MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Voćarstvo

Događaji, Hortikultura, Koprivničko-križevačka, Vijest, Voćarstvo

Održani 21. Dani voća Koprivničko križevačke županije

Manifestacija Dani voća Koprivničko-križevačke županije ove godine se održala po 21. put u kontinuitetu, spada u krug rijetkih koje su se održale i unaprijedile svoj sadržaj. Kvaliteta manifestacije se ogleda kroz stručni skup koji se tradicionalno održava prvog dana manifestacije i obrađuje zanimljive i aktualne teme za naše voćare. Ove godine je obrađena tema prerada voća uz stručno vođenu degustaciju pekmeza, džemova, voćnih sokova i octova. Pružena je informacija proizvođačima voća o mogućnostima prerade te o zakonskoj legislativi koja se mora zadovoljiti prilikom stavljanja voćnih prerađevina na tržište. Ukazano je na specifičnost ove proizvodnje, na pogreške koje se javljaju kod prerade i kako ih izbjeći. Uz navedenu temu prerade, prezentiran je projekt regionalnih distributivnih centara, koje bi prednosti donio takav centar za voćare na lokalnoj razini te koji su potrebni koraci da bi se to i ostvarilo. Predavanje i vođenu degustaciju su odradili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

 

Drugog dana smo svi zajedno uživali u bogatstvu različitih plodova, boja, okusa i mirisa voća  na glavnom Đurđevačkom trgu. Voćari sa svojim prekrasno uređenim štandovima, vrtićka djeca, školarci ali i odrasli sa svojim plesom, pjesmom, izradom ukrasa od voća te specijalno pripremljenih jela, koktela i  različitih slastica,  dali su  poseban štih ovoj manifestaciji. Manifestaciju je otvorio doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, osobni izaslanik Ministrice poljoprivrede.

U sklopu manifestacije izrađeno je revidirano izdanje Kataloga proizvođača voća s područja Koprivničko križevačke županije koji inventarizira cjelokupnu voćarsku proizvodnju, nudi informaciju o proizvođačima, površinama i voćnim vrstama koje se proizvode na području županije.

Izlagači su se natjecali tko će ljepše i bogatije ukrasiti štand kako bi uvjerili ocjenjivački žiri da su baš oni zaslužili nagradu za najuređeniji štand. Nagradu za najuređeniji štand ove godine je osvojila Srednja gospodarska škola Križevci, koja posjeduje vlastiti nasad jabuka te prerađuju iste u sok i ocat.

Želja nam je da se dogodine ponovo nađemo na istome mjestu, s novim idejama i novim proizvodima te da ova manifestacija bude doprinos razvoju voćarske proizvodnje na području Podravine i Prigorja.

Slavko Kopilović, dipl.ing.agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Jesenska cvatnja voćaka

Svakim danom sve više smo svjesni klimatskih promjena, koje se događaju oko nas, a o tome  nam svjedoče i voćke svojom cvatnjom u jesen.

Zbog ekstremnih kolebanja temperatura tijekom ljetnih mjeseci voćka je svela svoje fiziološke funkcije na minimum. Dolaskom nižih temperatura i više kišnih dana voćke su se opet aktivirale i neki pupovi su krenuli u novu vegetaciju – prolistali su ili procvali. Ako je aktivacija takvih pupova izrazito velika, to se može loše odraziti na iduću vegetaciju, jer su oni izgubljeni za sljedeću godinu. Naravno da se velik dio generativnih pupova neće aktivirati i voćke će usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine dati rod. Treba imati na umu da ovakav neuravnotežen razvoj oslabljuje i iscrpljuje voćku. Svakako, takvim voćkama je potrebna dodatna njega, a jedna od prvih mjera, koja predstoji je i jesensko-zimska gnojidba u kojoj je treba obaviti gnojidbu NPK gnojivima s višom koncentracijom fosfora i kalija, kao što su npr. formulacije gnojiva: 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr.

Također, jedan od mogućih razloga cvatnje voćaka u jesen je i neadekvatna ljetna rezidba, kojoj treba pristupiti pravovremeno i krajnje oprezno, posebno stoga što i diferencijacija cvjetnih pupova kreće u ljetnim mjesecima kad se i obavlja ljetna rezidba.

Cvatnja jabuke (foto: Ž. Denžić)

Najčešće se ipak javlja kod koštičavih voćaka, gdje dolazi do potpune ili djelomične defolijacije lišća uslijed visokog potencijala bolesti i neadekvatne zaštite. Stoga toplo vrijeme i dosta vlage u tlu isprovociraju bubrenje lisnih pupova, rast nove lisne mase i cvatnju voćaka. Takva stabla se iscrpljuju i voćka  nepripremljena ulazi u zimsko razdoblje.

Da bi izbjegli takve ekstremne pojave jesenske cvatnje u većoj mjeri, voćari trebaju posebnu pažnju posvetiti pravilnoj zaštiti nasada od bolesti i štetnika, pravilnoj gnojidbi i njezi nasada.

Cvatnja višnje (foto: T. Lasić Jašarović)

 

Autorica teksta: Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Boja kod jabuke

Svaka sorta jabuke. da bi mogla biti klasificirana pod prvu klasu, mora zadovoljiti ne samo veličinom i zdravstvenim stanjem već mora zadovoljiti i pravila obojenosti. Potrošači će u nekom supermarketu ili na tržnici uvijek odabrati onaj plod, koji se baš očima čini najprivlačniji. Rijetko tko plodove pomiriše, a napraviti probu ukusnosti ionako je nemoguće. Najodlučniji je, dakle, izgled.
Proizvođači moraju biti svjesni te činjenice, jer zbog tih razloga, jabuke, koje imaju dobru boju, uvijek postižu i najbolje cijene na tržištu, a prema stupnju obojenosti provodi se i klasiranje jabuka. Danas na tržištu postoje propisani standardi kvalitete, kojima su točno definirani kriteriji obojenosti za svaku sortu, a koje proizvođači trebaju najozbiljnije shvatiti, kako bi mogli konkurirati na tržištu. I kod sorti, koje su genetski “programirane” da imaju dobru boju, poput Red Delicious, Jonagold, i Gala klonova, proizvođači se trude dobiti sve tamnije nijanse crvene boje. S druge strane postoje sorte, koje moraju biti potpuno jednoliko zelene ili zeleno žute, bez crvenkastih dijelova na pokožici, kao što su Zlatni Delišes i Grenny Smith.

Najzastupljeniji uzgojni oblik u modrenim plantažnim voćnjacima je vitko vreteno u različitim modifikacijama. Pravilno formirana krošnja vitkog vretenastog grma mora podsjećati na smreku ili, još bolje, na omoriku. Zimskom rezidbom potrebno je održavati konusni oblik stabla, koji omogućava ravnomjerno raspoređivanje svjetlosti u sve dijelove krošnje. Ogranci, koji nose rodno drvo, moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama. Tu je veći problem pojava ožegotina u ekstremno vrućim godinama, ali se taj problem rješava uporabom protugradnih mreža i nanošenjem nekih pripravaka na površinu plodova prskanjem, koji fizički sprječavaju apsorpciju štetnog spektra sunčevog zračenja.

Fiziološko-biokemijski model sinteze boje

Jabuke sadrže puno komponenti, poput antocijana, flavonida, klorofila i karotenoida, koje zajedno daju boju. Najvažniji od navedenih spojeva, koji jabuci daje crvenu boju, je antocijan, koji se nalazi u kožici ploda, čiji se sadržaj povećava više od pet puta tijekom dozrijevanja kod nekih sorti. Najvažnije komponente, koje sudjeluju u njegovoj sintezi, jesu: šećer (koji je jako ovisan o dobroj opskrbljenosti kalijem) te dostupnost takozvanog PAL enzima. Tijekom sinteze postoji puno koraka, a na svaki od njih, kao i na konačnu sintezu tj. bojanje ili izostanak boje kod jabuke, utječu različiti fiziološki i okolišni čimbenici. Svaki od njih treba promatrati u odnosu na ostale. Na primjer, plodovi mogu biti dobro osvijetljeni, ali fiziološki jabuka se dobro ne boji tj. sorta nije genetski “programirana” da se u određenom stadiju razvoja dobro boji. To objašnjava zašto neki tretmani, koji se čine kako bi se poboljšalo bojanje, daju rezultate u određenim okolnostima, a isti ti tretmani ne dovode do rezultata u malo drugačijim uvjetima te dolazi do smanjenog nakupljanja antocijana.

Količina svjetla

Količina svjetlosti, potrebna za produkciju antocijana, varira i ovisi o periodu dozrijevanja pojedinih sorti. Kod kasnijih sorti potrebno je duže izlaganje ploda utjecaju svjetlosti da bi se sintetizirali antocijani, dok je taj period kod ranih sorti znatno kraći. Neki istraživači su mišljenja da svjetlost pozitivno djeluje na nakupljanje PAL enzima i njegovu aktivnost u jabuci. Količina svjetla, koje pada na površinu jabuka, ključna je u sintezi antocijana. Plodovi jabuke, koji rastu u sjeni u sredini krošnje, reduciraju proizvodnju antocijana i bojanje. Istraženo je da se plodovi, koji prime više od 70 % od punog sunčevog zračenja dobro boje, dok plodovi, koji prime manje od 40 % od punog sunčevog zračenja boje jako loše. Za uspješno bojanje jabuke nužan je minimum osvjetljenja, a taj minimum varira u odnosu na sortu i trenutni stadij razvoja. Poznato je da svjetlosna duljina ima veliku ulogu u formiranju boje, a presudne su plavo-ljubičaste (BV) i ultra-ljubičaste zrake (UV), posebno UV-B zrake. Povećana razina UV zračenja nakon kiše i na većim nadmorskim visinama objašnjava bolje bojanje u ovim uvjetima.
Što se može učiniti da na plodove dolazi više sunčevog svjetla?
Što prije treba odstraniti vodopije za bolje osvjetljenje, a time i hranjiva preraspodjelom više odlaze u donje etaže, plodove i novo rodno drvo.

Temperatura

Učinak temperature na bojanje ovisi o sorti i stadiju razvoja. Crvenilo na plodovima jabuka pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Na temperaturama ispod 21 ºC otkriveno je da postoji inverzan odnos između sadržaja antocijana i temperature. Praksa je pokazala da gotovo ni nema proizvodnje antocijana čim su srednje noćne temperature veće od 21 ºC. Klon Red Deliciousa (Red Chief), najbolje boji kada su noćne temperature oko 11 ºC. Korisni učinci ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura mogu biti poništeni izlaganjem dnevnim temperaturama većim od 30 ºC. Kad su niske noćne temperature, gubitak šećera u pokožici ploda disanjem je mali pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Neki istraživači su mišljenja da je glavni način kako temperatura utječe na sintezu antocijana, povećavanjem (niske temperature) ili smanjivanjem (visoke temperature) aktivnosti PAL enzima.

Listovi

Povećanje broja listova po plodu utječe na proizvodnju antocijana sve do određene točke. To je rezultat pojačane fotosinteze, koja rezultira stvaranjem više ugljikohidrata, koji su neophodni u sintezi antocijana.
Utvrđeno je da Jonagold boji bolje, ako je broj listova po jednom plodu veći od 45, dok Red Delicious (Red Chief) puno bolje boji kada taj broj pređe 75 listova po jednom plodu.

Količina dušika

Općenito gledano, suvišak dušika iz tla ili folijarno apliciranog negativno djeluje na proizvodnju antocijana i bojanje jabuka. Višak dušika nakon oplodnje može pomoći, kako bi se smanjilo bojanje zelenih sorti pa to koristimo kako bi spriječili bojanje sorti poput Granny Smitha. Suvišak dušika će na bojanje najnegativnije djelovati ako je prisutan u kasnijim fazama uzgoja. Višak dušika dovodi do bujanja lisne mase u krošnji pa se smanjuje dotok svijetla na plodove unutar krošnje.
Gnojidba kalijevim gnojivima koristi se kako bi se povećala proizvodnja antocijana i obojenost plodova. Čini se da kalij može kompenzirati neke negativne učinke visoke razine dušika na sintezu boje. Čak su neki istraživači mišljenja da kalij sam po sebi toliko ne utječe na bolje bojanje, koliko neutralizira negativne učinke dušika.

Folijarna primjena kalija

U godinama, koje nisu toliko ekstremne po pitanju visokih noćnih temperatura, folijarna primjena kalija dala je iznimno dobre rezultate. Tako je prof. dr. Z. Keserović u pokusima sa sortom Fuji Kiku, koja inače ima genetski izraženo slabije bojanje, dobio odlične rezultate primjenjujući sredstvo Ripen K – foliar (K2O 18 %). Sredstvo se primjenjuje u dozi od 3-5 lit/ha. Prva primjena ide 24 dana prije berbe, a druga 10-12 dana prije berbe. Obvezatno se dodaje i stabilizator pH.
Voćari zadnjih godina s uspjehom upotrebljavaju sredstvo Proteoleaf s 40 % K2O. TRAFOS K je posebno formulirano fosforno kalijevo gnojivo, MYR KALIJ je prirodno tekuće gnojivo za prevenciju ili liječenje simptoma nedostatka kalija. FINAL K je posebno formulirano gnojivo s visokim sadržajem kalija u obliku kalij-helata, ne sadrži kloride, sulfate niti nitrate te se stoga koristi u fazi početka dozrijevanja. Proteoleaf, uz ostale elemente sadrži naglašen pristupačan kalij, koji potpomaže nakupljanju šećera.
U praksi se koriste i gnojiva na bazi kalijeva monofosfata ( fosfor – 50-55 %; kalij – 33 %.) u fazama kad je već postignuta krupnoća, a nedostaje boja. U fazi zriobe plodova i folijarna primjena kaolina može doprinijeti pojačanju boje.
Prevelika primjena kalija kod sorata s prekrupnim plodovima može pojačati opasnost od nastanka gorke pjegavosti. Tkivo potamni zbog pomanjkanja kalcija (Ca), odnosno poremećaja u višku kalija (K) u plodovima.

Reflektirajući materijali

Reflektirajući materijali, smješteni između redova, mogu reflektirati dio sunčevog zračenja unutar krošnje i pojačati tvorbu antocijana. Zadnji rezultati pokazuju da se koristeći te materijale može u početku berbe ubrati i više od 40 % jabuka intenzivno obojanih crvenom bojom. Slično se dešava u vinogradima na strminama iznad mora ili rijeka. Ti materijali su od metalizirane plastike, bijele plastike te folije. Materijali se postavljaju 4-6 tjedana prije berbe, a cijena im se u SAD-u kreće oko 400 $ po ha.

Prekrivanje plodova vrećicama

U proljeće kad su jabuke promjerom manje od 25 mm, u vrijeme intenzivnog izduživanja stanica, neki voćari u Japanu i SAD-u oko terminalnog ploda u gronji jabuke stavljaju dvoslojnu vrećicu. Vanjski sloj vrećice je izrađen od za svijetlo nepropusnog materijala, a unutrašnji sloj je od prozirnog voskom obloženog papira u boji (crvena, plava, zelena). Nakon tri i više mjeseci, ovisno o sorti, ali otprilike 3 tjedna prije predviđenog početka berbe, voćari skidaju vanjski neprozirni sloj vrećice, a unutrašnji voštani sloj ostaje još 2-10 dana na jabuci, ovisno o boji voska. U novije vrijeme postoje i vrećice s difuznim raspršivanjem svjetla za ravnomjernu obojenost plodova.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu

Hortikultura, Potpore i poticaji, Vijest, Voćarstvo

Obavijest voćarima

Obavještavamo sve voćare proizvođače jabuka da je objavljen Pravilnik o provedbi Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu (Narodne novine br. 80/2019.), prema kojem mogu podnijeti zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mreže aplikacije Agencije za plaćanja.

Rok za podnošenje zahtjeva je do 30. rujna 2019. godine. Za potporu mogu aplicirati svi proizvođači jabuka upisani u Upisnik poljoprivrednika, i to za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvode jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno tim površinama.

Za pomoć oko podnošenja zahtjeva za tu potporu proizvođači jabuka mogu se obratiti službenicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (bivša HPŠSS), odnosno službenicima područnih jedinica Službe za stručnu podršku (podružnice) u svojoj županiji.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Rezidba u zeleno, ljetna rezidba breskve i nektarine

Voćari nakon berbe breskve i nektarine ranijeg sazrijevanja, ali i sorata kasnijeg  sazrijevanja ulaze u voćnjake sa škarama kako bi obavili rezidbu u zeleno. Rezidba u zeleno (ljetna) je redovna tehnološka mjera koja utječe na pravilno formiranje uzgojnog oblika, na kvalitetu rodnih grana za sljedeću godinu i na krupnoću i kvalitetu plodova, osobito onih kasnijeg vremena dozrijevanja. Obavlja se u razdoblju vegetacije, nakon završetka aktivnog rasta. Rana rezidba može izazvati produženi i naknadni vegetativni rast i slabo sazrijevanje i odrvenjavanje mladica, a kasna rezidba nedovoljan i nepovoljan učinak. Ona obuhvaća isključivo mladice, a odrvenjeli izboji i grane režu se u vrijeme mirovanja vegetacije. Ljetnom rezidbom uklanjaju se:

  • Vodopije koje ne služe za formiranje kosturnih grana;
  • Bujne konkurentske mladice u cilju zaustavljanja njihova rasta;
  • Postrane grane se skraćuju radi snažnijeg rasta i boljeg sazrijevanja mladica za iduću godinu.

Iskustvo govori kako je kod brojnih sorti breskve i nektarine zimska rezidba postala dopunska rezidbi u zeleno (ljetnoj) rezidbi. Osim kod breskve i nektarine rezidba u zeleno pokazala je dobre rezultate i kod bajama, marelice i trešnje.

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Štete od orahove muhe

Obilaskom nasada oraha zabilježena je pojava orahove muhe (Rhagoletis completa). Odrasli oblici javljaju se tijekom ljeta. U nekim područjima odrasle muhe započinju s letom već u lipnju, ali se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu. Štetniji je raniji napad muhe jer može utjecati na kakvoću jezgre. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne jer kao posljedica njihova razvoja oštećen je samo dio zelene ljuske ploda, dok jezgra ostaje neoštećena. Štetnik ima samo jednu generaciju godišnje. Odrasli oblik je crvenkastosmeđe boje (boja može varirati) dužine 4-8 mm sa žutom glavom te se na prsištu nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Ličinka  je žučkastobijele boje i naraste do 9 mm.

Ličinke orahove muhe

Štetu čine ličinke koje se hrane i žive unutar zelene lupine. Lupina oraha postaje mekana, pocrni zbog razvoja tanina te se teško se odvaja od ljuske oraha. Mjesto uboda na zelenim plodovima oraha, odnosno gdje je ženka položila jaja, potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava. Zbog tamne ljuske orasi nisu privlačni kupcima.

Štete od orahove muhe

Prisutnost i praćenje populacije orahove muhe moguće je utvrditi pomoću žutih ljepljivih ploča. One se vješaju u sunčane dijelove krošnje gdje se muha najradije zadržava. Preporuča se postaviti 2 do 3 žute ploče po ha nasada. Pregled žutih ploča obavlja se 2-3 puta tjedno. Za pojedinačna stabla na okućnicama može se koristiti i metoda masovnog ulova tako da se na stablo vješa veći broj žutih ljepljivih ploča. Ulovom muha na žute ljepljive ploče smanjit će se šteta na plodovima oraha. Postavljanjem 3-5 žutih ploča sa atraktantom po stablu mogu se umanjiti štete (za veći volumen krošnje potrebno je 5-10 žutih ploča po stablu).

Za suzbijanje orahove muhe u RH registrirani su sljedeći insekticidi: Calypso SC 480 i Imidan 50 WG .

Tablica: Insekticidi registrirani za suzbijanje orahove muhe

Pripravak Aktivna tvar Primjena  u vegetacijskoj sezoni Doza Karenca
CALYPSO SC 480 Tiakloprid 2 0,25 L/ha 14 dana
IMIDAN 50 WG Fosmet 2 1,5 kg/ha 7 dana

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@mps.hr

 

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Trešnjina muha (Rhagoletis ceras L.)

Trešnjina muha (Slika 1.) najvažniji je štetnik trešnje i višnje. Uzrokuje „crvljivost“ plodova, manju količinu soka kod višanja i time umanjuje njihovu tržišnu vrijednost. Kod ranih sorata trešnje ovog nametnika nije potrebno suzbijati.

Muha je velika 3,6 do 5mm, crna sa žutim pjegama. Krila imaju 4 plavo crne pruge karakteristične za tog štetnika. Odrasli oblik pojavljuje se krajem svibnja (u Dalmaciji već i krajem travnja) i početkom lipnja. Ženka odlaže jaja pojedinačno na plodove trešnje ili višnje koji su počeli mijenjati boju. Ženka leglicom polaže jaja ispod epiderme. Mjesto odlaganja jaja na plodu omekša i podložno je truleži. Ličinke muhe (Slika 2.) žive u unutrašnjosti ploda. Nakon završetka razvoja napuštaju plod, spuštaju se na tlo te se kukulje na dubini od nekoliko centimetara. Štete variraju od godine do godine.

Slika 2. Trešnjina muha – ličinka u plodu

Suzbijanje trešnjine muhe može se provoditi nekemijskim i kemijskim mjerama zaštite.

Sakupljanje otpalih, zaraženih plodova i obrada tla ispod stabala trešnje može umanjiti napad sljedeće sezone.

Dio populacije ovog štetnika možemo umanjiti postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča (Slika 3.) u krošnju (3-5 po stablu). Ova metoda je primjenljiva u manjim voćnjacima i na okućnicama. Ploče treba odstraniti iz krošnje nakon berbe, jer privlače mnogobrojne korisne kukce.

Slika 3. Žuta ploča u nasadu višnje

Slika 4. Trešnjina muha na žutoj ploči

Za uspješno kemijsko suzbijanje potrebno je odrediti optimalan rok za primjenu insekticida. Rokove tretiranja možemo odrediti na tri načina: pregledom razvoja kukuljica u tlu, čime određujemo vrijeme izlaženja odraslih muha, ulovom muha na žutim ljepljivim pločama ili pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja ličinki u njima.

Ako nismo u mogućnosti precizno odrediti optimalni rok tretiranja, tada tretiranje provodimo kad 50% plodova počinje žutjeti i rumenjeti.

Obzirom da su rokovi tretiranja blizu berbe važno prilikom odabira insekticida voditi računa o propisanim karencama.

Jelena Brkić Terzanović dipl. ing. agr.,

Literatura:

Ivan Ciglar: Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski, Čakovec, 1998.

Fotografije:

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl.ing.agr.

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jagodina lisna uš

Lisne uši na jagodama spadaju u važne izravne i neizravne štetnike jagode. Izravne štete nastaju sisanjem biljnih sokova i smanjenjem uroda te lučenjem medne rose koju naseljavaju gljive čađavice i na taj način smanjuju asimilacijsku površinu listova. Neizravne štete lisne uši čine kao prijenosnici virusnih oboljenja jagode.

U proizvodnji jagoda na području Hrvatske zabilježeno je nekoliko lisnih uši: jagodina mala lisna uš, zelena breskvina uš, pamukova lisna uš, mlječikina lisna uš i jagodina lisna uš. Upravo ovu posljednju, jagodinu lisnu uš (Chaetosiphon fragaefolii), nalazimo u nešto brojnijoj populaciji u proizvodnji jagoda na koprivničkom području.

Ličinke i odrasli oblik beskrilne uši

Jagodina lisna uš prekrivena dlačicama

Jagodina lisna uš je duljine 1,3-1,8 mm, blijedozelene boje, a krilati oblici imaju crnosmeđu dorzalnu pjegu. Tijelo i glava odraslih oblika i ličinki ove lisne uši obraslo je dlakama koje su okruglaste na vrhovima te se na taj način jagodina lisna uš može razlikovati od ostalih lisnih uši koje se pojavljuju na jagodama. Štetu čini sisanjem na naličju mlađih listova jagode koji se uslijed sisanja uvijaju. S obzirom da uš obilno luči mednu rosu donji listovi i folija ispod jagoda postaju ljepljivi te ih naseljavaju gljive čađavice i posjećuju mravi. Upravo je to simptom kojeg proizvođači jagoda najprije uoče, no tada je populacija jagodine lisne uši već vrlo brojna. Osim direktnih šteta, ova lisna uš prenosi nekoliko virusa jagode među kojima su strawberry yellow-edge virus (SYEV), strawberry crinkle virus (SCV) i strawberry mottle virus (SMV) koji mogu značajno umanjiti prinos jagoda.

Medna rosa i svlakovi lisnih uši

Lisne uši na naličju lista jagode

Za učinkovito suzbijanje jagodine lisne uši važno je štetnika u proljeće pravovremeno uočiti u nasadu. Osim redovitih vizualnih pregleda što većeg broja biljaka, za praćenje pojave mogu se koristiti i žute ljepljive ploče, no na njih se love samo krilati oblici (beskrilni se već nalaze na jagodama!). Prilikom odabira insekticida za kemijsko suzbijanje važno je znati da primjenom sistemičnih insekticida možemo suzbiti i lisne uši zaklonjene listovima ili unutar smotanih listova dok je kod primjene kontaktnih insekticida vrlo važna kvaliteta aplikacije (insekticid mora pasti na dijelove lista na kojima se uši nalaze).

Tablica 1: Insekticidi dozvoljeni za suzbijanje lisnih uši na jagodama u Republici Hrvatskoj

Aktivna tvar Pripravak Karenca Način djelovanja Napomena
Alfa-cipermetrin Fastac 10 EC 3 dana kontaktno
Deltamerin Decis 100 EC 3 dana kontaktno
Poleci plus
Scatto
Rotos super
Ritmus
Decis 2,5 EC
Tiakloprid Calypso SC 480 3 dana sistemično Jagoda u zaštićenom i na otvorenom prostoru
Pirimikarb Pirimor 50 WG 14 dana sistemično Jagoda na otvorenom
Spirotetramat Movento OVP sistemično Jagoda u zaštićenom.

Ne smije primjenjivati od 14 dana prije cvatnje do posljednje berbe

mr. sc Željkica Oštrkapa-Međurečan
zeljkica.medurecan@mps.hr

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo, Voćarstvo

Epilobium ciliatum – širenje invazivnog korova kao posljedica pretjerane uporabe glifosata

Epilobium ciliatum, (willowherb), vrbovka, po nekim podacima u susjednoj Italiji poznata pod nazivom Epilobium tetragonum, cvjetnica je iz porodice pupoljki (Onagraceae). Ta je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike (Oregon), Južne Kanade i istočne Azije. Vodeći je korovni problem u rasadničarskoj proizvodnji ukrasnog bilja i hortikulture u Oregonu. Invazivna je vrsta u većini Europskih zemalja. Stigao je u sjevernu Europu početkom 20. stoljeća i brzo se proširio, dosegnuvši Finsku oko 1920. To je biljka vlažnih mjesta, potočnih strana, jaraka, ribnjaka, vrtova, cesta, nedavno očišćenih područja, uključujući antropogenizirana područja i ceste, sve do nadmorskih visina oko 1200 metara. Epilobium ciliatum je višegodišnja biljka, koja može narasti i do 1,5 m u visinu. Lišće, stabljike i cvatovi prekriveni su dlakama i žlijezdama. Cvjetić je ružičaste boje u obliku trube, ima četiri ružičaste latice, koje su tako duboko urezane da izgledaju kao četiri para. Cvijetić ima osam prašnika. Plod je uska, dlakava, četverokrilna komuška duljine 3-5 (10) cm, koja se može držati na dugoj stabljici. Sjemenke su vrlo sitne i vjetar ih može raznositi na vrlo velike udaljenosti. Ovisno o vremenu nicanja, komuške se otvaraju i vjetar raznosi sjemenke od kolovoza do rujna.

Epilobium ciliatum u vinogradu

Po zabilježenim podacima prvi puta se u našoj okolici spominje u Sloveniji (The North American invasive species Epilobium ciliatum Raf. was recently recorded for the first time in Slovenia and Croatia – Nejc Jogan  University of Ljubljana, January 2004).

U  Međimurju spominje ga mr. sc. Milorad Šubić, Živa zemlja, 24. 03. 2010.: „Prema iskustvima iz Međimurskog vinogorja višegodišnja primjena glifosata “propušta” dvije vrste korova: preslicu (Equisetum) i vrboliku (Epilobium) (vidi fotografije) pa se tijekom ljeta u takvim nasadima preporučuje primjena totalnog kontaktnog herbicida na osnovi glufosinata (Basta 15 SL.)“.

Usprkos tome što se taj invazivni strani korov spominje u literaturi više od jednog desetljeća, vrlo je malo poljoprivrednika, vinogradara i voćara, koji uopće znaju za njega.

Pojava Epilobiuma u vinogradima Međimurja

Pojavi tog agresivnog korova u Međimurskim vinogradima, a u posljednje vrijeme i u voćnjacima, doprinijela je prečesta primjena herbicida na bazi aktivne tvari glifosata. Razlozi su višestruki. Sistemični herbicidi na bazi glifosata (Cidokor, Global, Herkules, Boomefekt…) relativno su jeftini, a djeluju na veliki broj korovnih vrsta u vinogradima i voćnjacima. Jedan od glavnih razloga pojavi Epilobiuma jest tretiranje vinograda neposredno pred početak pljevidbe, što je razumljivo pošto se neopljevljeni vinograd ne može tretirati sistemičnim herbicidima. Na taj način ukloni se velika većina korovnih vrsta upravo kad taj termofilni korov počinje nicati te mu se pruži tako reći čisti teren. Epilobium se u prvo vrijeme javlja lokalno, no ako se svake godine nastavlja s proljetnom primjenom glifosatnih herbicida, problem se širi nevjerojatno brzo.

Većina vinogradara zapazila je kako uobičajene dozacije i koncentracije od 1 % u primjeni glifosatnih herbicida ne djeluju na navedeni korov pa su uskoro počeli primjenjivati povišene koncentracije čak i do 2 %. Tako visoke koncentracije djeluju na

Epilobium isključivo ako je tek u fazi nicanja 10 -15 cm visine. Ako isti preraste visinu od 20-30 cm, ni koncentracije od 2 % više ne mogu zaustaviti njegov rast, cvatnju i osjemenjivanje, dok u isto vrijeme maksimalno oslobađaju konkurenciju svih ostalih korova. Tretiran glifosatom  Epilobium najčešće samo pocrveni i djelomično se posuše donji listovi, dok vrh nastavlja s rastom i korov kasnije neometano cvate, sjemenke dozore i šire se vjetrom.

Epilobium u stadiju nicanja krajem travnja

Epilobium tretiran 1 % glifosatnim herbicidom

Širenje Epilobiuma na voćnjake Donjeg Međimurja 

Kako su sjemenke Epilobiuma vrlo male i lagane, širenje vjetrom na velike udaljenosti je neizbježno. Vrlo je vjerojatna mogućnost da se raznose i poljoprivrednom mehanizacijom, na kojoj zaostaju komadići tla i korova. Na nekoliko mjesta u Donjem Međimurju zabilježena je pojava tog korova, ne toliko u samome voćnjaku, koliko u ogradi oko voćnjaka, pošto se često tretira uski pojas pod pletenom žičanom ogradom.

Pojava Epilobiuma kao posljedica čestog tretiranja korova oko ograde voćnjaka

Epilobium je prvenstveno korov, koji postaje problem na svim površinama na kojima se čovjek trudi održati tlo čistim od korova.

Nicanje Epilobiuma nakon berbe jabuka za tople jeseni – posljedica nezatravljenog  međurednog prostora

Preporuke za kontroliranje širenja Epilobiuma

  • Smanjivanje prečestih upotreba herbicida na bazi glifosata.
  • Ne težiti potpuno čistim vinogradima ili voćnjacima od svih korova, jer se tada oslobađa prostor ovom agresivnom korovu.
  • U voćnjacima i vinogradima kod proljetnih tretiranja glifosatima dodavati, u slučaju pojave ovog korova, zemljišni herbicid na bazi flazasulfurona.
  • Dio površina svake godine pokušati održavati čistim nekim drugim mehaničkim mjerama zaštite od korova (uporaba bočne rotodrljače – uništi korov nakon nicanja ili održavanje zaštitnog pojasa tzv. pasice bočnim pomičnim kosilicama – sprečava se da taj korov da naraste i uđe u fazu cvatnje).

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Siva plijesan jagode

Siva plijesan najčešći je uzročnik bolesti jagoda. Ima značajan utjecaj na proizvodnju i smanjenje uroda ako se stvore povoljni uvjeti za razvoj gljivice.

Gljiva prezimljuje u obliku sklerocija ili micelija na biljnim ostacima, kao saprofit. U rano proljeće kada se stvore povoljni uvjeti dolazi do zaraze. Učestala kišna razdoblja i visoka relativna vlažnost zraka stvaraju povoljne uvjete za razvoj uzročnika bolesti, gljive Botrytis cinerea. Spore ove gljive razvijaju se na temperaturama od 4 – 34 oC. Iako se najpovoljnija temperatura za razvoj bolesti kreće od 15-20 °C, uzročnik bolesti može inficirati plod na mjestu kapi vode (ako se vlaga zadrži 4-8 sati) uz temperaturu od 13-15 °C.

Simptomi bolesti

Bolest napada plodove, cvjetove i list u svim fazama razvoja. Simptome možemo uočiti već na zelenim plodovima na kojima se stvaraju svijetlo smeđe pjege ispod kojih je meso omekšalo. Na tom mjestu formira se prljavo bijela paučinasta prevlaka koja kasnije dobije karakterističnu „zeleno-sivkastu“ boju. Plodovi poprime tamnosmeđu boju. Zaraza je češća kod plodova koji su u dodiru s tlom ili se međusobno dodiruju. Zaraženi cvjetovi se suše i poprimaju izgled spaljenog cvijeta.

Izvor: grama.hr

Suzbijanje

Siva plijesan jagode bolest je koja se gotovo redovito javlja svake godine, stoga je obavezno provoditi suzbijanje. Mjere zaštite trebale bi se temeljiti na pravilnoj gnojidbi, izbjegavanju pregustog nasada, uklanjanju oboljelih plodova kao značajnog izvora zaraze!

Unatoč tome, zaštita se mora provoditi i kemijskim tretiranjem. Preporuča se nekoliko  tretiranja: prvo pred početak cvatnje, drugo u punoj cvatnji kada je 50% otvorenih cvjetova, treće po završetku cvatnje i početku zametanja plodova te zadnje u vrijeme početka zriobe kada trebamo biti na oprezu zbog propisane karence. Razmak između tretiranja trebao bi biti 7 do 14 dana ovisno o oborinama. Pripravke je najbolje koristiti naizmjenično kako ne bi došlo do pojave rezistentnosti. Početkom vegetacije preporuča se korištenje pripravka s duljom karencom, a kasnije pripravke s kraćom karencom.

Za suzbijanje sive plijesni na jagodama registrirani su slijedeći pripravci: Pyrus 400 SC (karenca 3 dana), Signum (karenca3 dana), Switch 62,5WG (karenca 7 dana), Teldor SC (karenca 3 dana) te Scala (3 dana) koji se može koristiti i u zaštićenim prostorima. Navedene pripravke potrebno je koristiti prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu.

Naslovna fotografija, Izvor: living.hr

Ivana Češek, mag. ing. agr.
ivana.cesek@mps.hr