MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Voćarstvo

Hortikultura, Inovativne tehnologije, Vijest, Voćarstvo

Rezultati projekta LIFE

Nedavno je završena provedba projekta pod imenom  Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production kojeg je koordinator Agronomski fakultet i voditelj prof. dr. sc. Tomislav Jemrić.

Cilj ovog projekta bio je razviti, primijeniti i demonstrirati ekonomski održiv strateški plan za provedbu integrirane zaštite bilja, promovirajući uporabu malih količina kemijskih sredstava tijekom postupaka uzgoja i čuvanja voća u tipičnim hrvatskim i talijanskim agro-eko sustavima.

U kratkom videu koji možete pronaći klikom na poveznicu https://www.facebook.com/watch/?v=1654399841384143  možete saznati koji su rezultati projekta i zašto se prijaviti na natječaje financirane od strane LIFE programa.

Sve ostale informacije o projektu možete saznati na http://www.life-susafruit.eu/hr_naslovna.html

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

LJETNO PLIJEVLJENJE I REZIDBA JABUKE

Jabuka pripada, kao i većina voćnih vrsta, u tzv. akrotone vrste, što znači da je najveća koncentracija hormona rasta u vršim pupovima. Hormoni rasta povlače i veću količinu hranjivih tvari u vršne dijelove. Posljedica toga je daleko jači rast mladica i grana u višim etažama krošnje, dok niže etaže dobivaju manje hormona rasta i hranjiva. Suprotno je kod bazitonih vrsta, kao što su npr. lješnjak, maslina i dr. Kada se ne poklanja dovoljno pažnje na tu činjenicu, na stablu jabuke (i voćki općenito), prije ili kasnije javljaju se problemi oko starenja donjeg rodnog drveta u donjim etažama i previše bujnih vrhova. Već tijekom zimske rezidbe, taj problem se djelomično rješava izolacijom vrhova i prevađanjem previsokih vrhova na nove grane te ponovnom izolacijom novog vrha. Najslikovitije rečeno, stablo se održava piramidalno u obliku smreke.

Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u voćnjacima, sve se lošije obavlja rez vršnih etaža i izolacija vrhova centralnih provodnica. Rez vršnih etaža pokušava se obaviti dugim škarama s tla, a posljedica je ostavljane čepova, iz kojih se provocira tjeranje novih vodopija. Gotovo je nemoguće pravilno orezati vrhove stabla jabuke bez korištenja ljestava, platforme ili traktorske prikolice.

Na vrhovima se često zbog neznanja ne ostavljaju zamjenske provodnice, ne radi se izolacija vrhova, što vodi prejakoj bujnosti vrhova i pojačavanju učinka akrotonosti. Vrhovi tada tijekom vegetacije povlače previše hrane i energije, koja zatim nedostaje u donjim etažama za formiranje i obnovu kvalitetnog rodnog drveta. Istovremeno, previše bujni vrhovi zasjenjuju donje etaže u krošnji pa opada količina i kvaliteta stvaranja cvjetnih pupova i obojenost plodova.

Rezidba, koja se obavlja u vrijeme vegetacije, zove se ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“. U jednoj vegetacijskoj godini obavlja se dva puta.

Inače, razlikuju se nasadi sa:

  • Stablima s premalo novog rasta u donjim etažama.

Postoje nasadi u kojima je izražen rast vršnih vodopija, dok istovremeno nedostaje rast i obnova grana u donjim etažama. Kako bi potaknuli rast novih grana u donjim dijelovima krošnje, vrlo je važno da se rano obavi plijevljenje i da se odstrani sav rast na vrhovima krošnji, koji je nepotreban, a koji bi se ionako morao odstraniti zimskom rezidbom. Na taj se način rano preusmjeri energija na niže točke i pojača rast i razvoj grana u nižim etažama, gdje je on potreban.

  • Stabla s prejakim rastom po cijeloj visini krošnje.

Te se radi o čestim primjerima prebujnih, pregnojenih stabala, pošto neki od voćara jednako prihranjuju slabije bujne sorte jabuka kao i bujne sorte, kao što su npr. Golden Delicious, Jonagold, Fuji, Elstar i dr. Bujnost se najčešće ispoljava u nerodnoj ili slabo rodnoj godini. Snaga rasta može se rasporediti u ostavljenih 100 mladica, koje će biti umjereno duge, ili u 20 mladica, koje će biti vrlo jake i duge. Stoga je u ovom slučaju bolje plijevljenje bujnih vršnih vodopija obaviti što je moguće kasnije, kad je rast završen, jer se na taj način škarama i rezidbom odbacuje već utrošena energija, a time se i umanjuje bujnost stabala.

Kod uravnoteženih voćnjaka, prvo se rukom oplijevi rast svih vršnih nepotrebnih grana, koje rastu okomito i koje bi se razvile u tzv. vodopije. Osnovni cilj plijevljenja je odstranjivanje onoga što troši hranjiva i energiju za svoj rast i razvoj, a ne treba za održavanje uzgojnog oblika i obnovu novog rodnog drveta. Plijevljenjem se preusmjerava energija u ono što treba i ostaje na stablu. Kod plijevljenja se treba razmišljati o uzlaznim sokovima, koji idu od korijena prema novim jednogodišnjim granama koje rastu. Kod svakog oblika plijevljenja treba znati da se njome nepovratno odbacuje dio već stvorene zelene mase, za koju je stablo jabuke, voćke, utrošilo hranu i energiju. Znači da ranije obavljeno plijevljenje doprinosi većem preusmjeravanju energije u ono što treba ostati na stablu.

Vodopije su potpuno nekorisne grane, koje ne mogu poslužiti za obnovu i održavanje rodnog drveta pa je daleko bolje da ih se plijevljenjem odstrani, prije nego oduzmu hormone i hranjiva rodnom drvetu (osim u slučajevima prebujnih nasada i alternativno nerodne godine). Kada se vodopije ostavi i kada ih se odstranjuje u zimskoj rezidbi, tada su hranjiva za njihov rast i razvoj već utrošena. Njihovim ranim odstranjivanjem rukom, u vrijeme kada se to još može odraditi bez škara, preusmjerava se dio hormona rasta i hranjiva u niže ležeće rodne grane te se time pozitivno utječe na bolje osvjetljenje i prozračnost krošnje, što utječe na bolje diferenciranje cvjetnih pupova te poboljšavanje učinkovitosti sredstava za zaštitu bilja. Taj dio posla najbolje je obaviti početkom lipnja.

Drugi dio zelene rezidbe obavlja se kasnije, škarama, i u stvari je nadopuna na plijevljenje. Tada se izvrši korekcija vrhova i odstranjuju se nepotrebne mladice iz sredine krošnje. Plodovi obojenih sorata na taj način dobivaju više sunca i bolje su obojeni. U ovoj fazi potrebno je obratiti pažnju na sorte kod kojih je nepoželjna jača obojanost plodova, kao što su Granny Smith, Golden Delicious i sl. Isto tako, naglo odstranjivanje veće količine mladica i lišća može uzrokovati i ožegotine na plodovima, zbog naglog izlaganja suncu.

Kod obavljanja ljetne rezidbe treba voditi računa i o tome da će, u slučaju pojave tuče, zrno tuče lakše ući u krošnju, jer su plodovi tada više izloženi. Ako voćnjak ima protugradnu mrežu, ljetna rezidba vrlo je korisna.

Nakon odstranjivanja viška grana u krošnji poboljšava se djelovanje sredstava za zaštitu bilja. Svako prikraćivanje novog rasta je nepoželjno, jer ono uzrokuje nepotrebni ponovi rast i ponovno iscrpljivanje energije te pojavu mladog lišća pogodnog za razvoj pepelnice. Prikraćivanje je potrebno samo kada se u alternativno nerodnoj godini vrši vraćanje ciklusa obnove rodnog drveta, kao bi se umanjila šteta od nastavka alternativne rodnosti.

Upravo ove godine dosta je voćnjaka ušlo u alternativnu rodnost, zbog posljedica proljetnog mraza pa se na taj način može utjecati na brži izlazak iz alternative.

Prejaka i kasna ljetna rezidba može uzrokovati i pojačano jesensko rano opadanje plodova. To je često puno izraženije u voćnjacima, gdje je obavljena jača ljetna rezidba, jer se smanjuje količina listova, smanjuje se fotosinteza i samim time sadržaj dostupnih hranjiva za plodove. Stoga je uvijek bolje ljetnu rezidbu obaviti ranije (osim na nerodnim prebujnim stablima).

Rodno drvo jabuke ,kod najvećeg broja sorata, razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena grana sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga se nameće pitanje što plijevljenjem ostaviti, a što odstraniti?

Načelno, sve jake i vertikalne mladice po cijeloj krošnji treba oplijeviti, naročito sve u vršnim etažama. Od mladica, koje rastu više-manje horizontalno, u donjim etažama se ostavljaju one dužine 20-40 cm, a prema vršnim etažama sve kraće i sve položenije. Time se nastoji ublažiti pojava akrotonosti jabuke. Plijevljenjem vodopija preusmjeravaju se hranjiva i energija rasta u grane, koje ostaju, najvećim dijelom u dvogodišnje grane, koje formiraju rodne pupove, kao i u kvalitetniji razvoj plodova.

Autor teksta, slika i crtrža: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

ALTERNATIVNA RODNOST U NASADIMA JABUKE POSLIJE MRAZA

U voćnjacima jabuke, koje su nedavno, pred samu cvatnju, smrzle uslijed niskih temperatura i pojave mrazova, osobito na sorti Idared, gotovo da i nema neoštećenog cvijeta. Takva je velika većina voćnjaka u ravničarskim krajevima, u kojima zapravo i ne postoji zračna drenaža, odnosno područje niže po položaju od voćnjaka, gdje se može hladniji zrak, kao teži, spustiti te time ublažiti niske temperature u nasadu. Iako će se cvatnja nastaviti, plodova neće biti. Tučak, plodnice i sjemeni zametci su smrzli i oplodnja je nemoguća.

Slika 1. Smrznute plodnice cvjetova na sorti jabuke Idared

U cvjetnom pupu najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. Vrlo malo energije i hraniva ostaje da se može u pazušku tog pupa početi stvarati cvjetna rozeta, s novim cvjetnim pupom za narednu godinu.

Ako nije došlo do oplodnje, a razlog tome ove je godine mraz, svi cvjetni pupovi, koji su trebali nositi plodove, ponovno će se pripremati za cvatnju naredne godine. Stoga ćemo uskoro na stablima naših jabuka imati nekoliko vrsta rodnog drveta, koje će se svo pripremati za cvatnju naredne godine:

  1. Jednogodišnje grane, koje su ostavljene za obnovu rodnog drveta, s namjerom da u ovoj godini pripremaju cvjetne pupove za narednu godinu.
  2. Jednogodišnje grane, koje su ostavljene za obnovu, ali na njima se nalazi određeni dio slabih cvjetnih pupova, od kojih su neki i preživjeli mraz pa donijeti će jabuke slabije kvalitete.
  3. Dvogodišnje i trogodišnje rodne grane, koje će, budući da je na njima gotovo sve smrzlo, ponovno diferencirat cvjetne pupove za narednu godinu.
  4. Staro pršljenasto rodno drvo, koje, baš kao i mlađe dvogodišnje i trogodišnje grane, svo ponovno diferencira cvjetne pupove za narednu godinu.

Osnovno pitanje koje si ovih dana moramo postaviti je: „Treba li nam svo to rodno drvo za narednu godinu (2021.), koja će po svemu sudeći biti alternativno prerodna te koje će rodno drvo donijeti urod za dvije godine (2022.), kada se može očekivati alternativno nerodna godina“.

Klasično razmišljanje je da će sljedeće godine trebati izvršiti jako prorjeđivanje. Naravno, to je osnova izlaska iz alternative. Ako se malo bolje razmisli, može se iz fiziologije obnove rodnog drveta shvatiti kako postoje postupci, kojima se već i ove godine može utjecati na smanjenje alternativne rodnosti. Na primjer:

  1. Čemu nam ove godine služe jednogodišnje pripremne grane, koje smo ostavili kako bi naredne godine imali obnovu rodnog drveta i osiguran dio prvoklasnog uroda?

Naredne godine će ionako sve biti rodno! Micanjem određenog dijela jednogodišnjih grana može se ponovno provocirati njihov rast tijekom ove, 2020. godine te tijekom 2021. godine osigurati na njima formiranje cvjetnih pupova za potencijalno ponovno alternativno nerodnu 2022. godinu. Postoji vjerojatnost da će određeni broj njih i dobiti slabe cvjetne pupove, pošto na stablu nema opterećenja urodom, no uvijek je lakše naredne godine obaviti prorjeđivanje cvjetova na jednogodišnjim granama, koji cvatu desetak dana kasnije od cvjetova na starijem i redovno rodnom drvetu.

  1. U slabo bujnim voćnjacima u kojima nedostaju jednogodišnje rodne grane, a sav se urod svodi na starije pršljenasto rodno drvo, ove će godine svo pršljenasto rodno drvo biti, kao posljedica mraza, bez uroda, odnosno svo staro pršljenasto rodno drvo pripremati će cvjetne pupove ponovno za sljedeću godinu (2021.).

Ponovno se postavlja pitanje, koje će rodno drvo cvasti za dvije godine (2022.)?

Ako svo ocvate tijekom 2021., ponovno će se odmarati tijekom 2022. godine. Stoga je ove godine prilika da se skraćivanjem – ne prorjeđivanjem – staro rodno drvo skrati te pojačanom prihranom dušičnim gnojivima izazove novi rast jednogodišnjih grana, koje će tijekom 2020. rasti, tijekom 2021. pripremati cvjetne pupove, a tijekom 2022. donijeti urod. I u ovom slučaju postoji vjerojatnost da će određeni broj tih novih grana dobiti slabe cvjetne pupove, pošto na stablu nema opterećenja urodom, no uvijek je lakše naredne godine obaviti prorjeđivanje cvjetova na jednogodišnjim granama, koje cvatu desetak dana kasnije od starijeg i redovnog rodnog drveta.

Slika 2. Dvije jednogodišnje grane za pripremu i dvije rodne dvogodišnje grane

U godini bez mraza, ovakav scenarij bi bio vrlo poželjan. Uz staro pršljenasto rodno drvo, nalazi se i mlado dvogodišnje rodno drvo te dvije jednogodišnje grane, koje će i dalje obnavljati rodno drvo. Pitanje, koje treba postaviti nakon mraza, je da li nam trebaju te dvije jednogodišnje grane za pripremu, kada će nakon izmrzavanja naredne godine ionako svaki pup na drvetu biti rodan?

Slika 3. Mladi voćnjak, koji je vrlo dobro orezan

Na stablu se nalazi i pršljenasto starije rodno drvo, dvo i trogodišnje rodne grane te dovoljan broj jednogodišnjih grana, koje će pripremati pupove za narednu godinu. Nakon jakog izmrzavanja se postavlja i sljedeće pitanje: „Da li su potrebne te jednogodišnje grane, koje će u ovoj godini diferencirati cvjetne pupove, za ionako alternativno vrlo rodnu narednu godinu, kada će svaki pup na drvetu biti u cvijetu“?

Slika 4. Veliki broj jednogodišnjih grana, koje će sve pripremati cvjetne pupove za narednu
godinu, koja će ionako, zbog izmrzavanja ove godine, biti vrlo rodna

Slika 5. Prikraćivanjem ili odstranjivanjem do osnove određenog broja jednogodišnjih grana nakon cvatnje može se već ove nerodne godine (zbog mraza) utjecati na ublažavanje
alternativne rodnosti u narednim godinama

Slika 6. Dva slabo bujna stabla samo s pršljenastim rodnim drvetom

Slika 6. prikazuje dva slabo bujna stabla. Jedno je puno smrzlih cvjetova, drugo je bez cvjetova, jer je prošle godine bilo prerodno. Tijekom ljetnih mjeseci oba drveta će pripremati gotovo svaku rozetu za cvatnju u narednoj godini. Godina bez uroda prilika je da se rezom vrate grane, da se pojačanom prihranom dušičnim gnojivima izazove rast jednogodišnjih grana potrebnih za obnovu rodnog drveta te lakši i brži izlazak iz alternative.

Kada se o svemu tome razmisli, može se zaključiti da se i u ovoj, na žalost zbog smrzavanja nerodnoj godini, može nešto pažnje usmjeriti u razmišljanje na koji se način već tijekom ove vegetacije može utjecati na formiranje cvjetnih pupova za potencijalno alternativno nerodnu 2022. godinu, kako bi se omogućilo da nasad što je moguće prije izađe iz problema alternativne rodnosti.

Iako osobno u svom voćnjaku u gornjem Međimurju, zahvaljujući dobrom položaju na kojem je nasad jabuka posađen, 35 godina nije bilo mraza, navedeni postupak sam godinama primjenjivao kod alternativno sklonih sorata, kako bih održavao što je moguće uravnoteženiju rodnost, uz stalnu obnovu rodnog drveta.

Naravno, ako je netko vjeruje da će i naredne godine biti jakog mraza, bolje da ostavi sve i ništa ne dira. Ostati će veći postotak nesmrznutih pupova. Ipak, treba se nadati da će sljedeće godine neće biti mraza.

Alternativno rađanje voćnjaka jabuke može biti izazvano ne samo pojavom proljetnih mrazova, već i prevelikom bujnosti izazvanom prejakom gnojidbom ili predubokom sadnjom, prejakom ili preslabom rezidbom, preslabom prihranom dušičnim gnojivima, preslabom oplodnjom i još nekim drugim razlozima. Najvažnije je da naučite kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik hortikulture

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

UTJECAJ NISKIH TEMPERATURA NA VOĆNE VRSTE-TRAVANJ 2020.

Posljednjih dana, naročito danas u ranim jutarnjim satima, svjedočimo drugom valu niskih temperatura, prvenstveno u području Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu značajne štete na svim voćnim vrstama.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježene su negativne temperature zraka 01. i 02. travnja 2020. godine mjerene na mjernim uređajima Pinova Meteo i Metos stanica, tablica 1. i kretale su se od -1,0 do -6,37 °C. Najniže temperature su zabilježene u vremenu od 04.00 – 06.00 sati, a temperaturni minusi su u obje noći počeli oko 23.00 sata i rasli do jutarnjih sati.

Tablica 1. Temperature zraka 01.- 02. travnja 2020. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

                                 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Služba IPP poslova, Jadranka Berić, dipl. ing. agr.

Područje grada Bjelovara prednjači po negativnim vrijednostima temperatura i dužini njihovog trajanja. Smrzlo je svo rano voće, kao što su marelice, trešnje, rane sorte šljiva. Za utvrđivanje šteta kod kasnijih voćnih vrsta treba pričekati neko vrijeme, kako bi se prava šteta mogla utvrditi.

                                       

                                  Slika 1. i 2. Stradale voćke u cvatnji u voćnjaku OPG Blažeković, Veliki Grđevac
                                  (Foto: M. Blažeković)

Voćnjak OPG-a Matije Blažekovića iz Velikog Grđevca nalazi se na padini brijega na oko 190 m nadmorske visine, gdje nisu bile tako niske temperature, ali je unatoč tome cijeli voćnjak smrzao.

Slika 3. Nasad OPG-a Blažeković (Foto: M. Blažeković)

Na području Koprivničko-križevačke županije, nakon trodnevnih uzastopnih niskih temperatura, koje su se kretale od -6 do  -7 °C  (3 dana i 3 noći) štete su postale vidljive na većini voćnih vrsta. Štete su vidljive na svim koštičavim voćnim vrstama: breskvi, šljivi, marelici, višnji, koje su već prije 14 dana stradale od niskih temperatura u vrijeme pune cvatnje, ali su te štete sada uočljivije. Stradalo je i jezgričavo voće, kao što su jabuke – smrzli su čak i potpuno zatvoreni cvjetovi te nasadi aronije. Postotak štete varira ovisno o fenofazi u kojoj se nasad nalazi te o lokaciji odnosno mikrolokaciji voćnjaka.

                 

Slike 4. i 5. Smrzavanje tučka na zatvorenom cvijetu jabuke u stadiju crvenog balona
(Foto: Tanja Lasić Jašarović)

Stanje koštićavog i jezgričavog voća u Varaždinskoj županiji je slično kao u već opisanim kontinentalnim županijama. Na području cijele županije proteklih dana su zabilježene niske noćne temperature, čak i do -6 ᴼC. Koštićavo voće, ali i jezgričavo, ovisno o sortimentu, nalazi se u različitim fenofazama: neke cvjetaju, neke su u fazi otvaranja cvjetova, dok su druge završile s cvatnjom. Prema informacijama proizvođača i njihovim procjenama na pojedinim lokalitetima nasadi koštićavog voća su stradali oko 70 %, dok je jezgričavo voće stradalo oko 50 %. Tek će se u narednim danima vidjeti stvarno stanje šteta prouzrokovanih niskim temperaturama.

Na području Krapinsko-zagorske županije u noći s prvog na drugi travnja temperatura se spustila u vremenu između 06:00 i 07:00h ispod -5,5ºC. U potpunosti su stradali nasadi ranijih sorata krušaka, posebno oni na ekspozicijama okrenutim prema suncu jer je se za vrijeme izlaska sunca temperatura spustila najviše ispod ništice. Pošto ne postoji plantažni uzgoj marelica, bresaka, šljiva, višanja i trešanja stradala su pojedinačna stabla na okućnicama. Sorte jabuka koje još nisu započele cvatnju, čiji su pupovi još zatvoreni, pretpostaviti je da nisu stradale u potpunosti. Pravo stanje će se moći utvrditi kroz par dana.

Slika 6. Mraz na cvatu kruške (Foto: Vanja Vinceljak)

Vrlo niske temperature zabilježene su tijekom prošle noći, dakle 01./02. travnja 2020. i na području Virovitičko-podravske županije i to po drugi puta ovaj tjedan, koje su nanijele velike štete višegodišnjim nasadima, ali i na povrtnim kulturama.

Prvi val niskih temperatura bio je pred jutro 31. ožujka 2020. (do -3 °C), ali je ovaj drugi val znatno jači. Tako su u voćnjaku u Suhopolju na meteorološkoj stanici u zoni lišća noćas zabilježene sljedeće minimalne temperature zraka:  u 01.00 sat -3,2 °C; u 03.00 sata temperatura je pala na -4,6 °C, nakon čega je temperatura stalno padala; u 07.00 sati ujutro postignut je maksimum minimalnih temperatura, koja je tada bila -6,2 °C i nakon čega je temperatura  počela rasti. U mjestu Dugo Selo Lukačko zabilježena je temperatura od -9,1 °C (izvor: Ž. Ferenc, viši stručni savjetnik za hortikulturu Uprave za stručnu podršku). Stvarne štete na višegodišnjim nasadima, kako voćnjacima i vinogradima tako i na povrću, tek će biti prepoznatljive i uočljive sljedećih dana.

Prve posljedice od mraza i niskih temperatura od 0 do -3 °C prošli tjedan na voću u Brodsko-posavskoj županiji uočene su već 28. i 29. ožujka 2020,. i to na cvjetnim pupovima krušaka i jabuka te također na marelicama i breskvama. 01. i 02. travnja 2020. temperature su bila u Brodskoj Posavini i do -6 °C. Sorta Idared je počela cvatnju prije dva dana. Kod cvjetova kod kojih je u cvatu otvoren srednji cvijet, tučak i prašnici oštećeni su – pocrnili su. Ista je situacija i kod 50 % još zatvorenih pupova. Kod ostalih sorata jabuka su manja oštećenja.

 

Slike 7. i 8. Smrzli tučci i prašnici u cvijetu jabuka i krušaka (Foto: Vera Novaković

U punoj cvatnji su rane šljive, koje su smrzle. Najzastupljenija sorta Stanly još ne cvijeta pa su štete znatno manje. Općenito, u nasadima koji se nalaze na otvorenim vjetrovitijim položajima šteta od smrzavanja je veća, s time da ova dva dana puše i sjeveroistočni vjetar, što dodatno pogoršava situaciju. Znatnije štete će biti na trešnjama i višnjama, koje su u punom cvatu te kruškama (cvjetovi su otvoreni 50-60%), a marelice su stradale već prošli tjedan pod snijegom.

U voćnjacima Osječko-baranjske županije situacija je slična: na terenima s nižom nadmorskom visinom od 100 do 150 m smrzli su cvjetovi koštičavog voća još prošli tjedan (breskve, marelice i šljive). Prema prvim procjenama cvjetovi na marelici su smrzli više 80 %; na šljivi, osim čačanske ljepotice, smrzlo je 90 % cvjetova na visini do 3 m.  Na ranim sortama bresaka, koje su tada bile u cvatnji,  prve procjene štete od smrzavanja su oko 80 %. Zadnja dva jutra temperature su bile  -3 do -4,4 °C  u trajanju nekoliko sati, a slične niske temperature se očekuju i sutra ujutro, što je pretpostavka za nove moguće štete. Idared je na početku cvatnje i prve uočene štete su od 30 – 40 % , ovisno prema  mikrolokaciji. Ostale sorte koje nisu još u cvatnji ne pokazuju znakove smrzavanja. U Baranji su znatne štete na marelicama (kajsijama), breskvama () i nektarinama. Ovisno od sorata štete su veće ili manje, još je rano za prave procjene. Postotak šteta će se tek utvrditi u narednom razdoblju, u vrijeme pojavljivanja plodova štete će biti uočljivije kod svim voćnih vrsta.

Slika 9. Sorta marelice piroška u Baranji smrznula (Foto: Ruža Skenderović)

Slika 10. Breskva u cvatnji (Foto: Ruža Skenderović)

Šire područje grada Zagreba i Zagrebačke županije jutros je također zabilježilo značajne minuse u temperaturi zraka: u Sesvetama je rano jutros zabilježeno -10,0 °C, u Velikoj Mlaki -9,0 °C, Lazini Čičkoj -9,5 °C. Osim na nasadima jabuka, kojih na ovom području ima podosta hektara, velike štete je pretrpjela i proizvodnja jagoda u plastenicima, jer su se u njima jagode smrzle.

 U području Jadranske Hrvatske situacija nije tako alarmantna, ali će se i tu osjetiti posljedice ovog vala zahlađenja.

U nizinama središnje Istre jutros je bilo mraza. Temperatura zraka je pala i do -4 °C na pojedinim lokalitetima. Međutim, samo manji dio voćnjaka se nalazi na tim položajima, dok je većina voćnjaka na brežuljcima, gdje je temperatura bila oko 0 °C pa nisu stradali. U dolini rijeke Dragonje (mjesto Škudelin i okolica), gdje  je  dosta značajno područje za voćarstvo Istre, štete od mraza će biti izrazitije, zato što su dosta stradale breskve i ostale koštičave voćne vrste, koje su u cvatnji. Najviše višegodišnjih nasada Istre čine masline i vinogradi. Pretpostavka je, općenito, da ove niske temperature neće ostaviti posljedice na njima (moguće na pojedinim mikro lokacijama i na pojedinim sortama vinove loze), što će biti vidljivo kod maslina tek kad se budu počeli razvijati cvjetni i lisni pupovi.

Na području Zadarske županije glavna voćarska proizvodna područja su: Smilčić (breskva, nektarina i trešnja);, zatim Korlat (bajam), Podgrađe (smokva). Prema podacima zabilježenim na meteorološkom CDA uređaju /Podgrađe – Benkovac/ temperature zraka su bile sljedeće: 2,9 °C (31. 03. 2020 ); 2,5 °C (01. 04. 2020.) i 1,0 °C je zabilježen jutros. Kod bajama je cvatnja završena i počinje fenofaza rasta plodića. Breskva i  nektarina su fenofazi pune cvatnje  i prema završetku cvatnje (ovisno o sorti), ali za sada štete od niskih temperatura nisu uočene.

 U Šibensko-kninskoj županiji sve ono što je cvalo ranije je nastradalo, uglavnom bajami, nešto marelice i ranije trešnje. Temperature su bile poprilično niske, a ono što su zabilježile naše agroklimatološke stanice je da su na područjima, koja su sklona mrazu temperature bile od -4 do -7 °C, a to su Drniško, Kninsko, Skradinsko područje i zaleđe Šibenika. Štete će biti, ali s procjenama treba još pričekati, jer se i za sutra ujutro, odnosno 03. travnja 2020. očekuju opet niske temperature.

Prema prvim informacijama s područja Splitsko-dalmatinske županije današnje jutro je bilo hladno i studeno. Na meteorološkim mjernim stanicama u Starigradskom polju zabilježeno je -3,5 °C, na Visu -2,5 °C, na Šolti  -5,7 °C. U ovom trenutku ne može se još utvrditi da li ima štete na višegodišnjim nasadima, maslini i vinovoj lozi koji tu prevladavaju, i koliko. Kod povrtnih kultura vidljivo je da je krumpir stradao, kod vinove loze još se ne zna, jer nije baš potjerala, a kod voćnih vrsta moglo bi bit štete, jer su voćke u punoj cvatnji, posebno breskve. U narednom razdoblju će to biti moguće učiniti.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije, prema izjavama poljoprivrednika, situacija je sljedeća: smrzle su se povrtnice, voćke u cvatu i jagode na lokalitetima gdje je bilo negativnih temperatura. Loza i maslina nije stradala. Jutros su na meteorološkim postajama Službe zabilježene sljedeće temperature: Mljet – Babino polje 4 °C, Konavle -2,5 °C, Slivno pozitivne temperature, Ušće -0,8 °C, Pojezerje -2,6 °C, Koševo – Metković -4,5 °C, Potomje -4,8 °C, Lumbarda u plusu, Čara -2,8 °C, Blato – Polje Blato -5,0 °C.

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

ALTERNATIVNO RAĐANJE JABUKE – KAKO RIJEŠTITI PROBLEM

 Iako se proteklih dana u voćnjacima bilježe niske jutarnje temperature i do -5 °C, pretpostavka je da u fazi u kojoj se cvjetni pupovi u nasadima jabuka nalaze (pojava roza balončića, D3 – E), neće biti značajnijih posljedica. Neovisno o jutarnjim mrazovima, dobro je u ovo doba godine podsjetiti se na problem, koji izaziva alternativno rađanje voćnjaka jabuke, pošto su upravo kasni proljetni mrazovi jedan od glavnih uzroka, koji dovode do te alternativne rodnosti.

U voćnjacima jabuke može se ovih dana na stablima uočiti nekoliko vrsta rodnog drveta. Uvježbano oko lako može razlikovati pup sa cvjetovima, koji će cvasti ove godine, od pupa s rozetom listova, koji tek priprema cvjetove za narednu godinu. U cvjetnom pupu najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. U pazušku tog pupa vrlo malo energije i hraniva preostaje za stvaranje cvjetnih rozeta s novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo lisna rozeta, koja u narednoj godini nema cvjetove. Zbog toga na stablu, na starijem pršljenastom rodnom drvetu, uvijek postoje rozete s cvjetnim i rozete s lisnim pupovima.

Kao bi stablo jabuke svake godine donosilo jednaki broj plodova s velikim udjelom prve klase, treba dobro poznavati i procijeniti vrstu rodnog drveta, koje će cvasti, od onog koje se odmara i priprema cvjetove tek za narednu godinu. Tako se na stablu jabuke u intenzivnom uzgoju, nakon završene rezidbe, može vidjeti sljedeće:

  1. staro pršljenasto drvo – na njemu se nalaze pupovi, s cvjetnim rozetama, koje će uskoro cvasti te pupovi samo s lisnim rozetama, koje će u toj godini pripremati cvjetove za narednu godinu;
  2. dvogodišnje rodno drvo, na kojem se nalaze najkvalitetniji cvjetni pupovi te tro i četverogodišnje rodne grane, s većim ili manjim brojem pupova sa cvjetnim ili lisnim rozetama;
  3. jednogodišnje grane, koje ne bi trebale imati cvjetne pupove, ali ako su narasle u nerodnoj godini, ili je voćnjak pothranjen dušikom, imaju cvjetne pupove.

 

Slika 1. Klasična dvogodišnja rodna grana

Na slici 1. je klasična dvogodišnja rodna grana, koja bi trebala činiti 40 do 50 % rodnog drveta za prvu klasu jabuke. U vegetativno uravnoteženom voćnjaku prve godine grana naraste, druge godine diferencira cvjetne pupove i treće godine rađa.

Kako je pravilna i ispravna rezidba najvažnija mjera izbjegavanja alternativne rodnosti, treba  voditi brigu da se uvijek na stablu nalazi dovoljan broj dvogodišnjih rodnih grana, kao i dovoljan broj jednogodišnjih grana, koje će ih naredne godine zamijeniti.

Slika 2. Trogodišnja rodna grana

Na slici 2. nalazi se trogodišnja rodna grana, koja je ponovno uspjela formirati nove cvjetne pupove. To se događa ako je prethodne godine većina cvjetova na dvogodišnjoj cvatućoj grani otpala, kao posljedica niskih temperatura ili je izvršeno kvalitetno prorjeđivanje i optimalna ishrana.

Slika 3. Starije pršljenasto rodno drvo

Slika 3. prikazuje starije pršljenasto rodno drvo s dvije rozete cvjetova (crveno) i tri rozete listova, koje se odmaraju (zeleno). U tom slučaju omjer uroda je jednak i u ovoj i u narednoj godini. Ako na stablu prevladava samo starije pršljenasto drvo, nužno je uspostaviti takvu ravnotežu na čitavom stablu te čim prije pokrenuti rast novih jednogodišnjih grana, jačom rezidbom i pojačanom prihranom dušičnim gnojivima.

Slika 4. Starije pršljenasto rodno drvo

Starije pršljenasto rodno drvo na slici 4. se u cijelosti odmara od prošlogodišnjeg uroda i ima samo lisne rozete. Te godine stablo nema plodova, dok će naredne godine ponovno biti prerodna godina te će izostati formiranje cvjetnih pupova.

Upravo to je veliki problem za voćara pa voćnjak treba što je prije moguće uvesti u ravnotežu pravilnom rezidbom i pravilnim metodama prorjeđivanja.

Slika 5. Dvogodišnja grana na kojoj je izostalo formiranje cvjetnih pupova

Na slici 5. nalazi se još jedna specifičnost: dvogodišnja grana, koja je kao jednogodišnja cvala, iscrpila se te je izostalo klasično formiranje kvalitetnih cvjetnih pupova. To se dešava kada u prerodnim godinama cvate i veliki broj jednogodišnjih grana, koje bi trebale diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu.

 

Slika 6. Jednogodišnja grana, koja će cvasti

Vezano uz prethodnu sliku, slika 6. prikazuje jednogodišnju granu naraslu u prošloj godini, koja će cvasti. Kako je prošle godine bio slabi urod na stablu i nije bilo opterećenja, nakon završenog rasta jednogodišnja grana ima dovoljno hraniva, energije i vremena do berbe da započne s diferenciranjem cvjetnih pupova. To se naročito događa u voćnjacima pothranjenim dušičnim gnojivima, a ove godine je izraženo na sortama Gala i Braeburn. Rađanje jednogodišnje grane nepoželjno je, jer je time onemogućeno pravilno diferenciranje kvalitetnih cvjetnih pupova za narednu godinu. Jednogodišnje grane cvatu i do desetak dana nakon višegodišnjeg rodnog drveta i najčešće daju veći udio sitnijih plodova na stablu.

Što treba raditi ?

Pregledom nasada treba ustanoviti omjer cvjetnih i lisnih pupova na stablu jabuke. Pogledom treba znati „ocijeniti u par sekundi“ omjer svih prethodno navedenih vrsta rodnog i nerodnog drveta. Suvremena komercijalna proizvodnja ne može dozvoliti da je jedne godine u voćnjaku preveliki urod s velikim udjelom sitnih jabuka, dok je naredne godine urod znatno smanjen, a problem čini prevelika krupnoća plodova, koji su u skladištima i hladnjačama podložni fiziološkim poremećajima.

Kada se govori o prorjeđivanju plodova kod voćaka, posebice kod jabuke, treba znati razlikovati dva osnovna prorjeđivanja:

  1. prorjeđivanje za sprečavanje alternativne rodnosti (do 30 dana od početka cvatnje) i
  2. prorjeđivanje za povećanje krupnoće plodova (do 60 dana od početka cvatnje).

Kod prorjeđivanja, kojim se želi spriječiti alternativno rađanje, važno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za sljedeću godinu. To je vrijeme kada giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama novo oplođenih plodova, zaustavljaju proces stvaranja cvjetnih pupova za narednu godinu pa je važno u tom periodu “skinuti” sa stabla što više plodova (sjemenki). Vrlo je važno obratiti pažnju da se „skine“ svih 5–6 cvjetova – plodova s određenih cvatućih rozeta, jer će se tek tada sa sigurnošću inicirati stvaranje novog cvjetnog pupa u rozetama za narednu vegetacijsku godinu.

Stoga je u većim voćnjacima, u alternativno rodnim godinama, najbolje započeti kemijsko prorjeđivanje „paljenjem cvjetova“ određenim preparatima (ATS), pri čemu treba voditi računa i o nadolazećim mogućim niskim temperaturama (mraz).

Dopunsku rezidbu – rez tik pred cvatnju i za vrijeme cvatnje – može se obaviti na pojedinačnim stablima, jer uvijek postoje stabla koja su nerodna ili prerodna u istom nasadu. U prerodnoj godini direktno se režu cvjetovi sa stapkama, po svih 5 cvjetova iz svakog drugog pupa, prvenstveno na starom pršljenastom drvetu i osobito na jednogodišnjim granama, čija je funkcija priprema za narednu godinu. Pri tome treba paziti da se to ne radi po kišnom vremenu, zbog mogućnosti infekcije bakterijskom paleži (Ervini amylovora).

Nakon cvatnje postoji mogućnost kemijske prorijede već oplođenih plodova do promjera od 5-15 mm. Što se ranije izvrši prorjeđivanje (preparati na bazi NAD te BA), to će biti veći utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje već oplođenih plodova, veličine preko 15 mm, doprinosi povećanju krupnoće plodova u tekućoj godini, no ima znato manji utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu.

Kada se voćnjak jednom uvede u ravnotežu, a urod je prisutan svake godine, tada se pažnja posvećuje prorjeđivanju za povećanje udjela prve klase jabuke.

Nakon oplodnje, pod utjecajem hormona iz sjemenki plodova, započinje prva faza u razvoju ploda – dioba stanica. Taj period traje oko tridesetak dana, nakon čega sijedi faza rasta staničnih stjenki, koja također traje oko tridesetak dana. Potom slijedi samo rast stanica plodova na osnovu primanja vode, putem korijenja iz tla i ulaska ugljikohidrata i ostalih produkata fotosinteze iz listova. Stoga je od velike važnosti da se prorijeda, vezana za povećanje udjela prve klase, provodi do isteka prve dvije faze u razvoju ploda, drugim riječima, u periodu od 60 dana od početka cvatnje. Što se prorjeđivanje prije provede, to će više hrane i energije ostati za preostale plodove na stablu. Kasnim prorjeđivanjem odbacuje se već utrošena hrana i energija u nastalim plodovima.

Alternativno rađanje voćnjaka može biti izazvano prevelikom bujnosti, prejakom ili preslabom rezidbom, stradavanjem cvatnje od proljetnih mrazova, preslabom oplodnjom i još nekim drugim razlozima. Najvažnije je da voćari nauče kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

 

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Preporuka : Zaštite voćke od mogućih proljetnih mrazeva  

Proljetni mrazevi nisu neuobičajena pojava u kontinentalnom području RH. Obzirom na objavljenu osmodnevnu vremensku prognozu Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), početkom sljedećeg tjedna noću i u jutarnjim satima očekuju se temperature ispod 0 ºC, što stvara realnu pretpostavku za pojavu mrazeva.

Stoga, ako se voćnjak nasad nalazi na rizičnom području, na kome su mogući rjeđi ili češći proljetni mrazevi, treba djelovati preventivno. Obzirom da voćke još nemaju razvijenu lisnu masu, tretiranje nasada antistresnim pripravcima na bazi aminokiselina (biostimulatori), kao što su Drin, Protifert, Fitoalgen, Poly-amin, Trainer, Algovital i sl. neće rezultirati očekivanom zaštitom od mraza.

Voćnjak je moguće obraniti od proljetnog mraza tako da se podigne temperatura zraka u nasadu, što se može postići korištenjem traktora i vučenog priključnog transportnog grijača tzv. „heatera“ ili Frostbustera. Postoje i domaći proizvođači takvih grijača za tu namjenu. Ti grijači stvaraju topli zrak, kojeg ispuštaju na stranu ili unazad, za što koriste različite energente (plin, benzin, nafta…..). Pri tome traktor treba kružiti voćnjakom, ulazeći u redove, vodeći računa o tome da prilikom prohoda međureda isti bude što prije ponovljen.

Najbolji i najučinkovitiji način zaštite voćaka od mraza je kišenje rasprskivačima tzv. antifrost sustav, koji se pokazao kao najpouzdaniji i najisplativiji način smanjivanja ili ublažavanja mraza, naročito u vrijeme cvatnje voćaka. Taj sustav može biti stacionaran (sastoji se od dovoljno velikog rezervoara vode, jake pumpe, sustava cjevovoda i dizni) ili može biti mobilan. Prska se od pojave mraza vodom pomoću atomizera i traktora, no jedan traktor je limitiran za određenu površinu pa je potreban veći broj traktora i atomizera, najčešće vučenih, i to od najmanje 1000 litara zapremine. Ne prska se svaki red kao prilikom zaštite protiv bolesti, nego se redovi preskaču pa se prska prvi, sedmi, jedanaesti, četrnaesti, drugi, peti, deveti, petnaesti…itd., kako bi se u malom vremenu pokrila što je moguće veća površina.

 

Događaji, Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest, Voćarstvo

Sačuvajmo stare sorte – Cernik 2020.

U Društvenom domu u Cerniku, Brodsko-posavska županija, 29. veljače 2020. održana je međunarodna manifestacija – “Sačuvajmo stare sorte” na kojoj je prisustvovalo 60-tak izlagača koji su nudili plemke starih sorti voća i sjemenke starih sorti povrća za razmjenu, u cilju očuvanja tradicionalnog autohtonog genetskog materijala.

Organizatori manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, Brodsko-posavska županija, Udruga voćara i vinogradara Cernik, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin Dragalić.

U 10 sati organizirala se razmjena sjemenja i plemki između sudionika. Nakon razmjene u 11 sati slijedilo je otvaranje Manifestacije. Nakon prigodnog programa u 12 sati predavanja se održali prof. dr. Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad s temom “Izbor sorti, podloga i tehnologije proizvodnje marelice (kajsije)”, mr. Dominik Vuković sa Poljoprivrednog instituta Osijek sa temom “Suvremena proizvodnja šljive” i mr. sc. Višnja Šimunović iz Ministarstva poljoprivrede sa temom “Značaj travnjačkih (ekstenzivnih voćnjaka u očuvanju autohtonih (starih) vrsta i sorata voća”.

Pokrovitelji manifestacije:

Općina Cernik

Hrvatske šume -Uprava šuma Nova Gradiška

Žakić-commerce d.o.o.

Medijski pokrovitelji:

Gospodarski list, Zagreb, Internetski portal Agroklub  Osijek, Agroglas Osijek, Radio Bljesak Okučani, Radio Nova Gradiška,Radio Prkos Nova Gradiška, Posavska Hrvatska, Radio Slavonija i Facebook-grupa Sačuvajmo stare sorte jabuka

Hortikultura, Nekategorizirano, Vijest, Voćarstvo

ŠTO SE DOGAĐA KAD SORTA JABUKE PREĐE NA SVOJ KORIJEN?

Pred dvadesetak godina sadnice jabuka cijepile su se dosta nisko, ponekad i prenisko. Kad se tome doda i nerazumijevanje odnosa podloge i sorte od strane kupaca sadnica, mogućnosti da sorta pusti vlastiti korijen, nepažnje i preduboke sadnje voćnih sadnica, već nakon desetak godina u voćnjaku nastaju problemi s prevelikom bujnosti takvih stabala.

Voćna sadnica pa tako i sadnica jabuke, sastoji se od dva, a ponekad i tri dijela. Podloge, međupodloge i sorte jabuke.

Podloga je vegetativno uzgojen tip ili klon, koji se lako ukorijenjuje, određenih svojstava. Postoje podloge slabe i velike bujnosti. U Međimurju je za jabuku najznačajnija slabo bujna podloga M9 (Malling 9), koja se najčešće koristi u intenzivnim ili plantažnim nasadima u gustom sklopu. Sorte na podlozi M9 rano ulaze u rod, obilno rode te daju krupne plodove. Za nju je neophodna armatura. Podložna je stvaranju korijenovih izdanaka. Ta podloga na mjestu srastanja razvija karakteristično zadebljanje. U sušnim godinama potrebno je navodnjavanje. Na nju se najčešće cijepe sljedeće sorte jabuka: Idared, Golden Delicious, Jonagold, Braeburn, Gala, Fuji, Mutsu i dr.

Glavna funkcija svih podloga je da cijeli nasad kasnije ima ujednačenu bujnost. Ako je spojno mjesto (zadebljanje) iznad razine tla, korijen će puštati samo podloga M9. No međutim, ako se sadnja prenisko cijepljene sadnice obavila preduboko pa je mjesto cijepljena u razini ili ispod razine tla, kroz određeno vrijeme sorta iz mjesta cijepa počinje puštati svoj korijen, koji je uvijek puno bujniji od korijena podloge M9. To je naročito izraženo u nasadima bujnih sorata (Gloster, Fuji) ili triploidnim sortama (Jonagold, Mutzu.) Tada se oko desete godine starosti nasada počinju javljati problemi, jer su takva stabla izrazito bujna i ne može ih se „ukrotiti“ ni rezidbom, ni smanjenom gnojidbom, a puno puta ni djelomičnim podrezivanjem korijenja.

Stoga je od vrlo velike važnosti da se kod sadnje i podizanja voćnjaka, naročito nasada jabuke, posebna pažnja posveti dubini sadnje. Cijepljeno mjesto treba biti najmanje 10 – 15 cm iznad površine tla.

Kvalitetna sadnica posađena na ispravnu dubinu

Loša sadnica prenisko cijepljena, kad je trebalo spojno mjesto izvaditi iz razine tla

Preduboko posađeno stablo sorte Golden Delicious pred 20-tak godina i neuspjeli pokušaji da se održi niskim, prilikom čega je izgubljeno rodno drvo, a vrhovi gotovo da „divljaju“.

Voćnjak s predubokom sadnjom u kojem je gotovo nemoguće kontrolirati bujnost

Izgled korijenja nakon 15 godina kada podloga M9 odumre, a sorta
pusti svoj korijen (Jonagold)

Primjer krčenja stabala koja su prešla s podloge na vlastiti korijen i mogućnost
pravovremene nadosadnje kvalitetnim sadnim materijalom

Pokušaji otkopavanja cijepljenog mjesta nisu baš laki posao

Neki voćari obavili su već jesensku sadnju. Neki će to obaviti tek prvih dana proljeća, kada se tlo prosuši i zagrije. Prvo i osnovno na što treba obratiti pažnju je kupnja i odabir ispravnih sadnica, koje su dovoljno visoko cijepljene. Sadnja se najčešće obavlja s radnicima, prijateljima, rodbinom, koji nisu upućeni u pravilnu izvedbu sadnje. Stoga je od velike važnosti upozoriti sve učesnike u sadnji na problem preduboke sadnje, a svakako je dobro nakon izvršene sadnje proći posađenom površinom novog nasada i obaviti eventualne potrebne popravke izdizanjem pojedinih sadnica.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jabučni cvjetar (Anthonomus pomorum)

Štetnik čije se štete manifestiraju u izgrizanju cvjetnih pupova i to tučkova i prašnika te taj pup ne procvjeta (foto. 1.) u nasadima jabuka.

Foto. 1. (Đ. Kšenek)

Jabučni cvjetar pripada u porodicu  pipa-Curculionidae i to u dugorilaše. Štetnik ima jednu generaciju godišnje. Odrasli kukac je dugačak od 4,5 do 5 mm. Smeđe je boje s po jednom kosom svjetlom prugom na pokrilju. Pruge na oba pokrilja čine široko otvoreno slovo V (foto. 2).

Foto. 2. (http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/zastita-vocnjaka/zastita-jabuke/stenici-jabuke/jabucni-cvjetar)

Pojavljuje se rano u proljeće samo u  nasadima jabuka u blizini šume. Odrasli kukci izlaze sa skrovitih mjesta prezimljenja, to je kada srednje dnevne temperature prelaze 10°C te  počinju izgrizati pupove koji imaju vidljivu rupicu iz koje izlaz sluzava tekućina. Odlažu jaja u često jedva vidljive cvjetne pupove (razvojni stadij jabuke C2 do D). Jedna ženka dnevno odloži samo jedno jaje, ali ukupno 10-30. Ličinke se razviju iz jaja nakon 5-10 dana. Ličinke su bijele s crnom glavom, izgrizaju unutarnje dijelove cvijeta tučak i prašnike (foto. 3), pa napadnuti cvjetovi ne daju plod, a tijekom cvatnje napad cvjetara lako se prepoznajue po osušenim laticama (foto. 4). Ličinke se hrane u cvjetnom pupu 14-25 dana, kukulje se i vrši  preobrazba u imago koji ide na prezimljenje.

Foto. 3. (Đ. Kšenek)

Foto.4. (Đ. Kšenek)

Kada je cvatnja jabuka manje obilna ili kada su uvjeti oplodnje manje povoljni te kada vizualnim pregledom voćke na jednom stablu ima više od 3 imaga cvjetara, smatra se da je potrebno provesti njegovo suzbijanje ili kada se na 100 pregledanih cvjetova pronađe najmanje 15 uboda. Potrebe suzbijanja ovog štetnika jabuke može se procijeniti prema intenzitetu šteta iz prošle vegetacijske sezone! Često se ne treba tretirati cijeli nasad jabuka nego nekoliko reda nasada jabuka do šume.

Prema podacima Fitosanitarnog informacijskog sustava registraciju za suzbijanje ovog nametnika jabuke imaju mineralna ulja (Bijelo Ulje EC, Mineralno svjetlo ulje EC),te piretroid (Decis 2,5 EC i  Poleci Plus). Mineralna ulja sama iz prakse govore da njihova primjena nije dovoljno djelotvorna. Preporučujemo primjenu dozvoljenih insekticida u slučaju kritičnog broja na rubne redove nasada jabuka gdje imago cvjetara prelazi kritičnu brojku.

Proizvođače jabuka upućujemo na praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava( FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede radi promijene u registraciji sredstava za zaštitu bilja.

Đurđica Kšenek, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Demonstracija rezidbe električnim škarama

Dana 22. veljače 2020. godine održan je demonstracijski prikaz zimske rezidbe voćaka električnim škarama na voćnjaku franjevačke crkve Marijinog uznesenja u Samoboru.

U voćnjaku je posađeno više različitih voćnih vrsta te je bio idealan za prikaz zimske rezidbe. Proizvođači su mogli vidjeti rezidbu jabuke, kruške, šljive i breskve.

Od alata koristile su se velike i male voćarske škare, ručna pila, električne škare te električna pila za drvo

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa. Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

Zimska se rezidba provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

  • prorjeđivanje
  • prikraćivanje
  • savijanje grana

    Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane. Ovom mjerom se sprječava zasjenjivanje unutrašnjosti krošnje.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

    Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

    Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

U voćnjaku se okupilo 20-ak proizvođača koji su i aktivno sudjelovali u rezidbi postavljajući pitanja, a neki su se i sami okušali u istoj.

Tijekom rezidbe dati su savjeti o zaštiti voćaka.

 

Marijan Mavračić, dipl. ing. agr.
Ana Posedi, dipl. ing. agr.
Mr.sc. Zvonimir Vukov