MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Hortikultura

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održana 3. dodjela šampionskih odličja vinarima VINA od DAVNINA

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković dodijelila je diplome vinarima za šampionska vina u pojedinim kategorijama u sklopu projekta pod nazivom „VINA od DAVNINA“, koji se održava treću godinu zaredom. Peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača (enologa) ocijenila je 160 uzoraka vina proizvedenih od 30 autohtonih sorti različitih godina berbe te je dodijeljeno 7 šampionskih odličja najbolje ocjenjenim vinima u pojedinim kategorijama.

Treće ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata koje prethodi trećoj reviji VINA od DAVNINA održano je u svibnju ove godine te su, uz šampione, dodijeljene 3 velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih diploma i 1 priznanje. Ocjenjena vina će biti izložena na reviji te će ih posjetitelji moći kušati i kupiti izravno od proizvođača.

Inicijator i organizator ovog projekta  je Ministarstvo poljoprivrede, suorganizator Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te partneri Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Cilj projekta je promocija vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje interes proizvođača koji su kroz projekt dobili jedinstvenu platformu za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske.

 

Privitci:

Rezultati ocjenjivanja vina 2020.

Ocjenjivanje vina 2020., tekst o ocjenjivanju

Hortikultura, Inovativne tehnologije, Vijest, Voćarstvo

Rezultati projekta LIFE

Nedavno je završena provedba projekta pod imenom  Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production kojeg je koordinator Agronomski fakultet i voditelj prof. dr. sc. Tomislav Jemrić.

Cilj ovog projekta bio je razviti, primijeniti i demonstrirati ekonomski održiv strateški plan za provedbu integrirane zaštite bilja, promovirajući uporabu malih količina kemijskih sredstava tijekom postupaka uzgoja i čuvanja voća u tipičnim hrvatskim i talijanskim agro-eko sustavima.

U kratkom videu koji možete pronaći klikom na poveznicu https://www.facebook.com/watch/?v=1654399841384143  možete saznati koji su rezultati projekta i zašto se prijaviti na natječaje financirane od strane LIFE programa.

Sve ostale informacije o projektu možete saznati na http://www.life-susafruit.eu/hr_naslovna.html

Hortikultura, Najava, Obavijest, Poziv, Vijest, Vinogradarstvo

Premijera u Slavoniji – praktična pokazna radionica cijepljenja vinove loze „zeleno na zeleno“

U okviru svojih stručnih poslova, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Područni služba Požega, organiziraju 19. lipnja (petak) 2020. praktičnu pokaznu radionicu (dalje: Demonstracijska aktivnost – DA) cijepljenja vinove loze metodom „Zeleno na zeleno“. To je jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u vinogradarstvo da svojim prisustvovanjem obogate paletu stručnih znanja i vještina iz te grane poljoprivredne proizvodnje.

Prijavak je, nažalost, limitiran na 10-ak sudionika te ovom prilikom apeliramo da se prijave samo oni vinogradari, kojima ovakav vid edukacije ili puno znači ili se s ovom vrstom cijepljenja do sada nisu nikada sreli. Moguć je dvojako prijavljivanje: ili osobno pozivom na telefon voditelju ove DA, ili putem Internet prijave, preko naše web stranice www.savjetodavna.hr.

U uvjetima, kada je za promjenu sorte vinove loze potrebno sljedeće:

  • iskrčiti postojeći vinograd ili
  • izvršiti sanaciju površine i predradnje za sadnju novog vinograda ili
  • posaditi novi vinograd, vodeći pri tome računa da se ne preporučuje saditi vinograd odmah nakon krčenja starog vinograda, bez minimalnog razmaka od 3 godine „odmora“ zemlje,

kada sve to navedeno značajno prelazi iznos od 200.000 kn, korištenje precjepljivanja postojeće sorte vinograda nekom drugom, boljom sortom, predstavlja veliku uštedu, s tim prije ako se zna da precijepljeni vinograd rodi već sljedeće godine 20-25 %, a druge godine nakon precjepljivanja dostiže i 100 %-tan planirani urod. Uostalom, tu metodu precjepljivanja vinove loze koristi većina vinogradara u Kaliforniji, a nije zanemariva i u ostatku razvijenih vinarskih država svijeta, kao npr. u nama susjednoj državi Mađarskoj.

 

                     

Stoga, svi koji se namjeravate prijaviti, POŽURITE.

Aplikacija za prijavak na stranici Savjetodavna služba je već otvorena (kliknete na SAVJETOVANJE I TEČAJEVI, a potom kliknete na DEMONSTRACIJE).

Možete se prijaviti i osobno telefonskim pozivom na mobilni telefonski br. 091/4882-820 Tomislavu Božičeviću, voditelju te edukacije.

U oba slučaja Vašeg prijavka, potreban je i broj vašeg OIB-a. Slobodan je prijavak iz cijele RH, no, obzirom na troškove puta, ne preporučujemo putovati s udaljenosti većih od 250 km od Požege.

Okupljanje sudionika je u mjestu Kaptol, oko 13 kilometara sjever-sjeveroistočno od Požege, 12 km zapadno od Kutjeva ili 5,5 km istočno od mjesta Velika (Požeško-slavonska županija).

Lokacija okupljanja je parkiralište ispred crkve u Kaptolu, dakle, 19. 06. (petak) 2020., od 9.00 do 9.15 sati, nakon čega se zajedno kreće u vinograd udaljen 15-ak minuta zapadno od Kaptola, u mjesto Krivaj. Pokazno cijepljenje vinove loze će biti u vinogradu OPG-a Vojak Dinka, u vremenu od 9.30 do 13.30 sati.

 Voditelj DA: Tomislav Božičević, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Sakupljanje prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. nastavljaju sa sakupljanjem prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način.

 Raspored sakupljanja za lipanj i srpanj 2020

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

 

Istarska županija

15.06.2020.

Finida bb (dvorište 6. maj)

Umag

9.00 – 11.00

Brtonigla

Nova Vas

Brtonigla

12.00 – 14.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

15.06.2020.

PZ Napredak

K.Tomislava 40

Gradište

9.00 – 11.00

 

Istarska županija

17.06.2020.

Poslovni prostor Parka d.o.o.

Most 25

(u blizini parkirališta CIMOS)

Buzet

09.00 – 10.30

Parkiralište iza doma Josip Daus

Cerovlje 12

Cerovlje

12.00 – 14.00

 

Brodsko – posavska županija

17.06.2020.

PPK d.o.o. Nova Gradiška

Urije bb

Nova Gradiška

9.00 – 13.00

 

Istarska županija

19.06.2020.

Sajmište Višnjan

Višnjan

09.00 – 11.00

POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o.

Šišanska cesta 124

Pula

13.00 – 14.30

 

Brodsko – posavska županija

19.06.2020.

Agronom d.o.o.

J. Kozarca 12

Bukovlje

11.30 – 13.00

 

Primorsko – goranska županija

23.06.2020.

Poljoapoteka Cortina

Novo naselje Mravinci bb

Čavle

9.00 – 10.00

P.Z. VRBNIK

Namori 2

Vrbnik

12.00 – 14.00

 

Požeško – slavonska županija

23.06.2020.

Kutjevo d.d.

Trg Graševine 2

Kutjevo

8.00 – 11.00

Kutjevo d.d.

Trg Vilima Korajca 13

Kaptol

11.30 – 13.30

 

Karlovačka županija

24.06.2020.

Bublić Commerce d.o.o.

Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c

Karlovac

8.00 – 10.00

Medven trgovina d.o.o.

Mali Erjavec 4

Mali Erjavec

11.00 – 12.00

Vinski podrum Vrbanek

Obrež Vivodinski 1

Vivodina

13.00 – 15.00

 

Požeško – slavonska županija

25.06.2020.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba

Trg Zrinskih i Frankopana

Pleternica

8.00 – 10.30

Komunalno društvo

Kralja Tomislava 56e

Čaglin

11.30 – 13.00

 

Karlovačka županija

25.06.2020.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna

Duga Resa

8.00 – 10.00

 

Ličko – senjska županija

26.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Kralja Zvonimira 131

Otočac

8.00 – 10.00

Poljopromet d.o.o.

Lički Osik 81 (Stari)

Lički Osik (Stari)

11.00 – 13.00

 

Karlovačka županija

29.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Salopek Selo 2

Ogulin

8.00 – 10.00

 

Požeško – slavonska županija

29.06.2020.

Agronom d.o.o.

Voćarska bb, Završje

Brestovac

9.00 – 12:00

 

Karlovačka županija

30.06.2020.

Parkiralište NK Josipdol

Karlovačka

Josipdol

8.00 – 10.00

Benzinska postaja Plaški (preko puta)

Plitvička cesta

Plaški

11.00 – 12.30

 

Bjelovarskobilogorska županija

01.07.2020.

P.Z. Štefanje

Štefanje 84 a

Štefanje

8.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

01.07.2020.

Braniteljska zadruga Kobaš

Kloštarska 6

Slavonski Kobaš

09.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

03.07.2020.

DVD u Gudovcu

Gudovac 41

Gudovac

8.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

03.07.2020.

Općina Gorjani

Kula 1

Gorjani

08.30 – 12.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

06.07.2020.

Šnajder d.o.o.

Bilogorska 74

Kapela

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

08.07.2020.

Sajmište u Garešnici

 

Garešnica

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.07.2020.

Agro Tovarnik

Rusinjska b.b.

Mikluševci

11.00 – 13.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

10.07.2020.

Sima-agro d.o.o.

Donji Sređani 47

Dežanovac

8.00. – 10.00.

 

Požeško – slavonska županija

10.07.2020.

Lipkom d.o.o.

I. Mažuranića 81

Lipik

9.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

13.07.2020.

ABUNDAN d.o.o.

Sv. Mihovila 19

Velika Ludina

8.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

15.07.2020.

Kod Društvenog doma

Radićeva ulica

Kutina

8.00 – 11.00

Sajmišna ulica

kod Veterinarske ambulante

Lipovljani

12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

17.07.2020.

Komunalac Glina d.o.o.

Jukinačka 104

Glina

8.00 – 11.00

PZ Prvča

Barice Rapić 1a

Sisak

12.30 – 16.00

 

Sisačko – moslavačka županija

20.07.2020.

Sajmište Popovača

Moslavačka bb

Popovača

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

22.07.20120.

Parkiralište kod Općine Šandrovac

Bjelovarska 6

Šandrovac

8.00. – 11.00.

 

Osječko – baranjska županija

23.07.2020.

Dvorište komunalnog društva

Kolodvorska 1

Koritna

08.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

24.07.2020.

Sajmište

Početak Bjelovarske ulice

Veliki Grđevac

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

27.07.2020.

Parking za teretna vozila u ulici Ljudevita Gaja

Trg Križnog puta

Daruvar

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

29.07.2020.

Sajmište

Sv. Andrije bb

Čazma

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.07.2020.

PTPO Baruz

Patkovićeva 36

Bobota

 8.00 -11.00

 

Požeško – slavonska županija

30.07.2020.

PZ Prvča

Pavla Radića 44

Požega

09.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

31.07.2020.

Prostor stočnog sajma u Sunji

Sajmište bb

Sunja

8.00 – 11.00

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

LJETNO PLIJEVLJENJE I REZIDBA JABUKE

Jabuka pripada, kao i većina voćnih vrsta, u tzv. akrotone vrste, što znači da je najveća koncentracija hormona rasta u vršim pupovima. Hormoni rasta povlače i veću količinu hranjivih tvari u vršne dijelove. Posljedica toga je daleko jači rast mladica i grana u višim etažama krošnje, dok niže etaže dobivaju manje hormona rasta i hranjiva. Suprotno je kod bazitonih vrsta, kao što su npr. lješnjak, maslina i dr. Kada se ne poklanja dovoljno pažnje na tu činjenicu, na stablu jabuke (i voćki općenito), prije ili kasnije javljaju se problemi oko starenja donjeg rodnog drveta u donjim etažama i previše bujnih vrhova. Već tijekom zimske rezidbe, taj problem se djelomično rješava izolacijom vrhova i prevađanjem previsokih vrhova na nove grane te ponovnom izolacijom novog vrha. Najslikovitije rečeno, stablo se održava piramidalno u obliku smreke.

Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u voćnjacima, sve se lošije obavlja rez vršnih etaža i izolacija vrhova centralnih provodnica. Rez vršnih etaža pokušava se obaviti dugim škarama s tla, a posljedica je ostavljane čepova, iz kojih se provocira tjeranje novih vodopija. Gotovo je nemoguće pravilno orezati vrhove stabla jabuke bez korištenja ljestava, platforme ili traktorske prikolice.

Na vrhovima se često zbog neznanja ne ostavljaju zamjenske provodnice, ne radi se izolacija vrhova, što vodi prejakoj bujnosti vrhova i pojačavanju učinka akrotonosti. Vrhovi tada tijekom vegetacije povlače previše hrane i energije, koja zatim nedostaje u donjim etažama za formiranje i obnovu kvalitetnog rodnog drveta. Istovremeno, previše bujni vrhovi zasjenjuju donje etaže u krošnji pa opada količina i kvaliteta stvaranja cvjetnih pupova i obojenost plodova.

Rezidba, koja se obavlja u vrijeme vegetacije, zove se ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“. U jednoj vegetacijskoj godini obavlja se dva puta.

Inače, razlikuju se nasadi sa:

  • Stablima s premalo novog rasta u donjim etažama.

Postoje nasadi u kojima je izražen rast vršnih vodopija, dok istovremeno nedostaje rast i obnova grana u donjim etažama. Kako bi potaknuli rast novih grana u donjim dijelovima krošnje, vrlo je važno da se rano obavi plijevljenje i da se odstrani sav rast na vrhovima krošnji, koji je nepotreban, a koji bi se ionako morao odstraniti zimskom rezidbom. Na taj se način rano preusmjeri energija na niže točke i pojača rast i razvoj grana u nižim etažama, gdje je on potreban.

  • Stabla s prejakim rastom po cijeloj visini krošnje.

Te se radi o čestim primjerima prebujnih, pregnojenih stabala, pošto neki od voćara jednako prihranjuju slabije bujne sorte jabuka kao i bujne sorte, kao što su npr. Golden Delicious, Jonagold, Fuji, Elstar i dr. Bujnost se najčešće ispoljava u nerodnoj ili slabo rodnoj godini. Snaga rasta može se rasporediti u ostavljenih 100 mladica, koje će biti umjereno duge, ili u 20 mladica, koje će biti vrlo jake i duge. Stoga je u ovom slučaju bolje plijevljenje bujnih vršnih vodopija obaviti što je moguće kasnije, kad je rast završen, jer se na taj način škarama i rezidbom odbacuje već utrošena energija, a time se i umanjuje bujnost stabala.

Kod uravnoteženih voćnjaka, prvo se rukom oplijevi rast svih vršnih nepotrebnih grana, koje rastu okomito i koje bi se razvile u tzv. vodopije. Osnovni cilj plijevljenja je odstranjivanje onoga što troši hranjiva i energiju za svoj rast i razvoj, a ne treba za održavanje uzgojnog oblika i obnovu novog rodnog drveta. Plijevljenjem se preusmjerava energija u ono što treba i ostaje na stablu. Kod plijevljenja se treba razmišljati o uzlaznim sokovima, koji idu od korijena prema novim jednogodišnjim granama koje rastu. Kod svakog oblika plijevljenja treba znati da se njome nepovratno odbacuje dio već stvorene zelene mase, za koju je stablo jabuke, voćke, utrošilo hranu i energiju. Znači da ranije obavljeno plijevljenje doprinosi većem preusmjeravanju energije u ono što treba ostati na stablu.

Vodopije su potpuno nekorisne grane, koje ne mogu poslužiti za obnovu i održavanje rodnog drveta pa je daleko bolje da ih se plijevljenjem odstrani, prije nego oduzmu hormone i hranjiva rodnom drvetu (osim u slučajevima prebujnih nasada i alternativno nerodne godine). Kada se vodopije ostavi i kada ih se odstranjuje u zimskoj rezidbi, tada su hranjiva za njihov rast i razvoj već utrošena. Njihovim ranim odstranjivanjem rukom, u vrijeme kada se to još može odraditi bez škara, preusmjerava se dio hormona rasta i hranjiva u niže ležeće rodne grane te se time pozitivno utječe na bolje osvjetljenje i prozračnost krošnje, što utječe na bolje diferenciranje cvjetnih pupova te poboljšavanje učinkovitosti sredstava za zaštitu bilja. Taj dio posla najbolje je obaviti početkom lipnja.

Drugi dio zelene rezidbe obavlja se kasnije, škarama, i u stvari je nadopuna na plijevljenje. Tada se izvrši korekcija vrhova i odstranjuju se nepotrebne mladice iz sredine krošnje. Plodovi obojenih sorata na taj način dobivaju više sunca i bolje su obojeni. U ovoj fazi potrebno je obratiti pažnju na sorte kod kojih je nepoželjna jača obojanost plodova, kao što su Granny Smith, Golden Delicious i sl. Isto tako, naglo odstranjivanje veće količine mladica i lišća može uzrokovati i ožegotine na plodovima, zbog naglog izlaganja suncu.

Kod obavljanja ljetne rezidbe treba voditi računa i o tome da će, u slučaju pojave tuče, zrno tuče lakše ući u krošnju, jer su plodovi tada više izloženi. Ako voćnjak ima protugradnu mrežu, ljetna rezidba vrlo je korisna.

Nakon odstranjivanja viška grana u krošnji poboljšava se djelovanje sredstava za zaštitu bilja. Svako prikraćivanje novog rasta je nepoželjno, jer ono uzrokuje nepotrebni ponovi rast i ponovno iscrpljivanje energije te pojavu mladog lišća pogodnog za razvoj pepelnice. Prikraćivanje je potrebno samo kada se u alternativno nerodnoj godini vrši vraćanje ciklusa obnove rodnog drveta, kao bi se umanjila šteta od nastavka alternativne rodnosti.

Upravo ove godine dosta je voćnjaka ušlo u alternativnu rodnost, zbog posljedica proljetnog mraza pa se na taj način može utjecati na brži izlazak iz alternative.

Prejaka i kasna ljetna rezidba može uzrokovati i pojačano jesensko rano opadanje plodova. To je često puno izraženije u voćnjacima, gdje je obavljena jača ljetna rezidba, jer se smanjuje količina listova, smanjuje se fotosinteza i samim time sadržaj dostupnih hranjiva za plodove. Stoga je uvijek bolje ljetnu rezidbu obaviti ranije (osim na nerodnim prebujnim stablima).

Rodno drvo jabuke ,kod najvećeg broja sorata, razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena grana sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga se nameće pitanje što plijevljenjem ostaviti, a što odstraniti?

Načelno, sve jake i vertikalne mladice po cijeloj krošnji treba oplijeviti, naročito sve u vršnim etažama. Od mladica, koje rastu više-manje horizontalno, u donjim etažama se ostavljaju one dužine 20-40 cm, a prema vršnim etažama sve kraće i sve položenije. Time se nastoji ublažiti pojava akrotonosti jabuke. Plijevljenjem vodopija preusmjeravaju se hranjiva i energija rasta u grane, koje ostaju, najvećim dijelom u dvogodišnje grane, koje formiraju rodne pupove, kao i u kvalitetniji razvoj plodova.

Autor teksta, slika i crtrža: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

UTJECAJ VISINE VEZANJA LUCNJEVA NA FIZIOLOŠKU AKTIVNOST VINOVE LOZE

Obilaskom nekih vinograda uočeno je kao su lucnjevi povezani previsoko, u odnosu na postavljenu armaturu. Ponekad se vinogradari boje jakog savijanja lucnjeva pa se pristupa naizgled lakšem rješenju, povezivanju na gornju žicu, kao što je prikazano na donjoj slici (slika 1.).

Ponekad je taj posao povjeren sezonskim radnicima, od kojih nekima baš i nije važno koliko je postupak vezanja lucnjeva pravilno izveden. Takovim načinom vezivanja unaprijed je trs vinove loze „osuđen“ na manju lisnu površinu. Od mjesta izbijanja novih mladica na lucnjevima do visine gornjeg para žica manja je visina, time i duljina mladice, a samim time manji je i broj aktivnih listova tijekom vegetacije.

Slika 1. Vezanje lucnjeva na gornju žicu

Fiziološki gledano na vinovoj lozi se dešava sljedeće: rastom mladice vinove loze razvijaju se i listovi. Kako mladica raste, donji listovi postaju sve veći. Početkom vegetacije u vinogradu upravo ti najdonji listovi obavljaju najveći dio foto sintetske aktivnosti. No, kako oni tijekom vegetacije stare, foto sintetska se aktivnost polako seli na listove u sredini mladice i tek potom na vršne listove mladice. Na previsoko vezanim lucnjevima novi rast vrlo brzo dosegne visinu vršikanja. Svako vršikanje je odbacivanje zelene mase, za čiji je rast i razvoj trs već utrošio energiju i hraniva. Nakon vršikanja, veliki dio energije postojećih listova troši vlastite produkte fotosinteze na ishranu porasta novih vrhova, i to upravo u vrijeme kad bi trebali osiguravati pravilan razvoj grozdova i bolju diferencijaciju pupova u pazušcima listova za narednu godinu. Kada vrhovi narastu, ponovno ih treba odrezati. I tako, umjesto da listovi mladice ishranjuju grozdove, veliku većinu energije troše na rast novih vrhova i zaperaka.

 

Kada se govori o stvaranju, transformaciji i nakupljanju šećera u grožđu, najvažnija je sljedeća „formula“:

Što više kvadrata zdrave lisne površine po broju bobica na mladici! Tu se uračunava čak i zdrava lisna površina vršnih zaperaka u drugom dijelu vegetacije.

Što je veća količina zdrave lisne mase, može se očekivati i veća količina nakupljenog šećera.

 

 

U slučaju previsokog vezanja lucnjeva (zelene strelice na slici 1.) trs će cijele godine biti osuđen na smanjenu aktivnu lisnu površinu. Zbog ranog vršikanja, listovi će trošiti energiju na ishranu novih vrhova i novog prirasta, a znatno manje će energije i produkata fotosinteze ostati za kvalitetnu diferencijaciju pupova za narednu godinu, kao i za nakupljanje šećera ovogodišnjeg uroda.

U slučaju pravilnog vezanja lucnjeva, kada se ostavlja dovoljno visine između lucnja i gornjeg para žica iznad kojeg se provodi vršikanje, isto će trebati odraditi nešto kasnije, trsu će ostati veća lisna površina, koja će pomagati grožđu i pupovima, dok će samo nekoliko vršnih listova pomagati rastu novih vrhova.

Slika 2. Primjer A, B i C

 

Početkom vegetacije (slika 2., primjer A) produkti fotosinteze se svi troše na rast mladice.

Sredinom vegetacije (slika 2., primjer B) produkti fotosinteze donjih listova osiguravaju pravilan razvoj grozdova i pravilan razvoj diferencijacije novih pupova, sa začecima grozdova za narednu godinu. Vršni listovi uglavnom troše svoje produkte za novi rast.

Krajem vegetacije (slika 2., primjer C) donji stari listovi više troše hraniva nego što ih mogu proizvoditi. Većina srednjih listova više proizvodi hraniva nego ih troši, dok listovi najmlađih vrhova svoju proizvodnju organskih tvari usmjeravaju u novi, „nepotreban“ rast. To je vrijeme kada se odstranjuje donje staro lišće, a vršikanjem se odbacuje što je moguće manje vrhova.

 

 

 

 

Pravilo, koje vrijedi kod proizvodnje vinskog grožđa, je: vršikanje obaviti što je moguće kasnije (srpanj) i na što većoj visini. Veća količina listova doprinijet će većoj foto sintetskoj aktivnosti vinove loze i većem nakupljanju šećera u grožđu.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Stanje domaće proizvodnje i prodaje povrća u travnju 2020.

Što se tiče domaće proizvodnje i prodaje povrća tijekom travnja, poljoprivredni proizvođači povrća, kako „veliki“, tako i „mali“, rekli bi da proizvodnja ide dalje prema planu, unatoč početnim štetama od vremenskih, ekonomskih  i drugih neprilika.

Užurbano se radi nakon Uskrsa i pretrpljenog dugotrajnog mraza, koji je sve poljoprivredne proizvođače iznenadio u nekoliko navrata. U plastenike se sade presadnice rajčice, paprike i krastavca, a na otvoreno polje rane kupusnjače i salate. Kulture osjetljive na mraz oprezno se sade na otvoreno polje, uz pokrivanje polipropilenskim prekrivačima, kao npr. agrylom, kojim se pokriva „prerano“ posijani grah.

Na polju, na mladim usjevima graška, boba, mrkve, peršina, luka i češnjaka obavlja se okopavanje, plijevljenje i druge agrotehničke mjere njege usjeva.

Naručuje se sjeme kupusnjača za postrni rok sadnje. U proizvodnji uglavnom ide sve redovno, uz određenu neizvjesnost, ali u nadi i uz optimizam da će svi proizvodi biti plasirani i potrošeni na domaćem tržištu.

Veći strah prisutan je kod proizvođača kod kojih je povrće već pristiglo za berbu, radi ograničene prodaje uzrokovane epidemijom COVID-19. Ugovoren otkup povrća teče zasad po planu.

Plasman proizvoda povrćarima, koji tradicionalno trže „na placu“, nailazi na određene poteškoće pa se pronalaze novi načini prodaje (izravna i web prodaja, dostava i dr.), koji smanjuju gubitke, no međutim takvi načini prodaje iziskuju puno vremena i angažmana proizvođača. Naime, proizvođači, uz puno uloženog vremena i truda u proizvodnju, bilo da se radi o proizvodnji povrća na otvorenom ili u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici), trebaju još i dodatno tražiti načine prodaje i plasmana svojih proizvoda, kako bi došli do kupaca.

Slike, koje slijede, prikazuju stanje usjeva povrća kod nekih OPG-a u Koprivničko-križevačkoj županiji – proizvođača povrća na otvorenom i u plasteniku. To je tek ilustracija, s ciljem da  Vam se dočara djelić ponude, koja će početi krajem svibnja, a trajati će do sredine prosinca.

U međuvremenu, siju se i sade kulture prema uvjetima tehnologije proizvodnje i resursima za drugi turnus proizvodnje. Domaće sezonsko povrće moći će se nabaviti tijekom cijele godine. Suvremeni plastenički uzgoj, pak, omogućava da domaću rajčicu, papriku i krastavce jedemo i u siječnju.

Autorica teksta i slika: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf

Sadnja kupusa

Slika 1. Sadnja kupusa

Sadnja kupusa obavlja se na prethodno dobro pripremljeno tlo. Nekoliko dana prije sadnje tlo treba površinski obraditi (isfrezati) da se dobro usitni.

Kod sadnje na otvorenom savjetuje se priprema tla rotofrezom ili rotodrljačom, kako bi se dobila sitna – mrvičasta, a ne praškasta struktura tla. Praškasta struktura tla s vodom stvara pokoricu, koja loše utječe na vodozračni odnos. Kvalitetna priprema tla će olakšati sadnju,  međurednu kultivaciju te bolju primjenu herbicida.

Za proizvodnju kupusa, nakon predsjetvene pripreme, ne smije ostati nikakvih biljnih ostataka na parceli ili tabli. Sadnja se također treba prilagoditi mehanizaciji, jer o mehanizaciji, koja se koristi, ovisi međuredni razmak.

Za ranu proizvodnju kupusa u plastenicima, ali i na otvorenom, preporučuje se sadnja na međuredni razmak od 50 cm te razmak u redu 30-40 cm ovisno o hibridu. Tako se dobije sklop od 50-66.000 biljaka / ha. Kasne kupuse treba saditi na širi sklop, jer se tako svakoj biljci daje optimalan vegetacijski prostor za rast i razvoj. Prema istraživanima, poželjno je da to bude sklop od 35-40.000  biljaka / ha.

Za sadnju je najbolje koristiti presadnice, koje imaju razvijenih 5–6  pravih lista. Dobra presadnica kod kontejnerske proizvodnje ima dobro razvijen korijen, koji je potpuno prorastao u supstrat. Rasad za sadnju treba biti zdrav, bez oštećenih listova i oštećenog vegetacijskog vrha, treba biti dobro formiran i ne izdužen. Jedan od najvažnijih čimbenika uspješne proizvodnje je dobro formiran rasad (slike 2. i 3.).

         

Slike 2. i 3. Presadnice spremne za sadnju

Prilikom sadnje treba voditi veliku pažnju o sklopu, jer gušća sadnja ima negativnu posljedicu, a to je formiranje sitnijih, izduženijih glavica. Također je veoma važno sadnju prilagoditi postojećoj mehanizaciji za kultivaciju ili strojnu berbu (berba kombajnom) kod uzgoja kasnog kupusa.

Sadnja se može obavljati ručno ili mehanizirano i to sadilicama, koje mogu biti: jedno, dvo, tro,  četvero ili šestero redne. Kod sadnje kupusa sadilicama važno je da je proizveden kvalitetan rasad, kako bi se sadnja odvijala što kvalitetnije i što brže. U novije vrijeme neki proizvođači koriste i sadilice, koje su opremljene s deponatorima za gnojivo i insekticid te sistemom za postavljanje sustava navodnjavanja kapanjem odmah pri sadnji. Bitno je da sadnju prati navodnjavanje, radi što boljeg primanja biljaka (slike 4. i 5). Također je veoma važno obaviti pravovremenu zaštitu od korova, štetnika i bolesti.

   

Slike 4. i 5. Sadnja kupusa sa šestero i tro rednom sadilicom

U proizvodnji ranog kupusa preporučuje se pokrivanje agrotekstilom/agrilom/lutrasilom (slike 6. i 7.). Razlog tome je zaštita kupusa od niskih temperatura, koje mogu oštetiti vegetacijski vrh i usporiti porast biljke ili u potpunosti ga uništiti, a također ima i ulogu zaštite od tuče. Agrotekstil se postavlja prekrivanjem biljaka te se krajevi moraju učvrstiti. Agrotekstil se drži sve dok ne prođe opasnost od pojave mraza. Danas se na tržištu mogu naći agrotekstil/agril/lutrasil  od 18, 19, 22 i 30 g/m² i koji su različitih dimenzija.

Slike 6. i 7. Pokrivanje kupusa agrotekstilom/agrilom/lutrasilom

Izvor:

  • Lešić, R., Borošić, J., Buturac, I., Herak-Ćustić, M., Poljak, M., Romić, D.: Povrćarstvo
  • Mišković: Priručnik za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru
  • Matotan, Z.: Suvremena proizvodnja povrća

 

Autor teksta i slika: Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

ALTERNATIVNA RODNOST U NASADIMA JABUKE POSLIJE MRAZA

U voćnjacima jabuke, koje su nedavno, pred samu cvatnju, smrzle uslijed niskih temperatura i pojave mrazova, osobito na sorti Idared, gotovo da i nema neoštećenog cvijeta. Takva je velika većina voćnjaka u ravničarskim krajevima, u kojima zapravo i ne postoji zračna drenaža, odnosno područje niže po položaju od voćnjaka, gdje se može hladniji zrak, kao teži, spustiti te time ublažiti niske temperature u nasadu. Iako će se cvatnja nastaviti, plodova neće biti. Tučak, plodnice i sjemeni zametci su smrzli i oplodnja je nemoguća.

Slika 1. Smrznute plodnice cvjetova na sorti jabuke Idared

U cvjetnom pupu najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. Vrlo malo energije i hraniva ostaje da se može u pazušku tog pupa početi stvarati cvjetna rozeta, s novim cvjetnim pupom za narednu godinu.

Ako nije došlo do oplodnje, a razlog tome ove je godine mraz, svi cvjetni pupovi, koji su trebali nositi plodove, ponovno će se pripremati za cvatnju naredne godine. Stoga ćemo uskoro na stablima naših jabuka imati nekoliko vrsta rodnog drveta, koje će se svo pripremati za cvatnju naredne godine:

  1. Jednogodišnje grane, koje su ostavljene za obnovu rodnog drveta, s namjerom da u ovoj godini pripremaju cvjetne pupove za narednu godinu.
  2. Jednogodišnje grane, koje su ostavljene za obnovu, ali na njima se nalazi određeni dio slabih cvjetnih pupova, od kojih su neki i preživjeli mraz pa donijeti će jabuke slabije kvalitete.
  3. Dvogodišnje i trogodišnje rodne grane, koje će, budući da je na njima gotovo sve smrzlo, ponovno diferencirat cvjetne pupove za narednu godinu.
  4. Staro pršljenasto rodno drvo, koje, baš kao i mlađe dvogodišnje i trogodišnje grane, svo ponovno diferencira cvjetne pupove za narednu godinu.

Osnovno pitanje koje si ovih dana moramo postaviti je: „Treba li nam svo to rodno drvo za narednu godinu (2021.), koja će po svemu sudeći biti alternativno prerodna te koje će rodno drvo donijeti urod za dvije godine (2022.), kada se može očekivati alternativno nerodna godina“.

Klasično razmišljanje je da će sljedeće godine trebati izvršiti jako prorjeđivanje. Naravno, to je osnova izlaska iz alternative. Ako se malo bolje razmisli, može se iz fiziologije obnove rodnog drveta shvatiti kako postoje postupci, kojima se već i ove godine može utjecati na smanjenje alternativne rodnosti. Na primjer:

  1. Čemu nam ove godine služe jednogodišnje pripremne grane, koje smo ostavili kako bi naredne godine imali obnovu rodnog drveta i osiguran dio prvoklasnog uroda?

Naredne godine će ionako sve biti rodno! Micanjem određenog dijela jednogodišnjih grana može se ponovno provocirati njihov rast tijekom ove, 2020. godine te tijekom 2021. godine osigurati na njima formiranje cvjetnih pupova za potencijalno ponovno alternativno nerodnu 2022. godinu. Postoji vjerojatnost da će određeni broj njih i dobiti slabe cvjetne pupove, pošto na stablu nema opterećenja urodom, no uvijek je lakše naredne godine obaviti prorjeđivanje cvjetova na jednogodišnjim granama, koji cvatu desetak dana kasnije od cvjetova na starijem i redovno rodnom drvetu.

  1. U slabo bujnim voćnjacima u kojima nedostaju jednogodišnje rodne grane, a sav se urod svodi na starije pršljenasto rodno drvo, ove će godine svo pršljenasto rodno drvo biti, kao posljedica mraza, bez uroda, odnosno svo staro pršljenasto rodno drvo pripremati će cvjetne pupove ponovno za sljedeću godinu (2021.).

Ponovno se postavlja pitanje, koje će rodno drvo cvasti za dvije godine (2022.)?

Ako svo ocvate tijekom 2021., ponovno će se odmarati tijekom 2022. godine. Stoga je ove godine prilika da se skraćivanjem – ne prorjeđivanjem – staro rodno drvo skrati te pojačanom prihranom dušičnim gnojivima izazove novi rast jednogodišnjih grana, koje će tijekom 2020. rasti, tijekom 2021. pripremati cvjetne pupove, a tijekom 2022. donijeti urod. I u ovom slučaju postoji vjerojatnost da će određeni broj tih novih grana dobiti slabe cvjetne pupove, pošto na stablu nema opterećenja urodom, no uvijek je lakše naredne godine obaviti prorjeđivanje cvjetova na jednogodišnjim granama, koje cvatu desetak dana kasnije od starijeg i redovnog rodnog drveta.

Slika 2. Dvije jednogodišnje grane za pripremu i dvije rodne dvogodišnje grane

U godini bez mraza, ovakav scenarij bi bio vrlo poželjan. Uz staro pršljenasto rodno drvo, nalazi se i mlado dvogodišnje rodno drvo te dvije jednogodišnje grane, koje će i dalje obnavljati rodno drvo. Pitanje, koje treba postaviti nakon mraza, je da li nam trebaju te dvije jednogodišnje grane za pripremu, kada će nakon izmrzavanja naredne godine ionako svaki pup na drvetu biti rodan?

Slika 3. Mladi voćnjak, koji je vrlo dobro orezan

Na stablu se nalazi i pršljenasto starije rodno drvo, dvo i trogodišnje rodne grane te dovoljan broj jednogodišnjih grana, koje će pripremati pupove za narednu godinu. Nakon jakog izmrzavanja se postavlja i sljedeće pitanje: „Da li su potrebne te jednogodišnje grane, koje će u ovoj godini diferencirati cvjetne pupove, za ionako alternativno vrlo rodnu narednu godinu, kada će svaki pup na drvetu biti u cvijetu“?

Slika 4. Veliki broj jednogodišnjih grana, koje će sve pripremati cvjetne pupove za narednu
godinu, koja će ionako, zbog izmrzavanja ove godine, biti vrlo rodna

Slika 5. Prikraćivanjem ili odstranjivanjem do osnove određenog broja jednogodišnjih grana nakon cvatnje može se već ove nerodne godine (zbog mraza) utjecati na ublažavanje
alternativne rodnosti u narednim godinama

Slika 6. Dva slabo bujna stabla samo s pršljenastim rodnim drvetom

Slika 6. prikazuje dva slabo bujna stabla. Jedno je puno smrzlih cvjetova, drugo je bez cvjetova, jer je prošle godine bilo prerodno. Tijekom ljetnih mjeseci oba drveta će pripremati gotovo svaku rozetu za cvatnju u narednoj godini. Godina bez uroda prilika je da se rezom vrate grane, da se pojačanom prihranom dušičnim gnojivima izazove rast jednogodišnjih grana potrebnih za obnovu rodnog drveta te lakši i brži izlazak iz alternative.

Kada se o svemu tome razmisli, može se zaključiti da se i u ovoj, na žalost zbog smrzavanja nerodnoj godini, može nešto pažnje usmjeriti u razmišljanje na koji se način već tijekom ove vegetacije može utjecati na formiranje cvjetnih pupova za potencijalno alternativno nerodnu 2022. godinu, kako bi se omogućilo da nasad što je moguće prije izađe iz problema alternativne rodnosti.

Iako osobno u svom voćnjaku u gornjem Međimurju, zahvaljujući dobrom položaju na kojem je nasad jabuka posađen, 35 godina nije bilo mraza, navedeni postupak sam godinama primjenjivao kod alternativno sklonih sorata, kako bih održavao što je moguće uravnoteženiju rodnost, uz stalnu obnovu rodnog drveta.

Naravno, ako je netko vjeruje da će i naredne godine biti jakog mraza, bolje da ostavi sve i ništa ne dira. Ostati će veći postotak nesmrznutih pupova. Ipak, treba se nadati da će sljedeće godine neće biti mraza.

Alternativno rađanje voćnjaka jabuke može biti izazvano ne samo pojavom proljetnih mrazova, već i prevelikom bujnosti izazvanom prejakom gnojidbom ili predubokom sadnjom, prejakom ili preslabom rezidbom, preslabom prihranom dušičnim gnojivima, preslabom oplodnjom i još nekim drugim razlozima. Najvažnije je da naučite kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik hortikulture