MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Voćarstvo

Događaji, Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Dani jabuka u Desiniću

Općina Desinić i Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede – područna jedinica Krapina organizirali su od  15.-17.10.2021. manifestacija 9. dani jabuka u Desiniću. Ove godine po prvi puta izložba starih sorata jabuka održana je u Rodnoj kući Đure Prejca u Desiniću.

Manifestacija koja traje već 9 godina od osobitog je značaja za ovaj kraj i čitavo Hrvatsko Zagorje. Okuplja poljoprivrednike, OPG-ove, Udruge desinićkog kraja, Osnovnu školu, Dječji vrtić, KUD i druge sudionike.

Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede – područna jedinica Krapina od samih početaka sudjeluje u suorganizaciji manifestacije, a od ove godine i u njezinoj organizaciji. Manifestaciju 9. dani jabuka u Desiniću otvorio je Darko Antonina, dipl.ing.agr., predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede su 14.10.2021. determinirali 40 starih sorata jabuka pristiglih za izložbu, a dana 16.10.2021. održali predavanje na teme:

„Octena mušica ploda“, Sanja Gregurić, dipl. ing. agr.,

„Izrada kućnog komposta“, Sandra Majsec, dipl. ing. agr.,

„Štetni sastojci u voćnim rakijama“, Nenad Očić, dipl. ing. agr.,

„Kolekcijski nasad sorata jabuka OPG Puljek Krapina“, Žarko Puljek i Georg Gal, dipl. ing. agr.

Obilazak štandova i ocjenjivanje kolača u kategoriji  za novi kolač, te za tradicionalni kolač i najljepše uređeni štand odradile su savjetnice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Sanja Gregurić, dipl.ing.agr. i Silvija Kramarić, dipl.ing.agr. zajedno sa načelnicom općine Zagorska Sela Ksenijom Krivec Jurak.

Važnost ove manifestacije prepoznata je od Ministarstva poljoprivrede i Krapinsko-zagorske županije, te okolnih općina i gradova koji iskazuju potporu ovoj hvalevrijednoj manifestaciji.

Silvija Kramarić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik

Hortikultura, Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Vijest, Voćarstvo

PRIMJENA BESPILOTNIH LETJELICA U DOLINI NERETVE

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede je dana 28.9.2021. god. organizirala demonstracijsku aktivnost na temu primjene bespilotnih letjelica u svrhu precizne poljoprivrede.

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno uz predavanje prof. dr. sc. Mladena Jurišića i izv. prof. dr. sc. Ivana Plaščaka te uz gosta predavača izv. prof. dr. sc. Ante Šiljega s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Demonstracijska aktivnost je realizirana kao terenski prikaz rada s dronovima u nasadu mandarina na OPG Neven Mataga u Opuzenu, te nakon toga teorijski dio koji sačinjava obradu podataka i kreiranje izvješća, te raspravu i zaključak.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s primjenom geoinformacijskih sustava (GIS-a) i precizne poljoprivrede korištenjem najmodernijih bespilotnih letjelica (dronova) kako bi ih se informiralo o mogućnostima suvremenih tehnologija.

Iako je u tijeku početak berbe mandarina, okupio se znatan broj zainteresiranih poljoprivrednika. Prisutni su nakon predstavljanja predavača i kratkog uvoda upoznati sa zakonskom regulativom i s potrebnim mjerama sigurnosti pri letu s bespilotnim letjelicama. Nakon toga prisutni su upoznati s potrebnim i korisnim aplikacijama za prijavu i provedbu leta te je izvršen prikaz leta više vrsta dronova. Izvršeno je snimanje nasada mandarina te je objašnjeno prikupljanje i obrada podataka dobivenih multispektralnim kamerama i termalnim senzorima. Osim samih dronova, polaznicima je prezentirana dodatna oprema koja se koristi u preciznoj poljoprivredi.

Nakon terenskog dijela, u Gradskoj vijećnici u Opuzenu održano je prezentiranje dobivenih podataka prikupljenih u nasadu. Prisutnima je prikazan rezultat snimanja, tj. grafički prikazi i interaktivne karte koje su pretvorili računalni programi iz velikog broja fotografija. Na osnovu grafičkih prikaza može se dobiti niz korisnih zaključaka i projekcija proizvodnje. Kroz praćenje u određenom vremenskom razdoblju dobiva se jasna slika o stanju nasada i potrebnim agrotehničkim operacijama. Na taj način mogu se dobiti podaci o potrebama za navodnjavanjem ili područjima depresija gdje se zadržava suvišna voda, o pojavi i praćenju štetnika i bolesti, o potrebi za prihranom i slično. Svi ti podaci uz analizu i tumačenje agronomske struke mogu dati podatke i zaključke koji se potom primjenjuju u proizvodnji. Primjena ovakve tehnologije u konačnici može rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Istovremeno se može povećati kvaliteta i kvantiteta uroda uz ekološki značaj te sve to na kraju povećava profit u proizvodnji.

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Ante Mijić, dipl. ing. agr.

Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Program RR, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Primjena dronova i GIS-a u preciznoj poljoprivredi

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede provodi demonstracije o primjeni dronova i GIS-a u poljoprivredi. Primjena dronova i GIS-a (geografskih informacijskih sustava) u poljoprivredi znači prikupljanje velikog broja podataka s neke površine uz povezivanje s geografskim koordinatama. Prikupljeni podaci se obrađuju i primjenjuju za  unaprjeđenje postojećih proizvodnih procesa.

Cilj ovih demonstracijskih aktivnosti je približavanje suvremene tehnologije poljoprivrednicima s ciljem da proizvođačima umanji troškove, uz uštede repromaterijala, manji broj utrošenih radnih sati i strojeva, veću kvantitetu i kvalitetu uroda te prihvatljiviji utjecaj na okoliš.

Demonstracijske aktivnosti su koncipirane tako da se objedini teorijski dio edukacije s praktičnim prikazom tehnike i tehnologije u radu. Uz to, naglasak je na stalnoj interakciji poljoprivrednika i predavača tijekom edukacije.

U teorijskom dijelu demonstracije govori se o vrstama dronova, potrebnim dozvolama i potrebnim predradnjama prije leta dronom, općenito o GIS-u, alatima za obradu dobivenih podataka i načinu interpretacije dobivenih podataka.

Uz teorijski dio, demonstrira se način leta dronovima opremljenih multispektralnom kamerom i snimanje usjeva/nasada te način obrade podataka.

 

 

Profesionalni dronovi koji se koriste u poljoprivredi opremljeni su multispektralnim kamerama. Multispektralne kamere snimaju ljudskom oku vidljivi i nevidljivi dio spektra tj. infracrveni dio spektra (plava, zelena, crvena, crvena rubna i bliska infracrvena boja). Mjeri se refleksija klorofila u biljkama, odraz, svijetle i tamne zone, vlažnost i niz drugih važnih podataka o biljkama, koje pružaju mogućnosti analize stanja usjeva/nasada, zakorovljenosti, razvoja bolesti i štetnika, zalihe vode u tlu te drugo. Na osnovu dobivenih podataka pomoću računalnih programa izračunavaju se vegetacijski indeksi te se temeljem toga odlučuje o potrebi izvođenja potrebnih radnji u polju/voćnjaku/vinogradu/masliniku, tj. određuju se mjesta gdje je i u kojoj količini potrebno primijeniti više hraniva, sredstava za zaštitu bilja, vode i slično.

 

 

Nova istraživanja i razvoj

Razvoj tehnike i tehnologije otvaraju mnogobrojne primjene dronova u poljoprivredi. U razvoju je primjena dronova za tretiranje usjeva/nasada. Razvijaju se dronovi koji imaju spremnik za tekućinu i mogu nositi određenu količinu nekog zaštitnog sredstva te ispod elisa imaju instalirane mlaznice za deponiranje tog sredstva. Uslijed ispuštanja zaštitnog sredstva kroz mlaznice i pod utjecajem potiska od elisa dolazi do raspršivanja i nanošenja zaštitnog sredstva na lišće biljke. Elise stvaraju vrtložnu struju zraka slično kao kod atomizera i na taj način deponiraju zaštitno sredstvo u krošnju biljke, odnosno na lice i naličje lista. Ovaj način korištenja dronova omogućuje velike uštede vremena, repromaterijala, nema potrošnje goriva kao kod traktora koji pogoni atomizer, osigurava se brža, preciznija i pravovremena primjena sredstva za zaštitu bilja, dron može raditi na nepristupačnim terenima, ne ovisi o dobu dana (može prskati noću) i troškovi drona su nekoliko desetaka puta manji od zrakoplova ili helikoptera.

 

Potrebno je naglasiti da je za korištenje dronova potrebno položiti ispit za upravljanje bespilotnim letjelicama te ishoditi dopuštenje za tretiranje iz zraka.

U pripremi je zakonodavni okvir za regulaciju korištenja dronova u zaštiti bilja.

Na temelju porasta potražnje i proizvodnje, došlo je osjetnog pada cijena ovakve opreme i pratećih softvera i alata, što osigurava dodatne mogućnosti primjene svim korisnicima – i stručnjacima agronomima, ali i prosječnim korisnicima.

 

 

 

mr. sc. Darko Lugonja, MBA

Ivan Krušelj,  mag. ing. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Ljetni rez jabuke pred berbu

Jabuka spada kao i većina voćaka u akrotone vrste, što znači da je najveća koncentracija hormona rasta u vršim pupovima. Hormoni rasta povlače i veću količinu hranjivih tvari u vršne dijelove. Posljedica toga je daleko jači rast mladica i grana, vrlo često i plodova u vršim etažama krošnje, dok niže etaže dobivaju manje hormona rasta i hranjiva. Već tijekom zimske rezidbe, ovaj problem djelomično rješavamo izolacijom vrhova i prevađanjem previsokih vrhova na nove grane te ponovnom izolacijom novog vrha. Najslikovitije rečeno, održavamo stablo piramidalno u obliku smreke.

Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u voćnjacima sve se lošije obavlja rez vršnih etaža i izolacija vrhova centralnih provodnica. Rez vršnih etaža pokušava se obaviti dugim škarama sa tla, a posljedica je ostavljane čepova iz kojih provociramo tjeranje novih vodopija. Vrhovi tada tijekom vegetacije povlače previše hrane i energije koja zatim nedostaje u donjim etažama za formiranje i obnovu kvalitetnog rodnog drveta. Istovremeno, previše bujni vrhovi zasjenjuju donje etaže u krošnji, pa opada količina i kvaliteta stvaranja cvjetnih pupova i kao i obojenost plodova. Ukoliko je u ovakvim voćnjacima i naglašena bujnost, često se dešava i pojačana fiziološka defolijacija. Iste vodopije najčešće su u slučaju sušnog ljeta konkurencija razvoju i postizanju krupnoće plodova. Problemi sa bojom još su jače izraženi ukoliko su redovi smješteni u smjeru Istok i Zapad umjesto u smjeru Sjever -Jug.

U mjesecima pred zriobu jabuka najveći dio poslova svodi se na dobivanje krupnoće plodova kao i na postizanje što je moguće kvalitetnije boje, bila ona crvena ili tamno zelena. U kasnim fazama razvoja plodova (kolovoz) najveći utjecaj na krupnoću imaju kvalitetna opskrba vodom i postojanje odgovarajućeg broja listova po plodu koji osigurava opskrbu asimilatima i pravilnu produkciju antocijana koji su odgovorni za boju pokožice.

Vodopije su potpuno nekorisne grane koje nam ne mogu poslužiti za obnovu i održavanje rodnog drveta, pa ukoliko ih nismo stigli u proljeće oplijeviti rukom, sad je vrijeme da se postepeno maknu sa vrhova stabala.

Ukoliko se odlučimo na uklanjanje vodopija tijekom mjeseca kolovoza potrebno je voditi računa o slijedećem:

  1. Kod sorata ranije epohe dozrijevanja (2021. često kod Gale) vodopije sa vrhova je potrebno ukloniti ranije, pošto je i fenofaza potrebe za vodom i bojom pomaknuta ranije.
  2. Ukoliko postoji mogućnost uklanjanje vodopija bolje je provesti u dva navrata. Ukoliko u jednom prohodu rezom odstranimo preveliki broj vodopija, možemo izazvati retrovegetaciju, osobito u slučaju tople i kišne jeseni.
  3. Potrebno je osigurati da je prisutan dovoljan broj listova po plodu. Potrebno je procijeniti rodnost i broj listova po stablu te izračunati broj listova po plodu. Ukoliko je prisutan povećan urod i nedostatak broja listova po plodu (u vegetacijskoj godini 2021. je prisutno na pojedinim lokacijama na sortama Gala i Zlatni delišes) uklanjanje vodopija može biti i štetno pošto se time direktno uklanja lisna masa potrebna razvoju plodova. U tom slučaju navodnjavanje i folijarna prihrana su bolji načini postizanja krupnoće.
  4. Ukoliko je zbog poremećaja ishrane, bujnosti i hormona prisutna fiziološka defolijacija svakako je potrebno izbjegavati rez vršnih vodopija, jer time samo nadopunjujemo stres. (u vegetacijskoj godini 2021. zabilježeno na stablima Zlatnog delišesa)
  5. Ukoliko je urod slabi, pojedinačni plodovi preveliki u odnosu na prosjek (standard)(u vegetacijskoj godini 2021. često primijećeno kod sorte Jonagold) i lisna masa vrlo velika, potreban je oprez. Uklanjanjem svih vodopija u slučaju kišnog perioda moglo bi se još više potencirati krupnoća plodova. Tada je bolje uklanjanje vodopija izvesti u nekoliko navrata i to što kasnije, kako bi se samo potenciralo stvaranje završne boje ploda.
  6. Kod uravnoteženo rodnih obojenih sorata (npr. Idared), moguće je postepeno uklanjanje vodopija pošto na taj način možemo doprinijeti i povećanoj krupnoći i pojačanoj boji plodova.
  7. Suprotno navedenom, kod sorata koje na tržištu zahtijevaju zelenu boju (Zlatni delišes, Granny Smith, Sirius, Mutsu…) utjecati na krupnoću plodova bolje je na druge načine, a ne uklanjanjem vodopija. Uklanjanjem vršnih vodopija pojačava se obojenost plodova u negativnom smislu, te se preporučuje utjecaj na obojenost drugim postupcima(navodnjavanje, folijarne primjene aminokiselina i mangana, vrlo niske koncentracije ureje…).
  8. Kod rezidbe vodopija tijekom ljeta svakako je potrebno voditi računa i o ostavljanju mogućnosti za pravilnu izolaciju vrhova provodnica u zimskom rezu, a ne sve vodopije porezati na reznike što se ponekad dešava u praksi i time pripremiti rasadnik novih vodopija za narednu godinu.
  9. Također, potrebo je voditi računa rasporedu i starosti rodnog drva odnosno i o pravilu 1-2-3 (raste, priprema pupove, rađa) kako ne bi tijekom ljetne rezidbe odrezali i dio jednogodišnjih grana koje bi trebale za dvije godine donositi urod, što se također dešava u praksi.
  10. Prejaka ljetna rezidba u rodnijoj godini na bujnijim nasadima može uzrokovati retrovegetaciju, a time i uskraćivanje hranjiva tijeku formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu koji tada u zimskoj rezidbi izgledaju kao cvjetni, no iz njih narednog proljeća izbijaju samo lisne rozete.(ponekad kod Zlatnog. delišesa)

 

Adrian Horvat, dipl. ing.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

VRIJEME JE ZA SADNJU NOVOG NASADA JAGODE

U našim klimatskim uvjetima u srpnju i kolovozu su najbolji termini za sadnju novog nasada jagode. Za optimalnu sadnju i dobre proizvodne rezultate trebamo osigurati razne preduvjete.

Vrlo važni preduvjeti stanja i pripreme tla za podizanje nasada jagode:

  • Tlo rahlo, lagano, bogato humusom (2-4%), slabije humusna tla možemo popraviti unošenjem zrelog stajnjaka ili nekog drugog organskog gnojiva
  • Kiselost tla za sadnju jagoda je optimalne reakcije pH 5,5–7, a kiselija tla popravljamo unošenjem Ca neposredno prije izrade gredica
  • Tlo treba biti dobro opskrbljeno makroelementima N, P i K , a njihov sadržaj popravljamo unošenjem mineralnog gnojiva na osnovi kemijske analize tla

Najbolja predkultura za sadnju jagode je neka od strnih žitarica (pšenica, ječam, zob, tritikale…), a prije samog oranja strništa na dubinu od 25-30 cm  treba izmalčirati ostatke slame. Nakon oranja dodaje se prema potrebi stajnjak i mineralno gnojivo, a zatim se tlo usitnjava na sitne čestice frezanjem (slika 1) ili rotofrezanjem kako bi se dobila mrvičasta struktura tla pogodna za izradu gredica tzv. baula (slika 2 i 3). Nakon izrade gredica njihovu površinu treba tretirati dozvoljenim zemljišnim herbicidima (trenutno su u FIS bazi dozvoljeni slijedeći preparati: Devrinol 45 FL, DUAL GOLD MZ PEPITE, STOMP AQUA). Budući su ovi preparati fotolabilni tretiranje treba raditi pred kišu, ali kako se radi o sušnom periodu i mala je vjerojatnost da će kiša pasti u roku od nekoliko sati nakon tretiranja potrebno je osigurati umjetno kišenje rasprskivačima kako ne bi došlo do gubitka navedenih herbicida isparavanjem. Nakon tretmana herbicidima, slijedi polaganje PVC folije i sustava za navodnjavanje kap po kap, koji se polaže ispod same folije (slike  4, 5 i 6). Kroz taj sustav kasnije možemo, osim samog navodnjavanja, vršiti i fertirigaciju (gnojidbu odnosno prihranu putem vode) kombinacijom različitih vodotopivih gnojiva, ovisno o fenofazi razvoja jagode. U početnim fazama rasta fertirigacija se radi s naglašenim fosforom-P i dušikom-N, a u fazi dozrijevanja plodova s naglašenim kalijem-K.

Danas se jagoda uglavnom sadi na već spomenutoj PVC foliji jer ona ne dozvoljava rast korova i zadržava vlagu i toplinu, što pogoduje rastu i plodonošenju. Najčešće se upotrebljavaju crne UV stabilne i perforirane folije. Mogu se koristiti i bijele folije, koje pak imaju mogućnost prolongiranja cvatnje i berbe i koriste se uglavnom za kasnije sorte.

Za sadnju se  mogu koristiti frigo (zamrznute) ili zelene sadnice. Ako se radi o frigo sadnicama (slika 7), one se sade posebnim sadilicama tzv. rašljama, dok se zelene sadnice nalaze u kontejnerima (slika 8) i sade se direktnim polaganjem u zemlju.

Prednost zelene sadnice je u tome što u godini sadnje ne formira cvijet tako da nema „skidanja“ cvijetova i mogu se saditi u kasnijim rokovima čime se izbjegnu visoke ljetne temperature kakve nas prate ovog ljeta.

Prednost frigo sadnice je u tome što ona već 10-15 dana nakon sadnje formira cvijet, te ako je sadnica dovoljno „jaka“, možemo taj cvijet „pustiti“ da formira plod, tako da već 2 mjeseca nakon sadnje možemo imati i prvu berbu koja će biti skromna, oko 10 dkg po grmu.

Od sorata koje se danas najčešće sade među jednorodnima treba izdvojiti Clery, Joly, Asia, Alba, Aprica, Antea, Roxana…, a od  mjesečarki Capry, Albion, Diamante, San Andreas, Murano….

Nakon sadnje najvažnije je svakodnevno redovno navodnjavanje nasada, pogotovo u ekstremno sušnim uvjetima koji vladaju ove godine, a dobro bi bilo kombinirati navodnjavanje kap po kap s orošavanjem. S fertirigacijom nasada treba krenuti oko 2 tjedna nakon sadnje. Slijedi skidanje vriježa, tretman izniklih korova, zaštita protiv bolesti i štetnika i općenito briga o nasadu.

 

                                                                                                                 Marijan Mavračić dipl. ing. agr.

                                                                                                                 Viši stručni savjetnik za hortikulturu

Slika 1 – frezanje

Slika 2 – Izrada baula

Slika 3 – izrada baula

Slika 4 – polaganje PVC folije

Slika 5 – Odlično pripremljena površina za sadnju

 

Slika 6 – Baula pripremljena za sadnju – dobra visina i širina baule

Slika 7 – Frigo sadnice

Slika 8 – Zelene sadnice u kontejneru

Slika 9 – Sadnja frigo sadnica pomoću rašlji-sadilica

Slika 10 – Frigo sadnica – 3 dana nakon sadnje na staro sadno mjesto, nakon izvršene termičke dezinfekcije tla

Slika 11 – Detalj sustava za navodnjavanje – Priključak t-tape na okiten preko slavine koja se može po potrebi otvoriti ili zatvoriti (na slici je otvorena)

Slika 12 – Sadnja zelenih sadnica

Slika 13 – Sadnja zelenih sadnica

Slika 14 – Sadnja zelenih sadnica

Slika 15 – Jednored frigo sadnica 2 tjedna nakon sadnje

Slika 16 – Jadnored frigo sadnica u plasteniku 2 tjedna nakon sadnje

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Prvi nalazi šteta izazvanih Krasnikom (Perotis lugubris Fab.) u nasadima šljive, višnje i lijeske na području Osječko-baranjske županije

Početkom mjeseca svibnja 2021. na tri lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (k.o. Strizivojna, k.o. Dalj i k.o. Jagodnjak), zabilježene su i opisane štete na nadzemnim dijelovima mladih nasada šljive, lijeske i nešto starijem nasadu višnje. Štete su uočene na približno 30 % stabala.

Na jednogodišnjim sadnicama šljive i lijeske, odrasli oblik štetnika izgriza pupove i koru uz pupove prošlogodišnjih izbojaka. Na pojedinim sadnicama zabilježeno je i prstenasto izgrizanje kore u visini pupova (Slika 1.) kao i oštećenje peteljki mladih listova ali nisu zabilježena sama oštećenja listova (Slika 2.).

Slike 1. i 2. Štete od odraslog oblika P. lugubris na pupovima (gore) i peteljkama mladih listova šljive (dolje) (snimio: T. Validžić)

 

Navedene štete čini vrsta Perotis lugubris Fabricius 1777., (Buprestidae – krasnici). Kukac je velik i uočljiv (Slika 3.) a pripada skupini periodičnih štetnika. Poradi sličnog životnog ciklusa i šteta koje čini, često se mijenja s žilogrizom (Capnodis tenebriones L.), koji pravi velike štete na koštićavom voću na području Mediterana.

Zanimljivo je spomenuti kako je na nekim sadnicama zatečeno i po 4 imaga koji su u potpunosti uništili lateralne pupove sadnice što je dovelo do sušenja iste. Neke napadnute sadnice potjerale su nešto kasnije iz adventivnih pupova ispod mjesta cijepljenja (podloga) ili nešto više iznad mjesta cijepljenja. Preostali dio sadnice od mjesta tjeranja adventivnih pupova prema vrhu sadnice se osušio i biti će kasnije uklonjen rezidbom te će na taj način biti moguće obnoviti sadnicu (Slike 5. i 6.).

Ženke vrste Perotis lugubris dužine su 15-25 mm dok su mužjaci nešto manji. Osnovna boja imaga je s gornje strane sivkasto-smeđa. Pokrilje mu je prugasto i na njemu se nalaze blago uzdignute crne pjege. Boja trbušnog dijela je bakrenasto-zlatna s izraženim presijavajućim efektom. Kukac ima tvrd hitinski oklop i kad slijeće na stablo čuje se tupi udarac. Jaja štetnika su bijele boje, blago izduženog oblika i duga 1-1,5 mm. Ženka polaže jaja u skupinama (klasterima) u prikladna mjesta u pukotinama kore korijenovog vrata ili na površini tla u blizini debla, najčešće sa osunčane strane a može odložiti i više od 500 jaja.

Slika 3. Ženka i mužjak P. lugubris u kruni krošnje četverogodišnjeg stabla šljive (snimio: T. Validžić)

 

Ličinka štetnika je tipična za porodicu krasnika. Boja je bjelkasto-žućkasta. Ličinka nema oči i noge a ima izražene čeljusti (mandibule) crne boje te jako proširen prvi prsni kolutić. Ličinka može narasti u dužinu do 5 cm (Slika 4.).​ Izlaskom iz jaja, ličinke se kreću prema korijenu u koji se ubušuju. Hrane se u korijenu izgrizajući područje ispod kore (floem), ostavljajući za sobom tunel ispunjen grizotinama. U slučaju višestruke zaraze dolazi do potpunog uništenja korijenovog sustava i odumiranja stabla tako da se može zaključiti kako su štete koje čine ličinke puno opasnije od šteta koje čine odrasli oblici.

Slika 2. Ličinka krasnika na korijenovom vratu 12-godišnjeg stabla višnje (snimio: T. Validžić)

 

Kao zanimljivost češki autori navode kako je 1935. godine u mjestu Židlochovice, zabilježena masovna pojava P. lugubris u mladim nasadima marelice, gdje su vlasnici nasada sakupljali imaga u kantama te su ih koristili za ishranu svinja i peradi.

Slike 5. i 6. Štete o imaga P. lugubris na dvogodišnjim sadnicama šljive (gore) i lijeske (dolje), (snimio: T. Validžić)

 

MOGUĆE MJERE ZAŠTITE

Kako bi se suzbio napad štetnika, u nasadima je potrebno provoditi mehaničke, agrotehničke, biološke i kemijske mjere zaštite kao što su:

  • Za podizanje nasada potrebno je koristiti certificirani sadni materijal
  • Na iskrčenim površinama ne treba saditi koštičave voćne vrste najmanje 3 do 5 godina
  • Navodnjavanje i češća površinska obrada tla u periodu izlaska ličinki iz jaja i kretanja prema korijenovom sustavu. Ove mjere dovode do visokog mortaliteta ličinki.
  • Prekrivanje tla i prizemnog dijela stabla raznim vrstama folija (svibanj-srpanj) kako bi se spriječilo polaganje jaja.
  • Uklanjanje i iznošenje zaraženih stabala iz nasada (spaljivanje)
  • Mehaničko skupljanje odraslih jedinki i postavljanje lovnih klopki (posude svjetlijih boja u kombinaciji s voćnim sokom) kako bi se smanjila populacija imaga
  • Vezano za biološke načine borbe u tijeku su istraživanja (FAZOS), uporabe entomopatogene gljive iz roda Beauveria

Na žalost u RH nemamo registriranih insekticida za suzbijanje ovoga štetnika.

 

dr. sc. Tihomir Validžić, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede

tihomir.validzic@mps.hr

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

MOGUĆNOSTI UTJECAJA NA DIFERENCIJACIJU I RAZVOJ CVJETNIH PUPOVA KOD JABUKE

Dana 18.06.2021. u voćnjaku OPG Šavora Franjo održana je demonstracijska aktivnost (predavanje na terenu) sa temom “Mogućnosti utjecaja na diferencijaciju i razvoj cvjetnih pupova kod jabuke.„

Prisustvovalo je 11 vlasnika voćnjaka iz okolice. Predavači su bili Adrian Horvat, dipl. ing. te Pajić Suzana, dipl. ing. oboje iz Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Voćnjak OPG Šavora nalazi se u Međimurskoj županiji neposredno pokraj mjesta Goričan. Voćnjak je odabran za demo-aktivnost pošto je vrlo uredno održavan, a u njemu se uz 8 različitih sorata nalaze i redovi različitih godišta sadnje, što omogućava rasprave o vrlo velikom broju tema iz agrotehnike i pomologije.

Sudionici su se prvo upoznali sa vrstama rodnog drveta po stablima i sortimentu. Prvi dio predavanja odnosio se na temu utjecaja tehnologije na diferencijaciju i razvoj cvjetnih pupova kod jabuke. Objašnjen je utjecaj kroz nekoliko agrotehničkih i pomotehničkih zahvata od kojih su najvažniji:

  • Utjecaj podloge (bujnost, klonovi podloga)
  • Utjecaj rezidbe (jačina i način rezidbe)
  • Utjecaj alternativne rodnosti  (održavanje redovite rodnosti rezidbom i prorjedom)
  • Utjecaj gnojidbe  (gnojidba vezana uz genetsku bujnost sorte)
  • Utjecaj podrezivanja korijena
  • Utjecaj ljetne pljevidbe u odnosu na bujnost (razlike u ranoj i kasnoj pljevidbi)
  • Utjecaj klimatskih faktora tijekom zimskih i ljetnih mjeseci (sume inaktivnih temperatura i utjecaj visokih ljetnih temperatura)
  • Utjecaj primjene hormona rasta (Ca proheksadion u rodnim i nerodnim godinama)

 

Po prvom dijelu predavanja, demonstracije, obavljena je edukacija o važnosti i obavezi provođenja analize tla. Objašnjeni su načini uzorkovanja i metode. Naglašeno je kako analiza tla pokazuje samo sadržaj hranjivih elemenata u tlu, dok dostupnost biljci ovisi o nizu drugih faktora. Također je obavljeno pokazno mjerenje zbijenosti tla, koje je od velike važnosti za pravilan razvoj korijena višegodišnjih nasada zbog aerotropizma kod rasta i obnove korijena. Danas se obavi i preko 30 prohoda godišnje po istim tragovima, što stvara nepovoljne uvjete za rast korijena, osobito ako je tlo teško i glinovito.

Nakon dijela sa predavanjima slijedila je diskusija, obilazak voćnjaka po sortimentu i godištima. Na mladom dijelu nasada prikazan je način i značaj ljetne pljevidbe i izolacije vrhova preusmjeravanjem energije rasta u potrebno popunjavanje osnovnih etaža.

Na kraju se sudionike podsjetilo na novije bolesti jabuke (marsonina, alternaria,) te razlikama između fiziološke defolijacije i novije bolesti glomerele.

Adrian Horvat, dipl. ing.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

KAKO KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU NA NAŠE VOĆNJAKE

Tijekom posljednjih tridesetak proteklih godina, svjedoci smo klimatskih promjena koje su (zahvaljujući ljudskoj aktivnost) doprinijele postepenom zagrijavanju planeta. Što se tiče našeg proizvodnog klimata, gledano sa hortikulturne (voćarsko-vinogradarske) proizvodnje, klimatske promjene rezultirale su kasnijim ulaskom u period mirovanja, sve blažim i sve toplijim zimama, te ranijem kretanju vegetacije. Isto tako i neke vrste iz toplijih klimata počele su se sve više saditi u sjevernijim krajevima, (badem u Međimurju) pošto hladnih i dugih zima više zapravo i nema.

Fenofaza ulaska u period mirovanja (nakon berbe) važna je za pripremu voćke da što lakše uđe u hladnije vremenske uvjete tijekom zimskih mjeseci. Temperatura ima najveći utjecaj na ulazak u period mirovanja i prestanak perioda mirovanja. Utjecaj također imaju i duljina dana, količina vode u tlu i biljci, temperatura tla, te koncentracija hormona rasta u vršnim pupovima. Period mirovanja voćke možemo podijeliti u tri faze:

  • Jesensko mirovanje (kraj vegetacije, prestanak rasta, opadanje lišća)
  • Zimsko mirovanje (pravo mirovanje kad se skupljaju inaktivne temperature)
  • Ekološko mirovanje (mirovanje nakon skupljenih inaktivnih temperatura i čekanje sume pozitivnih)

Vrijeme kretanja pupova ovisi o dvjema različitim skupljenim zbrojevima temperatura:

Akumulacija potrebnog zbroja, sume niskih (inaktivnih) temperatura. (niske temperature potrebne su za razvoj osnove funkcionalnog cvjetnog pupa)

Akumulacija zbroja, sume toplih (aktivnih) temperatura. (kada pupovi mogu krenuti u završne faze formiranja organa cvijeta, cvjetanje i listanje)

Da bi voćka u proljeće mogla neometano krenuti u vegetaciju i funkcionalnu cvatnju, ona sve tri faze mirovanja mora proći bez problema. Međutim, klimatskim promjenama i zagrijevanjem planeta dolazimo do nekih novih problema:

  1.  Vegetacija nakon berbe traje dulje nego je to bilo pred 30-40 godina.
  2.  Sve je manje hladnih zima i sve se teže skupljaju sume inaktivnih temperatura potrebne za pravilnu funkcionalnu diferencijaciju cvjetnih pupova. (cvjetni pup sa razvijenim funkcionalnim prašnicima i plodnicama).
  3.  Tijekom zime dolazi do povremenih zatopljivanja te mogućeg kolanja sokova, što se nepovoljno odražava u slučaju da se nakon istog pojave vrlo niske temperature. Temperature iznad 8°C tijekom zime mogu poništi skupljanje sume inaktivnih temperatura.
  4.  Sve je češće prerano skupljanje sume toplih temperatura, što izaziva ranije kretanje vegetacije (i do 15 dana), a time i veće mogućnosti za stradavanje od kasnih proljetnih mrazeva.

Jabuka je voćna vrsta koje potječe iz sjevernijih klimata. Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na temperaturama ispod nule (0, -5, -10°C). Neke metode uzimaju prag od 0°C, druge 8°C. Broj potrebnih sati hlađenja ispod nule kreće se od 400-1000 sati, ovisno o sorti. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stablo jabuke ne može stvoriti funkcionalne cvjetne pupove. Srednja vrijednost od oko 500 sati inaktivnih temperatura može se predočiti kao potreba za četrdesetak dana tijekom zime na temperaturi oko nule, ili desetak dana sa temperaturom oko -5°C. Pred tridesetak godina ovo uopće nije bio problem, no rezultati klimatskih mjerenja pokazuju da svake godine uzastopno zapravo imamo ponovno najtopliji ikad zabilježen listopad, najtopliji studeni, najtopliji prosinac…

Pred 20-30 godina imali smo oko 10 dana tijekom zime sa minimalnim temperaturama ispod -10°C, te oko 15 dana sa temperaturama 0°C do -10°C. U nekoliko posljednjih godina tijekom zime gotovo da i nema dana sa temperaturom nižom od -10°C.

Dana nižih od :

siječanj
veljača ožujak
…. studeni
prosinac
Nižih od -10°C 4                2              0         …        …                 0                   0
Od -10°C do 0°C 9                4              1          …        …                 0                  0                 

Tablica: Prosječni broj hladnih dana od 1950. – 2019. (izvor DHMZ)

Na primjer, sorti jabuke McIntosh treba 900 sati inaktivnih temperatura. Fuji, Gala, trebaju najmanje 600 sati inaktivnih temperatura. Pink Lady oko 500-600 sati. Većina križanaca Delicious-sorata zahtijevaju 350-400 sati. Granny Smith treba samo 400 sati, pa je time i prikladnija je za područja s umjerenijim vremenskim uvjetima. Najmanju sumu potrebnih inaktivnih temperatura utvrđeno je za sortu Dorsett Golden, čak i manje od 100 sati, te sorta Anna, oko 200 sati. (podaci: Ammy Grant – Apple Chilling Info: How Many Chill Hours Do Apples Need -27.07.20.)

Po drugim načinima izračuna po kojima se aktivna temperatura uzima 8°C, jabuka treba nakupiti približno 1000 sati temperatura nižih od 8 °C, ali viših od 0°C, kako bi zadovoljila svoje zahtjeve zimskog mirovanja. Također, određena ispitivanja pokazuju da temperature iznad 12 o C tijekom zime rezultiraju gubitkom nekih akumuliranih sati, što se sve češće dešava uslijed klimatskih promjena.

Ispitivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, držanjem voćaka u staklenicima tijekom jeseni i zime na +8°C, rezultirala su s gotovo 90% nefunkcionalnih cvjetova koji nisu mogli donijeti plod. Neka istraživanja pokazala su da visoke temperature (30oC ili više) u lipnju i srpnju tijekom stvaranja začetaka cvijeta imaju štetan učinak na cvatnju u sljedećoj sezoni, kao i temperature preko 26oC u kolovozu tijekom razvoja cvijeta.

Porijeklo sorte jabuke također ima utjecaj na potrebnu sumu temperatura. Određen broj sorata jabuke selekcioniran je u hladnijim klimatskim zonama. Sorte iz umjerenih ili hladnijih područja imaju veće potrebe za skupljanjem niskih temperatura u periodu zimskog mirovanja i kada dođu u uvjete gdje ne mogu skupiti dovoljnu sumu niskih temperatura, pojavljuju se problemi. Stabla kasne sa pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Isto tako ne postoji dovoljno krenulih lisnih pupova koji bi osigurali potrebnu lisnu površinu za proizvodnju kvalitetnih i krupnih plodova.

Nedavno je otkriveno da lisni pupovi zahtijevaju čak i veću sumu inaktivnih temperatura od cvjetnih pupova, (što se godinama smatralo nebitnim) pa je u ubuduće u voćnjacima slabije bujnosti moguće očekivati i nedovoljno razvijenu lisnu površinu, koja je osnova za nakupljanje hranjiva, ugljikohidrata, šećera u plodovima, rezervi u korijenu itd.

Rano skupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima. Tako od rezistentnih sorata jabuke Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata možemo djelomično utjecati na produktivnost. (Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…) Problem sa ranijom cvatnjom moguće je djelomično riješiti sa korištenjem sredstava ojačivača koji kratkoročno zaštićuju cvatnju (Antifrost Protector – Thiofera -Thiobacillus Thioxidans & Thiobacillus Ferroxidans.).

Ranija cvatnja povlači i mogućnost češćih nižih temperatura onih dana kada jabuka cvate. Poznato je da bumbari kao oprašivači lete na temperaturama već od 5 -10°C, solitarne pčele na temperaturama od 10-15°C, dok su medonosne pčele uglavnom aktivne tek na temperaturama iznad 15°C. Znači li to da moramo veću pažnju posvetiti uzgoju solitarnih pčela u vlastitim nasadima, jer nam jabuka ranije cvate? Tim više što je njihov radijus leta svega 200 – 300 m.

U izbušene rupe u staroj drvenoj gredi naselile su se solitarne pčele. (Međimurje)

Starinske, udomaćene vrste i sorte uzgajane u toplijim klimatima, kroz godine su bile selekcionirane i oplemenjivane na niže potrebe (manju sumu) za inaktivnim temperaturama i nisu pokazivale, ili pokazuju tek manje negativne efekte uslijed zatopljenja klime, tijekom perioda mirovanja. Sa druge strane, novije vrste i sorte sjevernih klimata, gdje možemo svrstati i jabuku, našle su se zatopljenjem u nepovoljnom položaju za stjecanje dovoljne sume inaktivnih temperatura. Ovo se naročito događa kada ljetnim rezom izazovemo retorvegetaciju, nakon čega slijedi topla zima.

Istraživanjima je također utvrđeno da postrani pupovi na jednogodišnjim mladicama zahtijevaju veću količinu sume inaktivnih temperatura u odnosu na terminalne, vršne pupove. Ovo je posve nova spoznaja o kojoj se do sad nije vodilo računa. Radi se dakle o pupovima od kojih se očekuje klasično dvogodišnje rodno drvo. Jabuka je ionako akrotona vrsta sa apikalnom dominacijom u vršnim pupovima. U nasadima jabuka i krušaka, povijanje postranih izboja u horizontalni položaj, odnosno očuvanje zdravog terminalnog pupa od pepelnice jednogodišnjih mladica koji cvatnjom povijaju jednogodišnju granu ima pozitivan učinak ujednačavanja apikalne dominacije u pupovima, te doprinosi ujednačenoj cvatnji, smanjenju bujnosti, pravilnom razvoju većeg broja cvjetnih pupova.

Uz to što smo svjedoci sve ranijem početku vegetacije opažamo i produženja vegetacije, naročito na sorti Idared. Nije rijedak slučaj da se u prebujnim nasadima Idareda lišće zadrži do kraja mjeseca Prosinca. Pred tridesetak godina pod kraj berbe Idareda znalo se dogoditi da padne i snijeg (Gornje Međimurje). Produženje vegetacije znači i da se sa rezidbom započinje sve kasnije. Javlja sve veći broj vršnih cvjetnih pupova koji kreću u toploj jeseni, naročito nakon jačih ljetnih rezidbi (retrovegetacija), što nikako nije poželjno. U rujnu 2020. bile su temperature i do 28°C. Kada bi se bi se trend povećanja temperatura nakon berbe i dalje nastavio, dolazimo i do problema pravovremene primjene ureje za defolijaciju i moguće retovegetacije u bujnim voćnjacima.

Snijeg pred kraj berbe Idareda u gornjem Međimurju krajem 80-tih.

Sa druge strane, produljeni periodi toplog vremena u jesen omogućuju i sadnju te uzgoj sorata najkasnijeg termina sazrijevanja kao što su Granny Smith i sve popularnija Pink Lady (Cripps Pink). Berba joj dolazi tek prvih dana studenog. Po svojim organoleptičnim kvalitetama probija se sve većom brzinom na svjetsko tržište. Ima dugački vijek čuvanja u skladištu, hladnjači i ne pokazuje znakove jačih fizioloških oštećenja kod normalnog čuvanja. Uzgojem ove sorte produžujemo si period berbe u voćnjaku, te izbjegavamo gužve u obavljanju poslova u voćnjaku.

Temperatura ima vrlo važan utjecaj na boju jabuke. Crvena boja na plodovima jabuka pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Gotovo da nema proizvodnje tvari zaduženih za boju (antocijana), čim su srednje noćne temperature veće od 21 ºC. Mnogo crvenih klonova, imaju najljepšu boju kada su noćne temperature oko 11 ºC. Korisni efekti ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura (boja i nakupljanje šećera) mogu biti poništeni jakim disanjem i izlaganjem dnevnim temperaturama većim od 30 ºC. Kod visokih temperatura i jakog zračenja sunca moguće su i štete od sunčevih zraka na plodovima. Iste su svake godine sve veće u voćnjacima bez zaštitne mreže. Na većim se temperaturama razgrađuju i kiseline pa time dolazi do poremećaja aromatskog sastava poda. Možda je vrijeme da razmislimo o klonovima sorata jabuke sa prirodno pojačanom bojom pokožice (Gala Dark Baron, Gala Devil, Gala Brookfield Baigent, Red Fuji, Marir Red, Redfield, Red Jonaprinc, King Roat Red Delicious, itd.).

King Rot Delicious (http://www.hafner.bz.it/en/product-range-2/red-delicious-king-roat)

 

Gala Devil, Međimurje.

Kad su niske noćne temperature, gubitak šećera u pokožici ploda disanjem je mali pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Tako za ne prevrućih, sunčanih dana, a hladnih noći ostaje povoljniji omjer stvaranja i potrošnje uglikohidrata, pa više šećera ostaje u plodovima (glukoza i naročito fruktoza). Kod ranih sorata jabuke, koje dozrijevaju i beru se u vrijeme ljetnih vrućina, osobito kada su tople noći može se očekivati i problem sa količinom šećera u plodovima. Sustavi sa orošavanjem protiv mraza, tijekom noći mogu nešto pomoći (u ovom slučaju pospješuju hlađenje plodova i listova). Kalij je jedan od najvažnijih hranjivih elemenata u transformacijama stvorenih produkata fotosinteze u šećere u plodovima. Stoga će možda biti potrebno sve više obraćati pažnju na taj hranjivi elemenat i folijarno ga nadopunjavati. Kod toga paziti na njegove antagonizme sa Mg i Ca. Sa druge strane, postoji mogućnost da će ubuduće sorte kasnog dozrijevanja biti sve kvalitetnije jer će im i period nakupljanja šećera moći biti duži.

Izmrzle plodnice na sorti jonagold u 2020. godini. (foto: M. Pongrac)

Kao posljedica povećanja proljetnih temperatura, posljednjih trideset do četrdeset godina u Europi jabuka cvate sve ranije, prosječno 2-3 dana ranije po desetljeću. Analizirajući je li ovaj napredak prouzročio povećanje proljetnog rizika od mraza u posljednjim desetljećima, studija iz Švicarske izvijestila je o takvom povećanju samo za jabuke koje rastu na višim nadmorskim visinama dok je za niže regije u Švicarskoj i ostale regije u Njemačkoj začudo rizik ostao gotovo isti. Za sjevernu Italiju primijećen je blagi pad rizika od mraza. Za Hrvatsku, osobito njezin sjeverni dio se slično ne bi moglo reći, pošto u nekoliko posljednjih godina imamo vrlo česte mrazove.

Ispod sloja leda cvijet teže izmrzne.

Da bi se zaštitili od posljedica ranog kretanja i sve većih mogućnosti za štete od mrazova, prskanje za zaštitu od smrzavanja, orošavanjem, trenutno se smatra najučinkovitijom mjerom. Sistemom antifrost kišenja voćnjaci se prskaju vodom obavezno prije nego što temperatura dosegne 0 ° C, štiteći sorte do kojih –6 ° C. Loša strana ove metode je velika potrošnja vode.

Zaštita kišenjem u dolini Wintschgau.

Učinak isparavanja – hlađenja kišenjem čak i kad nema mrazova može se koristiti za odgodu cvjetanja stabala jabuka u proljeće, ali nije poželjno da pupovi sadrže previše vode. Istraživanje provedeno u East Mallingu 1970-ih pokazalo je da bi se korištenjem orošavanja cvjetanje Coxovog Orange Pippina moglo odgoditi i do 14 dana.

Druga mogućnost je primjena uređaja za zagrijavanje zraka sa jakim ventilatorom. „Frostbuster“ je priključni stroj koji se najčešće koristi u zaštiti voćnjaka od pojave mraza.  Ventilator uzima zagrijani zrak od plamenika i raspuhuje ga lijevo i desno uz tlo u nasadu.

Ukupni godišnji trošak svake mjere prilagodbe obrane od mraza ovisi o obrađivanoj površini koju bi trebao zaštititi, broju mrazova u godini i omjeru između fiksnih i promjenjivih troškova. Potrebno je izračunati trošak nabavke zaštitne metode (orošavanje, ili frostbuster) te ga ukalkulirati u godišnju amortizaciju nasada, te trošak potrošnje vode ili plina računajući broj mogućih godina sa mrazovima i isto ukalkulirati u cijenu jabuke. Drugi vid je kalkulacija sa osiguranjem od mraza, no potrebno je znati da osiguravajuće kuće također sve više uviđaju klimatske promjene i dižu premije osiguranja kako bi sebe zaštitile. Poželjno je izraditi i probne kalkulacije omjera amortizacije odabranog načina obrane od mraza sa dugogodišnjim premijama koje moramo plaćati.

Najbolja bi bila obnova i podizanje voćnjaka na sigurnim položajima, u briježnim krajevima gdje postoje zračne drenaže za jezera hladnog zraka ispod razine podignutih voćnjaka.

Dosadašnja saznanja iz prakse svakako nam mogu biti orijentiri te je potrebno istraživati klimu i sve promjene vezane uz nju, kako bi na vrijeme mogli reagirati i prilagoditi se mogućim novim okolnostima, bez negativnih posljedica na proizvodnju.  

   Zato, ne zaboravimo da se nalazimo (Hrvatska) u relativno najjužnijoj zoni proizvodnje jabuke u EU, te da ćemo najvjerojatnije među prvima naići na probleme.

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, IAKS mjere, Savjet, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Obavijest korisnicima IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjera 10, Operacija 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (KFK)

Podsjećamo korisnike plaćanja IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjera10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Operacija 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (KFK) na pravovremeno postavljanje klopki u višegodišnje nasade.

Sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021.godinu (Narodne novine 23/2021 od 5.3.2021.)  feromonske, vizualne ili hranidbene klopke postavljaju se:

– trešnjinu muhu (Rhagoletis cerasi) najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 30. lipnja

– šljivinu osicu (Hoplocampa sp.) najkasnije do 1. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. svibnja

– orahovu muhu (Rhagoletis completa) najkasnije do 30. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. kolovoza

– maslininu muhu (Bactrocera oleae) najkasnije do 1. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. listopada

– za ostale štetnike najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 15. rujna

 

Klopke se postavljaju u skladu s uputama proizvođača, a ako iste ne postoje koristi se tablica s preporučenim brojem klopki ovisno o veličini proizvodne površine (ARKOD parcele):

Veličina proizvodne površine (ARKOD parcele) Broj feromonskih klopki Broj vizualnih klopki Broj hranidbenih klopki
do uključivo 2 ha 1 2 2
više od 2 do uključivo 5 ha 2 4 4
više od 5 do uključivo 10 ha 3 6 6
više od 10 do uključivo 50 ha 4 8 8
više od 50 do uključivo 100 ha 10 15 15
više od 100 ha 20 40 40

 

Račune o kupnji feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i mamaca te upute proizvođača o korištenju istih, kao i evidenciju, korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 11. lipnja 2021. godine. Navedena evidencija sastavni dio je Pravilnika.

 

 

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Efektivni period oprašivanja

Efektivni period oprašivanja (polenizacije) EPP je period koji traje od trenutka otvaranja cvijeta, pa do trenutka kad je u njemu oplođen sjemeni zametak. Što je  EPP cvjeta duži, to je veća vjerojatnost da će se svi sjemeni zameci oploditi te donijeti kvalitetniji plod.

Cvjetovi koji se mogu oprašiti samo na dan otvaranja imaju kratki EPP i daju sitne nekvalitetne plodove. Njihovi sjemeni zameci brzo ugibaju. Suprotno tome, cvjetovi koji se mogu oprašiti i tri do četiri dana nakon otvaranja, imaju dugi EPP te daju kvalitetniji plod. Dugi efektivni period oprašivanja zapravo omogućuje da se u plodnici cvijeta oplodi što je više moguće sjemenih zametaka. Ukoliko se u plodu nalazi dovoljan broj oplođenih sjemenih zametaka, sjemenki, to će i giberelinsko – auksinska (hormoni rasta) informacija o načinu i veličini razvoja ploda biti jača i izraženija. U plodu jabuke ponekad se može naći i do sedam sjemenki.

Kako u praksi možemo utjecati na povećanje efektivnog perioda oprašivanja kod cvjetova jabuke? Najvažnije je omogućiti cvjetnom pupu za narednu godinu da već u ovoj ima što je moguće dulji i kvalitetniji razvoj. Na kvalitetniji EPP cvijeta utječu:

  • Pravilan rez i balans uroda za svaku godinu
  • Količina cvjetova i urod u ovoj godini
  • Vrijeme prorjeđivanja količine uroda
  • Bujnost stabla i pravovremeni prestanak rasta jednogodišnjih mladica.
  • Optimalna izloženost mjesta nastajanja cvjetnih pupova sunčevoj svjetlosti.
  • Period po berbi nakon rasterećenja voćke od plodova
  • Dovoljno skupljanje sume inaktivnih temperatura

Jedan od zadataka svake zimske rezidbe je osiguranje ravnomjerne količine uroda svake godine. U godini kada voćka prerodi, veliko je opterećenje plodova te ostaje vrlo malo energije za stvaranje cvjetnih pupova za narednu godinu. Stoga je osnova svake rezidbe ostavljanje približno jednakog broja starog rodnog drveta, dvogodišnjeg rodnog drveta za urod, te jednogodišnjih grana (bez cvjetnih pupova) za pripremu za narednu godinu. Već je više puta bilo napomenuto kako je od velike važnosti da se urod tekuće godine pravilno prorijedi u roku od 20-30 dana po završenoj cvatnji. U tom slučaju ostaje dovoljno hranjiva i energije, a opada koncentracija giberelina, što omogućuje dug i pravilan razvoj cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje tijekom lipnja i srpnja više ne može doprinijeti otklanjanju alternativne rodnosti.

Na dvogodišnjem dijelu grane razvili su se najkvalitetniji cvjetni pupovi sa velikim EPP

Na umjereno bujnom prošlogodišnjem rastu (jednogodišnje grane 20-40 cm), već dvadesetak dana po cvatnji voćnjaka otpočinje razvoj cvjetnih pupova za iduću vegetaciju. Kako su iste opterećene samo rodom na terminalnom pupu, imaju dovoljno hranjiva i energije da do pada lišća diferenciraju cvjetne pupove sa visokim EPP. Ukoliko se rast jednogodišnjih mladica zbog povećane bujnosti produži (u nekim slučajevima i do kraja kolovoza), ostaje manje hranjiva i energije za pravilnu diferencijaciju cvjetnih pupova na prošlogodišnjem rastu. Zabilježeni su i slučajevi kod Golden Deliciousa kada je u godini velikog uroda i bujnog produljenog rasta jednogodišnjih grana započelo samo prividno formiranje cvjetnih pupova na prošlogodišnjim granama. Velika većina ovih pupova nije uopće cvala narednog proljeća.

Diferencijacija cvjetnih pupova uzduž jednogodišnje grane sa slabim EPP

U pravilno ishranjenom, orezanom i opterećenom voćnjaku rast jednogodišnjih mladica završava krajem lipnja i početkom srpnja. Tada se prvo zatvara terminalni pup te se u njemu prvo počinje stvarati funkcionalni cvjetni pup za narednu godinu. Uslijed umjerenog uroda i umjerene koncentracije gibrelina iz sjemenki, ne dolazi do formiranja slabih cvjetnih pupova uzduž novo naraslih mladica ili je tek neznatno. Ovakvo stanje je normalno i poželjno.

Ukoliko je na stablu urod vrlo mali, koncentracija giberelina je mala pošto nema plodova i sjemenki, a ostaje višak i hranjiva i energije. Nakon završetka rasta i zatvaranja terminalnog pupa, ostaje vrlo mnogo vremena i hranjiva, pa razvoj slabih cvjetnih pupova otpočinje i uzduž novo narasle mladice što je nepoželjno. Skraćeni razvoj vremenskog perioda razvoja cvjetnih pupova na ovogodišnjim mladicama, granama, utječe i na razlike u kvaliteti EPP u odnosu na kvalitetu cvjetnih pupova na dvogodišnjim granama (prošlogodišnjim) čija je diferencijacija otpočela gotovo dva mjeseca prije. Tretiranje Regalisom i sl. u nerodnoj godini može smanjiti bujnost i duljinu internodija, no najčešće uzrokuje i stvaranje cvjetova na jednogodišnjim granama te time voćnjak ulazi u alternativu. Jednogodišnje grane i grančice imaju tanki presjek grane (provodnih snopova), premalu lisnu površinu, cvjetovi slabi EPP da bi mogli zadovoljavajuće ishraniti plodove na njima.

Ovog proljeća, u Međimurju se po tome ističe sorta Braeburn, a nije rijedak slučaj i na ostalim sortama.

Tijekom 2020. godine u alternativno prerodnoj godini kod Golden Deliciousa veliki dio cvjetnih pupova na dvogodišnjem i starom drvetu je izmrzao, pa je glavnina uroda ostala sa cvjetova jednogodišnjih grana koji su većinom ostali presitni.

Kako je fotosinteza jedan od glavnih načina dobivanja energije u biljnom svijetu, tada nije problem zaključiti da će samo one grane koje su dovoljno izložene sunčevom svjetlu pravilno diferencirati cvjetne pupove. Stoga je od velike važnosti pravilan izgled stabla u suvremenom nasadu koji mora izgledati poput vitke smreke, sa pravilno izoliranim vrhovima, umjerenom bujnosti koja rezultira rastom novih grana duljine od 20-50 cm cijelom visinom krošnje. Praksa pokazuje kako mlađe rodno drvo bliže provodnici ima cvjetove sa većim EPP. Stoga je osnovni cilj svake rezidbe održavanje uske krošnje sa obnovom rodnog drveta što bliže provodnici. Metoda kratke rezidbe u tom smislu je prihvatljivija.

Općenito je poznato da su su sorte voćaka ranog datuma berbe u pravilu rodnije te da lakše izbjegavaju alternativu. Jedan od razloga je taj što se berbom rano skinu plodovi te se time energija i hranjiva u nastavku vegetacije mogu preusmjeriti u diferencijaciju cvjetnih pupova. S druge strane postoje sorte, naročito jabuke, koje se beru relativno kasno (Idared, Fuji, Granny Smith, Pink Lady…) kod kojih je vrlo važno pomoći aktivnost listova u periodu nakon berbe folijarnom ishranom na završnim fazama diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu kako bi se utjecalo na povećanje EPP-a.

Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na tzv. inaktivnim temperaturama. Neki voćarski instituti uzimaju sumu temperatura ispod nule, drugi sumu temperatura nižu od 8°C. U tom razdoblju svi hormoni rasta moraju se razgraditi. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stabla kasne sa pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Pitanje je koliko mi imamo utjecaj na klimatske promjene i globalno zatopljivanje?

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.