Hortikultura Archives - Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Predavanja za poljoprivrednike o novostima koje donosi Strateški plan ZPP RH 2023.-2027.

18. travnja 2023.0

Nakon objavljenog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23) službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su niz predavanja za poljoprivredne proizvođače s ciljem da poljoprivrednici na što jednostavniji način, i što bliže mjestu u kojem žive i bave se poljoprivredom, budu upoznati sa Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Na predavanjima su predstavljene novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Poljoprivredni proizvođači upoznati su s uvjetovanosti (Propisani zahtjevi upravljanja i Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti) koju moraju poštivati tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju i o proizvodno nevezanim i vezanim potporama. Poseban naglasak posvećen je predstavljanju Eko shema kao novih dobrovoljnih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika potpora. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su:

21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost

26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

31.02. Eko shema: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

31.04. Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

31.05. Eko shema: Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

31.06. Eko shema: Konzervacijska poljoprivreda

31.07. Eko shema: Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (PVP) iz Strateškog plana su:

32.01. PVP Krave u proizvodnji mlijeka

32.02. PVP Tov junadi

32.03. PVP Krave dojilje

32.04. PVP Ovce i koze

32.05. PVP Povrće

32.06. PVP Voće

32.07. PVP Šećerna repa

32.08. PVP Krmno proteinski usjevi

32.09. PVP Sjeme

Na predavanjima se je također govorilo i o IAKS mjerama ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i 11 (Ekološki uzgoj) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. kojima višegodišnja obveza nije završena su:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije:

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)

10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

10.1.6. Uspostava poljskih traka

10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

10.1.10. Održavanje suhozida

10.1.11. Održavanje živica

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere:

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana 2023.-2027.:

70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima

70.02. AEC Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama

70.03. AEC Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja

70.04. AEC Ekološki uzgoj

70.05. AEC Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

70.06. AEC Plaćanja za dobrobit životinja

70.07. AEC Očuvanje obilježja krajobraza

70.08. AEC Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika

71.01. ANC Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Poljoprivrednici su upoznati i s promjenama koje se odnose na Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (u prošlom programskom razdoblju IAKS Mjera 13, a sada Intervencija 71.01. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima) kojom se potpora dodjeljuje korisnicima s ciljem da se omogući nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Predstavljene su i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu:

– mjera potpore za uzgoj mliječnih krava,

– mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača,

– mjera potpore za proizvodnju duhana,

– mjera potpore za maslinovo ulje,

– mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Poljoprivrednci su na predavanjima upoznati i sa sustavom monitoringa poljoprivrednih površina koji je od ove godine aktivan i funkcionalan za područje cijele Republike Hrvatske. Osnovna namjena monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Predavanja na području Koprivničko-križevačke županije

Na području Koprivničko-križevačke županije završio je ciklus ovakvih predavanja. Započeli smo ih održavati 21. ožujka, a posljednje je održano 17. travnja 2023. godine. Po objavi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu i Pravilnika o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23) svim jedinicama lokalne samouprave uputili smo dopis s ponudom za održavanje predavanja za poljoprivrednike. Zanimanje su pokazale gotovo sve jedinice lokalne samouprave pa je na području Koprivničko-križevačke županije održano ukupno 18 edukacija na kojima je prisustvovalo ukupno 682 poljoprivrednika. (Napomena: Na dan 31. 12. 2022. godine u Upisnik poljoprivrednika i Koprivničko-križevačkoj županiji upisano je ukupno 9108 poljorivrednih gospodarstava.)

Cilj nam je bio olakšati poljoprivrednicima popunjavanje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2023. godinu i omogućiti bolje razumijevanje novosti Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i planiranje poljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu. Svako je predavanje trajalo 2-2,5 sata, ovisno zanimanju poljoprivrednika i broju postavljanjenih pitanja nakon predavanja.

Svi poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na predavanjima potrebne informacije mogu pronaći u pisanim materijalima koji se nalaze na mežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na poveznicama:

https://ruralnirazvoj.hr/program/kutak-za-korisnike/

https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/

https://www.apprrr.hr/korisne-informacije/

https://www.apprrr.hr/intervencije/

mr. sc. Tatjana Martinović

Hortikultura, Navodnjavanje, Savjet, Vijest, Voćarstvo

NAVODNJAVANJE, FERTIRIGACIJA I ANTIFROST SUSTAVI U VOĆNJACIMA

17. travnja 2023.0

Dana 13.04.2023. u Novom Selu na Dravi (Međimurska županija), u voćnjaku OPG FILIP HLAPČIĆ održana je demonstracijska aktivnost: „Mogućnosti korištenja antifrost sustava za sprečavanje šteta od niskih temperatura i navodnjavanje.“

Cilj demonstracije bio je objasniti važnost poznavanja načina i rokova navodnjavanja i fertirigacije po fenofazama razvoja plodova, kao i korištenje antifrost sustava za sprečavanje šteta od mrazeva, navodnjavanje te ublažavanje toplinskog stresa od visokih ljetnih temperatura kao posljedica klimatskih promjena i zagrijavanja.

Demonstracijska aktivnost započela je obilaskom voćnjaka gospodarstva te puštanjem u rad antifrost sustava kako bi sudionici vidjeli način rada raspršivača. Domaćin je objasnio način rada, potrebne količine vode za trodnevnu zaštitu, snagu crpke i ostalo što je interesiralo prisutne. Razgovaralo se o najbitnijim razlikama navodnjavanja ranih i kasnih sorata jabuka (Gala, Red Chief, Zlatni, Idared, Fuji…).

Nastavilo se sa predavanjem u prostorijama gospodarstva. Prvi dio predavanja odnosio se na dosadašnje zabilježene podatke o oborinama i temperaturama po mjesecima i fenofazama razvoja plodova u nekoliko proteklih godina. Uspoređivali su se s potrebama jabuke po fenofazama kako bi se prikazale različite potrebe i načini navodnjavanja od mjeseca do mjeseca i iz godine u godinu. Objašnjen je utjecaj navodnjavanja i fertirigacije u svakoj pojedinoj fenofazi razvoja plodova (dioba stanica, rast stijenki, ulazak vode i širenje stanica) kako ranih tako i kasnih sorata jabuke. Prezentirani su podaci o gubicima uroda u nedovoljno ili nepravovremeno navodnjavanim nasadima. Kao i uvijek vrlo je važno da se svaki dio tehnologije (navodnjavanje) odradi kako treba jer tek tada mogu do izražaja doći i ostali elementi tehnologije (rezidba, prorjeđivanje, zaštita i drugo.)

U drugom dijelu predavanja objašnjen je štetan utjecaj klimatskih promjena i zagrijavanja, kako tijekom zimskih mjeseci tako i ljetnih mjeseci te mogućnost korištenja antifrost sustava za hlađenje lisne površine i plodova, poboljšanje fotosinteze, smanjivanje transpiracije i smanjivanje negativnog utjecaja visokih ljetnih temperatura na fiziološki ispravnu diferencijaciju cvjetnih pupova naredne zime.

U trećem dijelu DA prikazan je film snimljen 05.04.2023. u jutarnjim satima za vrijeme rada antifrost sustava nasada u kojem se održavala DA. Objašnjeni su načini kada i kako se sustav uključuje i isključuje u ovisnosti o padu temperature zraka te jačini vjetra, o načinu stvaranja leda za mirnih i vjetrovitih noći.

Mr. Milorad Šubić, dipl, ing. osvrnuo se na probleme u provođenju zaštite od bolesti vezane uz korištenje antifrost sustava kao što je dugotrajno mokro tlo u hladnijem periodu godine, te korištenje istog tijekom vrućih ljetnih mjeseci za hlađenje plodova i lisne površine.

Na samom kraju prezentiralo se i korištenje najnovijih „ keep in touch“ protuinsektnih mreža u kombinaciji sa sadnjom na bolesti otpornih sorata. Na taj način se može osigurati proizvodnja s 0,00 rezidua na plodu i u konvencionalnoj proizvodnji.

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Povrćarstvo, Ratarstvo, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2023.

31. ožujka 2023.0

Za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjeren prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način u 2023. godini.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Agroteks, Albaugh TKI* (Pinus Agro), BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Belchim Crop Protection HR* (Orchem), Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Na poveznici ovdje možete pronaći popis lokacija.

Na poveznici ovdje možete preuzeti primjer popunjenog pratećeg lista.

Hortikultura, Inovativne tehnologije, Maslinarstvo, Mehanizacija, Vijest

Održana demonstracijska aktivnost Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u maslinarstvu – VODNJAN

10. ožujka 2023.0

U sklopu Mjere 1 i Podmjere 1.2.1., Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede organizirala je dana 3. ožujka 2023. godine na OPG-u Chiavalon Sandi u Vodnjanu demonstracijsku aktivnost „Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u maslinarstvu“.

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s tvrtkom Agrigentum d.o.o. – Digital Agro koja posjeduje bespilotne letjelice i programsku podršku te pruža usluge vezane uz preciznu poljoprivredu.

Na demonstracijskoj aktivnosti se okupio znatan broj maslinara ali i ostalih vrsta poljoprivrednika iz cijele Istre pa i šire. Još pozitivnija stvar je to da su okupljeni poljoprivrednici pokazali zavidno predznanje o demonstriranoj temi ali i veliki interes za nadogradnju znanja i primjenu novih tehnologija. Sve to je pokazatelj da se polako prepoznaju prednosti ovakvih novih tehnologija koje će s vremenom sve više ulaziti u praktičnu primjenu.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim dijelom precizne poljoprivrede, daljinskim istraživanjima u poljoprivredi uz pomoć bespilotnih letjelica i geografskih informacijskih sustava (GIS-a). Daljinska istraživanja podrazumijevaju prikupljanje, obradu i interpretaciju podataka (snimaka) dobivenih iz daljine, bez fizičkog kontakta s predmetom istraživanja. Daljinska istraživanja omogućuju mnoge prednosti, poglavito uštedu vremena i resursa što je izraženije na većim poljoprivrednim površinama.

Prisutni su nakon kratkog uvoda i predstavljanja predavača upoznati s principom rada tehnologije daljinskih istraživanja. Objašnjeno je na čemu se tehnologija daljinskih istraživanja temelji: Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS – GPS, Galilleo, GLONAS…) i Geografski informacijski sustav (GIS). Pokazane su i objašnjene vrste bespilotnih letjelica te vrste senzora (kamera) koje bespilotne letjelice mogu nositi. Pojašnjena je zakonska regulativa i koje je dozvole potrebno ishoditi za upravljanje bespilotnim letjelicama. Prikazan je način registracije leta pomoću aplikacije AMC Portal Mobile. Nakon teoretskog dijela pristupilo se praktičnom. Izvršen je prikaz leta više vrsta dronova. Ubrzo nakon što su dronovi preletjeli nasad i prikupili podatke (snimke) prikazan je postupak obrade tih snimaka te analiza i izvođenje zaključaka za potrebne agrotehničke operacije.

Predstavljen je novi dron DJI Mavic 3 Multispectral sa svojim ključnim prednostima u odnosu na starijeg brata. S tim dronom je odrađeno multispektralno snimanje maslinika nakon čega su snimke obrađene u softveru Pix4dFields i dobivena je karta vegetacijskih indeksa. Iz te karte mogu se odrediti područja u nasadu koja su zahvaćena nekim problemom (Ukratko, uz pomoć NDVI i ostalih indeksa prema refleksiji klorofila vide se područja u nasadu koja imaju manje klorofila i upućuju na mogućnost nekog problema – nedostatak hraniva, nedostatak vode ili pojavu bolesti/ štetnika).

Nakon određivanja područja zahvaćenih nekim problemom pristupa se direktnom uvidu problema na terenu i daljnjim analizama. Nakon potvrđivanja izvora problema pristupa se primjeni potrebnih agrotehničkih operacija ili izradi aplikativnih karata (npr. karta prihrane). Ako poljoprivrednik ima strojeve za preciznu aplikaciju ili varijabilnu aplikaciju u računalo stroja mogu se unijeti aplikativne karte prema kojima ti strojevi precizno vrše potrebne agrotehničke operacije, tj. točno na potrebnom mjestu.

Primjena ovakve tehnologije u konačnici može rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Istovremeno se može povećati kvaliteta i kvantiteta uroda uz ekološki značaj te sve to na kraju povećava profit u proizvodnji.

Osim dronova za snimanje nasada, polaznicima je prezentiran i dron DJI AGRAS T30 koji se može koristiti za provedbu agrotehničkih operacija (folijarna prihrana ili prskanje zaštitnih sredstava). Važna napomena! Tretiranje iz zraka trenutno nije dopušteno po zakonskoj regulativi EU pa tako ni RH.

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Održan 8. festival maslina u Zagrebu

7. ožujka 2023.0

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Grada Zagreba udruga Zagrebački maslinarski institut organizirala je 8. festival maslina koji se održao 4. i 5. ožujka 2023. godine u Zagrebu u hotelu Westin Zagreb.

Festival maslina uključuje nekoliko glavnih aktivnosti: analizu i ocjenjivanje kvalitete maslinovog ulja, prodajnu izložbu maslinovih ulja i ostalih proizvoda (prvenstveno povezanih s maslinarstvom) sa hrvatskih OPG-ova, radionice za edukaciju građana o načinima kušanja ulja, prepoznavanju kvalitete ulja, izrade kozmetike te stručni skup koji je uključivao predavanja.

Na izložbenim štandovima svoje je proizvode predstavilo 40 OPG-ova, koje je obišlo nekoliko stotina posjetitelja tokom svakog dana održavanja. Zainteresiranost za radionice i stručna predavanja bila je izuzetna te se popunilo i posljednje mjesto u dvoranama.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković otvorila je Festival te je u pratnji službenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede obišla sve izlagače kako bi u direktnom kontaktu dobila povratnu informaciju o mišljenju korisnika, uzgajivača maslina, o radu Ministarstva i o kvaliteti savjeta.

Na svečanoj dodjeli nagrada najboljim proizvođačima maslinovog ulja, prisutne je pozdravio državni tajnik Zdravko Tušek koji je posebno čestitao maslinarima čija su ulja proglašena najboljima te je dodijelio priznanja i diplome šampionima izložbe te uljarima nagrađenim zlatnim medaljama.

Srebrne medalje i diplome dodijelio je dugogodišnji stručnjak za maslinarstvo mr.sc. Stanislav Štambuk, a brončane medalje i diplome dodijelio je dr.sc. Silvio Šimon, voditelj Odjela za savjetovanje u hortikulturi.

Na ocjenjivanje je pristiglo ukupno 306 uzoraka maslinovog ulja pri čemu je u kategoriju ekstra djevičanskih maslinovih ulja svrstano 261 ulje, 39 ulja je kategorizirano kao djevičansko, a samo 6 ulja (2% uzoraka) bila su lampante. Zlatnu medalju dobilo je 147 ulja, srebrnu 73, a brončanu 41 ulje.

Stručni skup obrađivao je aktualne teme iz područja maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja, uz naglasak na izazove koji predstoje pred nama – povećanje površina u ekološkoj proizvodnji te klimatskim promjenama.

Predavanje pod nazivom „Utjecaj klimatskih promjena na uzgoj maslina“ održao je mr.sc. Stanislav Štambuk. Tijekom predavanja naglasio je da zbog klimatskih promjena dolazi do promjena u vegetaciji, što uključuje raniju cvatnju te raniju berbu maslina, okvirno 15 do 20 dana ranije nego prijašnjih godina. Zbog sve većih vrućina dolazi do suše, pa navodnjavanje postaje neophodno, što je nakraju predavanja bila glavna tema rasprave.

Voditelj Odjela za savjetovanje u hortikulturi, dr.sc. Silvio Šimon održao je predavanje “Ekološko maslinarstvo – stanje i mogućnosti u Republici Hrvatskoj”.

Strateški cilj Republike Hrvatske je povećanje površina u ekološkoj proizvodnji na 14% ukupne obradive površine te je potrebno utjecati na poljoprivredne proizvođače i ukazivati na prednosti i mogućnosti ekološke proizvodnje u svim prilikama.

Kao ambasador Republike Hrvatske za ekološku poljoprivredu pri Europskoj Komisiji, dr.sc. Silvio Šimon izložio je posjetiteljima stanje maslinarstva u RH. Izneseni podaci temeljeni su na službenim upisnicima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Ako se promatra ekološko maslinarstvo, u posljednjih 5 godina bilježi se konstantan, snažan rast s 1.652,77 ha i 431 uzgajivačem ekoloških maslina u 2018. godini, na 2.045,01 ha i 682 maslinara u 2022. godini, istaknuo je eko ambasador Šimon.

U predstojećem razdoblju, Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. g. kao i intervencija Strateškog plana Republike Hrvatske 2023.-2027. g., (70.04 Ekološki uzgoj) osigurat će dodatni poticaj proizvođačima za ulazak u ekološku proizvodnju koja je jedini sveobuhvatan i održivi sustav proizvodnje hrane koji ujedno osigurava i očuvanje biološke raznolikosti, prirodnih resursa, visokih standarda za dobrobit životinja te smanjivanje negativnog utjecaja proizvodnje u pogledu okoliša i klime.

Predavanja službenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede bila su vrlo posjećena te se tražilo i mjesto više, a nakon izlaganja uslijedila je zanimljiva rasprava te su dani odgovori na postavljena pitanja.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Utjecaj pravilne rezidbe i pravilne gnojidbe na postizanje visokih uroda i povećanja udjela prve klase plodova

27. veljače 2023.0

Dana 24. veljače 2023. u Peklenici (Međimurska županija), u voćnjacima Fortuna agro d.o.o. održana je demonstracijska aktivnost: „Utjecaj pravilne rezidbe i pravilne gnojidbe na postizanje visokih uroda i povećanje udjela prve klase plodova.“

Cilj demonstracije bio je objasniti važnost poznavanja svih čimbenika kojima možemo utjecati na povećanje uroda i povećanje udjela prve klase plodova, a to su:

Poznavanje fiziologije obnove rodnog drveta na jabuci kako bi tijekom cijelog vijeka rađanja voćnjaka postizali visoke uroda visoke kvalitete.
Poznavanje vrsta rodnog drveta, njegove kvalitete i načina obnove i stvaranja.
Prilikom izvođenja rezidbe, važnost utvrđivanja i planiranja rodnog drveta za tri godine unaprijed. (2023., 2024., 2025.)
Utjecaj načina i jačine rezidbe na rast mladica koje će biti potrebne za obnovu rodnog drveta u narednim godinama ( 2025., 2026.,…)
Planiranje i usklađivanje opterećenja i potrebe prorijede kako rezom tako i ostalim načinima za tekuću godinu i za narednu godinu (2023./24.)
Utvrđivanje potrebe za vrstom i jačinom proljetne prihrane kako bi se osigurao optimalni rast i obnova rodnog drveta u narednim godinama.

Demonstracijska aktivnost započela je projekcijom prezentacije o fiziologiji obnove rodnog drveta i fotografija iz međimurskih voćnjaka snimljenih u tijeku par zadnjih godina iz kojih je vidljivo kako greške u rezidbi i gnojidbi, tako i pozitivni primjeri u podizanju tehnologije rezidbe i gnojidbe utječu na količinu i kvalitetu uroda.

Nakon prezentacije sudionici su izašli u nasade te su na nekoliko sorata (Topaz, King rot delicious, Idared, Crimson crisp, Gala) sudjelovali u demonstraciji rezidbe i provedbe planirane obnove rodnog drveta. Nastojalo se objasniti kako krupnoća i kvaliteta plodova najviše ovisi o kvaliteti rodnog drveta, te na konkretnim primjerima svake sorte objasniti sve gore navedene čimbenike kojima utječemo kako na količinu tako i na kvalitetu uroda. Neki od sudionika i sami su se okušali u rezidbi na sortama koje inače ne posjeduju u svojim nasadima.

Također na dijelu nasada objašnjen je značaj „klik“ sistema rezidbe i fiziologija tog načina rezidbe u podizanju vrlo gustih novih nasada visokog i jako uskog vretenastog grma sa novim ekološki prihvatljivim sortama što slijedi u narednoj obnovi nasada. Samo na prikazane načine moći ćemo konkurirati količinom i kvalitetnom na tržištu i sačuvati ekonomski održivu proizvodnju.

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Dani maslinovog ulja otoka Hvara

14. veljače 2023.0

U subotu, 11. veljače 2023. godine u hotelu „Hvar“ u Jelsi na otoku Hvaru održana je 8. po redu manifestacija „Dani maslinovog ulja otoka Hvara“, čiji je organizator udruga maslinara „Sveti Špirijun“, a suorganizatori su Općina Jelsa i Turistička zajednica Općine Jelse.

Nagradu za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje dobio je najstariji član udruge Antun Bojanić iz Vrisnika kojeg su po broju bodova u stopu pratili Dinko i Duje Tudor, maslinari iz Milne. Frančesko Duboković iz Jelse imao je najbolje ocijenjeno ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje, dok je priznanje za najbolju uljaru dodijeljeno uljari Božić-Svirče d.o.o., vlasnika Božidara Balića.

Ispred organizatora, prisutnima se obratio predsjednik udruge Đorđan Gurdulić te u pozdravnom govoru naglasio je da je prošla godina bila iznimno teška za maslinare zbog višemjesečnih vrućina koje su umorile masline i težake, no ipak je nakraju ulja bilo dosta.

Voditeljica ocjenjivačkog panela s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, dr. sc. Mirella Žanetić istaknula je da je većina tih ulja bila izvrsne kvalitete unatoč teškoj godini. Obrazlažući način provođenja kemijske i senzorske analize te u konačnici ocjenjivanja maslinovih ulja, informirala je prisutne da je zaprimljeno 70 uzoraka, od čega je 45 uzoraka u kategoriji ekstra djevičanskih maslinovih ulja (EDMU), 10 uzoraka je u kategoriji djevičanskih maslinovih ulja, a 15 uzoraka, nažalost je, u kategoriji lampante maslinovih ulja.

Slijedom navedenog, podijeljeno je 25 zlatnih, 4 srebrne i 16 brončanih medalja za ekstra djevičansko maslinovo ulje, 10 priznanja za djevičansko maslinovo ulje i 15 priznanja za sudjelovanje.

Nagrađeni Antun Bojanić rekao je kako se maslinarstvom bavi od malih nogu te trenutno sa svojom obitelji obrađuje nasad od 160 maslina. Dosad je njegovo ulje dobivalo srebrne medalje te mu je ovo prva zlatna medalja i to nakon izuzetno teške godine za maslinare. Naglasio je da je tako dobro ulje uspio proizvesti jer je slušao savjete stručnjaka mr.sc. Stanislava Štambuka iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, vezane za zaštitu i vrijeme branja maslina.

U sklopu događanja, održana su stručna predavanja u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede. Predavanje pod nazivom „Zaštita maslina od bolesti i štetnika“ održala je službenica Tihana Pipinić, dipl. ing., a mr. sc. Stanislav Štambuk održao je predavanje „Utjecaj klimatskih promjena na maslinu s osvrtom na 2022. godinu“, te mag. ing. agr. Ivan Jozinović predavanje „Ishrana masline – problematika i rješenja“.

Događanju su prisustvovali i prisutne pozdravili i Nikša Peronja, načelnik Općine Jelsa, Stanislav Štambuk, iz Područne Službe za stručnu podršku Split, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, gradonačelnik Grada Hvara, Rikard Novak, načelnik Općine Sućuraj Ivan Slavić te Ćazim Alković, predsjednik prijateljskog Društva maslinara iz Bara (Crna Gora).

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Gljivični rak oraha, simptomi i metode zaštite

10. veljače 2023.0

U protekloj vegetacijskoj sezoni, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, učestalo je zaprimala upite voćara iz Osječko-baranjske županije vezano za pojavu karakterističnih crnih okruglih lezija na deblima koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom korom oraha. Iz navedenih lezija tijekom ljeta a posebno poslije jačih oborina, primjećuje se curenje tamne smolaste tekućine. Nakon fitopatološke analize uzetih uzoraka kore oraha koja je obavljena u HAPIH-u, Centru za zaštitu bilja, utvrđeno je kako se radi o vrlo opasnom patogenu – Gljivičnom (botriosferijskom) raku oraha koji izaziva gljivica Botryosphaeria dothidea. Navedena vrsta uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis. i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji dovode do odumiranja grana a u konačnici i čitavih stabala. Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Najbolji rezultati u sprječavanju širenja gljivičnog raka u nasadu oraha, postižu se primjenom svih dostupnih preventivnih mjera koje obuhvaćaju sadnju nasada na povoljnim tlima i lokalitetima, sanitarnu rezidbu, pravilno navodnjavanje (bez raspršivača), pravodobna zaštita oraha od štetnika koji bodu i sišu te ciljanim fungicidnim tretmanima u periodu svibanj-srpanj.

Uvod

Poljoprivredni proizvođači oraha posljednjih godina su suočeni sa sve većim izazovima kako u suvremenoj plantažnoj proizvodnji oraha tako i u ekstenzivnoj proizvodnji (na okućnicama). Većina starijih voćara se vjerojatno sjeća izreke od prije 30-40 godina kako je orah privlačna i nezahtjevna kultura posebno u pogledu zaštite od bolesti i štetnika. Međutim, praksa je pokazala kako se voćari u novije vrijeme u proizvodnji oraha susreću sa dva vrlo značajna ograničavajuća čimbenika a to su voda (posebno mladi nasadi) i zaštita (introdukcija i širenje novih bolesti i šetnika), imajući u vidu vrlo ograničen izbor sredstava za zaštitu bilja.

Patogena gljivica Botryosphaeria dothidea ili gljivični rak pripada rodu Botryosphaeria a uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji u konačnici dovode do odumiranja čitavih stabala. Navedene vrste gljivica raširene su na svim kontinentima a kao ednofiti tj. miceliji gljivica se razvijaju unutar tkiva domaćina, koloniziraju nekoliko stotina vrsta šumskog i ukrasnog drveća, voća te ratarskih i povrćarskih kultura.

Prema dostupnim literaturnim podacima, gljivični rak je već duži niz godina prisutan u nasadima oraha u RH i nejasno je kako je introduciran u našu zemlju. Na Sjevernoameričkom kontinentu bolest se naziva „Botryosphaeria and Phomopsis canker“, koja posljednjih godina poradi vrlo brzog širenja postaje vrlo velika prijetnja komercijalnom uzgoju oraha u SAD-u, Australiji ali i u Europi. U slobodnom prijevodu na hrvatski, ovaj kompleks gljivičnih bolesti bi se mogao nazvati palež, rak ili kolaps/venuće.

Obilaskom trajnih nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako se simptomi zaraze najčešće pojavljuju na južnoj i jugozapadnoj strani debla i to na stablima starijim od 15 godina (Slika 1.) Vizualnim pregledom zaraženih stabala, može se zaključiti kako je zaraza za sada lokalizirana samo na deblo tj. nisu uočene patološke promjene i odumiranje ramenih (skeletnih) grana krošnje ali su se u vrlo malom broju slučajeva mogle uočiti na peteljkama listova i plodovima.

Slika 1. Točkaste i eliptične rak-rane koje stvara patogena gljivica B. dothidea kod uznapredovale zaraze debla oraha (snimio T. Validžić)

Simptomi širenja zaraze na stablima oraha

Početni simptomi napada gljivičnog raka oraha uočavaju na deblima u obliku manjih ili većih crnih okruglih nekrotičnih lezija koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom i glatkom korom debla koje u uznapredovaloj fazi zaraze poprimaju eliptični oblik. Iz ovih rak-rana uočava se povremeno lučenje crne ili tamno-smeđe smolaste tekućine tzv. tekline koje predstavljaju inokul (iscjedak sa „sjemenkama“) za širenje zaraze posebno poslije jačih oborina (Slika 2.).

Slika 2. Širenje inokulata gljivice B. dothidea (tzv. tekline) na deblu oraha nakon jače kiše ili visoke relativne vlažnosti zraka (snimio T. Validžić)

Na mjestima rak rana, nakon uklanjanja površinskog sloja kore uočavaju se nekrotizirani dijelovi u obliku tamno-smeđih lezija koje su omeđene nešto svjetlijim prstenom (Slika 3. i Video zapis 1.). Ovi nešto svjetliji prstenasti pojasevi s mrtvim tkivom koje razgraničava zdravo od napadnutog tkiva su oblik samoobrane stabla kojom se pokušava zaustaviti širenje patogena unutar tkiva kore.

Slika 3. Tamnije i svjetlije smeđe lezije mrtvog tkiva na kori debla oraha koje stvara B.dothidea (snimio T. Validžić)

Video zapis 1. Nekrotizirani dijelovi na kori debla u obliku svjetlijih i tamnijih smeđih lezija (snimio T. Validžić)

U kasnijim stadijima širenja zaraze slični simptomi se uočavaju i na kori skeletnih grana. Voćari obično ne pridaju pažnju ovim početnim simptomima na deblima te se zaraza uoči tek tijekom vegetacije kada pojedine grane počinju naglo odumirati. Listovi na zaraženim granama gube turgor, imaju simptome paleži, poprimaju smeđu boju ali ne otpadaju nego ostaju na zaraženim granama sve do zime (Slika 4.).

Slika 4. Simptomi napada B. dothidea na krošnji stabla oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Simptomi zaraze se kod uznapredovalog stadija mogu uočiti i na lisnim peteljkama u obliku crnih lezija, na mladim izbojcima i pupovima koji do iduće vegetacijske sezone potpuno nekrotiziraju (Slika 5.), te na peteljkama plodova i samim plodovima čija se zelena lupina smežura i pocrni. Mjesta prodora gljivice u zdravo tkivo su rane od rezidbe, oštećenja na kori od niskih temperatura, oštećenja od tuče, napad štetnika koji bodu i sišu te prirodni otvori kao što su puči (stome) ili ožiljci otpalih listova. Najnovija istraživanja u SAD-u su pokazala kako su najčešća mjesta prodora patogena u tkivo ožiljci od otpalih peteljki plodova u jesen. Stoga je ovdje vrlo važno naglasiti važnost preventivne zaštite nasada nakon berbe tj. zimska zaštita.

Slika 5. Simptomi napada B. dothidea na izbojcima, peteljkama listova i plodovima oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Epidemiologija gljivičnog raka

Gljivica na zaraženim stablima prezimljava na kori zaraženog debla, mladim izbojcima, pupovima te mumificiranim plodovima oraha. Širenju zaraze pogoduje prisustvo inokula, najmanje 4 mm oborina, temperature iznad 10 °C te nazočnost otvorenih mjesta na tkivu (ranice, ubodi i sl.,) koje će poslužiti kao mjesta prodora patogena u zdravo tkivo.

Gljivica se razmnožava nespolnim putem razvojem „sjemenki“ tzv. konidija u plodnim tijelima koji se nazivaju piknidi. Konidije se šire vodom te su česte oborine kao i zalijevanje nasada diznama sa raspršivačima veliki rizik za širenje bolesti u nasadu. Primarne zaraze ostvaruju se početkom proljeća a sekundarne krajem ljeta i početkom jeseni. Dakle, izvor inokulata za primarnu zarazu su zaražene grane nakon zimske rezidbe, otpalo zaraženo lišće i mumificirani plodovi koji nisu uklonjeni iz nasada. Pojedini autori navode kako čak i drveni potporni stupići koji se postavljaju uz sadnice, mogu biti značajan izvor zaraze s B.dothidea u mladim nasadima.

Slika 6. Ulazno-izlazni otvor ličinke Granotoča (Zeuzera pyrina) na deblu oraha s vidljivim simptomima prodora B. dothidea u zdravo tkivo kore (snimio T. Validžić)

Moguće mjere zaštite

Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Dosta čest slučaj u RH je nepravilan izbor položaja za uzgoj oraha (mrazišta, visok nivo podzemnih voda i sl.), koji rezultira usporenim rastom i slabljenjem obrambenih mehanizama biljke. U takvim nasadima poželjna bi bila preventivna aplikacija pripravaka koji su u RH registrirani kao folijarna gnojiva i/ili ojačivači bilja u cilju jačanja obrambenog mehanizma stabala oraha u stresnim situacijama koje služe kao okidači (eng. trigger) za aktivaciju patogena.

Voćarima se preporučuje češći obilazak nasada i kontrola debala kako bi se što ranije uočili simptomi zaraze. Rezidba se treba obavljati sa dezinficiranim alatom.

Zaražene grane kao i mumificirane plodove potrebno je odrezati i iznijeti iz nasada te što prije spaliti. U slučajevima kada se na deblima uoče prve nekrotične lezije i tekline, iste se mogu tijekom ljeta izrezati prikladnim oštrim alatom sve do zdravog dijela kore (Video zapis 2.). Tako očišćena mjesta poželjno je tretirati (dezinficirati) s pripravcima na bazi bakra: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%), te nakon sušenja (1-2 dana), rane premazati voćarskim voskom.

Video zapis 2. Uklanjanje nekrotiziranih dijelova (rak rana) sa kore debla oraha (snimio T. Validžić)

Kemijske mjere zaštite obuhvaćaju primjenu fungicidnih i insekticidnih pripravaka koje treba uklopiti u redoviti program zaštite. Svakako treba naglasiti kako redovita zaštita nasada od napada štetnih kukaca koji bodu, buše i sišu (jabučni savijač, lisne uši, fitofagne stjenice, granotoč – Slika 6. i dr.), značajno smanjuje potencijal širenja patogena.

Na žalost u RH a uglavnom i EU, ne postoje registrirani pripravci za suzbijanje gljivičnog raka oraha. Prema istraživanjima u SAD-u u kojima se istraživao učinak oko 20 aktivnih tvari, vrlo dobru učinkovitost na patogenu gljivicu B.dothidea je pokazao pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin) uz još nekoliko pripravaka koji nisu registrirani u EU. Fungicidni pripravci primjenjuju se ciljano u nasadu u 3-4 tretmana i to sredinom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja a eventualno četvrti tretman je potrebno obaviti nakon berbe oraha kako bi se spriječio prodor patogena kroz ranice od otpalih peteljki plodova i listova, posebno vodeći računa da se tretmani obavljaju prije ili nakon jačih oborina.

U RH dozvolu za korištenje u orahu ima pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin). Pripravak je registriran za suzbijanje sive pjegavosti lista (Gnomonia leptostyla), koja posljednjih godina postaje gospodarski značajna bolest poradi čega voćari mogu računati na vrlo dobar sporedni učinak pripravka i na gljivični rak. Pripravak se u nasadima oraha primjenjuje u količini od 1,0 kg/ha uz dozvoljena dva (2) tretmana u vegetacijskoj sezoni. Preporuka je aplikacija pripravka sredinom mjeseca svibnja i lipnja.

Ekološkim proizvođačima oraha može preporučiti pripravak Serenade Aso (Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713), ekološki pripravak koji suzbija široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak je registriran u orahu za suzbijanje bakterijske pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), pa se voćarima može savjetovati provjera sporednog učinka ovog pripravka i na gljivični rak.

Voćarima amaterima može se preporučiti redovito kasno jesensko i proljetno premazivanje (krečenje) debala i osnove skeletnih grana otopinom vapna, soli i močivog sumpora koji se u za ovu svrhu može zamijeniti s jednim od bakarnih pripravaka za zimsku zaštitu. Okvirne količine komponenti bi bile slijedeće: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna, ½ kg soli poradi boljeg prianjanja na deblo, 100 g močivog sumpora ili 100-200 g pripravka na bazi bakra.

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Izvori podataka:

Chen S, Morgan DP, Hasey JK, Anderson K, Michailides TJ. Phylogeny, Morphology, Distribution, and Pathogenicity of Botryosphaeriaceae and Diaporthaceae from English Walnut in California. Plant Dis. 2014 May;98(5):636-652.
López-Moral A, Lovera M, Raya MDC, Cortés-Cosano N, Arquero O, Trapero A, Agustí-Brisach C. Etiology of Branch Dieback and Shoot Blight of English Walnut Caused by Botryosphaeriaceae and DiaportheSpecies in Southern Spain. Plant Dis. 2020 Feb;104(2):533-550.
Marsberg A, Kemler M, Jami F, Nagel JH, Postma-Smidt A, Naidoo S, Wingfield MJ, Crous PW, Spatafora JW, Hesse CN, Robbertse B, Slippers B. Botryosphaeria dothidea: a latent pathogen of global importance to woody plant health. Mol Plant Pathol. 2017 May;18(4):477-488.
Novak Adrijana, Dario Ivić, Zdravka Sever, Tina Fazinić i Krešimir Šimunac. “BOTRYOSPHAERIA CANKER OF WALNUT IN CROATIA.” Glasilo biljne zaštite18, br. 3 (2018): 321-0. https://hrcak.srce.hr/236900
Zlatković, M. (2016). Botryosphaeriaceae kompleks na različitim drvenastim vrstama u Srbiji, doktorska dizertacija, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 217.
https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/botryosphaeria-dieback/
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0261219422002149
https://www.walnut.net.au/wp-content/uploads/2017/12/Botryosphaeria-and-Phomopsis-Presentation 9. Themis-Michailides-Walnut-Farm-Walk-Nov2017.pdf
tps://ipm.ucanr.edu/PMG/PESTNOTES/pn74177.html
https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/gljivicni-rak-oraha-prijeti-nasadima/
https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2022/08/RNQPs-Sadni-materijal-oraha_V2.pdf
https://ccfruitandnuts.ucanr.edu/files/239150.pdf
https://apsjournals.apsnet.org/doi/full/10.1094/PDIS-03-19-0545-RE

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Prvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus) na području grada Opuzena

1. veljače 2023.0

Narančin trnoviti štitasti moljac je karantenski štetnik na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije, koji je prvi put u Hrvatskoj zabilježen 2018. godine u proizvodnom nasadu mandarina u Konavlima. Od prvih nalaza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovaj štetni organizam proširio se prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije te prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske). Tijekom proteklog tjedana potvrđen je prvi nalaz na području grada Opuzena.

Slika 1. Ličinka – puparij

Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta. Štetnik je u Hrvatskoj do sada osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).

Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice što za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke, te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Jako napadnuti listovi mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.

Slika 2. Puparij

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma izvan demarkiranih područja, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) (NN 111/2020). Pozitivni lokalitet Opuzen, sukladno „Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020), nalazi se izvan demarkiranih područja.

Slika 3. Zaraza gljivama čađavicama

Obzirom na važnost proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve, nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja narančinog trnovitog štitastog moljca. Nadzor o provedenim aktivnostima i propisanim mjerama suzbijanja u nadležnosti je fitosanitarne inspekcije.

Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka.

Osim mehaničkog uklanjanja zaraženih biljaka suzbijanje se obavlja i primjenom kemijskih insekticidima ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.

Slika 4. Odrasli oblik

U Republici Hrvatskoj prema FIS -u, dozvolu za suzbijanje narančinog trnovitog štitastog moljca na agrumima ima pripravak na osnovi aktivne tvari spirotetramat trgovačkog naziva Movento u koncentraciji 0,045-0,075 % (45-75 mL sredstva/100 L vode) uz utrošak vode 1000-3000 L/ha. Maksimalna dopuštena količina po jednoj primjeni iznosi 2,25 L/ha. Sredstvo se primjenjuje od početka formiranja ploda do stadija kada su plodovi postigli 80 % veličine (BBCH 71-78).Sredstvo primijeniti kod pojave prvih ličinki. Dozvoljene su najviše dvije primjene godišnje s razmakom između tretiranja od najmanje 21 dan.

Slika 5. Jaja i ličinke različitih stadija – uvećano 200X

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika A. Spiniferus u nasadu obratiti se Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr 01/2375100, czb@hapih.hr 01/2311-640.

Ministarstvo poljoprivrede u nadolazećem periodu planira povećati broj vizualnih pregleda na tom području.

Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Događaji, Hortikultura, Stočarstvo, Vijest

Događanja na području Koprivničko-križevačke županije

31. siječnja 2023.0

Tijekom posljednjih dana na području Koprivničko-križevačke županije održano je nekoliko je značajnih poljoprivrednih događanja.

Hrvatska mljekarska udruga izabrala je najuzornije proizvođače mlijeka u Republici Hrvatskoj u 2022. godini

U Križevcima je 25. siječnja 2023. godine održan stručni skup u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge koja tradicionalno nagrađuje najuzornije proizvođače mlijeka u Republici Hrvatskoj. Ujedno je obilježena i 60. obljetnica Mljekarskog lista, edukativno-informativnog časopisa koji je namijenjen proizvođačima mlijeka, a kontinuirano izlazi od 1963. godine.

Domaćin ovogodišnjeg skupa bilo je Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, a pokrovitelj Koprivničko-križevačka županija.

Nagrađeni Marko Ivančan sa županom Koprivničko-križevačke županije

Dodijeljene su godišnje nagrade Mljekarskog lista u kategorijama “Mliječna farma 2022. godine” i “Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2022. godini”. Nagrade su dodijeljene sukladno Pravilniku o godišnjoj nagradi Mljekarskog lista koja se dodjeljuje na kraju svake godine u cilju popularizacije proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj. Nimalo jednostavan posao odabira najboljih obavilo je Stručno povjerenstvo u sastavu: Danijela Stručić – predsjednica stručnog povjerenstva (SLKM-HAPIH), Miljenko Konjačić (Agronomski fakultet), Davor Pašalić (HAPIH), Kristina Matković (Veterinarski fakultet), Josip Jurić (Dukat d.d.), Krunoslav Ladić (Vindija d.d.) i Zoran Bašić (HMU). Nagrada u kategoriji „Mliječna farma 2022. godine“ pripala je OPG-u Murković iz Novakovca u Međimurskoj županiji, a u kategoriji „Najperspektivniji mladi proizvođač u 2022. godini“ Marku Ivančanu iz Novačke u Koprivničko-križevačkoj županiji. Nagrađenima su uručene prigodne nagrade koje su pripremili Hrvatska mljekarska udruga, industrija mlijeka i tvrtke iz agro-biznisa. Ovom prilikom podsjećam da je nagradu „Najuzorniji mladi proizvođač mlijeka“ 2019. godine primio Antonio Panić iz Koprivnice, također iz Koprivničko-križevačke županije.

Nagrađeni OPG Murković

Uvodno je okupljene pozdravila predsjednica Hrvatske mljekarske udruge Vera Volarić, a svečanosti su prisustvovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu stočne hrane Zdravko Barać, zamjenik ravnateljice HAPIH-a Krunoslav Karalić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Marcela Andreata-Koren, voditelj laboratorija u Poljani Križevačkoj Ivica Vranić, načelnik Općine Gola Stjepan Milinković, predstavnici mljekara, udruga uzgajivača i proizvođača mlijeka, članovi Uredničkog odbora i suradnici Mljekarskog lista, predstavnici fakulteta i instituta te brojni proizvođači mlijeka i drugi gosti. Glavni urednik Mljekarskog lista, Zoran Bašić kroz prezentaciju je podsjetio na nagrađene uzorne proizvođače mlijeka unatrag 15-ak godina.

Obraćanje državnog tajnika Zdravka Tušeka

Državni tajnik Zdravko Tušek zahvalio je proizvođačicama i proizvođačima mlijeka što ruralni prostor čine živim te istaknuo mjere koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima kako bi poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom mlijeka mogli odgovoriti na sve izazove s kojima se susreće sektor mljekarstva u Hrvatskoj.

U subotu, 28. siječnja 2023. godine u Kunovec Bregu predstavljena novoosnovana Poljoprivredna zadrugu “Naš lješnjak”

Tijekom mjeseca siječnja na području kontinentalne Hrvatske održan je niz prezentacijskih predavanja s ciljem upoznavanja šire javnosoti s novoosnovanom Poljoprivrednom zadrugom “Naš lješnjak”. Naime, prošle je godine velika većina proizvođača lješnjaka samostalnim nastupom na tržištu ostvarila nezadovoljavajuće rezultate pa je pred kraj 2022. godine nekoliko entuzijasta, osnivača zadruge, odlučilo okupiti sve zainteresirane proizvođače lješnjaka u poljoprivrednu zadrugu.

Predstavljanje novoosnovane Poljoprivredne zadruge “Naš lješnjak” nastavlja se i tijekom mjeseca veljače. Predavanja imaju za cilj informirati proizvođače lješnjaka s dosadašnjim aktivnostima Zadruge te kratkoročnim i dugoročnim planovima poslovanja. Također, na predavanjima se može preuzeti potrebna dokumentacija i dobiti sve ostale informacije za priključivanje zadruzi.

Brojne su prednosti udruženih proizvođača, od zajedničkog nastupa na tržištu, do jednostavnijeg prijenosa informacija i znanja te razmjene iskustva. O navedenom je detaljno govorio jedan od osnivača poljoprivredne zadruge „Naš lješnjak“ Tomislav Haršanji.

PZ Naš lješnjak Kunovec Breg

Proizvođačka organizacija Udruga mljekara „Drava-Sava“ u Goli je u nedjelju, 29. siječnja održala je izbornu godišnju skupštinu

U nedjelju je u Društvenom domu Općine Gola održana izborna skupština Proizvođačke organizacije Udruga mljekara „Drava-Sava“ koja je osnovana 2013. godine. Izvješće o radu i plan rada Proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava” predstavila je voditeljica Proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava“, Marina Ivančan Krznarić, mag. ing. agr.

Izborna godišnja skupština Proizvođačke organizacije Udruga Drava-Sava

Ukupan broj članova od osnivanja do danas je 174, a obujam proizvodnje (prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu) prikazane su po godinama u nižoj tablici:

Tablica: Obujam proizvodnje članova Proizvođačke organizacije Udruga mljekara „Drava-Sava“ (kg mlijeka) po godinama:

godina	Količina mlijeka (kg)
2014.	17 427 904
2015.	15 712 473
2016.	15 216 053
2017.	14 901 888
2018.	14 815 980
2019.	15 138 348
2020.	15 889 175
2021.	17 930 952
2022.	17 876 620

Voditeljica se osvrnula i na otkupnu cijenu mlijeka u Republici Hrvatskoj, koja je unatoč povećanju i dalje druga najniža cijena za kilogram mlijeka (0,58€/kg) na području Europske unije.

U potpunosti popunjen Društveni dom u Goli dovoljan je pokazatelj značaja ove grane proizvodnje za poljoprivrednike Koprivničko-križevačke županije. Od ukupnog broja isporučitelja mlijeka u Republici Hrvatskoj (3479) u 2022. godini, najveći je broj upravo iz Koprivničko-križevačke županije, 914 (udio: 26%). Prema količini isporučenog mlijeka (ukupna količina: 405 425 392 kg), Koprivničko-križevačke županija nalazi se na visokom 4. mjestu s isporučenih 50 107 070 kg (udio: 12%). Na području Koprivničko-križevačke županije proizvodnja mlijeka je obiteljski posao. Raduje činjenica da su među proizvođačima mlijeka mladi kojima su roditelji prenijeli iskustvo i ljubav prema „blagu“. Zalaganje, marljivost i ustrajnost proizvođača mlijeka istaknuli su svi gosti koji su sudjelovali na Skupštini i obratili se prisutnima: načelnik općine Gola Stjepan Milinković, načelnik općine Novo Virje Mirko Remetović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Koprivničko-križevačke županije Marijan Štimac, direktorica prodaje u tvrtki SCHAUMANN Agri d.o.o. Ljiljana Pomper i predstavnik Poljoprivredne zadruge „Naš lješnjak“ Dražen Široki. Na kraju su Tomislav Mesić i Tatjana Martinović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede članovima Proizvođačke organizacije predstavili najznačajnije ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju 2023-2027 i proizvodno vezana plaćanja značajna za poljoprivrednike koji se bave mljekarstvom.

Tomislav Mesić, predavanja

Članovima se na kraju obratio dosadašnji i ponovno izabrani predsjednik Proizvođačke organizacije Udruge mljekara „Drava-Sava“ Željko Turčić i pozvao članove na suradnju kako bi se uspješno ostvarili planovi rada i ciljevi proizvođačke organizacije te na taj način pridonijelo zaustavljanju pada broja proizvođača mlijeka i ukupne količine proizvedenog mlijeka u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Proizvođačke organizacije Udruga Drava Sava Željko Turčić

Na svim navedenim događanjima sudjelovali su savjetodavci koji nastoje svojim zalaganjem i svakodnevnim prisustvom na terenu pomoći opstanku i razvoju ruralnog prostora.

mr. sc. Tatjana Martinović, voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica

Hortikultura