MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Hortikultura

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Prva preporuka-Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 07. rujna 2020. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 23. studenoga 2020., ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Slivnjača/Simjaca, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

PRVA PREPORUKA

STANJE NA TERENU

→ Ukupno stanje u maslinarskim regijama Republike Hrvatske, osim Istre, obilježeno je sušom i kroničnim nedostatkom vode, koja traje još od svibnja 2020. Od tada pa do danas kiša je vrlo rijetko padala, a ponegdje i nije uopće bilo kiše.

→ Posljedica tih vremenskih prilika/neprilika u maslinicima, koji nemaju navodnjavanje, je  da maslina dosta pati i ne razvija se u normalno očekivanom stanju. Masline su suhe i smežurane, s vrlo malo pulpe i već sada je upitna kvaliteta ploda u smislu daljnje prerade u ulje.

Osim toga, u kolovozu, pa i u rujnu, maslina nije stvarala nove listove, što je dokaz da je u tom vremenu hibernirala tj. spavala te samim time nije stvarala ni ulje.

→ Poteškoće će u narednom vremenu dodatno stvarati i nagla promjena pigmenta, što će dodatno buniti maslinare, a razlog će biti nagla promjena temperatura, s toplog na hladnije i niže noćne temperature. Također, s očekivanom kišom dodatne poteškoće stvarati će i napad štetnika (maslinine muhe), koji je već sada u trećoj, a ponegdje i u četvrtoj generaciji.

→ Optimalan rok berbe za očekivati je da neće biti tako brzo, zbog navedenih stresova masline. Poslije prve najavljivane kiše preporučuje se tretiranje protiv štetnika, kako bi se maslini ostavilo dovoljno vremena za postepeno i zakašnjelo dozrijevanje.

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u 2 roka uzorkovanja, tablica 1.

Cvjećarstvo, Hortikultura, Vijest

Predstavljena 25. međunarodna izložba cvijeća u Varaždinu

U organizaciji Udruge vrtlara varaždinske županije predstavljena je jubilarna 25. Međunarodna izložba cvijeća, pod nazivom „Barok, glazba, cvijeće“ na glavnom trgu ispred gradske vijećnice u Varaždinu. Ovogodišnji floristi i kreatori cvjetnih dekoracija inspirirani su dosadašnjim partnerima Varaždinskih baroknih večeri koje obilježavaju 50-tu obljetnicu. Cvjetne instalacije u obliku baroknog stola, muzičkih instrumenata, cvjetnih zidova i ljuljačke obogatili su glavni trg do kojeg dopiru zvukovi barokne glazbe.

U izradu cvjetnih instalacija uključili su se varaždinski floristi i učenici dvije srednje škole s profesoricama, kao i tim florista koji će sljedeće godine sudjelovati u Poljskoj na natjecanju, kao predstavnici hrvatskih florista (Suzana Lonjak – državna prvakinja, Tihomir Koščak i Blaženka Omrčanin).

Unatoč trenutnoj situaciji svi ljubitelji cvijeća i turisti će moći uživati i pogledati ovu izložbu cvijeća na otvorenom.

Služba za stručnu podršku

Varaždinska županija

Dr. sc. Mara Bogović

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Međimurska, Vijest, Zaštita bilja

PROMOCIJA ROBNE MARKE, PROIZVODNJA I EDUKACIJA PROIZVOĐAČA KRUMPIRA U MEĐIMURJU TIJEKOM SEZONE 2020. GODINE

U organizaciji Međimurske županije, općine Belica i Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira krajem prvog tjedna mjeseca rujna 2020. u središtu naselja Belica, ispred Spomenika krumpiru, predstavljena je robna marka krumpira.

 

Slika 1. i 2. Predstavljanje robna marka krumpira u središtu Belice, ispred Spomenika krumpiru (Foto: M. Belčić i Suzana Pajić)

Tako je u Međimurskoj županiji, pored već poznatih županijskih robnih marki, jabuke “Regina” i vina “Pušipel”, početkom masovnijeg vađenja gomolja, predstavljena nova županijska robna marka krumpira “Međimurski kalamper”!

Uz tradiciju, iskustvo i pogodnost prirodnih uvjeta za uzgoj krumpira, javnost je upoznata s općim uvjetima o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke te je predstavljen i pojašnjen vizualni identitet proizvoda (slika 2.).

Sredinom srpnja ove godine službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku, Područne službe Međimurske županije (ujedno i stručni članovi Povjerenstva za nadzor i korištenje robne marke “Međimurski kalamper”) održali su edukaciju tržnih proizvođača krumpira pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe, s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom usjeva krumpira od korova, uzročnika bolesti i štetnika“. Edukacija je održana na dva lokaliteta, na pokusnim poljima u blizini naselja Novo Selo Rok te u naselju Belica, u gospodarskom objektu OPG Tomislava Filipović, ul. Braće Radića 105.

U prijepodnevnim satima dio edukacije je održan u polju: prikaz deset sorti krumpira, provedena agrotehnika (sadnja, osnovna i dopunska gnojidba, njega usjeva), način uzorkovanja zemljišta radi provođenja pedoloških analiza, zakonodavni okvir, koji određuje obvezu kontrole plodnosti tla te determinacija neželjenih promjena na cimi krumpira: koncentrična pjegavost (Alternaria solani), plamenjača (Phytophthora infestans), bijela noga krumpira (Rhizoctonia solani), nekrotični Y virus (PVYNTN) te palež cime od visokih temperatura i štetnog UV zračenja. Naknadno je na gospodarstvu OPG-a Filipović prikazan prosječan urod, izgled gomolja, sadržaj suhe tvari, otpornost na ekonomski značajne neželjene organizme te kulinarska i druga svojstva deset sorti krumpira iz pokusa.

Tržna proizvodnja krumpira je tradicionalna djelatnost u središnjem području Međimurske županije, naročito između mjesta Belica – Gardinovec – Domašinec – Podturen – Sivica – Novo Selo Rok -Čakovec  -Orehovica – Vularija. Na tom području između Mure i Drave pretežno se nalaze recentni aluvijalni nanos, pjeskovito-ilovaste ili ilovaste, blago kisele reakcije, koji su vrlo pogodni za uzgoj gomoljastih vrsta povrća, naročito krumpira. Uz pogodnost tla, nadmorsku visinu 160 – 180 m te prosječnu godišnju temperaturu zraka 10,1 °C, s prosječnom količinom oborina 808 mm (uz raspon 681 – 1079 mm), tradicija uzgoja krumpira s dovoljno radne snage, specifičnom mehanizacijom i gospodarskim objektima temelj su uspješnog uzgoja te dohodovne kulture.

Projektom “Kontrole plodnosti tla na području Međimurske županije” utvrđeno je da na širem području naselja Belica dominiraju blago kisela zemljišta (prosječna pH vrijednost 5,45), prosječni sadržaj humusa iznosi samo 1,6 %, srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 45 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 60 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2014.). Uravnotežena gnojidba krumpira moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Na predstavljanju robne marke krumpira kolegica Suzana Pajić je poljoprivrednike upoznala s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se općina Belica ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012 i NN 7/2013), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013).

Tablica 1. Tehnički podaci o poljskom makro-pokusu uzgoja deset sorti krumpira tijekom 2020. godine na pokusnom polju kraj naselja Novo Selo Rok

Predkultura: ozima pšenica, zelena gnojidba: ječam i kanola (repica)
Osnovna gnojidba: 1 t/ha NPK 5-10-20 + 1 t/ha “Stalatico” (organsko gnojivo)
Dopunska gnojidba: KAN 250 kg/ha
Datum i razmaci sadnje (sklop): 07. 04. 2020., razmaci 0,75 x 0,33 m (43.000 biljaka/ha)
Nicanje većine sorti u pokusu: 23. 04. 2020.
Veličina sjemenskih gomolja: 25/50 cm
Suzbijanje korova u krumpiru: 20. 04. 2020. (pre-em: pendimetalin + metobromuron + klomazon)
Program suzbijanja uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) na cimi krumpira:
30. 05. 2020. 12. 06. 2020. 24. 06. 2020. 08. 07. 2020.
mankozeb & cimoksanil + taikloprid ciazofamid + difenkonazol + metaflumizon azoksistrobin & fluazinam ciazofamid + cimoksanil
Primjena folijarnih (bio)gnojiva: Amalgerol (08. 07.), AminoGreen (12. 06. i 26. 06.), FitoFert 20+20+20+TE (12. 06. i 24. 06.) i EC Fertilizer 13+5+40+TE (08. 07.)

 

Mr. sc. Milorad Šubić poljoprivrednike je upoznao s agrotehničkim i usmjerenim mjerama zaštite pokusnog krumpirišta provedenim tijekom 2020. (tablica 1.). Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnike bolesti i štetnika. Naglašeno je da krumpir valja izbjegavati uzgojem na površinama, koje su zakorovljene višegodišnjim širokolisnim korovima (npr. Cirsium, Convolvulus, Sonchus, Mentha i dr.) te da kao pred-kulturu treba izbjegavati biljne vrste, koje osipanjem sjemena tijekom žetve predstavljaju neželjenu vrstu u krumpiru i koja se ne može učinkovito suzbiti primjenom rezidualnih (zemljišnih) herbicida (npr. suncokret). Proizvođači krumpira su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razvoja cime krumpira u 2020. sezoni te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih (pseudo)gljivičnih bolesti (Alternaria, Phytophthora). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti te kriteriji za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (tablice 1. i 2. te histogrami 1. i 2.).

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznih modela za predviđanje koncentrične pjegavosti (AlternariaTomCast”) i plamenjače krumpira (Phytophthora – “BliteCast”) tijekom kritičnog razdoblja (cvatnje krumpira – lipanj 2020.)  – mjerni uređaj “iMetos”, temeljem kojih je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti cime krumpira u pokusnom polju:

 

Tablica 2. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti zabilježeni u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti cime krumpira tijekom 2020. sezone

Mjeseci Temperatura zraka (°C) Količina oborina (mm) Relativna vlažnost (%) Senzor vlaženja lišća (minuta)
travanj 11,60 27,6 63,3 4.515
svibanj 14,47 51,5 73,8 14.095
lipanj 18,94 117,8 80,94 20.310
srpanj 20,67 151,6 80,09 18.035
kolovoz 21,65 187,4 84,99 21.395

 

Potreba suzbijanja najvažnijeg štetnika cime krumpira (krumpirova zlatica – Leptinotarsa) je određena temeljem vizualnih pregleda cime (pojava odraslih oblika, odlaganje i razvoj jaja te pojava prvih ličinki). Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida, radi ne-ciljanih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori) te kriteriji za izbor insekticida i mjere opreza, koje se pritom provode. Proizvođače krumpira je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 8. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Zbog kiše, drugi dio edukacije je proveden u gospodarskom objektu obitelji T. Filipović u Belici. Pritom su poljoprivrednici upoznati s prosječnim prinosima te s drugim svojstvima sorti krumpira u pokusu (dospijeće, oblik i boja gomolja, boja mesa gomolja, otpornost na bolesti i štetnika, kulinarska svojstva, osjetljivost na herbicide – metribuzin, dormantnost, najvažnije nežive promjene u unutrašnjosti gomolja, pogodnost za ekološki uzgoj, svojstva za industrijsku preradu – čips), tablica 3.

Tablica 3. Neka svojstva pokusnih sorti krumpira prikazanih vađenjem gomolja

Grupa dospijeća Prinos tržnih gomolja >40 mm Prinos sitnih gomolja <40 mm Suha tvar
vrlo rane sorte 51,62 t/ha 3,95 t/ha 17,7 %
srednje rane sorte 59,0 t/ha 2,17 t/ha 18,3 %
srednje kasne sorte 45,0 t/ha 3,90 t/ha 20,1 %

*Vrlo rane sorte = Riviera, Severina, Arizona; srednje rane sorte = Spectra, Constance, Esmee, Beyonce; srednje kasne sorte = Alouette, Babylon, Arsenal, Corsica; sorte krumpira namijenjene za proizvodnju čipsa: Arsenal, Corsica i Beyonce; sorta krumpira namijenjena ekološkoj proizvodnji: Alouette!

Nakon toga, nositelj OPG Filipović, gospodin Tomislav okupljenim je poljoprivrednicima prenio vlastita iskustva pri uzgoju krumpira u sezoni 2020., naglašavajući sve lošiju kvalitetu isporučenog sadnog materijala. Ove se godine u nešto jačoj mjeri pojavljuju virusne infekcije, a kao posljedica povlačenja s tržišta insekticida, koji su neophodni pri sjemenskoj proizvodnji radi suzbijanja vektora (lisnih uši). Procjenom prinosa gomolja krumpira tržni proizvođači očekuju iznadprosječnu sezonu pa time raste zabrinutost za plasman i prodaju (trenutno smanjena potražnja zbog slabije turističke sezone radi epidemije Covid-19).

U raspravi su proizvođači krumpira postavljali pitanja o mogućnostima i ograničenjima totalnog suzbijanja cime prije vađenja gomolja (“desikacija”), a nakon povlačenja s tržišta djelatne tvari dikvat. Odgovoreno je da od ove sezone proizvođači krumpira u tu svrhu mogu koristiti samo registrirano sredstvo na osnovi prirodnih tvari (“prirodni herbicid”): pelargonske kiseline (Beloukha EC)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Primjenu pelargonske kiseline treba ograničiti samo na povoljne vremenske uvjete (sunčano, suha do blago vlažna lisna masa, uz temperature 15-25°C). Moguće je mehanički prethodno i djelomično uništiti cimu krumpira, a naknadno primijeniti značajno manju količinu pelargonske kiseline, od registrirane doze za “desikaciju” krumpira (Beloukha EC u količini 6-8 lit./ha).

Također, proizvođači krumpira su informirani o natječaju iz Programa ruralnog razvoja za tip operacije 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir”, a radi povlačenja s tržišta Europske Unije djelatne tvari klorprofam (sredstva za sprječavanje klijanja gomolja u skladištima tijekom zimskih mjeseci). Od distributera sjemenskog krumpira pritom je zatraženo “novo svojstvo” budućih sorata krumpira: dormantnost gomolja za skladištenje.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti) većina proizvođača krumpira je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Ranije su već 21. 07., 28. 07. i 11. 08. 2020. održana tri edukacijska skupa za tržne proizvođače krumpira u Međimurskoj županiji, na kojima tada su prikazana proizvodna i kulinarska svojstva 31 sorte krumpira (tablica 4).

Tablica 4. Edukacijski prikazi novih sorata i agrotehnike uzgoja krumpira održani u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza 2020. u Međimurju

Datum Mjesto Dobavljači sjemenskog krumpira Broj prisutnih proizvođača Broj prikazanih sorti krumpira Prosječan prinos gomolja
21. 07. Belica HZPC 58 14 53,32 t/ha
28. 07. N. Selo Rok EuroPlant 65 10 63,04 t/ha
11. 08. Pribislavec SolaWest 54 7 *51,44 t/ha

*procjena prinosa gomolja na dan 03.7. 2020., dok je naknadno dana 10.8. 2020. prosječan prinos pokusnih sedam sorti procijenjen na 78,56 t/ha

Napomena: U tablici 1. je prikazan procijenjeni, a ne stvarni prinos gomolja krumpira. Ta procjena se treba umanjiti za gubitak na uvratinama parcela, zatim gubitak u redovima kroz koje prolazi mehanizacija tijekom njege i zaštite usjeva te gubitak prinosa u mikro-depresijama, gdje se zadržava voda u razdoblju prekomjernih padalina.

Tablica 5. Distribucija oborina na tri mjerna lokaliteta u prvom (01. 04.-14. 06.) i drugom dijelu rasta i razvoja pokusnih sorata krumpira (15. 06.-31. 08.) – mjerna stanica “iMetos”

Lokalitet Oborine 1.4.-14.6. Oborine 15.6.-31.8. Ukupno 1.4.-31.8. (±)*
Belica 148,4 mm 343,4 mm 491,8 mm (+115,0 mm)
Mursko Središće 141,3 mm 394,6 mm 535,9 mm (+159,1 mm)
Sveti Juraj u Trnju 137,2 mm 385,6 mm 522,8 mm (+146,0 mm)

*U višegodišnjim prosjecima od početka travnja do kraja kolovoza u okolici Čakovca očekuje se prosječno 376,8 mm oborina (u zagradi je navedeno odstupanje izmjerenih oborina tijekom 2020. u odnosu na očekivani prosjek).

Slike 3., 4. i 5. Edukaciju proizvođača krumpira provode službenici M. Šubić i Suzana Pajić (lijevo), obitelj Filipović se bavi isključivo poljoprivrednom proizvodnjom i aktivno je surađivala sa stručnjacima iz Uprave za stručnu podršku, od planiranja i provođenja pokusa do prikaza rezultata (u sredini); poljoprivrednici su komentirali rezultate pokusa i izmijenili vlastita iskustva (Foto: M. Šubić)

Tekst pripremili voditelji demonstracijske aktivnosti:

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

mr. sc. Milorad Šubić

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Defolijacija lišća kod sorte Golden Delicious

Opadanje lišća (Necrotic Leaf Blotch – NLB) kod sorte jabuke Golden Delicious uglavnom se pojavljuje krajem srpnja i početkom kolovoza. Javlja se najčešće kao posljedica fiziološkog stresa, kod izmjenjivanja visokih temperatura i obilnijih padavina. Zahvaćeni su uglavnom stariji listovi na bujnim mladicama. Prvo se javljaju nekrotične, smeđe mrlje nepravilnog oblika, potom cijeli list požuti i na kraju opada. Iako je ovaj problem prisutan već godinama, neupućeni ga zamjenjuju s bolesti Alternariom, dok se drugi brinu da se ne radi o nekim novim bolestima.

Nekrotična mrlja listova kod fiziološke defolijacije obično se pojavljuje početkom srpnja, a najjača je u kolovozu, u posljednjem dijelu vegetacijske sezone. Zreli listovi od baze do sredine uspravnih vodopija, brzorastućih izdanaka, obično su jedini, koji pokazuju simptome. Mladi, nezreli listovi na vodopijama i zreli listovi pršljenastog rodnog drveta na starijem rodnom drvu obično nisu pogođeni, čime se to može razlikovati od nekih bolesti kao što su Glomerella (SAD) ili Botrytosphaeria.

Simptomi počinju kao internervalne mrlje listova, nakon čega slijedi žutilo zahvaćenih listova (kloroza) i odbacivanje, koje može ponekad biti ozbiljno. Na lišću se iznenada pojavljuju nepravilne smeđe mrlje, obično promjera 0,5 do 2,5 centimetara, a ponekad mogu biti i veće. Nekroze obično omeđuju veće lisne žile. Mnogi zahvaćeni listovi zatim požute i opadaju nekoliko dana nakon što se pojave nekrotične mrlje. Najčešće se pojavljuje krajem srpnja, a sama defolijacija je najjača tijekom kolovoza.

Intenzitet opadanja lišća varira od voćnjaka do voćnjaka i od stabla do stabla unutar istog voćnjaka, a jače je izražen na starijim stablima od 15 godina. Obilaskom voćnjaka po terenu i promatranjem utvrđeno je sljedeće :

  • Stabla, koja imaju redovitu rodnost, imaju manju defolijaciju listova od stabala koja imaju alternativnu rodnost.
  • Stabla, koja su prebujna i pregnojena dušikom, imaju jače izraženu defolijaciju.
  • Stabla, na kojima je rast završio tijekom srpnja i krajem srpnja imaju zatvorene sve terminalne pupove, manje su zahvaćena.
  • Stabla formirana s ispravnom izoliranom provodnicom, a time i s manje vodopija, obično imaju manju defolijaciju listova.
  • Mlađa stabla manje su zahvaćena od starijih nasada, vjerojatno jer su rodnija, a time i manje bujna.
  • Čak i stabla u slabo orezanim i neorezanim voćnjacima imaju slabiju fiziološku defolijaciju.
  • Po nekim podacima stabla tretirana mankozebom (mangan i cink) imala su slabiju defolijaciju.

Postoje podaci da je primjenom mangana moguće smanjiti defolijaciju. Preventivno, najmanje 15 dana prije pojave simptoma poželjno je prskati s preparatima, koji sadrže mikroelemente, naročito naglašeni mangan (Mn) i cink (Zn) i ponoviti ako se nastavi izmjenjivanje vrućih i kišovitih dana. Druga varijanta je koristiti aminokiseline kao regulator stresa, uz dodatak mikroelemenata, naročito Mn i Zn.

Slika 1. Simptomi na lišću Zlatnog deliciousa kao posljedica fiziološkog stresa

 

Za razliku od bolesti Botryosphaeria obtusa ili Glomerelle kod NLB ne postoje koncentrične lezije i krugovi, a fleke su nešto veće (slika 1.).

 

Slika 2. Simptomi fiziološkog stresa slični Glomereli

 

Simptomi su ponekad slični bolesti Glomerela (slika 2.), koja je dosta česta u SAD (North Carolina).

 

Slika 3. Fiziološka defolijacija na bujnim granama

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) gotovo uvijek „napada“ bujne grane, posebice vodopije (slika 3.).

 

Fiziološka defolijacija (Necrotic Leaf Blotch – NLB) zahvaća i donje prebujne grane (slika 4.).

 

Slika 4. Fiziološka defolijacija na donjim prebujnim granama

 

Ponekad se na listovima javljaju i tzv. kaptanove pjege i to na lišću kada se pripravci na bazi kaptana primjenjuju u uvjetima jako vlažnog vremena. Obično su jača oštećenja na listovima, koji su bliže atomizeru, zbog smanjenog utroška vode, a time i pojačane koncentracije pripravka pa je i depozit pripravka veći. Obično se takve promjene javljaju na lišću iste starosti, uglavnom na mlađem, osjetljivijem vršnom lišću mladica.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Osvrt na demonstracijsku aktivnost u Borju

U okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Koprivničko-križevačke županije u Borju na Kalniku održana je demonstracijska aktivnost „Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki / Mjerenje suhe tvari u plodovima voća“.

Dana 27.8.2020 godine održana je edukacija proizvođača voća u nasadu šljiva OPG-a Biškup Valenta u mjestu Borje na obroncima Kalnika. Vlasnik je korisnik Mjere 10. Programa ruralnog razvoja i to: 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i 10.1.16 Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Proizvođačima je prezentirana mogućnost korištenja mjera 10 u višegodišnjim nasadima kao i  moguće kombinacije unutar M10 i kombinacije M10 i M11.

Korisnici su educirani o vrstama klopki, načinu postavljanja, očitavanjima i korištenju istih. Prezentirani su ulovi na klopkama kao i samo prepoznavanje štetnika te određivanje kritičnog broja i potrebe za njihovo suzbijanje.

Proizvođači su educirani o određivanju roka berbe različitih sorata voća, te je refraktometrom mjerena suha tvar različiti sorata šljiva, jabuka i aronije. Mjerenjem suhe tvari u plodu proizvođačima je skrenuta pozornost na njenu važnost i razliku kod  prerade pojedinih sorata voća. Također jod-testom na jabukama vidjela se razlika između ranih sorata koje su spremne za konzumaciju i kasnijih sorata koje još nisu spremne za berbu.

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili svoje probleme u proizvodnji i  izmijenili su svoja iskustva. Zadovoljni demonstracijom prikazanog pokazali su interes za ovim vidom edukacije, a nama savjetnicima  ovo je poticaj da odradimo još ovakvih demonstracija za naše proizvođače.

Sanja Vuković, dipl. ing. agr

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Octena mušica ploda – Drosophila suzukii

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) (Naslovna slika) jedan je od najvažnijih štetnika voća i grožđa. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena krajem 2010. godine na području Istre, odakle se proširila na čitavo području RH. Ima širok spektar domaćina i napada različite voćne vrste, jagodičasto, koštičavo i jezgričavo voće te vinovu lozu.

U svijetu je poznato oko 3000 vrsta iz roda Drosophila, razlika od ostalih vrsta iz roda Drosophilidae je da polaže jaja isključivo u nedozrele i neoštećene plodove velikog broja voćnih vrsta, dok druge vrste jaja polažu u dozrele već oštećene plodove.

Pripada porodici dvokrilaca. Tijelo je dužine 2-3 mm, žuto smeđe je boje, ima crvene oči i karakterističnu pilastu leglicu po kojoj se ženka (slika 1.)  octene mušice  razlikuje od drugih vrsta. Razlika između mužjaka i ženke je da mužjak ima pjegu crno-sive boje na krilima i nogama. Jaja su bijele boje te ovalnog oblika. Ličinka je bijele boje (Slika 2.), dužine 6 mm. Kukuljica je smeđe boje.

Slika 1. Ženka (lijevo) i mužjak (desno) octene mušice ploda D. suzukii (foto: I.Češek)

Slika 2. Ličinka D. suzukii (foto: I.Češek)

Octena mušica prezimljuje kao imago na zaštićenim mjestima, iako u povoljnim uvjetima može biti aktivna cijelu godinu. Njezina aktivnost kreće kada se temperature podignu iznad 10℃  a najaktivnija je pri temperaturama od 20 ℃ do 30 ℃, o čemu ovisi i broj generacija štetnika. U povoljnim uvjetima može imati 15 generacija godišnje, a  jedna ženka može položiti do 300 jaja.

Početak napada povezuje se za promjenu boje ploda kada se povećava koncentracija šećera u plodu. Ženke octene mušice posjećuju plodove koji sazrijevaju te leglicom „otpile“ pokožicu ploda i neposredno ispod nje polažu jaja u tkivo ploda. Iz jaja se razvijaju ličinke koje svojom ishranom uništavaju unutrašnjost ploda čime rade primarnu štetu. U jedan plod, više ženki može položiti jaja te se u njemu može razviti 60 do 70 ličinki. Plodovi postaju mekani, propadaju i gube tržišnu vrijednost. Osim primarne uzrokuju i sekundarnu štetu kada se na oštećene plodove nasele i sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koje uzrokuju trulež plodova (Slika 3.)

Slika 3. Oštećeni plodovi kupine (foto: I.Češek)

Štetnik se može pratiti hranidbenim atraktantima ili vizualnim pregledom plodova. Hranidbeni mamci (slika 4.) rade se od plastične ambalaže (boce), zapremine od 0,25 ml, 0,50 ml ili 0,75 ml. Neposredno ispod čepa buše se 4 simetrične rupice promjera 5 do 10 mm. U bocu se ulijeva jabučni ocat do polovine zapremine boce. Osim jabučnog octa mogu se koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Prema istraživanjima učinkovit je i jabučni ocat u kombinaciji s vinskim octom. Osim ovako pripremljenih, mogu se koristiti i gotovi, kupljeni hranidbeni atraktanti (slika 4.). Mamci se vješaju u krošnju ili fiksiraju između biljaka, mjesec dana prije početka zriobe plodova. Osim ove biotehničke mjere suzbijanje je moguće  mehaničkim i kemijskim mjerama.

Slika 4. Hranidbeni mamci (foto: I. Češek)

Mehaničke mjere podrazumijevaju sakupljanje zaraženih biljnih ostataka i otpalih plodova kako se ne bi dozvolio danji razvoj štetnika. Sve zaražene dijelove potrebno je zakopati ili spaliti. Važan je i izbor sorti koje su otpornije sa kraćim vremenom dozrijevanja. Također je važna higijena rubova parcela na kojima se nalaze divlje biljne vrste, kao divlja kupina, koje mogu biti domaćini ovom štetniku.

Kemijske mjere podrazumijevaju primjenu insekticida. Kod kemijskog suzbijanja najvažnije je odrediti vrijeme primjene sredstva, kada se ličinke krenu razvijati u plodovima njihovo suzbijanje više nije učinkovito. Suzbijanje se treba usmjeriti na odrasle muhe kako bi se smanjila njihova populacija. Učinkovito je i tretiranje nakon berbe kako bi se smanjila populacija muha. Kod izbora kemijskih sredstava važno je voditi brigu o karenci dopuštenih sredstva. U Republici Hrvatskoj registrirana su dva sredstva za njegovo suzbijanje,  Asset five i Calypso SC 480⃰. Asset five čija je primjena dozvoljena na breskvama, jagodama, malinama, borovnicama, kupinama i ribizu uz karencu od 2 dana te Calypso SC 480⃰  kojem je dozvoljena primjena na kupinama, malinama i jagodama uz karencu od 14 dana osim jagoda koje se uzgajaju u zaštićenim prostorima gdje je karenca 1 dan. Sredstvu Calypso SC 480⃰  krajnji rok za primjenu  je 3.2.2021.

 Ivana Češek, mag. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Maslinarstvo Zadarske županije, jučer i danas

Maslina, kao trajan simbol Mediterana, stara je koliko i ljudska civilizacija. Ta drevna vazdazelena mediteranska voćka proširila se je na naše otoke i priobalne krajeve, prije svega zahvaljujući svojoj skromnosti, možemo reći i njezinoj morfologiji, jer je zauzela one proizvodne prostore krša, gdje druge voćne kulture nisu imale uvjete za svoj razvoj. Prilagodljiva oskudnim  proizvodnim uvjetima, kserofit tj. otporna na sušu, sklona alternativnoj tj. neredovitoj rodnosti, u prošlosti bez ikakvog navodnjavanja i manje ljudske intervencije, njezina rodnost ovisila je ponajviše o klimatskim uvjetima, prije svega o oborinama. Glavna kultura bila je na tim našim područjima vinova loza tj. proizvodnja grožđa i vina pa se sva pažnja posvećivala toj kulturi.

Kad govorimo i pišemo o maslini, treba istaknuti da se puno toga promijenilo i izmijenilo od nekadašnjeg ekstenzivnog uzgoja masline do današnjeg poluintenzivnog i intenzivnog uzgoja masline.

Povećao se sortiment samih sorata pa uz domaće, najčešće autohtone sorte, kao što su Oblica, Drobnica, Istarska bjelica, Lastovka, Levantinka i dr., svoje mjesto uspješno su našle i rodne introducirane sorte: Leccino, Pendolino, Coratina, Frantoio, Pisholine, Cucco, Carolea, Ascolana tenera i dr.

Po pitanju izbora tla, maslina se umjesto u plitke terena krša i  ručno iskopane jame, preselila  na plodna duboka i drenirana tla, na velike površine strojno melioriranog krša, gdje su podignuti veći intenzivni nasadi, uz osigurano navodnjavanje i mogućnost primjene poljoprivredne mehanizacije u provedbi agrotehničkih mjera, od obrade, rezidbe, gnojidbe, folijarne ishrane i strojne berbe, prerade, skladištenja i čuvanja maslinova ulja.

Po pitanju aspekta važnosti maslinovog ulja i njegova blagotvornog učinka na ljudsko zdravlje,  ključni je čimbenik  svakodnevno  korištenje maslinovog ulja u ljudskoj prehrani.

Ovo su samo neki od važnijih elementa u pristupu i shvaćanju masline, kao važne poljoprivredne kulture našeg priobalja.

Osigurati kontinuirani te siguran rod kao  i kvalitetan te zdrav ploda masline želja  je svakog maslinara i uljara.

Na mnogo toga od nabrojenog čovjek može utjecati, od izbora položaja za sadnju, pripreme terena, adekvatnog odabira razmaka sadnje kod podizanja maslinika, navodnjavanja i sl.

Međutim, klimatski uvjeti su abiotski – neživi čimbenici u koje spadaju toplina, oborine i svjetlo, na kojeg čovjek nažalost ne može utjecati u velikoj mjeri, ali može ublažiti štetne posljedice od klimatskih promjena, kao npr. u suši može osigurati navodnjavanje, pomoći kod oplodnje primjenom mikroelementa bora, smanjiti štetan utjecaj visokih temperatura uz primjenu fizioloških biostimulatora te koristeći druge agrotehničke mjere.

Česti klimatski ekstremi, bilo da su posljedica niskih ili visokih temperatura, tuča, led, suša, prekomjerne oborine, mogu nanijeti velike štete maslinama.

Kad se govori o Zadarskoj županiji i njezinoj maslinarskoj proizvodnji, treba se prisjetiti nekih klimatskih ekstrema, poput sušne 2011. i 2012. godine., velike pojave maslinina svrdlaša u 2013. godini, prekomjernih oborina 2014., i  to u srpnju, rujnu i studenom (u ta tri mjeseca palo 689 l kiše, što je više od polovice godišnjeg prosjeka – 1100 l), a da se uopće ne spominje šteta od posljedice napada maslinove muhe. .Zatim, visoke temperature u cvatnji masline 2015., orkanske bure ljeti 2016., jaka posolica u kombinaciji s niskim temperaturama početkom 2017. te katastrofalni požari istog ljeta poharali su mnoge maslinike na području grada Benkovca, bujične kiše u rujnu izazvale su velike erozije tla prethodno opožarenih maslinika, a ne treba zaboraviti i poplavu grada Zadra te godine (palo 370 litra kiše u 24 sata).

Godinu 2018. obilježio je iznad prosječno topao siječanj i cijela veljača, a krajem veljače  (28. 02. 2018.) naglo zahlađenje i niske temperature (- 9° C) izazvale su pozebu u priobalnom dijelu i na otocima u svim maslinicima, u kojima su maslinari požurili s rezidbom, posljedica čega je uvjetovala te godine pojavu bakterijskog raka. Posolice sredinom svibnja u vrijeme resanja masline 2019. uz  iznimno hladan svibanj, nanijeli su veće štete maslinicima na području  cijele Zadarske županije. Iste godine bile su i česte bure, potom tuča te iznad prosječno topao i kišan studeni, što je onemogućilo nastavka berbe i opadanje plodova maslina zaraženih ličinkama maslinove muhe.

Što se može očekivati od roda maslina u 2020. u Zadarskoj županiji?

Početak svibnja obilježila je jaka tuča na širem području grada Benkovca, posljedica koje su bila mehanička oštećenja maslinovih grančica, lišća  i resa.

Slika 1. Tuča u mladom masliniku 02. svibnja 2020., OPG B. Kutija, Lisičić

Nakon toga uslijedila je cvatnja, koja je prošla uz manju količinu oborina tijekom svibnja, s optimalnim temperaturama između 20 i 25 °C.

Slika 2. Dobra cvatnja sorte Leccino (svibanj 2020.), OPG J. Kulaš, Polača

Mnogi maslinari proveli su proljetnu plitku obradu, radi konzervacije vlage u  tlu pa se stoga može reći da je oplodnja u velikom dijelu proizvodnog područja županije prošla u redu.  Oborine, koje su pale u lipnju u većem dijelu Zadarske županije, ponegdje i do 140 lit/m², dodatno su obnovile rezerve vlage u tlu, što je doprinijelo nesmetanom rastu ploda masline.

Slika 3. Dobra rodnost navodnjavane sorte Oblica (kolovoz 2020.), OPG Vukas, Gornji Karin

Vegetativno stanje maslinika je dobro, rodnost je manja u odnosu na 2019. godinu, što je tipično za sortu Oblica – alternativna rodnost, ali maslinici na nekim lokalitetima na području grada Benkovca (Korlat, Karin, Popovići) te na području općine Polača pokazuju izvrsnu rodnost.

Slika 4. Dobro vegetativno i rodno stanje sorte Oblica i Leccino (lipanj 2020.) u ekološkom masliniku podignutom na melioriranom kršu, OPG J. Kulaš, Polača

Na nekim drugim lokalitetima urod Oblice je izostao, zbog prošlogodišnje obilne rodnosti. Kod introduciranih sorata kao npr. Leccina rodnost je dobra, naročito tamo gdje su osigurani uvjeti za navodnjavanje.

Kako su upravo za razvoj  i rast ploda presudne oborine u srpnju, kolovozu i rujnu, u fenofazama rasta i razvoja ploda, a uz sadašnje visoke temperature i stalan vjetar, može se govoriti o pojavi suše, koja se očituje u fizološkom jačem opadanju plodova, naročito kod  slabo bujnih sorata, kao što su Leccino, Pendolino, Coratina i dr. Oborine, koje su pale prije nekoliko dana na širem Biogradskom području, uključujući i otok Pašman (ponegdje do 60 lit./m²), pomoći će maslinama na tom području da prebrode sušu.

Ako uskoro padnu  oborine i nastavi se s navodnjavanjem, gdje za to postoje uvjeti te ne bude većih klimatskih ekstrema, može se prognozirati da će ova maslinarska godina biti prosječno dobra po urodu maslina, naravno, ovisno o lokalitetu i uzgojnom maslinarskom  području.

 Autor tekst i slika: Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.

viši stručni savjetnik za hortikulturu

Hortikultura, Savjet, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Strukovno obrazovanje međimurskih proizvođača jabuka u suvremenim nasadima

29. srpnja 2020. održana je edukacija tržnih proizvođača jabuka pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom jabuke od neželjenih organizama, uz korištenje novijih operacija iz M10 Programa ruralnog razvoja 2014-2020“.

Strukovno obrazovanje održano je u suvremenom voćnom nasadu (jabuka), pokraj naselja Čukovec na području grada Preloga (istočni dio županije – Donje Međimurje). Suvremeni nasad jabuka na površini od oko 11 ha podignut je tijekom dvije godine sadnje: 1993./94. i 2010. godine. Dio nasada iz prve sadnje je u rekonstrukciji (2,5 ha). U nasadu dominiraju sorte jabuka Idared, Jonagold, Fuji i Braeburn, uzgajane na slabo bujnim vegetativnim podlogama M9 i M26. Nasad je opremljen mrežom protiv tuče, sustavom za navodnjavanje kapanjem i novijim sustavom zaštite orošavanja od niskih proljetnih temperatura, tzv. “anti-frost”, iz 2019. godine. Nositelj gospodarstva Marko Kudec je mladi poljoprivrednik, formalno obrazovan za voćarstvo na Visokom učilištu Požega, a korisnik je u.vegetacijskoj sezoni 2020. godine novijih operacija iz Mjere 10 Programa ruralnog razvoja: 10.1.12. Korištenje feromonskih klopki za praćenje jabučnog savijača (Cydia pomonella) i 10.1.13. Korištenje metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Isonet).

Tržna proizvodnja jabuke je tradicionalna djelatnost u području zapadnog dijela Međimurske županije (Gornje Međimurje), a sredinom 1970-ih godina proširena je podizanjem suvremenih plantaža (200 ha) u području središnjeg i istočnog dijela Međimurja. Na približno 800 ha suvremenih voćnih nasada voćarstvom se bavi približno 400-njak poljoprivrednih gospodarstva, od čega je zastupljenost jabuke 70 %. U rano proljeće 2020., tijekom razdoblja od 22. ožujka do 15. travnja, trinaest puta su zabilježene negativne jutarnje temperature, koje su značajno oštetile generativne organe voćnih vrsta (smrzavanje cvjetova i već zametnutih plodova). Prema podacima Hrvatske voćarske zajednice najveće ekonomske štete u voćarstvu od proljetnog smrzavanja su zabilježene u Međimurju i Moslavini.

U pokusnom nasadu jabuka kod obitelji Kudec okupljeni su voćari saznali da je zahvaljujući sustavu zaštite od mraza (“anti-frost”), koji je financiran sredstvima iz Programa ruralnog razvoja, mjere namijenjene mladim poljoprivrednicima, sačuvano 90 % plodova jabuka od planiranog uroda u 2020. godini (slike 1. i 2.).

Slike 1. i 2. Nositelj gospodarstva Marko Kudec snimljen 2. travnja 2020. pri radu “anti-frost” sustava na temperaturi od -8 °C (lijevo) i mjesec dana kasnije (početkom lipnja, desno)

Projektom “Kontrola plodnosti tla na području Međimurske županije utvrđeno je da u širem području istočnog Međimurja (grad Prelog) dominiraju močvarna glejna, dijelom hidro-meliorirana zemljišta: prosječna pH vrijednost 5,34; potrebe za CaO 1.892 kg/ha; prosječni sadržaj humusa iznosi 3,03 %, dok srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 99,27 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 193,78 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2017.). Uravnotežena gnojidba jabuka moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Službenica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Suzana Pajić, upoznala je poljoprivrednike s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se područje grada Preloga, s vodocrpilištem, ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012. i NN 7/2013.), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013.).

Specijalista za voćarstvo, kolega Adrian Horvat, okupljene je voćare upoznao s temeljnim načelima ljetne rezidbe suvremenog voćnog nasada jabuka uzgajanog na slabo bujnim podlogama (M9, M26), uz uvažavanje različite bujnosti dominantnih sorti jabuka i šteta, koje su tijekom proljeća zabilježene, zbog smrzavanja generativnih organa i zametnutih plodova. Naglašeno je da dominantan patološki problem u većini nasada jabuka tijekom vegetacije 2020. – pepelnica (Podosphaera leucotricha) može bitno utjecati na provedbu zimske rezidbe.

Specijalista za zaštitu bilja, kolega Milorad Šubić, je proizvođače jabuka upoznao s usmjerenim mjerama zaštite pokusnog voćnjaka provedenim tijekom 2020. Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnika bolesti i štetnika. Naglašeno je da suvremeni uzgoj jabuka na slabo bujnim podlogama opterećuje oko 80 različitih uzročnika bolesti i približno 240 različitih nametnika životinjskog podrijetla. Proizvođači jabuka su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razdoblja vegetacije 2020. te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih gljivičnih bolesti (Venturia, Podosphaera, Monilinia, Colletotrichum). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti korištenjem mjernog uređaja “Pinova Meteo” (Venturia, histogrami 1. i 2., u nastavku teksta), temeljem čega je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti jabuke u pokusnom voćnjaku te je ostvarena ušteda u broju aplikacija 30 % u odnosu na prethodnu 2019. godinu (tada je registrirano samo pet jakih primarnih zaraza), a također su upoznati i s kriterijima za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (postrani utjecaj na korisne organizme – oprašivače, prirodne neprijatelje i humifikatore). Voćarima je prikazan feromonski trap (Csalomon) za praćenje uzročnika crvljivosti plodova jabuke te je objašnjena metodologija određivanja stvarne potrebe i izbora ekološki prihvatljivih pripravaka za njihovo suzbijanje. Na taj je način, u odnosu na prethodnu i epidemijsku 2019. godinu, ove sezone obavljeno 30 % manje aplikacija sredstva za zaštitu bilja.

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznog modela za predviđanje krastavosti jabuke, fuzikladij (Venturia), tijekom kritičnog razdoblja u travnju i svibnju 2020. (mjerni uređaj)

Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida te ograničenja njihove primjene radi zaštite korisnih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori). Objašnjeni su kriteriji za izbor insekticida, uz mjere opreza koje pritom provodimo. Proizvođače jabuka je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 08. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Provoditelji edukacija i okupljeni voćari pregledali su zdravstveno stanje i procijenili rodnost sorata jabuka u oglednom nasadu. Determinirane su uočene neželjene promjene (fito-fagne grinje), neživa pjegavost i palež lišća sorte jabuka Braeburn, a tijekom rasprave voćare je zanimala godišnja strategija suzbijanja najvažnijih fizioloških štetnika jabuka: lisnih uši (Aphis, Dysaphis), moljca kružnih mina (Leucoptera), štitastih uši (Quadraspidiotus), fitofagnih grinja (Panonychus, Tetranychus, Aculus) i krvave uši (Eriosoma). Prikazani su dispenzori za metodu zbunjivanja jabučnog savijača i kućice (“ferotrap”) za praćenje leta jabučnog savijača, zahvaljujućim kojim je tijekom sezone 2020. u oglednom voćnjaku smanjena potrošnja insekticida, radi suzbijanja uzročnika “crvljivosti plodova” za 50 %. Osim korištenja feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (Mjera 10.1.12.) i metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.13.) voćari su upoznati i s drugim operacijama iz Mjere 10. Programa ruralnog razvoja (visina novčanih potpora i obveze proizvođača voćara): poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.14.), primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.15.) te mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (Mjera 10.1.16.).

Nositelj gospodarstva M. Kudec prisutnim je voćarima na upite odgovarao o tehničkim značajkama sustava za zaštitu od niskih proljetnih temperatura (“anti-frost”) te o iskustvima u radu tijekom ranog proljeća 2020. godine.

Voćare je zanimala i informacija o štetama od niskih proljetnih temperatura u susjednim zemljama te procjeni uroda i visini otkupne cijene jabuka na području Europske Unije.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti, DA) većina proizvođača jabuka je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Učesnici demonstracijske aktivnosti u pokaznom voćnom nasadu jabuka

 

Edukacija u nasadu (lijevo) i provoditelji aktivnosti službenici M. Šubić, Suzana Pajić i A. Horvat (desno)

 

 

Voditelj demonstracijske aktivnosti:

mr. sc. Milorad Šubić