MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Voćarstvo

Edukacija, Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Najava održavanja „Zimske škole rezidbe voćaka – Kaptol 2023.“

Već tradicionalno, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, zaštite bilja i mehanizacije, („savjetodavci“)  organiziraju „Zimsku školu rezidbe voćaka – Kaptol“. Do sada je kroz školu prošao značajan broj polaznika koji stečena znanja sa ove škole korisno primjenjuju u svojim nasadima ili okućnicama.

Napominjemo kako su, osim zainteresiranih voćara s lokalnog područja, ovu školu pohađali polaznici diljem RH.

Ove godine Školu organiziramo neprekidno po dvadesetprvi (21.) puta, još od 2002. godine.

Škola će se održati kao 4-dnevni edukacijski trening-tečaj, u trajanju od 7. do 10. veljače 2023. (od utorka do petka).

Koncepcijski, ova Škola u sva 4 dana trajanja izgleda ovako:

Svakoga dana trajanja Škole započinjemo najprije sa stručnim predavanjima u Općinskoj vijećnici u Kaptolu, s početkom u 9.oo sati. Ovo stoga da se polaznici škole najprije teorijski upoznaju sa problematikom rezidbe svake voćne vrste – kako bi lakše pratili pokaznu rezidbu u popodnevnim satima na terenu. Potom se oko 11 sati kreće na praktičnu pokaznu rezidbu u voćnjake. Pokazna rezidba u voćnjacima traje do 15,oo, ili iznimno, najdulje do 16 sati.

Raspored voćnih vrsta je:

  • Prvi dan: jabuka i kruška,
  • drugi dan: šljiva, breskva, nektarina i marelica,
  • treći dan: lijeska i orah,
  • te zadnjeg dana: višnja i trešnja.

No, obzirom na nepredviđene okolnosti, moguć je i drugačiji poredak. Obzirom da su neki polaznici Škole u radnom odnosu, te ne mogu dobiti slobodne dane za sva 4 dana trajanja Škole, prilikom prijavljivanja na ovu Školu, mogu odbrati kojega dana će sudjelovati na školi (na prvom danu, na drugom, na trećem ili na sva 4 dana – i sve druge kombinacije od po 2 dana ili 3 dana pohađanja škole).

 

 

Škola će biti organizirana na nekoliko lokacija i to u voćnjacima u okolici Kaptola, te na drugim lokacijama unutar PSŽ.

Ciljana grupa prijavitelja na ovu  Školu su ponajprije voćari s malim ili nedostatnim znanjima o rezidbi. No, isto tako dobrodošli su i profesionalci, tj. oni koji već  imaju iskustava iz rezidbe – kao i mali, hobi voćari. Slobodan prijavak je i za sve ostale kojima je rezidba voćaka zanimljiva.

Prijavak je ograničen na 25 kandidata.

Uvjeti za prijavak u školu rezidbe su:

  1. Dobro zdravstveno stanje (nisu prihvatljivi kandidati sa teškim i kroničnim bolestima, osobe koje su netom odležale gripu, osobe s temperaturom, visokim tlakom i sve ostale zdravstveno rizične skupine).
  2. Mogućnost dolaska vlastitim prijevozom (moguće je da se više kandidata preveze jednim zajedničkim vozilom, a obzirom na u Slavoniji zimi uvijek moguć i snijeg – poželjno je dovesti se na zimskim gumama).
  3. Posjedovanje ispravnog i oštrog alata za rezidbu. To znači oštre i ispravne voćarske škare, voćarska pila, a poželjno je imati i brus, jedan dcl 70%-tnog alkohola, rukavice te toplu obuću i odjeću. Sugeriramo obući se slojevito.

Škola je za sve polaznike besplatna!

 

Prijavak na Zimsku školu rezidbe voćaka moguć je odmah po objavi ove obavijesti, a zadnji dan prijavka je u ponedjeljak, 6. veljače 2023., do 11,oo sati.  (ukoliko do tada već nije popunjena kvota od svih 25 polaznika Škole).

Idejni začetnik te voditelj i ovogodišnje škole rezidbe voćaka je Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik, uz asistenciju kolega: Gorana Josipovića, Đurđice Kšenek, Ivice Prpića te Mladena Peraka.

Nastava započinje 7. veljače 2023.. Potrebno je doći (dovesti se) do Kaptola, gdje je u Općinskoj vijećnici teorijska nastava (prvoga dana) počinje u 9.oo sati. Ostale dane započinjemo s predavanjima u 8:oo ujutro. Sa sobom je potrebno ponijeti olovku i bilježnicu te alat za rezidbu  s pripadajućim priborom na pregled.

Napominjemo kako alat: voćarske škare i pila ne moraju biti nove, ali moraju biti OŠTRE!

 

Prijaviti se može u naš ured u Kaptolu, osobnim dolaskom, ali moguć je prijavak i telefonom. Ured za prijavu na Zimsku školu rezidbe voćaka je u Kaptolu, u zgradi Općine na 1. katu. Telefon za prijavak na Zimsku školu rezidbe voćaka – Kaptol 2023. (kao i za sve detalje vezane uz održavanje ove škole) je: 091/4882-820 – voditelju ove škole.

 

Za sve one koji dolaze izvan Požeško-slavonske županije, mjesto Kaptol je udaljeno nekih 13 km sjever-sjeveroistočno od Požege, 5 km istočno od mjesta Velika i 12 km zapadno od Kutjeva. Zborno mjesto je svakoga jutra ispred crkve u Kaptolu jer je ondje najviše mjesta za (potpuno besplatno) parkiranje.

 

D O B R O   n a m    D O Š L I !!!

 

 

Tomislav Božičević, dipl.ing.agr.

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest, Voćarstvo

Prvi tečaj prerade i dorade voća u Čakovcu

U organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Čakovcu, od 7. studenog do 10. studenog 2022. godine, organiziran je tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća.

Tijekom tečaja, dvanaest polaznika imalo je priliku upoznati se sa zakonskim propisima koji reguliraju područje prerade, ekonomskim i marketinškim aspektima te tehnološkim procesima. Kako pored teorije, polaznici prolaze i veliki dio praktične nastave, u okviru tečaja organizirana je terenska radionica kod OPG-a FINOTE – OPG SARAČ NEDIN u Mačkovcu. U registriranom objektu za preradu i doradu voća polaznici su upoznati sa opremom za preradu voća, pripremom džema od aronije te preradom lješnjaka u hladno prešano ulje. U okviru objekta za preradu nalazi se i prezentacijski prostor za promociju i izravnu prodaju vlastitih prerađenih proizvoda OPG-a.

Za teorijski i praktični dio edukacije zaslužni su bili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede iz Zagreba: Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. i Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr., zatim Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., djelatnik u ispostavi Zadar te Adrian Horvat, dipl. ing. agr. i Ljiljana Kocen dipl. ing. agr., djelatnici u ispostavi Čakovec i Štrigova.

Tečaj je namijenjen svim zainteresiranim poljoprivrednicima bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju, a koji su upisani u Upisnik PG/OPG-a. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište, promociju istih te upoznavanje sa osnovama ekonomike i poslovanja OPG-a, poreznom politikom i osnovama knjigovodstva.

Poljoprivredni proizvođači, polaznici tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda, imaju mogućnost dobivanja potrebnih znanja za diversifikaciju svojeg gospodarstva kroz dopunske djelatnosti čime će povećati vrijednost vlastitih proizvoda  i biti konkurentniji na tržištu. Proizvodnjom kvalitetnih prerađevina, mali proizvođači svakako imaju svoje mjesto na zahtjevnom tržištu gdje kvalitetom, manjim serijama specifičnih proizvoda iz vlastite sirovine mogu biti prepoznati na tržištu i biti izvan konkurencije proizvodima velike proizvođačke industrije.

Zbog izrazito pozitivnih reakcija polaznika planira se još tečaja i demonstracijskih aktivnosti kojim će biti obuhvaćena prerada i dorada voća te prema interesu i prerada i dorada povrća. Pohađanje tečaja i demonstracijskih aktivnosti za polaznike je besplatno, odnosno financira se sredstvima EU iz Mjere 1.

Stoga, pozivamo sve zainteresirane za pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji te ovisno o potrebi i interesu završe jedan od tečajeva diverzifikacije djelatnosti na OPG-u.

 

 

Fotogalerija sa tečaja: Ljubomir Peričić

Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za agroekonomiku

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

10. Dani jabuka u Desiniću

20. listopada dan je posvećen kraljici voćaka – jabuci. U organizaciji Općine Desinić i Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede – područna jedinica Krapina održana je od 14. 10. – 16. 10. 2022. manifestacija 10. Dani jabuka u Desiniću. Održana je u Rodnoj kući Đure Prejca u Desiniću.

Ova manifestacija koja traje već 10 godina od osobitog je značaja za ovaj kraj i čitavo Hrvatsko zagorje.

Okuplja poljoprivrednike, OPG-ove i udruge desinićkog kraja, ali i sa cijelog područja Krapinsko – zagorske županije. Ove godine na manifestaciji je sudjelovalo 10 opg-ova, udruge desinićkog kraja, Osnovna škola, Dječji vrtić, KUD i mnogi drugi sudionici.

Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede – Područna jedinica Krapina, od samih početaka, odnosno svih deset godina sudjeluje u suorganizaciji manifestacije, a od ove godine i u njezinoj organizaciji. Manifestaciju 10. Dani jabuka u Desiniću otvorio je načelnik Općine Desinić Zvonko Škreblin, a prisutnima se obratio i ravnatelj Uprave za stručnu podršku Mladen Fruk, dipl. ing. agr. te župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar.

Specijalisti  hortikulture pri Upravi su u petak 14. 10. 2022. izvršili determinaciju pristiglih primjeraka jabuka za izložbu. Sakupljeno je oko 40 sorata jabuka desinićkog kraja i okolice pa je stoga bio pravi izazov sve sorte determinirati. Djelatnici Uprave za stručnu podršku Sanja Gregurić, dipl. ing. agr., Željka Filipaj, dipl. ing. agr., Sandra Majsec, dipl. ing. agr., Nenad Očić, dipl. ing. agr. i Georg Gal, dipl. ing. agr., u subotu 15. 10. 2022. održali su demonstracijsku aktivnost sadnje stare sorte jabuka i prikaz sušenja voća.

Na ovaj način prisutni su imali priliku vidjeti pravilan način sadnje i njege sadnice u prvoj godini uz osnovnu zaštitu budući da ovom sortimentu nije potrebno toliko tretiranja jer su tolerantnije na bolesti što nam je danas i te kako važno.  Također, posjetitelji su imali priliku vidjeti i kušati čips od jabuke od starih sorata koji se pokazao kao odlična zdrava grickalica. Obilazak štandova i ocjenjivanje kolača u kategoriji za novi kolač te za tradicionalni kolač i najljepše uređeni štand, odradile su savjetnice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Sanja Gregurić, dipl. ing. agr., Sandra Majsec, dipl. ing. agr., Željka Filipaj, dipl. ing. agr. i voditeljica manifestacije Silvija Kramarić, dipl. ing. agr. Na kraju su najboljima uručene prigodne nagrade.

 

U sklopu jubilarne desetogodišnjice izložbe, djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede sudjelovali su u izradi prigodnog kataloga sa svim sortama jabuka koje su determinirane tijekom izložbi, a u katalogu su uz sliku sorte opisane karakteristike i osobine jabuke.

 

Važnost ove manifestacije prepoznata je od strane Ministarstva poljoprivrede koje je ujedno i njezin pokrovitelj te od strane Krapinsko-zagorske županije i okolnih općina i gradova koji iskazuju potporu ovoj hvalevrijednoj manifestaciji. Stoga, nadamo se nastavku ove manifestacije i sljedeće godine sa još više primjeraka autohtonih sorata jabuke.

 

Sandra Majsec, dipl. ing. agr.

Silvija Kramarić, dipl. ing. agr.

 

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Prvi plodovi Pistacija – Tršlje u Zadarskoj županiji

Tršlja – Pistacija je voćka iz skupine lupinastih voćaka, koju naši poljoprivrednici slabo poznaju.

Tako započinje prvi redak proslova prof. dr. sc. Ivo Miljković  u svojoj knjizi TRŠLJA (Pistacia vera L.).

Pa tako prof. dr. sc. Ivo Miljković, nastavlja u svojem proslovu o Tršlji da je kao voćna vrsta zanemarena, pa ih se uopće ne proizvodi u Hrvatskoj. Takva  je vrsta tršlja, premda postoje mogućnosti njena uzgoja i proizvodnje u dovoljnoj mjeri za podmirenje naših potreba, a u budućnosti i izvoza. Naravno, da bi se to ostvarilo potrebno je stručno pristupiti valorizaciji proizvodnih prostora, upoznavanje bioloških i gospodarskih svojstava pojedinih sorti i podloga, kao i njihovu izboru u kombinaciji sorti s podlogama za pojedina područja .

Svakako da je veliki obol i informacije o uzgoju Pistacija omogućila, tiskana i izdana knjiga našeg prof. dr. sc. Ive Miljkovića.

Također u knjizi stoji da u povijesti i podrijetlu Pistacija – Tršlja, spada u najstarije voćke, čije je plodove čovjek koristio za hranu.

Prava tršlja (Pistacia vera L.) dolazi u prirodnim sastojinama kao stablo visine  do 5-6 m, a na manje plodnim skeletoidnim tlima raste kao grm. Stabla razvijaju krošnje  široko okruglasta oblika. Kora debla i grma je sivkasta, a u mlađih stabala crvenkasto smeđa. Lišće je neparno perasto. Ima 3-5 široka ovalna lista kojima je lice tamnozelene boje sjajno, a naličje blijedo zelenkasto i dlakavo. Također je dlakava i peteljka lista.

Tršlja je dvodomna biljka. Na ženskim i muškim biljkama cvjetovi dolaze u inflorescencama koje su metličasta oblika.

Slika 1. i 2. Cvjetovi Pistcija – Tršlje

 

Plod je oraščić sa jednom sjemenkom. Muški cvjetovi imaju 2 do 3 reda cvijeća i 3 do 6 prašnika u velikim žutim polenovnicama. Ženski cvjetovi imaju 2 do 5 listića u vjenčiću, a u sredini je pestić (tučak). Cvatnja se odvija prije listanja krajem ožujka ili početkom travnja.

Plod je oraščić dug 1 do 2 cm i 1 cm širok, a obavijen ljuskom svijetložućkaste boje i mesnatom kožicom crvenkaste boje.

Slika 3. i 4. Plodovi Pistacija – Tršlja

 

Slika 5. i 6. Plod Pistacija – Tršlja

 

Postoje veće ili manje razlike između pojedinih sorti tršlje i to kako u veličini, tako isto u morfološkim karakteristikama ploda. Dozrijevanje plodova počinje u drugoj polovici srpnja, a traje mjesec dana. Pistacija – Tršlja je vrlo rodna voćka, a plod joj je vrlo kvalitetan i izvrsnog okusa. Plodovi tršlje spadaju u skupinu delikatesnih suhih plodova. Prava tršlja donosi rod svake godine, a oscilacije u rodnosti su posljedica čitavog niza čimbenika među kojima najveće značenje imaju klimatske prilike. Tršlja je izrazito kserofitna biljka pa može izdržati  i duga sušna razdoblja.

Samonikla Smrdljika/Smrdela/Smrdelj (različiti sinonimi) (Pistacia terebinthus L.), Kilata smrdljika (Pistacia lentiscus L.) proširene u južnim prisojnim toplim krajevima na području Sredozemlja. U Dalmaciji, Dalmatinskoj zagori, Hrvatskom primorju i Istri raste u obliku makije u sličnim listopadnim šumama i šumarcima pretežno na toplijim stjenovitim karbonatnim terenima.

Nalazimo je na gotovo svim tipovima tala – posmeđenim crvenicama, crvenicama, aluvijima, nerazvijeno smeđe karbonatnim tlima, tlima na dolomitnim trošinama, itd.

Slika 7. i 8. Sadnica Pistacija nakon sadnje u jame, tip tla skeletoidna crvenica i Pistacia u 3. godini uzgoja na tipu tla pjeskovita ilovača

 

Slika 9. Samonikla smrdljika (Pistacia terebinthus L.)

 

U voćarstvu se Smrdljika koristi kao podloga na koju se cijepe plemenite sorte vrste Pistacija vera L., a kako je u Zadarskoj županiji prije nekoliko godina, točnije 2018., OPG Dragan Alavanja iz Donjeg Karina posadio prve sadnice Pistacija i krenuo ozbiljno u kontinuirano podizanje plantažnog nasada Pistacija – Tršlje (1,2 ha) sa planovima za daljnju sadnju.

Nakon toga počeo je rasti interes za uzgoj Tršlje (Pistacia vera L.) te je prvi nasad podignut u spomenutom Karinu, zatim u Islamu Grčkom (područje grada Benkovca) na OPG Kožul Draga, a zatim Sukošnu (planira se sadnja),…

Slika 10. i 11. OPG Dragan Alavanja, nasad Pistacija u 5. godini uzgoja. OPG Kožul Draga; nasad u 2. godini uzgoja

 

Upravo uzgoj i želja naših poljoprivrednika potaknula me je da nastojim bolje upoznati ovu voćnu vrstu u našim klimatsko pedološkim uvjetima. Na inicijativu  poljoprivrednika, poslan je zahtjev u siječnju 2022. godine resornom ministarstvu u svrhu uvrštenja Pistacia vera, kao voćne vrste.

Zahtjev je uvažen i tršlja je uvrštena u Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi  i IAKS Mjera Ruralnog razvoja za 2022. (NN 27/22). U Pravilniku pod Prilog 1., Tablica 1.,  šifre i nazivi kultura voćne vrste od ove godine i Pistacija – Tršlja zauzela je svoje mjesto. Redovnim obilascima i pregledom nasada sa svrhom pružanja stručne pomoći u agrotehničkim mjerama, prije svega kod formiranja uzgojnog oblika, dakle rezidbe, gnojidbe, navodnjavanja, ponešto oko izbora sorte te podloga, praćenja cijepljenja na podloge smrdljike (Pistacia terebintus L.)., a u pozitivnoj  sinergiji sa poljoprivrednicima u praćenju uzgoja Pistacija – Tršlje, mogu iznijeti neka moja početna zapažanja koja smatram korisnima. Kada je riječ o cijepljenu, ovdje mogu spomenuti dva načina koja se ovdje prakticiraju, a to su okuliranje i cijepljenje na isječak.

Slika 12. i 13. Načini cijepljenja: okuliranje i isječak na podlogu smrdljike (Pistacia terebinthus L.)

 

Okuliranje je način cijepljenja kod kojega se samo jedan pup plemke prenosi na podlogu. Uglavnom se koristi na spavajući pup. Cijepljenje na isječak provodi se kad je podloga deblja od plemke. Ovaj način cijepljenja provodi se u zrelo, obično na početku vegetacije, kada počinje kolanje sokova. Bolji primitak je pokazalo cijepljenje kod okuliranja, dok slabiji cijepljenje na isječak. Što se tiče rasta i razvoja nacijepljenih Pistacija- Tršlje, kod višegodišnje samonikle Smrdljike porast je neusporedivo veći nego kod mladih, odabranih i uzgojenih podloga Smrdljike.

Slika 14. i 15. Primjer razvoja pupa i mladice (porast 67 cm) nacijepljena na isječak, 19. ožujka 2022. na samoniklu i revitaliziranu višegodišnju podlogu smdljike (Pistacia terebinthus L.)

 

Praćenje cijepljenja i uspješnost primitka uvijek je u konstelaciji: podloga, sorta, način cijepljenja, zrelost mladica i pupa, klimatske prilike (prije svega u količini i rasporedu oborina). Ovdje treba spomenuti da se radi o kserofitnom tvrdom drvu koje uz to sadrži smolu i sporog je prirasta što uvjetuje kasnije dolaženje u rodnost. Nedvojbeno je da Pistacija – Tršlja predstavlja izazov kao voćna vrsta koju treba širiti u uzgoju, kako zbog njene nutritivne vrijednosti ploda tako i zbog samoniklih podloga smrdljike (Pistacia terebinthus L.) i Krilate smrdljike (Pistacia lentiscus L.) kojima obiluje naša zemlja, naročito njen mediteranski dio.

 

Slika 16. OPG Alavanja Ćiro, podovi Pistacija – Tršlja

 

Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.

Izvor: Ivo Miljković

TRŠLJA (Pistacia vera L.).

Vlastita naklada, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Zagreb, Osijek 2019.

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Održani 24. Dani voća Koprivničko-križevačke županije

Već tradicionalno, na Trgu svetog Jurja u Đurđevcu 8. listopada 2022. godine održana je najznačajnija županijska manifestacija posvećena promociji proizvodnje i prerade voća, 24. Dan voća Koprivničko-križevačke županije. Uz predstavljanje šarolike palete voća i voćnih prerađevina, cilj ove manifestacije je privući lokalne kupce i potrošače te prezentirati kvalitetno domaće voće, voćne prerađevine i ostale proizvode  koji se uzgajaju i proizvode u našem kraju.

Organizator 24. Dana voća je Koprivničko-križevačka županija, a u organizaciji sudjeluju Grad Đurđevac i gradska Turistička zajednica, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, područna jedinica Koprivnica, Poljoprivredna zadruga „Gruda“ za proizvodnju, skladištenje i distribuciju, voća i povrća, te Udruga voćara i proizvođača voćnih prerađevina Koprivničko-križevačke županije. Kao i svake godine tiskan je katalog u kojem se nalazi popis proizvođača voća s osnovnim podacima o nasadima i sortimentu voća te lokacijama nasada koji posjeduju voćnjake na području Koprivničko-križevačke županije (ukupno 249 proizvođača voća).

Kao i svake godine biran je najljepše uređen izlagački prostor. Voćari su se potrudili urediti štandove sa svojim proizvodima i prerađevinama te su za njihov trud dodijeljene nagrade za tri najljepše uređena izlagačka prostora. Prvu nagradu osvojila je Srednja gospodarska škola iz Križevaca, drugo nagrađeni bio je štand OPG Goričanec Marka iz Koprivničkih Bregi, a treću nagradu osvojio je  OPG Krčmar Darko iz Đurđevca.

Nagrađeni izlagački prostor Srednje gospodarske škole Križevci

 

U sklopu manifestacije otvorena je i specijalizirana trgovina domaćih proizvoda lokalnih proizvođača“ Podravinoteka“ koja se nalazi u sklopu nove đurđevačke Gradske tržnice uređene po svjetskim standardima.

Službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ove su godine sudjelovali na manifestaciji, dijeleći promotivne materijale aktualne u poljoprivredi, odgovarajući na pitanja zainteresiranih za voćarsku proizvodnju u okruženju plodova i prerađevina naših vrijednih voćara s kojima surađuju tijekom cijele godine.

Izlagački prostor Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede

 

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

ODRŽANA RADIONICA „IZOBRAZBA ZA OVLAŠĆIVANJE TRGOVACA ZA KONTROLU USKLAĐENOSTI VOĆA I POVRĆA S TRŽIŠNIM STANDARDIMA EU – AGRUMI”

Dana 30. rujna 2022. godine, djelatnici Ministarstva poljoprivrede održali su u Opuzenu radionicu pod nazivom: “Program izobrazbe o tržišnim standardima i kontroli usklađenosti voća i povrća (agrumi) s tržišnim standardima EU”. Radionica je organizirana na zahtjev tri registrirana trgovca voćem i povrćem iz Dubrovačko-neretvanske županije s ukupno četiri polaznika (Fera Felix d.o.o., Obrt Silva te Agro Neretva d.o.o.). Izobrazba je održana u prostorijama Gradske vijećnice Grada Opuzena, Trg kralja Tomislava 1., uz tehničku pomoć djelatnika Područne službe za stručnu podršku Opuzen. Radionica je provedena u ugodnoj radnoj atmosferi zahvaljujući angažmanu gradonačelnika i djelatnika gradske uprave grada Opuzena.

Cilj radionice bio je trening i izdavanje Ovlaštenja registriranim trgovcima za obavljanje kontrole i izdavanja certifikata o usklađenosti svježeg voća i povrća s tržišnim standardima EU, ponajviše mandarina i klementina te ostalih vrsta citrusa. Program izobrazbe provođen je kroz teorijski i praktični dio uz provjeru znanja iz oba područja.

Sudionici izobrazbe u Opuzenu. Treći s lijeva – gradonačelnik g. Ivan Mataga

 

Prije samog početka izobrazbe, nazočne polaznike i edukatore pozdravio je ispred grada Opuzena, gradonačelnik g. Ivan Mataga, mag.oec te svima poželio uspješnu provedbu radionice.

Uvodnu prezentaciju održala je gđa. Anita Štefanac iz Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište na temu: Zakonodavni okvir vezano za provođenje službenih kontrola tržišnih standarada za voće/povrće kao i izdavanja ovlaštenja ovlaštenim trgovcima za izdavanje certifikata o usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima EU.

Praktični dio izobrazbe uz ocjenu kakvoće svakog pojedinačnog uzorka agruma

 

Teoretski i praktični dio izobrazbe vezano za tržišne standarde za agrume, proveo je dr. sc. Tihomir Validžić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u obliku PowerPoint prezentacije te praktičnih vježbi na 24 uzorka agruma. Izobrazba je dovršena provođenjem teorijske i praktične provjere znanja sudionika koju je proveo g. Krešimir Skočić iz Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.

U uvodnom dijelu, polaznici izobrazbe upoznati su sa zakonodavnim okvirom provođenja službenih kontrola i izdavanja certifikata o usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima EU a koje se provode na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda te Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća br. 1234/2011 za sektore voća i povrća te prerađevine voća i povrća.

U teoretskom i praktičnom dijelu izobrazbe, polaznici su upoznati s propisanim posebnim tržišnim standardima za agrume koji obuhvaćaju: Limun, mandarine, klementine, naranče, limete, grejpfrut i pomelo, pri čemu je poseban naglasak iz razumljivih razloga dan na tržišne standarde za mandarine (satsume) i klementine. Sudionici su ovim putem upoznati s zahtjevima kakvoće za svaku pojedinu vrstu agruma koji se svrstavaju u tri razreda: Klasa ekstra, Klasa I i Klasa II.

Zajednička evaluacija kakvoće svakog pojedinačnog uzorka agruma i diskusija

 

U praktičnom dijelu radionice, polaznici su educirani kroz individualni rad na 24 prezentirana uzorka agruma a koje je na osnovu vanjskih i unutarnjih nedostataka bilo potrebno svrstati u klase na osnovu utvrđenih vanjskih i unutarnjih nedostataka. Nakon individualnog rada sudionika, slijedila je zajednička evaluacija i diskusija vezano za utvrđenu klasu svakog pojedinog proizvoda. U posebnom dijelu radionice, razvila se diskusija o zahtjevima za označavanje pakovina agruma (sadržaj deklaracija).

U završnom dijelu izobrazbe, provedena je provjera usvojenih znanja kroz pismeni i praktični dio ispita te je nakon evaluacije ispitnih pitanja od strane predavača i trenera, zaključeno kako su svi sudionici uspješno završili izobrazbu. Nadležna uprava Ministarstva poljoprivrede nakon provedenog postupka, izdaje sudionicima izobrazbe Ovlaštenja za obavljanje kontrole i izdavanja certifikata o usklađenosti svježeg voća i povrća s tržišnim standardima EU.

 

 

dr. sc. Tihomir Validžić

 

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Usklađivanje gnojidbe, rezidbe i bujnosti u konvencionalnoj i ekološkoj gnojidbi voćnjaka

Dana 12. kolovoza 2022. u Kotoribi – Međimurska županija, u voćnjaku OPG  Nađ Dragutina, održana je demonstracijska aktivnost: „Usklađivanje gnojidbe, rezidbe i bujnosti voćnjaka u konvencionalnoj i ekološkoj gnojidbi voćnjaka.“

U Međimurju se nalaze nasadi jabuke u kojima postoji razlika u godištu sadnje, visini nasada, bujnosti nasada, problemi sa visinom cijepljenog mjesta i dubinom sadnje, razlikama u osobinama od sorte do sorte, što voćarima stvara određene probleme vezane uz prilagodbu gnojidbe i jačinu rezidbe. Cilj demonstracije bio je objasniti sve čimbenike kojima utječemo na pojačanu ili smanjenu bujnost, uravnoteženu gnojidbu nasada, kao i obratiti pažnju na usklađivanje rezultata analize tla, preporuka gnojidbe za mjeru 10.1.15. primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima.

Demonstracijska aktivnost započela je prikazivanjem slajdova iz voćnjaka u okolici Bolzana (Italija) koje sam nedavno imao priliku posjetiti. Voćari su imali priliku vidjeti uniformne nasade usklađenog uzgojnog oblika, visine, širine kao i načina rezidbe i gnojidbe. Prikazani su detalji iz kojih se vidi kao se u svim voćnjacima odrađuje jedinstvena tehnologija koju veliki broj voćara odrađuje gotovo na dan istovremeno. Pojašnjen je sortimenti i tendencije širenje novih sorata. Prikazan je i sustav protu insektnih mreža u cilju smanjivanja uporabe insekticida – sredstava za zaštitu bilja. Posebnost su nove sorte jabuka otporne na bolesti pod protu insektnim mrežama čime se proizvodnja odvija gotovo ekološki.

Po završenom prikazu voćnjaka i tehnologije u okolici Bolzana, održano je predavanje vezano uz korištenje mjere 10.1.15. primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima. Objašnjen je način djelovanja i razlike između konvencionalnih i ekoloških gnojiva, vegetativnog stanja voćnjaka, kada moramo ili možemo primjenjivati jednu ili drugu vrstu gnojiva. Objašnjeno je pravilno tumačenje podataka iz analize tla koji moraju biti vezani uz vizualni pregled nasada po svim redovima, godištima i sortama, kao i uz tekući urod. Ne može se cijeli nasad gnojiti jednako. Voćarima su objašnjene razlike između obaveznih analiza tla za svaku arkod česticu veću od 1 ha i analiza potrebnih za petogodišnji plan gnojidbe vezan uz mjeru 10.1.15.

Nakon predavanja krenulo se u obilazak nasada koje je vrlo raznovrstan po godištima sadnje, starosti, voćnim vrstama i sortama. Šetnjom kroz nasad razgovaralo se o pravilnoj tehnologiji podizanja, gnojidbe i jačini rezidbe nasada. Objašnjen je utjecaj jačine, načina i vremena rezidbe na pojačanje ili smanjivanje bujnosti nasada. Objašnjena je razlika u jačini i bujnosti sorte po genetici te je isto povezano sa načinima i vrstama gnojidbe. Pojašnjen je odnos potrebe i jačine gnojidbe vezano uz bujnost i količinu uroda. Savjetnici su tijekom obilaska voćnjaka odgovarali na brojne upite vezane uz pojedine detalje koje su prisutni voćari zamijetili u nasadu ili su ih uspoređivali sa svojim nasadima te viđenom na prikazu tehnologije iz Bolzana.

Protu insektne mreže kao korak bliže ekološkoj jabuci

 

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Šljivina lisna mušica

Na listovima šljiva proteklih dana uočavamo pojavu izraslina – šiški, uzrokovanih šljivinom lisnom mušicom (Putoniella pruni).

Šljivina lisna mušica pripada porodici mušica šiškarica (Cecidomyiidae), čiji ubod u biljno tkivo izaziva stvaranje izraslina. Izrasline se formiraju na naličju lista, duž glavne žile.

Slika 1. Izraslina na naličju lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

Slika 2. „Otvor“ na licu lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

U izraslinama žive ličinke, žuto-narančaste boje, duge cca 3 mm.

Slika 3. Ličinke unutar izrasline (foto: M. Križanić Božurić)

 

Ličinke se hrane biljnim sokovima, a pri kraju svog razvoja padaju na tlo oko voćki i u njemu prezimljuju. Odrasle mušice javljaju se u travnju i svibnju, žive kratko i ne hrane se.

Šljivina lisna mušica ima jednu generaciju godišnje, a osim šljive napada i druge Prunus vrste. Ne pripada ekonomski značajnim štetnicima te nije potrebno njezino ciljano suzbijanje. Štete se očituju u deformacijama listova i samim time ometanju fotosinteze.

U slučaju pojave navedenog štetnika i uočavanja izraslina na listu, napadnute listove je potrebno odstraniti i mehanički uništiti ličinke u njima.

 

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kruškina osa srčikarica – štetnik mladih izbojaka kruške

Kao i svake godine u trećoj dekadi mjeseca travnja započinje let potencijalno opasnog štetnika mladih izbojaka kruške – Kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.). Štetnik primarno i najintenzivnije napada krušku (uključujući i japanske sorte kruške „NASHI“ – uzgajane na europskom tlu), dok sporadično napada jabuku, mušmulu, dunju i oskorušu. U klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, odrasla osa započinje s letom u trećoj dekadi mjeseca travnja a let traje četiri tjedna. Vrhunac šteta kalendarski se poklapa s 01.svibnjem tekuće godine. Štete na mladim izbojcima čine odrasle ose kao i njihove ličinke. Štetnik je posebno opasan u voćnim rasadnicima jer uništava i zaustavlja rast mladih izbojka kruške nakon cijepljenja (okulacije) tj. komplicira proizvodnju voćnih sadnica. U amaterskim nasadima kruške jači napad u prvim godinama od sadnje, ometa formiranje uzgojnog oblika. Mjere zaštite odnose se na primjenu vizualnih atraktanata te kemijskih (inskticidi) i mehaničkih zahvata.

Kruškina osa srčikarica (Janus compressus Fabricius), eng. Pear shoot sawfly, njem: Perescheutwesp, ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Štete na mladim izbojcima jezgričavih voćnih vrsta prave odrasle ose (ženke) i ličinke. Mužjaci ose srčikarice ne prave nikakve štete.

Kukac pripada redu opnokrilaca – Hymenoptera, unutar koje se nalazi relativno mala porodica osa vlatarica – Cephidae. Unutar porodice osa vlatarica jedan od rodova je i rod Janus – koji obuhvaća 13 vrsta koje prave slične ili identične štete na vrhovima mladih izbojaka. Neke od njih su štetnici šumskog drveća. U RH je zabilježena vrsta Janus femoratus Curtis, koja se povremeno javlja kao štetna u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka. Pojedine vrste iz porodice osa vlatarica su vrlo značajni štetnici strnih žitarica u središnjem dijelu SAD-a.

Osa srčikarica pripada rodu Janus a dobila je domaće ime zbog osobine što ličinke hraneći se, izgrizaju drvenasti dio mladog izbojka (srčiku) dok kora ostaje neoštećena. Ličinke cijeli životni vijek provode unutar izbojka i nemaju dodira s vanjskim svijetom (Slika 1.).

Slika 1. Odrasla ličinka ose srčikarice (dužina 10 mm) u uzdužno razrezanom mladom izbojku kruške (snimio T. Validžić)

Opis šteta i simptomi napada

Osa srčikarica ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Ženke napadaju mlade izbojke biljke domaćina kada su duljine 7-15 cm, serijom od 30-ak točkastih uboda raspoređenih u obliku spirale (tzv. „ubodna spirala“). Ženka napada uzastopno nekoliko izbojaka. U svaki napadnuti izbojak ženka polaže samo jedno jaje (Slika 4. i Video zapis 1.).

Kao posljedica napada, vrh izbojka već nakon jednog sata gubi turgor i svija se u obliku luka ili obrnutog slova U (Slike 2. i 3.). U narednim danima nakon napada, vrh izbojka s pripadajućim listićima pocrni i nakon nekog vremena otpada tako da nakon nekoliko tjedana vrh napadnutog izbojka nalikuje na izgorenu šibicu (Slika 11.).

Simptomi napada kruškine ose srčikarice vrlo su vrlo specifični i ne mogu se zamijeniti s napadom neke druge vrste kukaca. Međutim, ove simptome napada, mnogi voćari posebno amateri, zamjenjuju sa simptomima zaraze bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na kruški. Naime, simptomi se mogu vrlo lagano razlikovati jer se kod zaraze bakterijskom paleži ne može pronaći tzv. ubodna spirala oko 10-15 centimetara od vrha izbojka a pocrnjelo lišće i mladi plodovi ne otpadaju nakon nekoliko tjedana nego ostaju na svijenom izbojku sve do jeseni (Slika 6.).

Video zapis 1. Polaganje jaja i simptomi napada Kruškine ose srčikarice na izbojku kruške (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Simptomi napada ose srčikarice na mladim izbojcima trogodišnje sadnice kruške jedan sat nakon napada (snimio T. Validžić)

 

Slika 3. Isto stablo trogodišnje sadnice kruške nakon 15 dana. Na fotografiji je vidljivo kako je osa srčikarica uništila gotovo sve jednogodišnje izbojke (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Simptomi napada ose srčikarice na mladom izbojku kruške 15 dana nakon napada. Na slici se jasno vidi karakteristična „ubodna spirala“ (snimio T. Validžić)

 

Slika 5. Na uzdužnom presjeku napadnutog izbojka kruške (početak rujna), vidi se ličinka ose srčikarice kako izgriza drvo (srčiku) ostavljajući iza sebe pravocrtni hodnik ispunjen grizotinama (snimio T. Validžić)

 

Slika 6. Simptomi napada Bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na vrhu mladog izbojka kruške sorte Santa Maria (Izvor: https://gd.eppo.int/taxon/ERWIAM/photos)

Morfološko-biološke osobine

Kruškina osa srčikarica je kukac vitke i nježne građe, izduženog tijela (7-12 mm.) i dugih ticala. Vrsta ima izraženi spolni dimorfizam tj. ženke su krupnije i lako ih se razlikuje od mužjaka po boji abdomena (Slika 7.). Osnovna boja ženki i mužjaka je crna. Glava je crna osim gornje čeljusti (mandibulae) koja je vrlo uočljive žute boje.  Ticala su duga i nitastog oblika. Zadak je kod ženki crvene do tamno-crvene boje a u mužjaka žute do svjetlo-narančaste boje. Na leđnoj (dorzalnoj) strani, nalazi se stigma svjetlo-žute boje u obliku trokuta (Slika 7.), koja je generalno uz crveni ili narančasti zadak, siguran znak prepoznavanja ove vrste.

Iako je štetnik sporo leteći kukac, ženke i mužjake karakterizira plahost i temperamentnost te im se kod promatranja nije lagano približiti osim za vrijeme kopulacije.

Slika 7. Spolni dimorfizam kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.) (snimio T. Validžić)

Ženka posjeduje kratku (2 mm) pilasto nazubljenu i uvlačljivu leglicu (ovipositor) kojom  pravi točkaste ubode, spiralno raspoređene duž izbojka. Ženka u svaki izbojak odlaže samo jedno jaje pri dnu ubodne spirale. Poradi ovakvog načina napada. dolazi do prekida kolanja sokova iznad mjesta uboda te vrh izbojka gubi turgor i svija se. Pojedini autori navode kako postoje naznake da ženka u mjesta uboda ubrizgava i određeni kemijski spoj koji doprinosi još bržem zaustavljanju kolanja sokova. Razlozi zbog kojih ženka pravi karakterističnu točkastu „ubodnu spiralu“ nisu dovoljno istraženi ali se smatra kako time ženka stvara povoljne uvjete za razvoj ličinke.

Jaja kruškine ose srčikarice vrlo su mekana, cilindrično-izduženog (ovalnog) oblika duljine 0,8-1,0 mm i po uzdužnoj osi blago zakrivljena (Slika 8.). Boja se kreće od prozirno bijele do prozirno svjetlo-žute. Embrionalni razvoj jaja u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje 11-14 dana. Općenito ličinka se ne pili, sve dok se vrh napadnutog izbojka potpuno ne osuši.

Slika 8. Jaja kruškine ose srčikarice ekstrahirana iz abdomena spolno zrele ženke. Dužina jaja iznosi 0,8 mm (snimio T. Validžić)

Ličinke ose srčikarice su bijele do svjetložute boje uz djelomičnu prozirnost. Kada dostignu svoj puni razvoj, ličinke su duge 8-10 mm. U normalnom položaju tijela, ličinka je svijena u obliku slova „S“. Glava ličinke je dobro razvijena. Oči su crne boje. Usni ustroj je razvijen za grizenje. Ličinka pripada tipu protopodnih ličinki kod kojih se razvijaju samo tri para rudimentiranih prsnih nogu (Slike 1. i 5.).

Video zapis 2. Kruškina osa srčikarica – razmnožavanje/kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Vrijeme leta štetnika i životni vijek

Uvidom u literaturne podatke može se zaključiti kako kruškina osa srčikarica u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, leti u periodu od 4 tjedna. Zabilježeni početak leta bio je u trećoj dekadi mjeseca travnja i trajao je do kraja druge dekade svibnja. Vrhunac leta i najintenzivnije štete zabilježene su sredinom drugog tjedna leta koji se kalendarski poklapa s 01. svibnjem tekuće godine.

Odrasla osa (imago) leti i pravi štete tijekom toplih i sunčanih proljetnih dana sa srednjim dnevnim temperaturama od 14 °C ili višim. Imago štetnika se inaktivira i ne pravi štete za vrijeme kišnih i izrazito vjetrovitih dana te kada su srednje dnevne temperature ispod 10 °C. Nepovoljne dnevne uvjete za let kao i noć, imago provodi na naličju listova biljke domaćina, zbog čega je vrlo osjetljiv na niske temperature (jutarnji mraz). Temperature ispod 2 °C, značajno utječu na smanjenje populacije ili „infektivnog potencijala“ štetnika.

Međutim, iako je ovogodišnja zima bila relativno blaga, zahladnjenje koje je započelo krajem veljače i početkom mjeseca ožujka usporilo je početak kretanja vegetacije te će – rečeno agronomskim rječnikom, ovogodišnja vegetacija „kasniti“ oko 10-ak dana. Stoga, u trenutku pisanja ovoga teksta (30.04.2022.) još uvijek u Osječko-baranjskoj županiji nisu zabilježeni napadi kruškine ose srčikarice na stablima krušaka.

Životni vijek imaga je kratak i kod ženki iznosi 4-7 dana a kod mužjaka 3-5 dana. Ženke izlijeću s fertilnim jajima te mogu odmah napadati mlade izbojke. Fertilna ženka nosi prosječno 30 jaja što je važan podatak vezano za infektivni potencijal štetnika tj. jedna ženka može u nekoliko dana uništiti 30-ak izbojaka. Pojedine ženke nakratko prekidaju napade te se pare, a zatim ponovno nastavljaju napadati izbojke (Slika 9. i Video zapis 2.).

Slika 9. Parenje imaga (kopulacija) (snimio T. Validžić)

Štetnik prezimljava u napadnutom izbojku kruške kao ličinka (prepupa) u prozirnoj opnenastoj čahurici (hibernacijska komorica – coccon), (Slika 10.). Nakon preobrazbe u mjesecu ožujku i u prvoj polovici mjeseca travnja imago izlijeće iz napadnutog izbojka kroz okrugli otvor promjera 2 mm (Slika 11.).

Slika 10. Opnenasta hibernacijska komorica ličinke kruškine ose srčikarice (sredina rujna) u kojoj ličinka prezimljava (snimio T. Validžić)

 

Slika 11. Vrhovi uništenih mladih izbojaka kruške (rujan-ožujak) u kojoj ličinka prezimljava u stadiju prepupe. Žute kružnice prikazuju izlazne otvore za odraslu osicu (snimio T. Validžić)

Prirodni neprijatelji ličinki kruškine ose srčikarice

Prema literaturnim navodima, ličinke ose srčikarice u jesensko-zimskom periodu parazitiraju kukci (predatori) iz pet identificiranih rodova i to: Eurytoma sp., Tetrastichus sp., Eupelmus sp., Pteromalus sp. i Ichneumonida sp. Ličinke kruškine ose srčikarice parazitiraju i tri roda do sada nedeterminiranih entomopatogenih gljivica. Vezano za navedeno potrebna su daljnja istraživanja kao i pronalaženje prikladnih metoda uzgoja i aplikacije prirodnih neprijatelja u borbi protiv ovoga štetnika.

Metode zaštite

Više autora sredinom prošlog stoljeća kao metodu zaštite preporučuju odrezivanje i spaljivanje napadnutih izbojaka jer ličinka u njima prezimljuje. Naravno ova mjera je provediva u manjim nasadima i solitarnim stablima kruške.

Manji nasadi mogu se zaštititi i uz korištenje vizualnih atraktanata tj. postavljanjem 3-4 žute ljepljive ploče po stablu koje se postavljaju početkom treće dekade mjeseca travnja. Za sada na tržištu ne postoji specifični feromon ili hranidbeni atraktant za osu srčikaricu u cilju povećanja atraktantskog (privlačnog) učinka žute boje.

Na žalost u RH nemamo registrirani insekticidni pripravak za suzbijanje kruškine ose srčikarice ali trenutno postoji vrlo veliki broj (čak 46) insekticidnih ili bioloških pripravaka registriranih za korištenje u zaštiti kruške (fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U komercijalnim nasadima kruške ne provode se ciljani tretmani protiv ovoga štetnika zbog vrlo jakog tzv. sporednog učinka insekticida (eng. Side effect) na osu srčikaricu koji se koriste u programu zaštite kruške. Ove činjenice i mnogi profesionalni voćari uopće nisu svjesni. Autor ovih redaka ima primjere starijih solitarnih stabala kruške (50 god.) kao i nasade kruške koji nisu pesticidno tretirani, gdje su štete na mladim izbojcima bile veće od 90 % i vrlo uočljive. Kao ilustracija ove tvrdnje je primjer jednog solitarnog stabla kruške oko 40 godina starosti s procijenjenim relativno malim volumenom krošnje od cca. 20 m3 na kojem je tijekom istraživanja detaljnim brojanjem utvrđeno 185 zaraženih izbojaka. Ova vrlo visoka razina napada govori o činjenici da su ovakva solitarna stabla „izvor zaraze“ za sve nasade u blizini.

Već je od ranije poznato kao su voćne osice dosta osjetljive na kontaktne i sistemične insekticide pa tako (na žalost) i one korisne (parazitske/predatorske/najeznice) iz porodica Pteromalidae, Trichogrammatidae, Ichneumonidae i dr. Recentni primjer za navedeno je primjer iz sjeverne Italije gdje su tijekom 2020/21 godine, poradi velikih šteta na voću/povrću od Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys), u ekosustav probno puštane azijske samurajske osice (Trissolcus japonicus) koje parazitiraju jaja stjenice. Rezultati su pokazali kako je oko 38 % jaja stjenice bilo parazitirano, međutim navedeni rezultati se odnose na ruralne predjele i nasade u ekološkom sustavu proizvodnje. U područjima s intenzivnom (konvencionalnom) voćarskom proizvodnjom, postotak parazitiranih jaja stjenice je bio vrlo mali jer je uporaba insekticidnih pripravaka protiv stjenice drastično smanjila i populaciju azijske samurajske osice.

Kako je životni vijek odrasle ose srčikarice relativno kratak 3-7 dana a imago provodi noć i nepovoljne uvjete za let na naličju listova kruške, pojedini autori preporučuju obaviti dva ciljana insekticidna tretmana (cilj – spriječiti štete koje čini odrasla osica), u razmaku od 15 dana. Prvo tretiranje se može obaviti pred sami početak leta tj. početkom treće dekade mjeseca travnja. Preporuka je koristiti insekticidne pripravke izraženog kontaktnog djelovanja koji imaju duži period rezidualnog djelovanja – deltametrin (Decis 100 EC, Poleci Plus, Ritmus i dr.). Od ostalih sredstava mogu se koristiti pripravci na bazi esfenvalerata (Sumialfa 5 FL), fosmeta (Imidan 50 WG), ekološki pogodan pripravak na bazi piretrina (Asset Five), kao i drugi kontaktni insekticidi. Kod korištenja pripravaka na bazi deltametrina, treba voditi računa o fenofazi razvoja kruške vezano za IPM regulativu (Integrirana zaštita bilja).

Pojedini autori navode kako je utvrđeno da su i ličinke kruškine ose srčikarice vrlo osjetljive na sistemične insekticide iz skupne neonikotinoida (tiametoksam) kada se primjene u ranoj fazi njihovog razvoja (15-25 dana od dana piljenja iz jaja). Iz navedenog se može zaključiti da ako bi se zakasnilo s ciljanim insekticidnim tretmanom na odrasle osice (krajem travnja/početkom svibnja), ipak se može naknadnim tretmanom sistemičnim insekticidom djelovati na smanjenje populacije ose srčikarice u narednoj vegetacijskoj sezoni.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je dozvola za korištenje pripravaka na bazi neonikotinoida na otvorenom, poradi zaštite pčela u EU ukinuta.

Zanimljivost za pobornike ekološkog pristupa zaštiti

Na kraju se donosi zanimljivost za voćare hobiste koja se odnosi na nekemijsku zaštitu mladih sadnica kruške uz korištenje obične dječje PVC slamke. Metoda je jednostavna: koristi se uzdužno razrezana slamka koja se reže na manje dijelove (oko 5 cm dužine), kako bi se mogli umetnuti na mladi izbojak između dvije susjedne lisne peteljke. Na slici br. 12 je vidljivo kako vrhovi mladih izbojaka kruške koji su zaštićini slamkom nisu napadnuti dok su nezaštićeni izbojci napadnuti od strane kruškine ose srčikarice (zelene strjelice).

Slika 12. Zaštita mladih izbojaka kruške uz uporabu obične dječje plastične slamke (narančaste strjelice). Zelene strjelice pokazuje napadnute izbojke koji nisu zaštićeni (snimio T. Validžić)

 

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

 

Izvori podataka:

  1. Balachowsky, A., Mesnil, L. (1935): Les insectes nuisibles aux plantes cultivees, Paris, vol. I: 238-241
  2. Chen, S., Hoelmer, K. A., Chen, H., Liu, A., Shanower, T. G. (2004): A review of wheat stem sawfly (Hymenoptera: Cephidae) research in China, J. Agric urban entomology 21(4): 249-256
  3. Ciglar, I. (1988): Integralna zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski Čakovec, str. 97
  4. Coe, R. L. (1953): Handbooks for the identification of British insects. Volume X, part I: Syrphidae. Royal Entomological Society of London, p. 18-21
  5. Frolov, A. N. (2009): Interactive Agricultural Ecological Atlas of Russia and Neighboring
  6. Hoffmeister, T. S. (1992): Factors determining the structure and diversity of parasitoid complexes in tephritid fruit flies Oecologia (Berlin) 89:288-297
  7. Hrašovec, B., Franjević, M. (2007): Pregled značajnijih vrsta šumskih kukaca i njihova osnovna morfološka i biološka obilježja, Šumarski fakultet Zagreb, Skripta str. 9-10
  8. Ivezić, M. (2008): Entomologija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 34-36
  9. Kišpatić, J., Maceljski, M. (1979): Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti, štetnika i korova, Nakladni zavod znanje Zagreb, str. 61-62
  10. Kovačević, Ž. (1950): Primijenjena entomologija I, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 61-63; 103
  11. Kovačević, Ž. (1961): Primijenjena entomologija II, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 145-149.
  12. Maceljski, M. (1999): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec: str.136-137
  13. Mason, P. G., Huber, J. T. (2001): Biological Control Programmes in Canada, 1981-2000, CABI Publishing New York (Paperback), pp. 96-97
  14. Middleton, W. (1917): Notes on the larvae of some Cephidae, Proceedings of the Enomological Society of Washington. 19: 174-179
  15. Naito, T. Smith, D., Fu-Sheng, H. (1998): Records of Cephidae (Hymenoptera) from China an southeastern Asia, with two new species of Janus stephens, Japanese journal of Entomology, 3(1): 23-28
  16. Oštrec, LJ., Gotlin-Čuljak, T. (2005): Opća entomologija, Zrinski Čakovec: str. 160-170
  17. Scmidt, L. (1970): Tablice za determinaciju insekata, Poljoprivredni fakultet Zagreb, str. 120-125
  18. Tanasijević, N., Simova-Tošić, N. (1987): Posebna Entomologija, Naučna knjiga, Beograd, str. 604
  19. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice: Glasilo biljne zaštite: broj 1/2: 42
  20. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice; 3rd international scientific/profesional conference Agriculure in Nature and Environment Protection, Vukovar: 245-249
  21. Validžić, T. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.), Specijalistički rad, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 35-37
  22. https://www.oliveoiltimes.com/business/samurai-wasp-effective-against-stink-bugs-in-italy/105206
Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Demonstracija gnojidbe i rezidbe u nasadu jabuke

Na OPG-u Danice Belačić u Vrbovečkoj Dubravi održana je 10.3.2022. godine prezentacija dostupnih vrsta ekoloških gnojiva i način njihove primjene i praktični prikaz rezidbe nasada jabuke električnim škarama.

 

Naime, sve je više poljoprivrednika koji nisu izravno ekološki poljoprivredni proizvođači ali su uvidjeli prednosti korištenja ekološki prihvatljivih gnojiva. Osviještenost, posebno mladih poljoprivrednika, navela ih je na upotrebu ekoloških gnojiva o kojima su sada imali prilike čuti i informirati se.

Dugogodišnjim korištenjem mineralnih gnojiva lagano zakiseljujemo tlo, čime se narušava struktura tla.

Ekološka gnojiva pozitivno utječu na okoliš, nemaju negativan utjecaj na kiselost i strukturu tla. Povećavaju plodnost tla obogaćujući ga organskom masom. Hranjiva su u njima vezana za organski dio te je potrebno vrijeme da se organska masa pod utjecajem mikroorganizama u tlu razgradi i tako postupno otpusti hranjiva kako bi bila dostupna biljkama.

Prednosti upotrebe ekoloških gnojiva:

  • ne dolazi do gubitka hranjiva ispiranjem ili fiksacijom u tlu
  • ravnomjerno postupno otpuštanje hranjiva
  • popravljaju mikrobiološka svojstva tla, potiču nastanak humusa
  • ne degradiraju tlo
  • ne zagađuju podzemne vode nitratima
  • povećavaju plodnost tla

Osnovna gnojidba trajnih nasada se obavlja u jesen nakon provedene analize tla.

Analiza tla pomoći će nam da ciljano gnojimo i osiguramo biljci hranjiva i organsku masu koja joj nedostaje.

Jesenska se gnojidba obavlja u kasnu jesen, kada su temperature zraka u opadanju, kako biljka dobivena hranjiva ne bi koristila za razvoj lisne mase ili plodova, već za stimulaciju razvoja korijena čime biljkama pomažemo da prežive zimski period. Biljka dio hranjiva uzima kako bi ojačala otpornost na bolesti, dok se višak hranjivih tvari pohranjuje.

Primjena ekoloških gnojiva jedna je i od IAKS mjera koja se koristi u voćnjacima, mjera M10, operacija  10.1.15. “Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima”.

U nasadu jabuke na demonstraciji se okupilo petnaestak poljoprivrednika.

Osim korištenja dostupnih ekoloških gnojiva pojašnjena im je i važnost zimske rezidbe, te njezin utjecaj na rodnost stabla. Za rezidbu su korištene električne škare koje poljoprivrednici sve više prihvaćaju i koriste na svojim voćnjacima.

 

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa.

Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

     Zimska rezidba se provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

  • prorjeđivanje,
  • prikraćivanje,
  • savijanje grana.

     Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

 

     Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

     Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

Nakon praktičnog prikaza pravilne rezidbe od strane savjetodavca, svatko od prisutnih je imao priliku okušati se i sam u rezidbi i orezati nekoliko stabala da pokaže što je naučio na praktičnoj demonstraciji.

 

Tatjana Radiković, dipl. ing. agr.

Marijan Mavračić,  dipl. ing. agr.

Mr. sc. Zvonimir Vukov