MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Hortikultura

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

51. Izložba vina Kontinentalne Hrvatske

Od 7. do 8. lipnja 2019. godine održana je 51. IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE u športskoj dvorani Sveti Ivan Zelina. Ovogodišnju izložbu 7. lipnja 2019. otvorile su dvije radionice. Prva radionica održana je pod vodstvom dr. sc. Ivane Puhelek s Agronomskog fakulteta, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo pod nazivom „Kraljevski užitak – prvo ljetno vino – Kraljevina Zelina“, dok je druga održana pod stručnim vodstvom zaposlenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede pod nazivom Sljubljivanje sira i VINA od DAVNINA. Voditeljice ove radionice bile su Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr. i Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr. u kojoj je cilj edukacija šire populacije ljudi o načinu rezanja sira i slaganja sirne plate, njenom dekoriranju te kako izabrati vino koje se najbolje sljubljuje uz određeni sir. Bitno je napomenuti da se na radionici uvijek sljubljuju autohtoni sirevi kao i hrvatska vina autohtonih sorata vinove loze. Tijekom ove radionice sljubljivale su se sljedeće kombinacije:

Suhi sir –Kraljevina

Tvrdi miješani sir (kravlje i ovčje mlijeko) – Malvazija Istarska (mlada)

Polutvrdi sir sa zelenim paprom – Malvazija Istarska (odležana)

Paški sir – Svrdlovina crna

Ekstra tvrdi sir – Crljenak

Slika 2. Radionica: Sljubljivanje sira i VINA od DAVNINA

Foto: Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Stručno edukativne radionice bile su uvertira svečanom otvaranju te proglašenju pobjednika i šampiona. Izbor ovogodišnjih najboljih vina ocjenjivačima zasigurno nije bio lagan s obzirom da je pristiglo 300 uzoraka vina iz svih dijelova Kontinentalne Hrvatske.

I za kraj, predstavljamo vam ovogodišnja najbolje ocjenjena vina po kategorijama:

Nagrada “Ljerka Habuzin” – za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina

Kraljevina, berba 2018., OPG PUHELEK PUREK STJEPAN

Nagrada “Milan Pažić – za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino

Sauvignon, berba 2017., OPG PUHELEK PUREK STJEPAN

Nagrada “Pero Krznarić” – za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina

Pinot sivi, berba 2018., VINARIJA MATOČEC

Nagrada “Dagutin Stražimir” – za najbolje ocijenjen vizualni identitet boce

Rose premium, berba 2018., KUTJEVO D.D.

Nagrada za najbolje ocijenjeno predikatno vino

Traminac, izborna berba prosušenih bobica, godina berbe 2017., OPG JOSIP RAJAKOVIĆ

 nagrada za najbolje ocijenjeno crno vino 

Pinot crni, berba 2016., KUTJEVO D.D.

Nagrada za najbolje ocijenjeno pjenušavo vino

Pjenušac Grinwold- Josipa, berba 2015., OPG JOSIP RAJAKOVIĆ

Nagrada za najbolje ocijenjeno voćno vino

Sibirska borovnica, berba 2018., OPG ŽABIĆ MATIJA

Nagrada za najbolje ocijenjeno suho bijelo mirno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Sauvignon, berba 2017., OPG PUHELEK PUREK STJEPAN

Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera Sjeverozapadne Hrvatske

Pinot sivi, berba 2018., VINARIJA MATOČEC

 Nagrada za najbolje ocijenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Zweigelt, berba 2018., OPG ZALEZNIK

Izvor: LuMedia j.d.o.o.

Šampion 51. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske i šampion vina Zagrebačke županije

Traminac, izborna berba prosušenih bobica, godina berbe 2017.,

vino vinarije OPG Josip Rajaković

Naslovna fotografija: LuMedia j.d.o.o.

Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo, Voćarstvo

Epilobium ciliatum – širenje invazivnog korova kao posljedica pretjerane uporabe glifosata

Epilobium ciliatum, (willowherb), vrbovka, po nekim podacima u susjednoj Italiji poznata pod nazivom Epilobium tetragonum, cvjetnica je iz porodice pupoljki (Onagraceae). Ta je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike (Oregon), Južne Kanade i istočne Azije. Vodeći je korovni problem u rasadničarskoj proizvodnji ukrasnog bilja i hortikulture u Oregonu. Invazivna je vrsta u većini Europskih zemalja. Stigao je u sjevernu Europu početkom 20. stoljeća i brzo se proširio, dosegnuvši Finsku oko 1920. To je biljka vlažnih mjesta, potočnih strana, jaraka, ribnjaka, vrtova, cesta, nedavno očišćenih područja, uključujući antropogenizirana područja i ceste, sve do nadmorskih visina oko 1200 metara. Epilobium ciliatum je višegodišnja biljka, koja može narasti i do 1,5 m u visinu. Lišće, stabljike i cvatovi prekriveni su dlakama i žlijezdama. Cvjetić je ružičaste boje u obliku trube, ima četiri ružičaste latice, koje su tako duboko urezane da izgledaju kao četiri para. Cvijetić ima osam prašnika. Plod je uska, dlakava, četverokrilna komuška duljine 3-5 (10) cm, koja se može držati na dugoj stabljici. Sjemenke su vrlo sitne i vjetar ih može raznositi na vrlo velike udaljenosti. Ovisno o vremenu nicanja, komuške se otvaraju i vjetar raznosi sjemenke od kolovoza do rujna.

Epilobium ciliatum u vinogradu

Po zabilježenim podacima prvi puta se u našoj okolici spominje u Sloveniji (The North American invasive species Epilobium ciliatum Raf. was recently recorded for the first time in Slovenia and Croatia – Nejc Jogan  University of Ljubljana, January 2004).

U  Međimurju spominje ga mr. sc. Milorad Šubić, Živa zemlja, 24. 03. 2010.: „Prema iskustvima iz Međimurskog vinogorja višegodišnja primjena glifosata “propušta” dvije vrste korova: preslicu (Equisetum) i vrboliku (Epilobium) (vidi fotografije) pa se tijekom ljeta u takvim nasadima preporučuje primjena totalnog kontaktnog herbicida na osnovi glufosinata (Basta 15 SL.)“.

Usprkos tome što se taj invazivni strani korov spominje u literaturi više od jednog desetljeća, vrlo je malo poljoprivrednika, vinogradara i voćara, koji uopće znaju za njega.

Pojava Epilobiuma u vinogradima Međimurja

Pojavi tog agresivnog korova u Međimurskim vinogradima, a u posljednje vrijeme i u voćnjacima, doprinijela je prečesta primjena herbicida na bazi aktivne tvari glifosata. Razlozi su višestruki. Sistemični herbicidi na bazi glifosata (Cidokor, Global, Herkules, Boomefekt…) relativno su jeftini, a djeluju na veliki broj korovnih vrsta u vinogradima i voćnjacima. Jedan od glavnih razloga pojavi Epilobiuma jest tretiranje vinograda neposredno pred početak pljevidbe, što je razumljivo pošto se neopljevljeni vinograd ne može tretirati sistemičnim herbicidima. Na taj način ukloni se velika većina korovnih vrsta upravo kad taj termofilni korov počinje nicati te mu se pruži tako reći čisti teren. Epilobium se u prvo vrijeme javlja lokalno, no ako se svake godine nastavlja s proljetnom primjenom glifosatnih herbicida, problem se širi nevjerojatno brzo.

Većina vinogradara zapazila je kako uobičajene dozacije i koncentracije od 1 % u primjeni glifosatnih herbicida ne djeluju na navedeni korov pa su uskoro počeli primjenjivati povišene koncentracije čak i do 2 %. Tako visoke koncentracije djeluju na

Epilobium isključivo ako je tek u fazi nicanja 10 -15 cm visine. Ako isti preraste visinu od 20-30 cm, ni koncentracije od 2 % više ne mogu zaustaviti njegov rast, cvatnju i osjemenjivanje, dok u isto vrijeme maksimalno oslobađaju konkurenciju svih ostalih korova. Tretiran glifosatom  Epilobium najčešće samo pocrveni i djelomično se posuše donji listovi, dok vrh nastavlja s rastom i korov kasnije neometano cvate, sjemenke dozore i šire se vjetrom.

Epilobium u stadiju nicanja krajem travnja

Epilobium tretiran 1 % glifosatnim herbicidom

Širenje Epilobiuma na voćnjake Donjeg Međimurja 

Kako su sjemenke Epilobiuma vrlo male i lagane, širenje vjetrom na velike udaljenosti je neizbježno. Vrlo je vjerojatna mogućnost da se raznose i poljoprivrednom mehanizacijom, na kojoj zaostaju komadići tla i korova. Na nekoliko mjesta u Donjem Međimurju zabilježena je pojava tog korova, ne toliko u samome voćnjaku, koliko u ogradi oko voćnjaka, pošto se često tretira uski pojas pod pletenom žičanom ogradom.

Pojava Epilobiuma kao posljedica čestog tretiranja korova oko ograde voćnjaka

Epilobium je prvenstveno korov, koji postaje problem na svim površinama na kojima se čovjek trudi održati tlo čistim od korova.

Nicanje Epilobiuma nakon berbe jabuka za tople jeseni – posljedica nezatravljenog  međurednog prostora

Preporuke za kontroliranje širenja Epilobiuma

  • Smanjivanje prečestih upotreba herbicida na bazi glifosata.
  • Ne težiti potpuno čistim vinogradima ili voćnjacima od svih korova, jer se tada oslobađa prostor ovom agresivnom korovu.
  • U voćnjacima i vinogradima kod proljetnih tretiranja glifosatima dodavati, u slučaju pojave ovog korova, zemljišni herbicid na bazi flazasulfurona.
  • Dio površina svake godine pokušati održavati čistim nekim drugim mehaničkim mjerama zaštite od korova (uporaba bočne rotodrljače – uništi korov nakon nicanja ili održavanje zaštitnog pojasa tzv. pasice bočnim pomičnim kosilicama – sprečava se da taj korov da naraste i uđe u fazu cvatnje).

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Puževi u vrtu

Puževi golaći važni su štetnici, koji se mogu pronaći u svakom povrtnjaku i okućnici. Najveće štete pričinjavaju ishranom na plodovima i sočnim mladim listovima, mada se u praski dešava da sliste i čitave gredice tek izniknulih mahuna, tikvica, krastavca i raznih presadnica. Dnevno mogu pojesti u omjeru i do pola svoje težine, što dovoljno govori o golemim štetama. Osim što čine grizotine, puževi oštećuju proizvode sluzavim tragovima, izmetom i svojom prisutnošću te također otvaraju put za različite patogene gljivice i bakterije.

Slike 1.  Štete od puževa (Foto: Ana Posedi)

Od preventivnih mjera suzbijanja može se već prilikom same pripreme tla za sadnju povrća finom obradom tla smanjiti kretanje puževa između njihovih skloništa u tlu i biljaka, a na niskim temperaturama puževi izbačeni na površinu izloženi su smrzavanju. Optimalnom  gnojidbom i sadnjom zdravih presadnica može se skratiti razdoblje osjetljive faze biljaka te košnjom šireg pojasa oko nasada može se spriječiti dolaženje novih jedinki puževa.

Puževe se može privlačiti postavljanjem hranidbenih trapova u koje se ulijeva pivo, ostaci voća, mlijeko, mješavina vode i kvasca, suha hrana za mačke i pse itd. te je potrebno redovito odstranjivanje ulovljenih puževa i mijenjanje mamaca, odnosno hrane.

Za sprječavanje kretanja puževa prema biljkama mogu se postaviti bakrene trake ili ograde, koje se ukapaju u tlo do 8 cm dubine, dok im je visina iznad tla 15-25 cm. U doticaju s bakrom puževi dožive električni šok te su time odbijeni. Barijere načinjene od piljevine, pepela, vapna ili mineralnih gnojiva, slame, borovih iglica, kore drveta, usitnjenih ljusaka jaja, skidaju sluz s tijela puževa te onemogućavaju njihovo daljnje kretanje izazivajući dehidraciju i naposljetku ugibanje. No, njihov učinak izostaje ako je u nasadu prisutna vlaga, kao posljedica kiše ili zalijevanja.

Pojedine biljke, kao što su dragoljub, kadulja, ružmarin, lavanda, komorač, češnjak ili kim imaju repelentno djelovanje na puževe. Tako u vrtu možete zasaditi navedene biljke ili od njih pripremiti biljnu juh,u kojom se prska povrtnjak i samo tlo.

U prirodi postoji veliki broj prirodnih neprijatelja puževa, kao što su ptice, guske, patke, kokoši, zmije, ježevi, i žabe (čak 25 % ukupne ishrane).

U posljednje vrijeme sve veću popularnost imaju indijske patke trkačice, koje ne čine štetu na kulturama te se isključivo hrane puževima i nekim drugim štetnicima. Za njihovu učinkovitost potrebno ih je imati u paru i pustiti da slobodno šeću po nasadu.

Slika 2. Indijske patke trkačice

Nematode postaju važno biološko sredstvo u borbi protiv puževa golaća. Budući da su isključivi paraziti puževa, te nematode nisu opasne za druge organizme. Prednost im je to šta je vrlo jednostavna i lagana primjena, koja ne iziskuje zaštitnu opremu te nema propisane karence. Pripravak se primjenjuje zalijevanjem kantama ili kroz sustav navodnjavanja.

Jedna od najjednostavnijih mjera suzbijanja, koja je izvediva na malim površinama, jest ručno sakupljanje puževa tijekom večernjih ili ranojutarnjih sati. Korištenjem dasaka između gredica može se privući određeni dio populacije puževa, koji se ondje skrivaju danju pa ih se tu može svakodnevno uništavati.

Najčešći način suzbijanja puževa u praksi je primjena gotovih tvorničkih limacidnih mamaca na osnovi djelatne tvari metaldehida (Gardene, Pužocid, Pužomor), koji u ekološkoj poljoprivredi nisu dozvoljeni te pripravak na osnovi djelatne tvari željezni fosfat (Ferramol), koji se može upotrebljavati u ekološkoj poljoprivredi. Navedene pripravke potrebno je koristiti prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu.

Dunja Prvčić, mag. ing .fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Sjetva mrkve

Proizvodnja mrkve uglavnom se odvija na otvorenim i zaštićenim prostorima izravno sjetvom iz sjemena. Za sjetvu se najčešće koriste precizne pneumatske sijačice.

Slika 1. Polje mrkve na Vranskom polju (Foto: Lj. Peričić)

Sjetva se obavlja na dubini od 1,5 do 2 cm, ovisno o tipu tla. Tlo za uzgoj mrkve treba biti plodno, duboko, strukturno, humusno, pjeskovito, toplo i ocjedito. Kod uzgoja mrkve na teškom, zbijenom i plitkom tlu dobije se često račvast korijen, blijede boje, žilav i kao takav gubi na uporabnoj vrijednosti. Optimalan pH tla je 6,5 – 7. Kvaliteta tla ima najveći utjecaj na razvoj i rast pravilnog korijena. Vrlo važan čimbenik u proizvodnji mrkve je plodored. Zbog različitih bolesti i štetnika mrkva se ne bi trebala uzgajati na istoj površini barem 4-6 godina. Sve korjenasto povrće, pa tako i mrkva, dolazi nakon povrća za koje je tlo bilo u prethodnom usjevu gnojeno kompostom ili stajskim gnojem. Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, žitarice i trave, a loši korjenasto i gomoljasto povrće.

Mrkva se kod nas može uzgajati u svim našim područjima. Valja odabrati sjeme poznatih hibrida, koji najbolje odgovaraju proizvodnim uvjetima i načinu korištenja. Prema dužini vegetacije razlikuju se: rani, srednje kasni i kasni hibridi. Tako npr. na području Vranskog polja dobre rezultate u prinosu ostvaruju sljedeći hibridi: PRESTO, NAPOLI, SOPRANO, BOLERO, NATUNA, MAESTRO i dr. Ako nije suviše hladno, uz prikladnu vlažnost tla, rani hibridi mogu se sijati od kraja veljače i u ožujku, a srednji i kasni hibridi siju se od svibnja do kraja lipnja. Kasni hibridi rastu duže vremena i daju veće prinose. Odabir hibrida obavlja se, u prvom redu, prema dospijeću mrkve odnosno dužini vegetacije, obliku mrkve, njezinoj otpornosti prema pojedinim bolestima te dužini korijena mrkve.

 Kod odabira sjemena prioritet treba dati piliranom sjemenu, jer je takvo sjeme glavni preduvjet za dobar raspored na sjetvenim pločama, a samim time postiže se i dobar raspored biljaka nakon sjetve. Danas se još u proizvodnji koristi i kalibrirano sjeme, koje također može osigurati preciznu sjetvu. Sjetvena norma ovisi o namjeni potrošnje.

Slike 2. i 3. Formiranje gredica i sjetva mrkve (Foto: Lj. Peričić)

Kod sjetve mrkve za svježu potrošnju (sjetva na gredice, slika 3.) sjetvena norma iznosi 1.800.000 sjemenki, uz razmak od 1,9 cm, a kod proizvodnje za industrijsku potrošnju  sjetvena norma je nešto manja, 1.100.000 sjemenki, uz razmak 3,1 cm. Cilj u proizvodnji industrijske mrkve je krupnoća korijena, zbog veće iskoristivosti u preradi. U povoljnim uvjetima sjeme niče za 8 do 15 dana. Kod ranije sjetve uvjeti su nepovoljniji pa nicanje traje 20 do 25 dana. Optimalna temperatura za nicanje mrkve je 18-20 ºC. Visoke temperature, uz nedostatak dovoljne vlažnosti tla, negativno djeluju na sklop i kasniji razvoj korijena. U mediteranskom području mrkva se može sijati od ranog proljeća do kasne jeseni.

Slike 4. i 5. Pokrivanje mrkve lutrasilom ili agril folijom (Foto: Lj. Peričić)

Kod sjetve mrkve, kad postoji opasnost od pojave mraza, preporučljivo je pokrivanje s lutrasilom ili agril folijom. Takvim načinom uzgoja omogućuje se proizvodnja i potrošnja tijekom cijele godine.

Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Siva plijesan jagode

Siva plijesan najčešći je uzročnik bolesti jagoda. Ima značajan utjecaj na proizvodnju i smanjenje uroda ako se stvore povoljni uvjeti za razvoj gljivice.

Gljiva prezimljuje u obliku sklerocija ili micelija na biljnim ostacima, kao saprofit. U rano proljeće kada se stvore povoljni uvjeti dolazi do zaraze. Učestala kišna razdoblja i visoka relativna vlažnost zraka stvaraju povoljne uvjete za razvoj uzročnika bolesti, gljive Botrytis cinerea. Spore ove gljive razvijaju se na temperaturama od 4 – 34 oC. Iako se najpovoljnija temperatura za razvoj bolesti kreće od 15-20 °C, uzročnik bolesti može inficirati plod na mjestu kapi vode (ako se vlaga zadrži 4-8 sati) uz temperaturu od 13-15 °C.

Simptomi bolesti

Bolest napada plodove, cvjetove i list u svim fazama razvoja. Simptome možemo uočiti već na zelenim plodovima na kojima se stvaraju svijetlo smeđe pjege ispod kojih je meso omekšalo. Na tom mjestu formira se prljavo bijela paučinasta prevlaka koja kasnije dobije karakterističnu „zeleno-sivkastu“ boju. Plodovi poprime tamnosmeđu boju. Zaraza je češća kod plodova koji su u dodiru s tlom ili se međusobno dodiruju. Zaraženi cvjetovi se suše i poprimaju izgled spaljenog cvijeta.

Izvor: grama.hr

Suzbijanje

Siva plijesan jagode bolest je koja se gotovo redovito javlja svake godine, stoga je obavezno provoditi suzbijanje. Mjere zaštite trebale bi se temeljiti na pravilnoj gnojidbi, izbjegavanju pregustog nasada, uklanjanju oboljelih plodova kao značajnog izvora zaraze!

Unatoč tome, zaštita se mora provoditi i kemijskim tretiranjem. Preporuča se nekoliko  tretiranja: prvo pred početak cvatnje, drugo u punoj cvatnji kada je 50% otvorenih cvjetova, treće po završetku cvatnje i početku zametanja plodova te zadnje u vrijeme početka zriobe kada trebamo biti na oprezu zbog propisane karence. Razmak između tretiranja trebao bi biti 7 do 14 dana ovisno o oborinama. Pripravke je najbolje koristiti naizmjenično kako ne bi došlo do pojave rezistentnosti. Početkom vegetacije preporuča se korištenje pripravka s duljom karencom, a kasnije pripravke s kraćom karencom.

Za suzbijanje sive plijesni na jagodama registrirani su slijedeći pripravci: Pyrus 400 SC (karenca 3 dana), Signum (karenca3 dana), Switch 62,5WG (karenca 7 dana), Teldor SC (karenca 3 dana) te Scala (3 dana) koji se može koristiti i u zaštićenim prostorima. Navedene pripravke potrebno je koristiti prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu.

Naslovna fotografija, Izvor: living.hr

Ivana Češek, mag. ing. agr.
ivana.cesek@mps.hr

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Alternativna rodnost jabuke

Često puta se žalimo na alternativnu rodnost jabuka na okućnicama, a nije rijedak slučaj da se i voćari s većim proizvodnim površinama žale na isti problem.

Jedne godine jabuke ima previše i presitne su, dok naredne godine stablo ostaje bez cvjetova, a time i plodova.

Rodno drvo jabuke kod najvećeg broja sorata razvija se u razdoblju kroz tri godine. Prve godine grana naraste, druge godine ta grana ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena, formira pupove i treće godine ona rađa. Kod rezidbe treba prvenstveno voditi brigu da u krošnji ima dovoljan broj grana koje rastu, koje su ostavljene neprikraćene da u narednoj godini razviju pupove i na kraju tro i višegodišnje rodne grane, na kojima se nalaze cvjetni pupovi ili pršljenasti začeci cvjetnih pupova. Na taj se način obnavlja rodno drvo. Kada se kod rezidbe orežu sve jednogodišnje grane prekinut je ciklus stvaranja novih rodnih grana i time se voćka uvodi u početak alternativne rodnosti (to ne važi za tzv. vodopije, koje rastu okomito u vis).

U zimskoj rezidbi na granama se nalaze cvjetni pupovi, koji su jasno vidljivi i može ih se lako razlikovati od lisnih pupova. U svakom pupu nalazi se pet cvjetova. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. Vrlo malo energije i hraniva ostaje u pazušku tog pupa za stvaranje pršljenastog rodnog drva s novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo začetak novog cvjetnog pupa, koji u narednoj godini daje rozetu listova bez cvjetova. Cvjetovi se razviju u istom pupu tek za dvije godine. Na primjer, ako je 2019. cvjetni pup uredno ocvao, svih 5 cvjetova, i dao 2 – 3 ploda, 2020. će se pojaviti pokraj njega samo začetak cvjetnog pupa s rozetom, koji će tek u 2021. godini dati cvjetni pup s novih pet cvjetova.

 Ako se u cvatnji 2019. odstrani svih pet cvjetova, taj će pup već iste godine ponovno imati dovoljno hrane i energije da za narednu godinu (2020.) stvori novi pup s pet cvjetova.

Prorjeđivanje vezano uz alternativnu rodnost

Tim prorjeđivanjem nastoji se osigurati dovoljan broj cvjetnih pupova za narednu godinu. Glavni i osnovni način osiguranja redovne rodnosti je redovna obnova i zamjena rodnog drveta. Na svakoj rodnoj grani treba biti ostavljena jedna grana za pripremu. Ako se u nasadu uoči preveliki broj rodnih grana i preveliki broj cvjetnih pupova na rodom drvetu i manjak jednogodišnjih grana za pripremu, tada se ne smije ostaviti sve pupove da krenu i iscrpe se cvatnjom. Nakon vrućeg ljeta ponekad se može naći i cvjetne pupove na jednogodišnjim položenijim granama, koji cvatu, iscrpe se, no vrlo rijetko mogu donijeti plod prve klase. Pup, koji se iscrpio cvatnjom, mora se naredne godine odmarati, a to znači manjak cvjetova u narednoj godini. Ako se na vrijeme na bilo koji način spriječi da barem polovica cvjetnih pupova ne sudjeluje u cvatnji, oni će se vrlo brzo početi pripremati za cvatnju u sljedećoj godini. Učinak se postiže jedino ako se prorjeđivanje obavi najkasnije do 20 dana poslije cvatnje jabuka. Naravno, kod prorjeđivanja cvjetova uvijek treba u obzir uzeti i mogućnost proljetnih mrazova.

Prorjeđivanje vezano uz veći udio prve klase jabuke

Kod jezgričavih voćaka kao što su jabuke, kruške i sl. na mjestu jednog pupa razvije se 5-6 cvjetova, a ako je bila jako dobra oplodnja, i do 5 mladih plodića. To e preveliki broj plodova na jednom mjestu i ne mogu se svi razviti do veličine za prvu klasu jabuke. Stoga je najbolje dio plodova skinuti i ostaviti samo jedan, a ponegdje dva ploda ako imaju dovoljno mjesta i ako je mjesto prihvata za stablo dovoljno čvrsto da podnese toliku težinu. Ručno prorjeđivanje za povećani udio plodova u prvoj klasi najbolje je obaviti u fazi kada su plodići promjera 8 do 10 mm.

Kod velikih plantažnih nasada regulacija rodnosti osim rezidbom, strojnim prorjeđivanjem cvjetova, vrši se i kemijskim prorjeđivanjem preparatima na bazi biljnih hormona i bio regulator,a kao što su: NAA, 6BA, NAD, IBA, što je za male voćare i okućnice prezahtjevno i neisplativo.

Korisni podaci vezano uz to dostupni su na linku : http://www.greengrowgroup.com/

Drugi mogući način, koji je izvediv samo na manjim nasadima i okućnicama, je uzeti kuhinjske škare u ruke te na samome početku preobilne cvatnje porezati svih pet cvjetova iz svakog drugog pupa. Tako će se na pupovima, gdje su odstranjeni svi cvjetovi, već u istoj godini početi razvijati novi cvjetni pup za narednu godinu. Ta tehnika je isprobana i savršeno funkcionira. Važno je napomenuti kako je za normalnu rodnost u godini s obilnom cvatnjom potrebno da se oplodi samo 5-10 % cvjetova. Drugim riječima, ako u voćnjaku ima previše cvjetova i dovoljno pčela na cvjetovima, škare u ruke i bez straha od pčela i premalog uroda.

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Zaštita i njega presadnica povrća

Bliži se vrijeme rasađivanja presadnica povrća u zaštićeni prostor na stalno mjesto. Zdravi i njegovani rasad preduvjet je sigurnog i visokog uroda povrća. Propusti u uzgoju presadnica kasnije nije moguće nadoknaditi. Da bi uzgojili zdravu i snažnu presadnicu te ju takovom i održali potrebno je poduzeti osnovne korake: koristiti isključivo certificirano sjeme, sterilizirani supstrat, održavati optimalnu vlagu u zaštićenom prostoru, voditi računa o osvjetljenju, optimalnoj ishrana i navodnjavanju. Pravilnim postupcima dobiva se čvrsta i otporna presadnica s optimalnom dužinom internodija. U suprotnom možemo uzgojiti izdužene, tanke i osjetljive biljčice podložne napadu brojnih patogena.

Osiguravanjem povoljnih uvjeta za rast presadnica smanjujemo uporabu sredstava za zaštitu bilja.

Certificirano sjeme osnovni je preduvjet je za dobivanje zdrave biljke. Pojedini sortimenti povrća imaju otpornost ili tolerantnost na neke uzročnike bolesti. Preporuka je da se ovisno o učestalosti pojave oboljenja na području uzgoja kupi sjeme potrebne otpornosti.

Sterilizirani supstrati dostupni su na tržištu, a proizvođači presadnica u kontejnerskom uzgoju obavezno ih trebaju upotrijebiti.

Relativna vlaga zraka u zaštićenom prostoru održava se redovitim provjetravanjem prostora i to otvaranjem otvora za provjetravanje na suprotnim stranama od smjera vjetra u najtoplijem dijelu dana.

Prostor bi trebao biti jednakomjerno osvjetljen tijekom dana čime osiguravamo ujednačenu visinu presadnica.

Ishrana presadnica započinje kad se formira prvi par pravih listova i to folijarno. U početku se koriste hraniva u podjednakom omjeru dušika, fosfora i kalija za brži porast biljčica. U fazi kada biljka ima četiri prava lista pojačava se ishrana fosfornim gnojivima za bolje formiranje korijena što je važno kod presađivanja presadnica na stalno mjesto.

Potrebno je provoditi optimalno navodnjavanje. U slučaju preobilnog navodnjavanja na tlu oko biljaka razvija se mahovina. U takovim uvjetima rasta biljka je slaba, tanka, neotporna i razvije plitak korijen, te je podložna napadu patogenih gljivica.

Patogene gljive uzročnici polijeganja rasada su iz rodova Verticillium, Rhizoctonia, Pythium i Sclerotinia. Pojedini uzročnici bolesti rasada mogu se prenositi sjemenom: Botrytis, Alternaria, Phoma, Fusarium. Navedeni patogeni inficiraju biljke u uvjetima velike vlage supstrata, visoke relativne vlage zraka i gustog sklopa sadnje.

Simptomi napada navedenim patogenima vidljivi su na kotiledonima u vidu nekroze u zoni korjenova vrata i šire se prema vrhu i korijenu biljke. Tkivo biljaka je omekšano te je onemogućen protok hraniva i vode. Krajnji rezultat je venuće i polijeganje biljaka.

Ako dođe do pojave bolesti, potrebno je oboljeli rasad iznijeti iz zaštićenog prostora kako bi spriječili daljnje širenje bolesti.

Nakon iznošenja rasada potrebno je primijeniti jedan od fungicida dozvoljenih za tu namjenu. Registrirani fungicidi za tu namjenu imaju su: Proplant, Previcur energy, Polyram DF, Beltanol.

Osim biljnih oboljenja, u uvjetima povećane temperature u objektu mogu se javiti i štetnici tijekom uzgoja presadnica. Od štetnih kukaca najčešće se javljaju lisne uši i tripsi, a ponekad i cvjetni štitasti moljac. Za ove štetnike je karakteristično da se javljaju vrlo rano, u proljeće, od faze kotiledona sve do vađenja biljaka iz zaštićenog  prostora. Polifagni su štetnici jer se hrane i održavaju na mnogim različitim biljnim vrstama. Imaju veliki broj generacija tijekom godine, istovremeno su prisutni svi razvojni stadiji. Za razvoj i razmnožavanje pogoduju im više temperature zraka. Štete mogu biti direktne koje se očituju u sisanju biljnih sokova, deformaciji biljnog tkiva i zaostajanja u rastu i smanjenju prinosa. Indirektne štete se očituju u prijenosu virusa te lučenju medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice. Virusna oboljenja u prethodne dvije godine veliki su problem u proizvodnji povrća. Ova oboljenja uzrokuju velike gubitke u prinosu.

Tijekom uzgoja presadnica važno je pratiti pojavu i prisutnost štetnika te ih na vrijeme suzbiti. Lakše je i jednostavnije provesti suzbijanje štetnika na manjoj površini. Važno je da se za presađivanje koriste samo zdrave biljke.

Praćenje štetnika moguće je postavljanjem odgovarajućih ljepljivih ploča iznad biljaka u nasadu. Biljke je potrebno redovito otresati i vizualno pregledavati na prisutnost štetnih organizama. Korištenje insekticida mora biti ekonomski opravdano, a prednost treba dati selektivnim insekticidima sukladno njihovoj dozvoli i registraciji.

Iz uzgoja uvijek ukloniti sve biljke koje su netipičnog izgleda za uzgajanu sortu. Zdrava presadnica preduvjet je sigurne proizvodnje i prinosa!

Ana Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.
Ana-Marija.Cajkulic@mps.hr

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Održane pokazne rezidbe maslina u dolini Neretve

Uslijed velikog broja upita od strane poljoprivrednika, a koji se intenziviraju u ovom periodu kada nastupaju intenzivni radovi u maslinicima, djelatnici Ministarstva poljoprivrede održali su dvije pokazne radionice rezidbe maslina.

Prva je održana u Metkoviću, 26.veljače, a druga u Opuzenu, 11. ožujka 2019. Na njima je sudjelovalo 40-ak maslinara i uljara.

Djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, okupljenima su demonstrirali pravilnu rezidbu maslina, poglavito rezidbu stabala kod kojih je trebalo odraditi jaču rezidbu, što je izazvalo najviše zanimanja. Kako se iz godine u godinu povećava broj maslina i maslinara, tako se i sve više obnavljaju zapušteni maslinici u dolini Neretve, najviše okolna brdska područja, pa se tema regeneracije maslinika pokazala neiscrpna. Radionica je organizirana na OPG Veraja Luka iz Metkovića, gdje je održavana i protekle godine, te su polaznici mogli vidjeti rezultate rezidbe prošle godine kada se radila jača rezidba. Polaznicima je pojašnjen princip rezidbe na rod, posebno reza unatrag s obzirom na rodne grane, te način samog reza, problem sa vodopijama, izolacija vrhova, formiranje stabla u prostoru-uzgojni oblik. Maslinari su na praktičnom primjeru vidjeli načela pravilne rezidbe maslina, te se uz vodstvo savjetodavaca i sami okušali u rezidbi.

Osim same rezidbe, djelatnici su maslinare upoznavali sa zaštitom i gnojidbom maslinika, posebno u godinama kada su nepovoljni uvjeti. Upoznati su sa potrebom praćenja pojave bolesti i štetnika, kao i  mjera preventivne zaštite. Istaknuta je potreba za analizom tla, te u skladu sa istom, pravilna jesenska i proljetna gnojidba. Također, razgovaralo se i o terminima berbe i čuvanja plodova i ulja, te se dalo primijetiti da sve veći broj maslinara shvaća važnost pravovaljanih termina berbe, za što je sigurno zahvalan stručan rad i stalno upoznavanje sa bitnim odredbama tehnologije proizvodnje maslinova ulja.

Ante Mijić, dipl.ing.agr

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Podsjetnik o tehnologiji dvogodišnjeg vinograda

Kako dvogodišnji vinograd kreće, u pravilu, od dva ostavljena pupa pri tlu, gdje je i najveća mogućnost od izmrzavanja, nema razloga da se rezidba obavi rano.

Prezimljavanje

U pravilu jednogodišnji vinograd treba završiti proteklu vegetacijsku sezonu u jesen uredno okopan sa zagrnutom zemljom na najniža dva pupa. To je djelomična preventivna zaštita, ako tijekom zimskih mjeseci temperatura padne na ispod -15 °C. U sjevernim krajevima, kao što je Međimursko vinogorje, u posljednjih tridesetak godina nije zabilježen slučaj da se pojave tako niske temperature, a da u isto vrijeme nema barem 10-20 cm snijega, koji je u tom slučaju opet dobra zaštita za najniža dva pupa, na koje se u proljeće prikraćuje dvogodišnji vinograd.

Primjena zemljišnih herbicida

Ako je vinograd solidno završio proteklu vegetaciju, a mladice loze su dostigle visinu od 50-100 cm, smatra se da se trs uredno ukorijenio. Vrlo je važno da se tijekom protekle vegetacije redovito okapanjem odstranjivalo plitko površinsko korijenje. Razvoj korijenja u dubinu vrlo je važan za kasnije godine, kada će vinograd biti u rodu. Vinograd neće patiti od ljetnih suša, u jesen duboko korijenje neće povući površinske kiše i manje će pucati bobice. U dubini je toplije pa i korijen dulje ima svoju aktivnost, a i ranije u proljeće kreće s aktivnostima pa time produljuje vegetacijski period loze.

Što se tiče primjene zemljišnih herbicida, važno je da u površinskom sloju od 10-15 cm nema razvijenog plitkog površinskog korijenja. Većina zemljišnih herbicida, s dozvolom za korištenje u mladom vinogradu, veže se uz površinski sloj tla i oborinama se ispire maksimalno 5-10 cm. Ako se odlučite na korištenje istih, od izuzetne je važnosti poštivati sljedeći redoslijed. Početkom ožujka, kada se tlo u vinogradu prosuši, izvrši se tretiranje uskog dijela pasice ispod trsa odabranim zemljišnim herbicidom (Plegde 50 WP, Chikara 25 W, Devrinol,). Ako površina tla baš i nije potpuno čista, može se dodati i koji od herbicida na bazi glifosata. Glifosat se dodaje i ako je počeo rast korova. Vrlo je važno da nakon primjene zemljišnog herbicida padne dovoljno oborina, da ga vežu za površinu tla. Tek tada počinje njegovo djelovanje. Kad je herbicid vezan uz površinu tla, može se obaviti rezidba mladog vinograda na dva najniža i najjača pupa. Najgora varijanta je prvo orezati mladi vinograd pa zatim prekasno prskati lozu herbicidom po ranama od rezidbe. Tada se može desiti da pupovi rano krenu, a da herbicid još nije vezan uz tlo te dolazi do odbijanja kapljica i čestica herbicida na mlade listiće loze.

Mladi vinograd, kombinacija Glifosat + Pledge, nakon kretanja vegetacije

Rezidba na početku druge godine

Kako dvogodišnji vinograd kreće, u pravilu, od dva ostavljena pupa pri tlu, gdje je i najveća mogućnost od izmrzavanja, nema razloga da se rezidba obavi rano. Što se ranije oreže dvogodišnjak, to će loza ranije i krenuti. Najveća moguća greška je da se dvogodišnjak, na položaju s mogućim mrazovima, prerano oreže.

Opasnost od kasne rezidbe krije se jedino u prejakom suzenju, koje može ponekad ometati pravilno kretanje mladice iz pupa, po kojem se cijedi sluz. Stoga je od velike važnosti pravilno prikratiti mladicu u smjeru u kojem se izbjegava direktno suzenje, na prvi pup ispod mjesta reza.

Početak rasta

Kad dvogodišnji vinograd krene, ne krenu samo mladice iz dva ostavljena pupa već krenu i one iz spavajućih pupova, pošto je energija korijena raspoređena na samo dva normalna pupa. Treba naglasiti da se za svaki rast i razvoj mladica utroši određena količina hraniva i energije. Ako se mladice oplijeve prekasno, kad su već velike, tada se odbacuje i veliki dio utrošene energije, koja je mogla biti usmjerena u jači razvoj onog što na trsu treba ostati. Stoga plijevljenje na dvije mladice koje ostaju, treba obaviti ranije, kako bi se energija rasta preusmjerila upravo u te dvije mladice, a ne u one koje se plijevljenjem odstranjuju.

Prihrana

Ako je meliorativnom gnojidbom kod rigolanja dodano dovoljno kalija, fosfora i magnezija, u drugoj godini treba samo izvršiti prihranu dušičnim gnojivom KAN, bacanjem pred početak vegetacije ručno u pasicu u količini od 50 kg/ha. Nepotrebno je gnojiva razbacivati širom, pošto je glavnina korijena još uvijek smještena pod redovima trsova. Kako bi se što više ubrzao početak i rani proljetni rast, poželjno je dodavati u sredstva za zaštitu od bolesti i ureu. U prvim tretiranjima je to koncentracija od 0,5 %, a u kasnijima može biti i do 1 %. U fazi naglog porasta mogu se ponegdje javiti i simptomi manjka nekih od hranjivih elemenata, ako je kod planiranja terena skinuto previše plodnog sloja tla. Najčešće se javljaju problemi s nedostatkom B i Mg.


Manjak bora na mladom vinogradu

Dvogodišnji trs sauvignona pun zaperaka

Rast i zaperci

Zaperci služe za pojačavanje fotosintetske aktivnosti vinove loze. Kada kod nekih sorata mladica krene s rastom, istovremeno krene i rast zaperaka. Što je rast zaperaka jači, to je slabiji rast mladice u visinu. Znači, u vrijeme kada je poželjan što veći i brži rast u visinu, potrebno je sve zaperke što je ranije moguće odstraniti. Tada se sva energija rasta i hranjiva usmjeravaju samo u jednu točku rasta, a to je vrh. Kada mladica naraste do 1,5 m dobivena je željena visina uzgojnog oblika – od tada svi zaperci koji rastu u dijelu iznad visine uzgojnog oblika su korisni, jer trs stvara puno više hranjiva potrebnih za jačanje budućeg stabla i korijena. Naravno da treba voditi brigu i o vezanju budućeg stabla trsa uz oslonac (kolac), kako bi u kasnijim godinama ono bilo što je moguće ravnije. Kod toga je naročito važno da se sva buduća stabla nalaze s iste strane donjih armaturnih žica, kako bi u kasnijim godinama bio olakšan popravak armature.

Zaštita od srna i ostale divljači

Ako se mladi dvogodišnji vinograd nalazi u blizini šume ili mjesta na kojem obitavaju srne, najvjerojatnije je da će one doći u vinograd i početi se hraniti mladim vršcima dvogodišnjaka. Jedan od mogućih načina zaštite je i postavljanje PVC tuljaca, koje nažalost treba postepeno podizati, kako bi vrh koji raste stalno bio zaštićen. Srne naročito vole matičnjake loznih podloga te sorte iz grupacije Pinota.

Vršikanje nepotrebno

Vršikanje je odbacivanje dijela već stvorene biomase, za čije stvaranje je loza utrošila energiju i hranjiva. Ne postoji posebna potreba da se u dvogodišnjem vinogradu izvodi vršikanje. Naročito ne prerano vršikanje, jer se njime odbacuje dio zelene mase prije nego što je mladi vinograd uspio vratiti većinu utrošene energije za svoj rast, a potaknuo se rast novih zaperaka i vrhova, koji ponovno troše nova hranjiva i energiju za svoj rast. Dovoljno je samo vrhove položiti po gornjem paru žica i pred jesen izvršiti pinciranje ili rez samo dijela, koji još uvijek ima nerazvijene  listove.

Zaštita

Zaštitu od bolesti i štetnika treba obavljati već kod samog bubrenja pupova, u cilju zaštite od grinja. Najvažnija su tretiranja i zaštita od peronospore. Kako dvogodišnjak može imati vrlo jaki porast, i do 20-30 cm kroz desetak dana, treba znati da je svaki novi porast, izrastao od posljednje zaštite, nezaštićen. Ako se koriste preventivni kontaktni fungicidi (Dithane, Antracol, Folpet), tada novo izrasli dio nije ni tretiran, a ako se koriste sistemični fungicidi (Mikal, Melody,Talendo…), koje list upija, tada je u načelu koncentracija novim rastom razrijeđena te i u tom slučaju dozacija po ha lisne površine opet nije dovoljna.

Dozrijevanje

Krajem vegetacije treba razmišljati da rozgva od koje ćemo u trećoj godini formirati buduće deblo novog trsa, što bolje dozori. Stoga, u drugom dijelu vegetacije treba prestati s dodavanjem dušičnih gnojiva, a pred kraj vegetacije zaštitu izvršiti s jačim koncentracijama bakrenih pripravaka, koji sami po sebi utječu na prekidanje vegetacije i bolje dozrijevanje rozgve.

Autor: Adrian Horvat, dipl. ing.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Sušenje cvjetova i grančica na koštičavom voću

Uzročnik bolesti napada koštičavo voće (višnja, marelica, trešnja, breskva, nektarina i šljiva). Gljiva Monilinia laxa čest je uzročnik sušenja cvjetova i grančica koštičavog voća. Simptomi se očituju krajem cvatnje kada su vidljive osušene grančice sa posmeđenim i osušenim cvjetovima. Grančice ostaju suhe i izgledaju kao da su spaljene vatrom. Višegodišnjim uzastopnim infekcijama  dolazi do sušenja grana, pojave smolenja, voćka slabi, te dolazi do sušenja pojedinačnih dijelova krošnje ili pak cijelog stabla.

Foto: Đurđica Kšenek

Gljiva prezimljuje u zaraženim polusuhim granama i na „mumijama“ (suhim podovima punih spora). Spore u fazi cvatnje inficiraju cvijet. Putem cvijeta gljiva prodire u grančicu i dalje u deblje grane. Gljiva izlučuje toksine i dovodi do naglog sušenja cvjetova.

Foto: Željkica Oštrkapa Međurečan

Povoljni uvjeti za razvoj su visoka vlažnost, kiša i hladnije vrijeme u periodu cvatnje.

Ako je za vrijeme cvatnje lijepo i sušno vrijeme ne dolazi do infekcije.

Tijekom zimske rezidbe voćaka uklanjanjem zaraženih grančica i grana te skidanjem suhih plodova smanjuje se potencijal bolesti.

Kemijska zaštita moguća je primjenom registriranih fungicida u dva do tri tretmana. Prvi tretman obaviti kada je otvoreno do 5 % cvjetova, drugi tretman u punoj cvatnji, a u slučaju obilnije kiše izvršiti i treći tretman.

Preporuka je primijeniti fungicide različitih mehanizama djelovanja.

Od fungicida protiv M. laxa  registrirani su:

Višnja: Chorus 50 WG, Chorus 75 WG, Topsin M 500 SC, Luna experience, Signum

Marelica: Chorus 50 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5, signum, Nativo 75 WG, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW

Trešnja: Chorus 50 WG, Luna experience, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Indar 5 EW

Breskva: Chorus 50 WG, Luna experience, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW.

Nektarina: Chorus 50 EW, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Systhane 20 EW.

Šljiva: Topsin M500, Chorus 50 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW.

Sve profesionalne voćare upućujemo na praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji sredstva za zaštiti bilja.

Đurđica Kšenek, dipl. ing. agr.