatura, folijarna primjena kalija dala je iznimno dobre rezultate. Tako je prof. dr. Z. Keserović u pokusima sa sortom Fuji Kiku, koja inače ima genetski izraženo slabije bojanje, dobio odlične rezultate primjenjujući sredstvo Ripen K – foliar (K2O 18 %). Sredstvo se primjenjuje u dozi od 3-5 lit/ha. Prva primjena ide 24 dana prije berbe, a druga 10-12 dana prije berbe. Obvezatno se dodaje i stabilizator pH.
Voćari zadnjih godina s uspjehom upotrebljavaju sredstvo Proteoleaf s 40 % K2O. TRAFOS K je posebno formulirano fosforno kalijevo gnojivo, MYR KALIJ je prirodno tekuće gnojivo za prevenciju ili liječenje simptoma nedostatka kalija. FINAL K je posebno formulirano gnojivo s visokim sadržajem kalija u obliku kalij-helata, ne sadrži kloride, sulfate niti nitrate te se stoga koristi u fazi početka dozrijevanja. Proteoleaf, uz ostale elemente sadrži naglašen pristupačan kalij, koji potpomaže nakupljanju šećera.
U praksi se koriste i gnojiva na bazi kalijeva monofosfata ( fosfor – 50-55 %; kalij – 33 %.) u fazama kad je već postignuta krupnoća, a nedostaje boja. U fazi zriobe plodova i folijarna primjena kaolina može doprinijeti pojačanju boje.
Prevelika primjena kalija kod sorata s prekrupnim plodovima može pojačati opasnost od nastanka gorke pjegavosti. Tkivo potamni zbog pomanjkanja kalcija (Ca), odnosno poremećaja u višku kalija (K) u plodovima.

Reflektirajući materijali

Reflektirajući materijali, smješteni između redova, mogu reflektirati dio sunčevog zračenja unutar krošnje i pojačati tvorbu antocijana. Zadnji rezultati pokazuju da se koristeći te materijale može u početku berbe ubrati i više od 40 % jabuka intenzivno obojanih crvenom bojom. Slično se dešava u vinogradima na strminama iznad mora ili rijeka. Ti materijali su od metalizirane plastike, bijele plastike te folije. Materijali se postavljaju 4-6 tjedana prije berbe, a cijena im se u SAD-u kreće oko 400 $ po ha.

Prekrivanje plodova vrećicama

U proljeće kad su jabuke promjerom manje od 25 mm, u vrijeme intenzivnog izduživanja stanica, neki voćari u Japanu i SAD-u oko terminalnog ploda u gronji jabuke stavljaju dvoslojnu vrećicu. Vanjski sloj vrećice je izrađen od za svijetlo nepropusnog materijala, a unutrašnji sloj je od prozirnog voskom obloženog papira u boji (crvena, plava, zelena). Nakon tri i više mjeseci, ovisno o sorti, ali otprilike 3 tjedna prije predviđenog početka berbe, voćari skidaju vanjski neprozirni sloj vrećice, a unutrašnji voštani sloj ostaje još 2-10 dana na jabuci, ovisno o boji voska. U novije vrijeme postoje i vrećice s difuznim raspršivanjem svjetla za ravnomjernu obojenost plodova.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu

Hortikultura, Potpore i poticaji, Vijest, Voćarstvo

Obavijest voćarima

Obavještavamo sve voćare proizvođače jabuka da je objavljen Pravilnik o provedbi Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu (Narodne novine br. 80/2019.), prema kojem mogu podnijeti zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mreže aplikacije Agencije za plaćanja.

Rok za podnošenje zahtjeva je do 30. rujna 2019. godine. Za potporu mogu aplicirati svi proizvođači jabuka upisani u Upisnik poljoprivrednika, i to za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvode jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno tim površinama.

Za pomoć oko podnošenja zahtjeva za tu potporu proizvođači jabuka mogu se obratiti službenicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (bivša HPŠSS), odnosno službenicima područnih jedinica Službe za stručnu podršku (podružnice) u svojoj županiji.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Rezidba u zeleno, ljetna rezidba breskve i nektarine

Voćari nakon berbe breskve i nektarine ranijeg sazrijevanja, ali i sorata kasnijeg  sazrijevanja ulaze u voćnjake sa škarama kako bi obavili rezidbu u zeleno. Rezidba u zeleno (ljetna) je redovna tehnološka mjera koja utječe na pravilno formiranje uzgojnog oblika, na kvalitetu rodnih grana za sljedeću godinu i na krupnoću i kvalitetu plodova, osobito onih kasnijeg vremena dozrijevanja. Obavlja se u razdoblju vegetacije, nakon završetka aktivnog rasta. Rana rezidba može izazvati produženi i naknadni vegetativni rast i slabo sazrijevanje i odrvenjavanje mladica, a kasna rezidba nedovoljan i nepovoljan učinak. Ona obuhvaća isključivo mladice, a odrvenjeli izboji i grane režu se u vrijeme mirovanja vegetacije. Ljetnom rezidbom uklanjaju se:

  • Vodopije koje ne služe za formiranje kosturnih grana;
  • Bujne konkurentske mladice u cilju zaustavljanja njihova rasta;
  • Postrane grane se skraćuju radi snažnijeg rasta i boljeg sazrijevanja mladica za iduću godinu.

Iskustvo govori kako je kod brojnih sorti breskve i nektarine zimska rezidba postala dopunska rezidbi u zeleno (ljetnoj) rezidbi. Osim kod breskve i nektarine rezidba u zeleno pokazala je dobre rezultate i kod bajama, marelice i trešnje.

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.