MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Voćarstvo

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum Hausm.)

Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum) pripada u ekonomski značajne štetnike. Zadnjih godina postaje sve veći problem u nasadima jabuka pogotovo u intenzivnim, plantažnim voćnjacima, a manje u manjim i zapuštenim voćnjacima. Na porast njene populacije utječu intenzivna gnojidba, klimatski uvjeti nastali klimatskim promjenama, osjetljivost podloge i sorte kao i negativan utjecaj insekticida na prirodnog neprijatelja osicu najeznicu Aphelinus mali.

Povećanju populacije doprinosi  načini aplikacije sa manjim utroškom škropiva po jedinici površine što može rezultirati slabijem učinku primijenjenih insekticida.

Kolonija jabučne krvave uši u podnožju stabla

 

Kolonije jabučne krvave uši na stablu

Imaga jabučne krvave uši su crveno smeđe do ljubičaste  boje. Pokrivena su gustom voštanom prevlakom ispod koje se  tijelo gotovo niti ne vidi. Kada se prstom zgnječi prevlaka vidi se crvena ljepljiva tekućina po kojoj su dobile ime. Prevlaka nastaje iz specijaliziranih žlijezda koje se nalaze na trbuhu.

Može se reći da je monofagna i monoecijska vrsta jer se nalazi uglavnom na jabuci. Rijetko se može naći na dunji (Cydonia oblonga), a ponekad na glogu (Crataegus) i mušmulici (Cotoneaster).  Ova vrsta je anholociklička – prezime ličinke na stablu u pukotinama i rak ranama (nema prezimljujućih jaja). Ličinke krvave uši  prolaze kroz 4 razvojna stadija. Podnose vrlo niske temperature do čak  – 27 °C. Nimfe su ružičaste boje s tamnim očima.

Razmnožavaju se partenogenetski i legu žive mlade. Beskrilna uš veličine je 1,2 – 2,6 mm, a krilata uš 1,8 – 2,3 mm. Može imati 10 – 15 generacija godišnje.

Jabučna krvava uš krajem zime i početkom proljeća postaje aktivna. Hrani se biljnim sokovima na korijenju, korienovim izdancima, granama i mladicama. Često naseljava mjesta jačeg reza i pukotina na kori. Na mjestu napada nastaju rak rane  takozvane „guke“ te dolazi do pucanja kore. Napad uši uzrokuje usporavanje rasta, deformiranje grana te stvaranja dobrih  uvjeta za razvoj sekundarnih bolesti i štetočina npr. staklokrilka (Synanthedon myopeaformis).

Jabučna krvava uš na stablu

 

Jabučna krvava uš na mjestu reza

Izlučuje mednu rosu  koja ponekad može prekriti lišće, grane čak i plodove ukoliko se prisutnost štetnika ne otkrije na vrijeme.

U proljeće i ljeto u voćnjacima se uglavnom nalaze beskrilne ženke koje stvaraju kolonije u pukotinama i na ranama grana. U jesen nalazimo više krilatih ženki koje prelijeću na druga stabla i tako šire zarazu.

Prirodni neprijatelj krvave jabučne uši je osica najeznica (Aphelinus mali) koja parazitira  ličinke krvave uši. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike i u Evropu je namjerno unesena dvadesetih godina prošloga stoljeća kako bi se koristila za biološko suzbijanje jabučne krvave uši. Osica je endoparazit.

Ženka osice leglicom odloži jaje u tijelo jabučne krvave uši, a nakon tri dana se iz njega razvije ličinka koja se hrani i živi na račun domaćina – krvave uši.

Parazitirane ličinke krvave uši se uočavaju po tamnoj boji tijela te rupici na tijelu kroz koju izlazi potpuno razvijena odrasla osica. Životni ciklus osice traje 20 – 25 dana i tijekom vegetacije mogu imati 6 – 7 generacija.

U očuvanju ovog korisnog kukca važno je primijeniti selektivne insekticide, užeg spektra djelovanja. Također prilikom rezidbe grančice sa parazitiranim krvavim ušima treba ostavljati u voćnjaku kako bi se povećala populacija ovog korisnog kukca.

Aphelinus mali, foto: . Željkica Oštrkapa Međurečan

Osim navedene osice, prirodni neprijatelji uši su božje ovčice, ličinke zlatooke, osolike muhe, trčci, bogomoljke te grabežljive stjenice.

Prije odluke o provođenju kemijskih mjera suzbijanja potrebno je obaviti vizualni pregled voćnjaka  kako bi se utvrdio stupanj zaraze krvavom uši ali i prisutnost parazitiranih ličinki krvave uši. Kemijskom suzbijanju se pristupa kada je napadnuto 5 – 8 % izdanaka, a u mladim voćnjacima prag može biti i niži. U voćnjacima u koji je prisutna jabučna krvava uš  preporuča se zimsko prskanje voćnjaka primjenom mineralnih ulja. U vegetaciji prvo tretiranje se provodi neposredno prije cvatnje, a drugo nakon cvjetanja kada još nema mnogo lisne mase.  Općenito treba koristi insekticide koji ne štete prirodnim neprijateljima.

Sanja Mastelić-Ivić, dipl. ing. agr.

Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Neprskano i negnojeno?

Kvaliteta proizvedene hrane kako u svijetu, tako i u Europi, poboljšava se s novim znanstvenim dostignućima. No, negativni utjecaji konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na klimu, biološku raznolikost te dugoročno očuvanje plodnosti tla prepoznali su se tek nedavno.

Jedan od načina sprječavanja negativnih posljedica konvencionalne poljoprivrede je prelazak na ekološku poljoprivredu. Ekološka poljoprivreda se tumači kao održiva poljoprivreda, baš kao i općenito održivi razvoj svih grana gospodarstva. Drugim riječima, to znači proizvoditi hranu, biljne ili životinjske proizvode bez štete, koju bi mogli nanijeti okolišu, biološkoj raznolikosti te umanjiti utjecaj poljoprivrede na daljnje pogoršanje klimatskih promjena.

Kad govorimo o EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI, velika većina današnjih POTROŠAČA uvjerena je da je to – ONO – NEPSRKANO I NEGNOJENO. Da li je to baš tako?

Europska komisija je nedavno predstavila novu strategiju „Od polja do stola“, koja je jedan od ključnih elemenata Europskog zelenog plana te okvir za velike promjene u poljoprivredi. U toj Strategiji su predstavljeni konkretni ciljevi, kao što su smanjenje uporabe i rizika kemijskih pesticida i uporaba opasnijih pesticida za 50 % do 2030. godine, smanjenje gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 %, a da se pritom ne smanji plodnost tla, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 %  te smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 % do 2030. godine. Navodi se i važnost ekološke poljoprivrede te će Komisija potaknuti razvoj poljoprivrednih površina za ekološki uzgoj u EU kako bi 25 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine bilo pod ekološkom proizvodnjom.

Trenutno je u ekološkom uzgoju u Republici Hrvatskoj 7,5 % obradivih površina. Neke EU regije imaju već značajne površine pod ekološkom proizvodnjom, kao npr. austrijske regije Salzburg i Gradišće. U nedavnom posjetu SAD-u ostao sam zaprepašten količinom ekološki proizvedenih jabuka (i ostalog asortimana voća i povrća), savršenog izgleda i sortnih osobina.

Zagrebačka županija već nekoliko godina nastoji novim projektima postati prva u Hrvatskoj, koja će usmjeriti 100 % poljoprivrednih površina na ekološku proizvodnju do 2030. godine. U RH postoji ukupno oko 12.000 ha pod nasadima ekološkog voća, od čega je evidentirano 580 ha jabuke. Koliko je u tome ekstenzivnih voćnjaka? Nema pouzdanih podataka koliko od toga čine intenzivni ekološki nasadi.

Ekološki (organic) proizvedena jabuka u SAD u trgovini

Da bi 25 % oljoprivredne proizvodnje moglo funkcionirati istovremeno i tržišno i ekološki, potrebno je osigurati da 100 % potrošača bude upoznato da ekološka jabuka, salata, rajčica nije „neprskana i negnojena“, već upravo suprotno tj. da su one proizvedene u vrlo intenzivnim ekološkim sustavima zaštite, gnojidbe, agrotehnike. Stoga,, dok se s jedne strane educira poljoprivredne proizvođače o ekološki održivoj proizvodnji, vrlo je važno da se o tome educira i potrošače.

Kad se spomene ekološka jabuka, najveći broj potrošača će pomisliti da se radi o plodovima ubranih sa stabala jabuka, koja rastu po livadama i pašnjacima, pod kojima pasu kravice, koje ih prirodno gnoje, a ta ista stabla nikad u svom životu nisu vidjela prskalicu.

Znadete li zapravo kako izgleda takva jabuka? Izgleda baš kao da je jedva jedvice preživjela napade svih mogućih bolesti (fuzikladij, alternaria, marsonina gorka trulež, gljivice čađavice, itd…) i štetnika, da ih se sve ne nabraja, jer niti cijela strana teksta ne bi bila dovoljna. Neki plodovi sve ove napade i nisu preživjeli. S druge strane, tendencije suvremenih potrošača su potraga za oku najljepšom, najcrvenijom, najslađom, najaromatičnijom, itd … jabukom.

Ne tako rijetko može se vidjeti kako trgovci loše zaštićenu jabuku od bolesti i štetnika iz konvencionalnih nasada prodaju pod ekološku – neprskanu jabuku. Stoga je od velike važnosti upoznati potrošače što zapravo predstavlja  ekološka proizvodnja jabuke.

Loše zaštićeni zlatni delišes s bolestima fuzikladij, marsonina, alternaria…

Štete od gusjenica raznih savijača i savijača pokožice ploda u neprskanom voćnjaku

Neprskana „otporna sorta“ zaražena novom bolesti – alternariom
(Izvor: http://www.suttonelms.org.uk/apple-vitality.html)

Ekološka poljoprivredna proizvodnja jabuke je oblik proizvodnje, koji zahtijeva daleko više znanja i radnog vremena od konvencionalne proizvodnje, kako bi na kraju, uz optimalan izgled, kvalitetu i financijski rezultat takva proizvodnja bila opravdana. Ulazni troškovi su viši, potrebno je stručnije znanje, a na kraju se proizvede i nešto skuplji proizvod za koji je potom potrebno pronaći odgovarajuće tržište.

Od vrsta i sorata koriste se one sorte koje su dobivene križanjima, selekcijom te su otporne na najčešće bolesti te biljne vrste. Važno je naglasiti da se nikako ne može ostvariti otpornost na sve bolesti, kao ni na bilo kojeg štetnika. Dakle, kako bi dobili oku savršen i okusu ugodan proizvod i u ekološkoj proizvodnji treba suzbijati neke bolesti i štetnike.

No, glavno pitanje, koje se postavlja, je na koji način i s kojim sredstvima to treba raditi. Dok se u konvencionalnoj poljoprivredi jabuka tretira 15 puta, najčešće s po tri sredstva, od kojih svako spada u grupu otrova ili opasnih sredstava po ljudsko zdravlje, u ekološkoj se proizvodnji, suprotno uvriježenom mišljenu, jabuka tretira zapravo oko 20-25 puta sa sredstvima od kojih ni jedno nije niti otrov, a niti opasno po ljudsko zdravlje. Kod konvencionalne proizvodnje za isto postoje ograničenja, poput broja tretiranja s jednom aktivnom tvari, karence, tolerance, MDK, LD50 ….Dakle, u praksi je vrlo intenzivna, a ne ekstenzivna tehnologija. Ista je to kompliciranija pošto kod ekološki prihvatljivih sredstava, koja se koriste u zaštiti jabuka u ekološkoj proizvodnji, ne postoji mogućnost tretiranja nakon što je bolest ili štetnik već jednom inficirao ili napao plod. Sva zaštita se isključivo odvija preventivno, uz vrlo opširne mjere praćenja uvjeta za razvoj bolesti i štetnika i pravovremenog djelovanja. Stoga je potrebno još i mnogo veće znanje nego u konvencionalnoj proizvodnji.

Zaštita od većine najvažnijih štetnika plodova jabuka danas se može ostvariti korištenjem metoda feromonskih klopki ili feromonskih metoda konfuzije parenja insekata. Feromoni su jaki mirisi, kojima određeni štetni insekti u vrijeme parenja ne mogu odoljeti te se velika većina njih pohvata na klopkama ili uzaludno traži partnera kod parenja, sve dok se ta sposobnost ne izgubi. Mogu biti prirodni (alkohol, ocat, jabučni sok) ili sintetički (feromonski dispenzori). Za preostali dio populacije koriste se specijalna neotrovna sredstva, prirodni bioinsekticidi, koji najčešće djeluju vrlo kratko i ograničeno pa je potrebno čak i više tretiranja nego u konvencionalnoj proizvodnji. Potrebno je, dakle, vrlo dobro poznavanje životnih ciklusa svih štetnih i korisnih insekata.

Kod podizanja ekoloških nasada treba voditi brigu i o drugim čimbenicima, koji utječu na pojavu i razvoj bolesti i štetnika. Veći su razmaci sadnje, kako bi svako stablo pojedinačno moglo imati jači korjenov sustav te time biti otpornije, kako bi vlaga koja pogoduje razvoju bolesti u nasadu bila manja, da u nasadu bude više sunca, kako bi se što prije listovi mogli posušiti. Često puta sadi se na podlogama umjerne bujnosti, kao što su M 26 ili MM106 na kojima su stabla nešto prirodno jača, pa se i gnojidba dušikom može smanjiti. Na tim su podlogama stabla i nešto viša, a poznato je da su najčešće štete od mrazova na nižim dijelovima krošnji.

Ekološki voćar u okolici svojeg voćnjaka posaditi će i raznovrsno grmlje i biljni pokrov, koji će omogućiti razvoj što veće bio raznolikosti pa će se u voćnjaku naći i veći broj prirodnih neprijatelja štetnika. U konvencionalnom voćnjaku, u kojem se nalaze samo jabuke, one su stanište najčešće samo za štetne insekte jabuke, dok je u ekološkom voćnjaku potrebno stvoriti staništa i za korisne kukce, koji su neprijatelji štetnika. Poznata je praksa istovremene proizvodnje jabuka i ukrasnog drveća. Visoki stupovi vrlo su dobre osmatračnice za ptice grabljivice, kojima su voluharice važni dio ishrane. Drveno spremište u voćnjaku idealno je sklonište za mačke, koje često vrlo uspješno drže pod kontrolom populaciju volharica.

Ekološki voćar ne oslanja se na gnojidbu mineralnim gnojivima, koja su, iako financijski najefikasnija, dugoročno vrlo neodrživa za plodnost tla. Umjesto toga, primjenjuju se znanja o dugoročnom očuvanju optimalne plodnosti, strukture tla, pH tla, biološki aktivnog tla. Koriste se isključivo organska gnojiva proizvedena na organskim, ekološkim farmama, bilo da su u obliku ekološkog stajskog gnojiva ili ekološki certificiranih peletiranih gnojjiva. Ista imaju manji sadržaj hranjiva, a skuplja su od konvencionalnih. Kako ekološka gnojiva ne mogu brzo reagirati u cilju povećanja bujnosti, povećanog opterećenja urodom, eliminiranja simptoma nedostatka nekog hranjivog elementa, ekološki voćar mora dobrim poznavanjem fiziologije vrste i sorte nastojati ostalim agrotehničkim radovima, kao što su rezidba, prorijeđivanje, plijevljenje… doprinositi održavanju stabala u optimalnom vegetativnom stanju. Omjer gnojidbe i rezidbe treba biti izuzetno dobro usklađen. Voćka u dobroj kondiciji lakše će se oduprijeti napadima bolesti i štetnika. Dugoročno očuvanje plodnosti tla, s povećanjem humusa, osnova su održivog razvoja u budućnosti.

Ekološki voćar problem korova rješavati na potpuno drugi način od najčešće uvriježenog – „prskam herbicidom i stalno malčiram da mi voćnjak bude lijep i uredan“. U ekološkim principima voćarske proizvodnje ne gleda se korove samo kao konkurente voćkama u ishrani, već kao jedno vrlo veliko stanište za veliki broj vrsta insekata, kukaca i sl. Kako se voćnjak ne tretira tj. prska sredstvima za zaštitu bilja, koja su otrovna za pčele, poželjno je održavanje raznovrsne flore, kao podrast voćnjaka. Svako nisko malčiranje visokog i raznolikog korova ima vrlo jak utjecaj na promjenu faune insekata, koji su se do nedavno nalazili u nasadu. Stoga se često naizmjenično malčira svaki drugi red. Time se više korisnih insekata zadržava u nasadu, dok je istovremeno ipak nešto smanjena i emisija CO2 u atmosferu, uslijed razgradnje malčiranih ostataka. Međutim, malčiranje otpalog lišća što je prije moguće važna je mjera, pošto veliki broj biljnih bolesti prezimljuje ili u ili na otpalom lišću, a tom mjerom pospješuje se njegova razgradnja i mineralizacija pa manji broj spora bolesti uspješno prezimi. Još bolja mjera je strojno (ručno) usisavanje otpalog lišća prije zime i spravljanje komposta na izdvojenom mjestu.

Iz svega navedenog lako je uočiti da EKOLOŠKA JABUKA nije ni neprskana, ni neorezana, a ni ona pod kojom su pasle kravice. Ekološko voćarstvo, baš kao i ekološka poljoprivreda, nastoji se uklopiti u sustav održivog razvoja, kojim bi se spriječilo degradiranje poljoprivrednih površina, uništavanje bioraznolikosti, smanjio utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene, a time i pospješile mogućnosti za lakši i održivi život na našem planetu. Ekološka proizvodnja spoj je vrlo zahtjevnih agrotehničkih radova, uz još veće korištenje znanja. U velikom broju slučajeva ekološki proizvedena jabuka uskladištena bez bolesti plodova uvijek se bolje ponaša u skladištu i tijekom čuvanja.

I za kraj, obratite pažnju na dvije fotografije. Nije svaka na oko „ekološka jabuka – ekološki proizvedena“.

Jabuka iz konvencionalne proizvodnje pred kraj vegetacije, nakon
13 loše provedenih zaštita

Ekološka djelomično otporna sorta Pinova, proizvedena u ekološkom sustavu zaštite

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

IZOLACIJA VRHOVA PROVODNICE

Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju treba nalikovati na stablo smreke, dakle, treba biti konusno. Ogranci, koji nose rodno drvo, trebaju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjene energija u krošnji i osvjetljenje čitavog dijela krošnje. To je vrlo važno i kod ostavljanja jednogodišnjih grana. U donjoj etaži one moraju biti jače, dužine 20-50 cm, a u vršnim   etažama 10-30 cm.

VRH SVAKOG STABLA JABUKE TREBA ZAVRŠAVATI S JEDNOGODIŠNJOM GRANOM KOJA SE NALAZI NA DVOGODIŠNJOJ, A OVA NA TROGODIŠNJOJ ILI STAROM DRVETU.

Jedna od posebnih osobina drveća je da su vršni pupoljci uvijek dominantni nad lateralnim pupoljcima (apikalna dominantnost) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast, od sredine do vrha grane (akrotonija). Nasuprot tome postoje mezotonija i bazitonija koje su više izražene kod grmova. Jabuka je također akrotona vrsta, što znači da ima najveću koncentraciju hormona rasta u vršim pupovima, odnosno u vršnom dijelu krošnje. Stoga je od vrlo velike važnosti održavati kontrolu bujnosti vrhova i sprječavati da oni preuzmu dominaciju nad voćkom. To se najčešće i najlakše provodi zimskom rezidbom poznatom pod nazivom „izolacija vrha provodnice“.

Skica vrha centralne provodnice u sustavu „izolacija vrha provodnice“

Kako je vrh uvijek najbujniji dio voćke, treba na njemu ostaviti što manje točaka rasta, i to onih najslabijih. Na taj se način energija rasta više skreće u donje etaže i urod prve klase se održava u nižim etažama, koje se lakše beru, a time je i sama krošnja bolje osunčana.

Svako stablo jabuke uvijek se reže od vrha prema dole. Prvo i osnovno je da se na vrhu drveta, za novi vrh, odabere jedna kraća jednogodišnja granu sa zdravim terminalnim pupom, koja se nalazi na dvogodišnjem drvetu, a ova na trogodišnjem drvetu. Poželjno je da se između godišta nalaze i kutovi, koji tada još više usporavaju kolanje sokova. Zatim se s vrha drveta počiste rezidbom tzv. vodopije i sve jače i veće grane, tako da ostanu sve do trogodišnjeg drveta u nastavku centralne provodnice samo slabo i umjereno bujne položenije jednogodišnje grane (20-30 cm), koje u narednoj godini diferenciraju cvjetne pupove, dok u godini nakon toga rađaju. Naravno, uz par dvogodišnjih, koje već imaju diferencirane cvjetne pupove. Tim postupkom može se najbolje obuzdati bujnost i akrotonost vrhova voćke. Postupak treba provoditi od početka, kada voćka dostigne maksimalnu visinu, pa sve do krčenja nasada.

Voćka, jabuka, orezana na taj način, ima najbolju izmjenu energije, dobru obnovu donjih etaža i najbolje osvjetljenje u krošnji.

„Popravljanje“ vrhova na zlatnom deliciousu početkom studenoga

Problemi nastaju kada se taj postupak ne provodi od početka podizanja nasada, kada se centralna provodnica debla digne prebrzo iznad zadnje žice u nasadu i odmah poveže za najvišu žicu. Sve što izraste iznad, samo se reže dugim škarama od tla. Time vršni dio provodnice prebrzo postane predebeo i onemogućen je prijelaz rezidbom sa starijeg do jednogodišnjeg drveta (4-3-2-1). Deblo se ne sužava proporcionalno prema vrhu, već izgleda poput bandere, s gomilom vodopija na vrhovima. Kada je jednom provodnica debla privezana za gornju žicu, teško se odlučiti za povratni rez ispod mjesta vezivanja (potrebna jaka pila) i ponovno novo vezivanje za gornju žicu. Stoga je od velike važnosti već u početku podizanja voćnjaka voditi brigu o izolaciji vrhova provodnica.

Ako u nasadu postoje stabla previsoko dignuta, a preslabe su bujnosti te u donjim etažama nema zadovoljavajućeg rasta, također je potrebno sniziti vrh provodnice i nastaviti s dizanjem iste tek nakon što se donje etaže popune s novim ograncima i rodnim granama.

Nepravilno održavani vrh s mnoštvom čepova – rana na kojima se naselila
jabučna krvava uš

U praksi se nailazi i na problem previsokog postavljanja zadnje žice. Žica je postavljena svega  50 cm do 1 m ispod protugradne mreže te je vezivanjem debelog vrha provodnice za gornju žicu onemogućeno pravilno izvođenje izolacije vrha provodnice. Najjednostavnije, a ujedno i najgore rješenje, je šišanje tih vrhova s dugačkim škarama s tla, prilikom čega se nehotice ostavlja veliki broj pritajenih čepova, „reznika“ na „banderi“, koji produciraju sve više i više vodopija na vrhovima.

Vodopije na vrhovima grana na jabuci

Ne postoji pravilo da, ako je vrh provodnice povezan za zadnju žicu, da tako treba trajno ostati povezan. Kada se tijekom zimske rezidbe uoči mogućnost vraćanja (pilom) na povoljniju granu, koja će voditi boljoj izolaciji vrha provodnice, ne smije se okolišati već treba vrh odrezati pravilno.

Najgornja žica podnosi često i najveći teret kod saginjanja voćke pod urodom. Stoga je od vrlo velike važnosti da se ta žica postavi na pravilnom mjestu, najmanje 1 m ispod protugradne mreže, tako da se tijekom eksploatacije voćnjaka može uredno i redovito rezidbom obnavljati vrh provodnice te da nakon rezidbe treba što manje ponovno vezati nove izolirane vrhove.

U prebujnim nasadima, gdje je najčešće sorta na podlozi M9 prešla na vlastiti korijen, moguće je neposredno pred opadanje lišća provesti izolaciju vrhova provodnica te rezidbom vodopija s vršnih etaža spriječiti da se dio hranjiva povuče u deblo i korijen. Na taj se način može djelomično utjecati na smanjenje bujnosti, čime se dobije produženje vremena potrebnog za provedbu rezidbe i mogućnost da se „popravljaju“ vrhovi, kod kojih je potrebno jače odstranjivanje debljeg dijela. Ranu je poželjno premazati voćarskim voskom ili barem premazati bakrenim preparatima. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije (duga i topla jesen), to nije poželjno obaviti.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

KAKVO JE STANJE S CVJETNIM PUPOVIMA U NAŠIM VOĆNJACIMA ?

Kada i kako počinje razvoj cvjetnih pupova na jabuci za narednu godinu? Već  dvadesetak dana nakon cvatnje jabuke na starijem i pršljenastom rodnom drvetu, svaka cvjetna rozeta, koja nije donijela plodove ili je imala samo jedan plod, počinje pripremati cvjetnu rozetu za narednu godinu, koja je u periodu nakon berbe već jasno vidljiva. Dvogodišnje, umjereno bujne grane, također su nekoliko dana nakon starijeg rodnog drveta otpočele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su nakon berbe također jasno vidljivi. Cvjetna rozeta je veća i okruglija od lisne rozete. Umjereno bujne ovogodišnje jednogodišnje grane, naročito u alternativno nerodnoj godini, također su „potajno“ počele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su teško uočljivi, jer se gotovo i ne razlikuju od lisnih, osim po svojoj veličini. To je jače izraženo kod sorata ranijeg termina berbe. S druge strane, ako su prošlogodišnje jednogodišnje grane vrlo jako cvale i na njima je ostavljen urod (što je bio vrlo česti slučaj nakon mrazova), vrlo su slabo diferencirale cvjetne pupove za 2021. godinu.

 

 

U svim ovim pupovima tek je završen početak faze makro diferencijacije cvjetnih pupova, dok će se u periodu  nakon berbe, tijekom pada lišća (sume inaktivnih temperatura) te početkom kretanja vegetacije do cvatnje, još uvijek odvijati završna diferencijacija generativnih dijelova cvijeta, kao što su plodnice, sjemeni zameci, prašnici, peludna zrnca.

 

 

 

 

 

Prije nego se započne rezidba potrebno je uočiti vrste i količinu cvjetnih pupova za narednu godinu, kako bi se tome prilagodila zimska rezidba, način i intenzitet rezidbe. Kako je ove godine u proljeće bilo izmrzavanja od kasnih proljetnih mrazova, u praksi se nailazi na vrlo različite situacije. To je vrlo važno, kako bi se pripremili i za moguću potrebu za prorjeđivanjem u cvatnji te nakon cvatnje narednog proljeća, ako neće biti novih mrazova. Slijede navedeni najčešći slučajevi na sortama, koje su najviše zastupljene u Međimurju.

ZLATNI DELICIOUS KOJI JE BIO U ALTERNATIVNO NERODNOJ GODINI

Kako sorta nije bila rodna, stablo je odmoreno i svaki pup na starom pršljenastom drvetu, cvjetni je pup. Također, novi cvjetni pupovi na mladim dvogodišnjim granama normalno su se formirali. Godina je bila alternativno nerodna i veliki broj kraćih jednogodišnjih grana, koje su ranije završile rastom, imaju prijevremeno razvijene cvjetne pupove uzduž grana, dok je svaki terminalni pup na njima jaki cvjetni pup. Rezidba ne smije biti prejaka, jer bi se time pokrenuo rast i razvoj jednogodišnjih grana, koje bi tek u novoj nerodnoj godini diferencirale pupove te bi se time samo produžila alternativna rodnost. Potrebno je lagano prorijediti i prikratiti staro pršljenasto rodno drvo, dakle potencijal uroda smanjuje se uklanjanjem najlošijeg rodnog drveta. Obvezatno je prorjeđivanje dijela cvjetova na starijem i dvogodišnjem drvetu te obvezatno prorjeđivanje, već za vrijeme cvatnje, svih cvjetova na jednogodišnjim granama, kako bi se mogle normalno pripremiti za rod 2022. godine.

Primjer jednogodišnje grane s razvijenim cvjetnim pupovima (sorta Topaz)

ZLATNI DELICIOUS KOJI JE BIO U ALTERNATIVNO RODNOJ GODINI, ALI JE STRADAO OD MRAZA

Veći dio pupova na starom pršljenastom rodnom drvetu, koji su prvi cvali, su izmrzli i svi ti pupovi su otpočeli ubrzanu diferencijaciju za 2021. godinu. Određeni dio pupova na dvogodišnjem drvetu je također izmrzao pa su i ti pupovi otpočeli stvaranje novih funkcionalnih cvjetova za 2021. godinu. Kako je najveći dio pupova na jednogodišnjim granama donio urod, jer ih se nakon mrazova nije prorjeđivalo, vrlo je slab razvoj klasičnih cvjetnih pupova na tim, sada dvogodišnjim granama. Potrebno je obaviti klasičan rez umjerene jačine te se pripremiti na kasno prorjeđivanje radi smanjenja broja plodova po gronji.

Izrođena jednogodišnja grana na Zlatnom deliciousu nakon vrlo rodne godine koja nije uspjela diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu

IDARED I JONAGOLD NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Veliki broj cvjetova sorata Idared i Jonaglod je izmrzao, od 50 do 90 %. Stoga je i veliki broj pupova otpočeo vrlo rano novu diferencijaciju za 2021. godinu. Diferencijacija se odvijala i na svim jednogodišnjim granama, koje su ostavljene u rezidbi upravo u svrhu obnove mladog rodnog drveta. U svim nasadima, koji su stradali oko 70 %,  dio umjereno bujnih jednogodišnjih grana također ima razvijene cvjetne pupove. Dakle, na drvetu postoji vrlo mnogo cvjetnih pupova za narednu 2021. godinu. Moguće je prikratiti ili ukloniti dio najstarijeg pršljenastog rodnog  drveta. Rezidba ne smije biti prejaka, treba ju usmjeriti na ostavljanje dovoljnog broja novih kratkih jednogodišnjih grana te se pripremiti za prorjeđivanje broja plodova po gronji,, većinom na jednogodišnjim granama.

Primjer klasičnog dvogodišnjeg rodnog drveta na Idaredu

BRAEBURN NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Braeburn je sorta, koja je najviše stradala od kasnih proljetnih mrazova. Ne samo da su izmrzli svi cvjetni pupovi na starijem i dvogodišnjem rodnom drvetu, već je i veliki dio cvjetova na jednogodišnjim granama izmrzao u zadnjim valovima niskih temperatura. Kako su stabla bila bez uroda, gotovo na svakoj jednogodišnjoj grančici nalaze se uzdužno razvijeni začeci cvjetnih pupova. Prejaki rez ni u kom slučaju nije poželjan. U tom slučaju, tijekom 2021. godine razviti će se jednogodišnje grane, koje će tek u 2022. diferencirati pupove pa se može očekivati da će 2023. biti prerodna godina. Potrebo je obaviti umjereno jaki rez, ukloniti dio najstarijeg pršljenastog rodnog drveta i pripremiti se na vrlo jako i detaljno prorjeđivanje. Kako ima sasvim dovoljno pupova na starijem rodnom drvetu i na dvogodišnjim granama, obvezatno je prorjeđivanje već za vrijeme cvatnje svih cvjetova na jednogodišnjim granama kako bi se mogle normalno pripremiti za rod 2022. godine.

TOPAZ NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Kao i kod Braeburna, i kod Topaza je doslovce svaka grančica puna cvjetnih pupova. Cvjetni se pupovi nalaze na starijem pršljenastom drvetu, na dvo i trogodišnjim granama, a gotovo sve kraće jednogodišnje grne također su pune cvjetnih pupova.

Pršljenasto drvo na predugoj grani Braeburna

GALA NAKON PROLJETNIH MRAZOVA

Gala je sorta, koja je u prosjeku najmanje izmrzla tijekom proljetnih mrazova. Uglavnom je izmrzao određeni dio cvjetova na starom i dvogodišnjem rodnom drvetu, dok se određeni dio uroda ostvario na jednogodišnjim granama, koje su kasnije cvale. Stoga je za očekivati relativno povoljnu i normalnu situaciju na toj sorti, bez nekih posebnosti vezanih uz rezidbu ili potrebu prorjeđivanja.

Načelno za sve sorte vrijede pravila ako se očekuju sljedeće situacije:

ALTERNATIVNO RODNA GODINA

Na stablu je vrlo mnogo starog pršljenastog rodnog drveta, te 2 i 3-godišnjih grana s cvjetnim pupovima, a i većina kraćih jednogodišnjih grana ima uzdužno razvijene cvjetove. Jačim rezom ili prikraćivanjem rodnih grana izazvao bi se rast novih jednogodišnjih grana, koje zbog velikog uroda u 2021. godini, tek u 2022. (narednoj nerodnoj), dobivaju cvjetne pupove i time se samo nastavlja alternativa. Potrebno je obaviti umjereni rez, prvenstveno uklanjanje najstarijeg pršljenastog drveta, jer je to dobra prilika za zamjenu najstarijeg rodnog drveta. Pažnju trba posvetiti prorjeđivanju cvjetova i plodova, što je od vrlo velike važnosti obaviti u razdoblju do 20 dana poslije cvatnje. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti sprečavanju cvatnje na jednogodišnjim granama. To je najbolji način da se izbjegne alternativa. Naravno, sve će se to raditi uz pretpostavku da neće biti mraza ili da postoji način da se nasad od njega obrani.

ALTERNATIVNO NERODNA GODINA

Na stablu je vrlo malo cvjetnih pupova. Potreban je jači rez (jačim rezom u nerodnoj puno se ne gubi, a obnavlja se rodno drvo) da bi se izprovocirao rast novih jednogodišnjih grana (prilika za obnovu rodnog drveta), koje će u narednoj godini (2022.) dobivati cvjetne pupove te donijeti rod u potencijalnoj novoj nerodnoj godini. Neke od tih grana vjerojatno će zbog nerodne godine (2021.) dobiti cvjetne pupove uzdužno, a taj se problem rješava prorjeđivanjem u fazi cvatnje u prerodnoj godini (2022.). Kod svakog jačeg reza potrebno je voditi računa da svaka jača rezidba potiče bujnost, a smanjena rezidba ju umanjuje.

Autor teksta i slika: Adrian, Horvat, dipl. ing. agr.

PROIZVODNJA JABUKA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI 2020.

                                                    Jabuke pred berbu

Svaka proizvodna godina započinje rezidbom. Samo pravilno orezan voćnjak, s redovitom obnovom rodnog drveta, može garantirati uspješnu i ekonomski rentabilnu proizvodnju jabuke.

Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju (podloga M9) mora nalikovati na stablo smreke, dakle konusno. Ogranci, koji nose rodno drvo, trebaju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjena energije u krošnji te osvjetljenje čitavog dijela krošnje. Obnova dijela rodnog drveta na njima svake godine je od velike važnosti. Veliku ulogu u tome imaju jednogodišnje grane. U donjoj etaži trebaju biti jače, dužine 25-50 cm, u vršnim etažama 10-30 cm, pošto se na njima tijekom naredne vegetacije stvaraju najkvalitetniji cvjetni pupovi.

U praksi ponekad se nailazi na voćnjake kod kojih je dosta teško rezidbom pravilno obnavljati mlado rodno drvo. Neki su podgnojeni, rast jednogodišnjih mladica je ispod 20 cm, drugi su pregnojeni pa su jednogodišnje grane dužine preko 80 cm. Kod prvih je najčešći problem alternativa, kod drugih neznanje kako smanjiti bujnost. Ponekad se prilikom korištenja vapnenog dušika gledalo samo na korisne učinke tog gnojiva, dok se zaboravlja činjenica da se radi o  dušičnom gnojivu, koje se ne bi smjelo koristiti u već bujnim voćnjacima.

Već tijekom rezidbe, kod nekih sorata koje su tijekom 2019. bile u alternativno nerodnoj godini (Golden delicious, Gala, Braeburen, Fuji i sl.) mogli su se uočiti djelomično razvijeni cvjetni pupovi i na jednogodišnjim granama. Ta je pojava često izražena nakon alternativno nerodne godine.

Globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama jabuka kasnije ulazi u period mirovanja, sve teže sakuplja sumu inaktivnih temperatura potrebnu za pravilan razvoj osnove cvjetnih organa, dok sumu pozitivnih temperatura nakuplja sve ranije.

Rano sakupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima, npr. od otpornih sorata jabuke sorta Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata može se djelomično utjecati na produktivnost (Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…).

                                          Sorta Gala u berbi

Fenofaza otvaranja cvjetnih pupova ove je godine započela krajem ožujka. Upravo u te dane (31. 03. do 15. 04. 2020.) uslijedilo je nekoliko jutara s niskim temperaturama od -2 do -8 °C.  Prvi val niskih temperatura bio je popraćen jakim sjevernim vjetrom, koji je uz „chilli efekat“ nanio štete u nekim voćnjacima čak i do 90 %. Najviše su stradale sorte Jonagold i Idared, koje su u toj fazi bile u pojavi prvog cvjetnog balončića. Nakon nekoliko dana uslijedilo je još nekoliko jutara s temperaturama ispod nule, a najhladniji val iznosio je od -5 do -8 °C. Taj val zahvatio je ostale sorte u fenofazi cvatnje većine starog i dvogodišnjeg rodnog drveta.

Većina osiguravajućih kuća ima različite uvjete kod osiguranja nasada od mraza. Kod nekih je početna fenofaza osiguranja pojava prvog cvjetnog balončića, kod drugih faza prvog otvorenog terminalnog cvjeta, kod trećih tek fenofaza pune cvatnje. Stoga je od velike važnosti poznavati uvjete osiguranja, koje se odabere te pravovremeno izvršavati prijave neposredno po nastanku mraza, tim više što i sve sorte ne cvatu istovremeno.

Zaštitu od mraza proizvođači su pokušali obaviti na različite načine. Najboljim sustavom pokazala se zaštita kišenjem. Pravovremeno uključivanje i isključivanje tog sustava sačuvalo se do 70 % plodova kod nekih sorata. Pokušaji zaštite s uređajima „Frostbuter“ pokazali su se uspješnima sve dok jutarnje temperature nisu padale ispod -4 °C. U noći, kada je temperatura pala na -8 °C, uspjelo se istu „dignuti“ na samo -4 °C, što je tek djelomično utjecalo na sprečavanje šteta. Neki od proizvođača odlučili su se na tretiranje pripravcima, koji utječu na razvoj plodova, a rezultati su varirali od sorte do sorte. Štete od mraza ostale su vidljive po plodovima u obliku tzv „rajfova“, koji su kod nekih sorata (Topaz) bili čak na 95 % plodova te time postali neadekvatni za bilo koju klasu jabuke osim industrijske. Nasuprot tome, mrežavost plodova na Golden delišesu je bila začuđujuće minimalna, neovisno o tretmanima za vrijeme ili nakon cvatnje.

Po prestanku jutarnjih niskih temperatura nastavila se cvatnja cvjetova na jednogodišnjim granama. Jednogodišnja grana posjeduje djelomično funkcionalno formirane cvjetove nakon alternativno nerodne godine, stoga veliki broj proizvođača nije vršio prorijedu nakon cvatnje jednogodišnjih grana. Većina se odlučila za kasnije, ručno prorjeđivanje, kako bi se omogućio pravilan razvoj plodova normalne krupnoće. Zahvaljujući relativno povoljnom rasporedu oborina tijekom ljeta za razvoj plodova jabuke (treća faza usvajanja vode u stanice) i rod na jednogodišnjim granama dosegao je sasvim normalnu krupnoću (Golden delicious, Gala, Fuji, Braeburn). Određeni dio proizvođača zbog objektivnih razloga nije stigao početkom lipanj obaviti ručno prorjeđivanje tih grana te su plodovi ostali uglavnom presitni za prvu klasu jabuke.

S druge strane, kod sorata koje genetski razvijaju krupne plodove (Jonagold, Jonaprinc, Mutsu), mali broj plodova na stablu, kao posljedica jutarnjih mrazova, doveo je do prekomjernog rasta tijekom fenofaze zriobe pa je ponegdje čak i do 50 % plodova premašilo promjer od 10 cm te time postalo neprimjereno za skladištenje.

Od bolesti, najveći problem tijekom vegetacije uzrokovala je pepelnica, osobito na vodećoj sorti Idared. Mogući razlozi su nepravovremeno odstranjivanje rane pepelnice škarama, pretjerano korištenje triazola, korištenje premalo vode u zaštiti te, u velikom broju slučajeva, smanjeni broj zaštita zbog mrazom uzrokovane nerodnosti. Uvlačenje pepelnice u terminalni pup jednogodišnjih mladica krajem vegetacije svakako će utjecati i na mogućnost zimske rezidbe i obnove rodnog drveta.

Prebujni i pregnojeni nasadi Golden deliciousa, s loše orezanim vrhovima, bez izolacije provodnice, naročito su bili izloženi pojačanoj fiziološkoj defolijaciji. Većina proizvođača usmjerila je pažnju da nerodne voćnjake zaštiti od primarnih infekcija fuzikladija, dok su se djelomično, zbog nepoznavanje novijih bolesti (marsonina, alternaria, glomerela) iste provukle i krajem vegetacije u nekim nasadima nanijele određene štete (Topaz – defolijacija marsoninom čak i do 70 %, Golden D. – gomerela i marsonina do 50 %). Kako i te bolesti prezimljuju kao saprofitski micelij na otpalom lišću poželjno je ove godine obratiti veću pažnju na pravovremeno tretiranje ureom, u cilju smanjenja potencijala infekcije za narednu godinu. Problem novijih bolesti sve je izraženiji kod tzv. otpornih sorti na fuzikladij i pepelnicu (Topaz, Alkmena, Pinova, Florina…).

Ovih dana ponovno nas „zalijevaju„ oborine u ogromnim količinama te nam onemogućuju pravodoban ulazak u nasade, a trebalo bi pravovremeno obaviti analize tla, jesenski dio prihrane mineralnim NPK gnojivima, tretiranje ureom za defolijaciju i dr.

I na kraju svega, kao i na početku, ponovno dolazi rezidba. Treba procijeniti bujnost svake sorte, jačinu rezidbe, vrstu i broj cvjetnih pupova. Tijekom vegetacije ponovno je uočeno stvaranje i razvoj cvjetnih pupova uzduž jednogodišnjih grana kod nekih sorata, osobito ako su bile zbog mraza ponovno u alternativno nerodnoj godini. To je naročito izraženo kod sorte Braeburn, koja je najviše stradala ove godine pa su sve grane, čak i jednogodišnje, doslovce pune cvjetnih pupova. Tijekom zimske ili kasne proljetne rezidbe treba nastojati uočiti i na ostalim sortama bi li se rezidbom ili prorijedom osigurao kvalitetan urod u narednoj godini te tako izbjegao nastavak alternativne rodnosti.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr, stručni savjetnik hortikulture

Hortikultura, Savjet, Vijest, Voćarstvo

PODSJETNIK O GNOJIDBI JABUKE

Iza nas je još jedna proizvodna godina. Neki su voćnjaci bili vrlo rodni, većina njih oštećeni kasnim proljetnim mrazom, a neki u alternativno nerodnoj godini. Bilo je vrlo bujnih nasada, redova, sorata, ali i vrlo slabo bujnih, a istovremeno rodnih dijelova nasada. Naravno, tu postoje i mladi, tek zasađeni voćnjaci, ali i oni stari već preko 20 godina. Sve njih na određeni način treba prihraniti, proizvođačkim rječnikom rekli bi – pognojiti. Stoga je dobro podsjetiti se na neka najvažnijih pravila..

Voćnjaci se prihranjuju najčešće tri puta: jesenska gnojidba, proljetna gnojidba te dopunska prihrana dušičnim gnojivima nakon cvatnje jabuke. Iskustvo nam govori da se kod određivanja vrste i količine prihrane treba držati sljedećih pravila:

  1. Jesenska gnojidba NPK – dio gnojidbe kojom se vraćaju iznesene količine hranjiva (N, P ,K, Mg…) tijekom vegetacije. Količine se određuju u odnosu na proteklu vegetaciju. Ako je godina bila vrlo rodna, daju se veće količine NPK gnojiva, ako je bila nerodna, količine gnojiva se smanjuju.
  2. Proljetni dio NPK (tzv. „petnajstica“, kompleksno NPK gnojivo 15:15:15)) – dio gnojidbe, kojom se nakon rezidbe i uočavanja proizvodnog potencijala (rodnih pupova) za tekuću godinu, korigira količina hranjiva prema potrebi. Ako slijedi rodna godina, daju se veće količine, ako slijedi nerodna, smanjuje se količina gnojiva ili se gnojidba izostavlja.
  3. Dušik (KAN) – dopunska prihrana dušičnim gnojivima prvenstveno ovisi o stanju bujnosti nasada ili sorte. Količina prihrane dušičnim gnojivima određuje se najčešće prema dužini jednogodišnjih grana i vodopija u protekloj vegetaciji. Za podlogu M9 to znači da je najoptimalnija dužina jednogodišnje grane od 20-40 cm.

U tablici 1. naveden je primjer uravnotežene gnojidbe za zatravljen, optimalno bujni nasad nakon normalno rodne godine i dobrog potencijala za slijedeću godinu.

Tablica 1. Uravnotežena gnojidba za zatravljen, optimalno bujan nasad nakon rodne godine
Količina/ha Kg/ha N P K
NPK 5:10:20 – po berbi 500 25 50 100
15:15:15 – proljeće 300 45 45 45
KAN – pred cvatnju 150 40 0 0
Ukupno   110 95 145

Stablo jabuke, ali i ostalih voćnih vrsta, nakon berbe oslobođeno je plodova, kao potrošača hranjiva te se ista mogu sve do početka pada lišća trošiti na razvoj cvjetnih pupova, dozrijevanje i odrvenjavanje novo naraslog drveta i na jesenski rast korijena. Jesenski rast korijena vrlo je važan, pošto u tom periodu korijen nema konkurenciju s rastom nadzemnog dijela i može se adekvatno pripremiti za proljeće. Proljetni rast korijena najčešće je u konkurenciji s rastom mladica i početkom cvatnje, jer istovremeno iz rezervi kreće i rast korijena i rast nadzemnih organa.

Aktivnost korijena odvija se samo na temperaturama tla iznad 8 -10 °C. Stoga je od velike važnosti obaviti jesensku gnojidbu dok je tlo još toplo, čim prije nakon berbe, kako bi se uredno odvijala faza jesenskog rasta i obnove korijena. Što je voćnjak bio rodniji, iscrpljeniji, to je poželjno ranije obaviti jesenski dio gnojidbe. Gnojivom i unosom  kisika u tlo treba osigurati jesensku obnovu i rast korijena, kako bi voćka u proljeće mogla nesmetano krenuti u razvoj nadzemnog dijela. Fenofaze ,kao što su bubrenje pupoljaka, listanje, cvjetanje i zametanje plodova, odvijaju se uglavnom na osnovu rezervnih hranjiva, koje je voćka uskladištila u prethodnoj vegetaciji, kao i u periodu od završetka berbe do konačnog pada svih listova sa stabala.

PRESLABO BUJNI ILI PREVIŠE BUJNI VOĆNJACI

Preslabo bujne voćnjake (prirast manji od 30 cm) ne treba odjednom jako pognojiti, već umjereno pojačane količine razbacivati više puta tijekom godine, osobito se to odnosi na dušična gnojiva (KAN). Posljedice preslabo bujnih stabala su preslaba obnova rodnog drveta i veći udio starog, izrođenog, pršljenastog rodnog drveta, što onemogućava pravilnu regulaciju rodnosti rezidbom, donosi veći udio druge klase jabuke is l.

Posljedice prebujnih stabala su predugačke jednogodišnje mladice (60-150 cm), previše vodopija po vrhovima, pojačane gorke pjege na plodovima, preveliki plodovi, potreba za pojačanim rezom, koji opet rezultira pojačanim rastom, veća osjetljivost na bolesti, otežana zaštita od bolesti i štetnika i dr. Postoje toliko bujni voćnjaci (najčešće oni gdje je sorta prešla s podloge M9 na svoj korijen), kod kojih je dužina jednogodišnjih mladica je preko 1,5 m, u kojima je potrebno izbjegavati bilo kakovu gnojidbu, naročito dušičnu.

Postoje također, voćnjaci, u kojima neke sorte treba gnojiti, a druge nije potrebno. Neke su sorte bile rodne u ovoj godini, druge nisu. Postoje voćnjaci u kojima su neki dijelovi preslabi, nema rasta jednogodišnjih mladica u zadovoljavajućoj mjeri te ih je potrebno pojačano gnojiti i dohranjivati.

STABLA RAZLIČITE BUJNOSTI

U nekim voćnjacima stabla su različite bujnosti. Od sorte do sorte, od reda do reda, a isto tako i od stabla u redu do stabla u redu. Stoga se takav voćnjak ne smije gnojiti razbacivanjem iste količine mineralnih gnojiva jednolično po čitavom nasadu. Preslaba stabla uvijek će dobivati manje hranjiva nego što im je potrebno, a prebujna stabla uvijek više nego što im je potrebno. I u jednom i u drugom slučaju nastavljaju se nepovoljni uvjeti za kvalitetan i količinski uredan prinos jabuke.

Stoga je od velike važnosti da se gnojidba, kada su u redu vrlo velike razlike u bujnosti (jesenska s NPK, proljetna s 15-ticom i dopuna s KAN-om) obavlja ručno, tako da svako stablo dobije odgovarajuću količinu mineralnog gnojiva. Kad se voćnjak jednom uravnoteži, može se nastaviti s razbacivanjem gnojiva širom ili u trake traktorskim rasipačem, ovisno o redu sorte, rodnosti, starosti, bujnosti i sl.

Na teškim ilovastim tlima za rast korijena ponekad nedostaje kisik. Ne treba zaboraviti da su za rast korijena potrebne tri elementa: hrana, voda i kisik. Stoga je poželjno nakon gnojidbe obaviti podrivanje sredine redova, do 20-30 cm, kako bi se, uz mineralna gnojiva potrebna za rast korijena, doveo i kisik. Vlage ujesen najčešće ionako ima dovoljno. Tim postupkom donekle se otjeraju i voluharice iz nasada.

Dijelovi nasada jabuke napadnuti voluharicama znaju vrlo dobro reagirati ako se više puta tijekom godine prihranjuju oštećena stabla. Stalna prisutnost hranjiva u većim količinama, uz kisik, pridonosi bržem oporavku korjenovog sustava. Rast novog korijenja pojačanom prihranom trebao bi riješiti štete od voluharica.

 

Autor teksta i slike: Adrian Horvat, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik hortikulture

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Određivanje roka berbe jabuka i vizualni pregled voćnjaka – demonstracija

Dana 22. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost u voćnjaku OPG Velikanović Stipe u Trnjanima. Tema je bila određivanje roka berbe jabuka i pregled zdravstvenog stanja u nasadu. Na ovom događaju se okupilo 15-ak proizvođača voća iz Brodsko-posavske županije s ciljem da razmijene iskustva i steknu još neka znanja i informacije o proizvodnji jabuka.

Predstavljanje domaćina i proizvodnje

Nakon uvodnog dijela i predstavljanja proizvodnje domaćina uslijedio je stručni dio. Prilikom obilaska i pregleda voćnjaka stručni savjetnici su nazočnima  ukazali na posljedice biljnih bolesti i  štetnika tijekom protekle ovogodišnje sezone.

Pozorno praćenje programa demonstracijske aktivnosti

U drugom dijelu demonstrirano je određivanje rokova berbe različitih sorti jabuka. Ovom prilikom za određivanje vremena berbe jabuka korištena je kemijska metoda s pomoću tzv. jodno-škrobnog testa kao jednog od najsigurnijih načina utvrđivanja dozrelosti jabuka. S pomoću jodne tinkture utvrđuje se početak razgradnje škroba u plodu jabuke i faze dozrelosti plodova. Za skladištenje jabuka u hladnjačama, potrebno je plodove pobrati dok još imaju škroba u sebi. Plodovi jabuka su dospjeli za konzumaciju kad u sebi više nemaju škroba.

Primjena jodne tinkture

Preranom berbom plodovi imaju slabiju kvalitetu, slabije se čuvaju, nemaju tipičnu aromu i trpkijeg su okusa. Prekasna berba također uzrokuje slabije čuvanje plodova. Veliki su gubici na prinosu zbog opadanja plodova a i podložni su različitim gljivičnim oboljenjima.

Ova demonstracija imala je za cilj ukazati voćarima na više metoda određivanja vremena berbe jabuka i da pravodobne informacije o roku berbe smanjuju posljedice prerane i prekasne berbe.

Vera Novaković, dipl. ing. agr.

POSLOVI U VOĆNJAKU POSLIJE BERBE JABUKA

Vrijeme, koje slijedi nakon berbe jabuka, ali i ostalog voća, nipošto nije kraj poslova u voćnjaku. Vegetacija, iako više nije izražena, još uvijek traje. Nakon berbe, u stablima voćaka sve do prvih niskih temperatura odvijaju se životni procesi, koji su potrebni da ona pravilno uđu u period zimskog mirovanja.

Zavisno od sorte jabuka, berba se obavlja u različitim terminima. Tako od kraja berbe do početka mirovanja, od sorte do sorte, protekne različito vrijeme. U tom se periodu još uvijek nastavlja diferencijacija cvjetnih pupoljaka za narednu godinu, započeta tijekom ljetnih mjeseci.

  1. Na starijem i pršljenastom rodnom drvetu svaka cvjetna rozeta, koja nije donijela plodove (ili je imala samo jedan plod), već dvadesetak dana nakon cvatnje počinje pripremati cvjetnu rozetu za narednu godinu, koja je u periodu nakon berbe već jasno vidljiva.
  2. Dvogodišnje, umjereno bujne grane, također su nekoliko dana nakon starijeg rodnog drveta otpočele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su nakon berbe jasno vidljivi. Cvjetna rozeta je veća i okruglija od lisne rozete.
  3. Umjereno bujne jednogodišnje grane, naročito u alternativno nerodnoj godini, također su „potajno“ počele diferencijaciju cvjetnih pupova, koji su teško uočljivi, jer se gotovo i ne razlikuju od lisnih, osim po svojoj veličini. To je jače izraženo kod sorata ranijeg termina berbe. Na terenu je proteklih dana uočeno dosta jednogodišnjih grana sa cvjetnim pupovima, pošto je dio voćnjaka oštećen kasnim proljetnim mrazom te je bio znatno manji urod.

U svim tim pupovima tek je završen početak faze makro diferencijacije cvjetnih pupova, dok će se u periodu nakon berbe, tijekom opadanja lišća (sume inaktivnih temperatura) te početkom kretanja vegetacije, do cvatnje još uvijek odvijati završna diferencijacija generativnih dijelova cvijeta kao što su plodnice, sjemeni zameci, prašnici, peludna zrnca. Poželjno je već tijekom berbe obratiti pažnju na navedene vrste i količinu cvjetnih pupova za narednu godinu, kako bi tome prilagodili zimsku rezidbu, način i intenzitet rezidbe. To je vrlo važno kako bi se pripremili i za moguću potrebu za prorjeđivanjem u cvatnji i nakon cvatnje narednog proljeća.

Staro pršljenasto drvo sorte Gala s mješavinom lisnih i cvjetnih pupova

Primjena folijarnog tretiranja Ureom korisna je u nasadima, koji su bili vrlo rodni u ovoj godini pa su time i cvjetni pupovi za narednu godinu slabije ishranjeni. To je naročito važno u nasadima u kojima se u krošnji nalazi pretežito staro pršljenasto rodno drvo. Jesenski, folijarno usvojen dušik iz Uree, važan je za razvoj listova u cvjetnim pupovima, koji u proljeće svojom fotosintezom doprinose boljoj završnoj diferencijaciji generativnih organa cvjeta narednog proljeća. Dodatak nekih mikro elemenata, kao što su cink, mangan, bor, mogu pomoći kvalitetnijoj diferencijaciji cvjetnih pupova, a dodatak bakra lakšem i bržem ulasku u fazu mirovanja te zaštiti od nekih bolesti. U uvjetima, koji podstiču kretanje retrovegetacije nakon berbe (toplo i vlažno), primjenu Uree treba odgoditi, osobito ako su pred berbu jače skidane vršne vodopije.

Stablo jabuke (i ostalih voćnih vrsta) nakon berbe oslobođeno je plodova kao potrošača hranjiva te se ista mogu sve do početka opadanja lišća trošiti na razvoj cvjetnih pupova, dozrijevanje i odrvenjavanje novo naraslog drveta, kao i na jesenski rast korijena.

  1. Jesenski rast korijena vrlo je važan, pošto u tom periodu korijen nema konkurenciju s rastom nadzemnog dijela i može se adekvatno pripremiti za proljeće.
  2. Proljetni rast korijena najčešće je u konkurenciji s rastom mladica i početkom cvatnje, jer istovremeno iz rezervi kreće i rast korijena i rast nadzemnih organa.

Aktivnost korijena odvija se samo na temperaturama tla iznad 8 -10 °C. Stoga je od velike važnosti obaviti jesensku gnojidbu dok je tlo još toplo, čim prije nakon berbe, kako bi se uredno odvijala faza jesenskog rasta i obnove korijena. Što je voćnjak bio rodniji, iscrpljeniji, to je poželjno ranije obaviti jesenski dio gnojidbe. Hranom i unosom kisika u tlo potrebno je osigurati jesensku obnovu i rast korijena, kako bi voćka u proljeće mogla nesmetano krenuti u razvoj nadzemnog dijela. Fenofaze, kao što su bubrenje pupoljaka, prolistavanje, cvjetanje i zametanje plodova, odvijaju se uglavnom na osnovu rezervnih hranjiva, koje je voćka uskladištila u prethodnoj vegetaciji, kao i u periodu od završetka berbe do konačnog pada svih listova sa stabala.

Na teškim ilovastim tlima za rast korijena ponekad nedostaje kisik. Ne treba zaboraviti da su za rast korijena potrebne tri stvari: hrana, voda i kisik. Stoga je poželjno nakon gnojidbe obaviti podrivanje sredine redova do 20-30 cm, kako bi se uz mineralna gnojiva za rast korijena doveo i kisik. Vlage ujesen najčešće ima dovoljno. Tim postupkom donekle se otjeraju i voluharice iz nasada.

Isto tako, jesenska nadosadnja je uvijek bolja od proljetne iz istih razloga. Tijekom jeseni i zime sadnica se ukorijenila te lakše i kvalitetnije kreće u proljeće. U nasadima, gdje su voluharice problem, poželjno je obaviti nadosadnju u tuljce od zaštitne mreže (mreže za miševe i sl. za prozore),  i to tuljac opsega 1 m, visine 50 cm ,od čega je 40 cm u tlu i 10 cm iznad tla. To je osobno isprobano i djeluje već godinama.

Kalcij je jedan od najvažnijih elemenata, koji određuje kakvoću plodova jabuke. Po hektaru se plodovima i novim rastom iznese do 150 kg Ca. Njegov značaj i učinak ne može se nadomjestiti drugim hranjivima. Uravnotežena opskrba i gnojidba nasada jabuka je vrlo važna i zahtjevna agrotehnička mjera. U godini s puno oborina, kao što je bila prethodna, kalcij se ispire čak do 500 kg/ha, a ispiranje može biti još veće u ovisnosti od tipa zemljišta, naročito na kiselijim, propusnim, šljunkovitim tlima. Period nakon berbe, a prije pada lišća, idealan je trenutak za gnojidbu voćnjaka kalcijem (vapnenim gnojivima). Ne zaboravite da se vapnena gnojiva ne smiju razbacivati istovremeno s fosfornim gnojivima.

Shodno klimatskim promjenama, ranije berbe, povišene temperature i vlaga u tlu nakon berbe, razvučena i kasna berba u intenzivnim voćnjacima te izražen vegetativni rast u prebujnim voćnjacima, rezultiraju duljim zadržavanjem lišća pa su voćke dugo aktivne i ne steknu dobru otpornost na niske temperature. Tu je također važno folijarno tretiranje Ureom, uz dodatak bakra, kako bi se prekinula preduga vegetacija, potaknula defolijacija i voćka lakše i sigurnije ušla u period mirovanja. Primjena Uree u određenoj mjeri smanjuje i potencijal prezimljenja bolesti u otpalom lišću, kao što su čađava krastavost, alternaria, marsonina, glomerela, a isto je tako poželjno obaviti i tretiranje nasada bakrenim preparatima. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije, primjenu Uree za defolijaciju treba odgoditi.

U prebujnim nasadima (gdje je najčešće sorta s podloge M9 prešla na vlastiti korijen) moguće je tik pred opadanje lišća rezidbom vodopija s vršnih etaža spriječiti da se dio hranjiva povuče u deblo i korijen te se na taj način može djelomično utjecati na smanjenje bujnosti, a time se dobije i produljenje vremena za provedbu rezidbe. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije to nije poželjno obaviti.

Klimatske promjene, tople zime sa sve manjim sumama inaktivnih temperatura, također se trebaju sve više uzimati u obzir da se „produlji period“ mirovanja, kako bi voćke skupile dovoljno niskih temperatura za pravilnu završnu diferencijaciju generativnih dijelova cvijeta. Tim više, što se Hrvatska nalazi u najjužnijoj zoni proizvodnje jabuke u EU.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Defolijacija lišća kod sorte Golden Delicious

Opadanje lišća (Necrotic Leaf Blotch – NLB) kod sorte jabuke Golden Delicious uglavnom se pojavljuje krajem srpnja i početkom kolovoza. Javlja se najčešće kao posljedica fiziološkog stresa, kod izmjenjivanja visokih temperatura i obilnijih padavina. Zahvaćeni su uglavnom stariji listovi na bujnim mladicama. Prvo se javljaju nekrotične, smeđe mrlje nepravilnog oblika, potom cijeli list požuti i na kraju opada. Iako je ovaj problem prisutan već godinama, neupućeni ga zamjenjuju s bolesti Alternariom, dok se drugi brinu da se ne radi o nekim novim bolestima.

Nekrotična mrlja listova kod fiziološke defolijacije obično se pojavljuje početkom srpnja, a najjača je u kolovozu, u posljednjem dijelu vegetacijske sezone. Zreli listovi od baze do sredine uspravnih vodopija, brzorastućih izdanaka, obično su jedini, koji pokazuju simptome. Mladi, nezreli listovi na vodopijama i zreli listovi pršljenastog rodnog drveta na starijem rodnom drvu obično nisu pogođeni, čime se to može razlikovati od nekih bolesti kao što su Glomerella (SAD) ili Botrytosphaeria.

Simptomi počinju kao internervalne mrlje listova, nakon čega slijedi žutilo zahvaćenih listova (kloroza) i odbacivanje, koje može ponekad biti ozbiljno. Na lišću se iznenada pojavljuju nepravilne smeđe mrlje, obično promjera 0,5 do 2,5 centimetara, a ponekad mogu biti i veće. Nekroze obično omeđuju veće lisne žile. Mnogi zahvaćeni listovi zatim požute i opadaju nekoliko dana nakon što se pojave nekrotične mrlje. Najčešće se pojavljuje krajem srpnja, a sama defolijacija je najjača tijekom kolovoza.

Intenzitet opadanja lišća varira od voćnjaka do voćnjaka i od stabla do stabla unutar istog voćnjaka, a jače je izražen na starijim stablima od 15 godina. Obilaskom voćnjaka po terenu i promatranjem utvrđeno je sljedeće :

  • Stabla, koja imaju redovitu rodnost, imaju manju defolijaciju listova od stabala koja imaju alternativnu rodnost.
  • Stabla, koja su prebujna i pregnojena dušikom, imaju jače izraženu defolijaciju.
  • Stabla, na kojima je rast završio tijekom srpnja i krajem srpnja imaju zatvorene sve terminalne pupove, manje su zahvaćena.
  • Stabla formirana s ispravnom izoliranom provodnicom, a time i s manje vodopija, obično imaju manju defolijaciju listova.
  • Mlađa stabla manje su zahvaćena od starijih nasada, vjerojatno jer su rodnija, a time i manje bujna.
  • Čak i stabla u slabo orezanim i neorezanim voćnjacima imaju slabiju fiziološku defolijaciju.
  • Po nekim podacima stabla tretirana mankozebom (mangan i cink) imala su slabiju defolijaciju.

Postoje podaci da je primjenom mangana moguće smanjiti defolijaciju. Preventivno, najmanje 15 dana prije pojave simptoma poželjno je prskati s preparatima, koji sadrže mikroelemente, naročito naglašeni mangan (Mn) i cink (Zn) i ponoviti ako se nastavi izmjenjivanje vrućih i kišovitih dana. Druga varijanta je koristiti aminokiseline kao regulator stresa, uz dodatak mikroelemenata, naročito Mn i Zn.

Slika 1. Simptomi na lišću Zlatnog deliciousa kao posljedica fiziološkog stresa

 

Za razliku od bolesti Botryosphaeria obtusa ili Glomerelle kod NLB ne postoje koncentrične lezije i krugovi, a fleke su nešto veće (slika 1.).

 

Slika 2. Simptomi fiziološkog stresa slični Glomereli

 

Simptomi su ponekad slični bolesti Glomerela (slika 2.), koja je dosta česta u SAD (North Carolina).

 

Slika 3. Fiziološka defolijacija na bujnim granama

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) gotovo uvijek „napada“ bujne grane, posebice vodopije (slika 3.).

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) zahvaća i donje prebujne grane (slika 4.).

 

Slika 4. Fiziološka defolijacija na donjim prebujnim granama

 

Ponekad se na listovima javljaju i tzv. kaptanove pjege i to na lišću kada se pripravci na bazi kaptana primjenjuju u uvjetima jako vlažnog vremena. Obično su jača oštećenja na listovima, koji su bliže atomizeru, zbog smanjenog utroška vode, a time i pojačane koncentracije pripravka pa je i depozit pripravka veći. Obično se takve promjene javljaju na lišću iste starosti, uglavnom na mlađem, osjetljivijem vršnom lišću mladica.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Osvrt na demonstracijsku aktivnost u Borju

U okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Koprivničko-križevačke županije u Borju na Kalniku održana je demonstracijska aktivnost „Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki / Mjerenje suhe tvari u plodovima voća“.

Dana 27.8.2020 godine održana je edukacija proizvođača voća u nasadu šljiva OPG-a Biškup Valenta u mjestu Borje na obroncima Kalnika. Vlasnik je korisnik Mjere 10. Programa ruralnog razvoja i to: 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i 10.1.16 Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Proizvođačima je prezentirana mogućnost korištenja mjera 10 u višegodišnjim nasadima kao i  moguće kombinacije unutar M10 i kombinacije M10 i M11.

Korisnici su educirani o vrstama klopki, načinu postavljanja, očitavanjima i korištenju istih. Prezentirani su ulovi na klopkama kao i samo prepoznavanje štetnika te određivanje kritičnog broja i potrebe za njihovo suzbijanje.

Proizvođači su educirani o određivanju roka berbe različitih sorata voća, te je refraktometrom mjerena suha tvar različiti sorata šljiva, jabuka i aronije. Mjerenjem suhe tvari u plodu proizvođačima je skrenuta pozornost na njenu važnost i razliku kod  prerade pojedinih sorata voća. Također jod-testom na jabukama vidjela se razlika između ranih sorata koje su spremne za konzumaciju i kasnijih sorata koje još nisu spremne za berbu.

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili svoje probleme u proizvodnji i  izmijenili su svoja iskustva. Zadovoljni demonstracijom prikazanog pokazali su interes za ovim vidom edukacije, a nama savjetnicima  ovo je poticaj da odradimo još ovakvih demonstracija za naše proizvođače.

Sanja Vuković, dipl. ing. agr

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.