MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Hortikultura

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

UTJECAJ NISKIH TEMPERATURA NA VOĆNE VRSTE-TRAVANJ 2020.

Posljednjih dana, naročito danas u ranim jutarnjim satima, svjedočimo drugom valu niskih temperatura, prvenstveno u području Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu značajne štete na svim voćnim vrstama.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježene su negativne temperature zraka 01. i 02. travnja 2020. godine mjerene na mjernim uređajima Pinova Meteo i Metos stanica, tablica 1. i kretale su se od -1,0 do -6,37 °C. Najniže temperature su zabilježene u vremenu od 04.00 – 06.00 sati, a temperaturni minusi su u obje noći počeli oko 23.00 sata i rasli do jutarnjih sati.

Tablica 1. Temperature zraka 01.- 02. travnja 2020. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

                                 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Služba IPP poslova, Jadranka Berić, dipl. ing. agr.

Područje grada Bjelovara prednjači po negativnim vrijednostima temperatura i dužini njihovog trajanja. Smrzlo je svo rano voće, kao što su marelice, trešnje, rane sorte šljiva. Za utvrđivanje šteta kod kasnijih voćnih vrsta treba pričekati neko vrijeme, kako bi se prava šteta mogla utvrditi.

                                       

                                  Slika 1. i 2. Stradale voćke u cvatnji u voćnjaku OPG Blažeković, Veliki Grđevac
                                  (Foto: M. Blažeković)

Voćnjak OPG-a Matije Blažekovića iz Velikog Grđevca nalazi se na padini brijega na oko 190 m nadmorske visine, gdje nisu bile tako niske temperature, ali je unatoč tome cijeli voćnjak smrzao.

Slika 3. Nasad OPG-a Blažeković (Foto: M. Blažeković)

Na području Koprivničko-križevačke županije, nakon trodnevnih uzastopnih niskih temperatura, koje su se kretale od -6 do  -7 °C  (3 dana i 3 noći) štete su postale vidljive na većini voćnih vrsta. Štete su vidljive na svim koštičavim voćnim vrstama: breskvi, šljivi, marelici, višnji, koje su već prije 14 dana stradale od niskih temperatura u vrijeme pune cvatnje, ali su te štete sada uočljivije. Stradalo je i jezgričavo voće, kao što su jabuke – smrzli su čak i potpuno zatvoreni cvjetovi te nasadi aronije. Postotak štete varira ovisno o fenofazi u kojoj se nasad nalazi te o lokaciji odnosno mikrolokaciji voćnjaka.

                 

Slike 4. i 5. Smrzavanje tučka na zatvorenom cvijetu jabuke u stadiju crvenog balona
(Foto: Tanja Lasić Jašarović)

Stanje koštićavog i jezgričavog voća u Varaždinskoj županiji je slično kao u već opisanim kontinentalnim županijama. Na području cijele županije proteklih dana su zabilježene niske noćne temperature, čak i do -6 ᴼC. Koštićavo voće, ali i jezgričavo, ovisno o sortimentu, nalazi se u različitim fenofazama: neke cvjetaju, neke su u fazi otvaranja cvjetova, dok su druge završile s cvatnjom. Prema informacijama proizvođača i njihovim procjenama na pojedinim lokalitetima nasadi koštićavog voća su stradali oko 70 %, dok je jezgričavo voće stradalo oko 50 %. Tek će se u narednim danima vidjeti stvarno stanje šteta prouzrokovanih niskim temperaturama.

Na području Krapinsko-zagorske županije u noći s prvog na drugi travnja temperatura se spustila u vremenu između 06:00 i 07:00h ispod -5,5ºC. U potpunosti su stradali nasadi ranijih sorata krušaka, posebno oni na ekspozicijama okrenutim prema suncu jer je se za vrijeme izlaska sunca temperatura spustila najviše ispod ništice. Pošto ne postoji plantažni uzgoj marelica, bresaka, šljiva, višanja i trešanja stradala su pojedinačna stabla na okućnicama. Sorte jabuka koje još nisu započele cvatnju, čiji su pupovi još zatvoreni, pretpostaviti je da nisu stradale u potpunosti. Pravo stanje će se moći utvrditi kroz par dana.

Slika 6. Mraz na cvatu kruške (Foto: Vanja Vinceljak)

Vrlo niske temperature zabilježene su tijekom prošle noći, dakle 01./02. travnja 2020. i na području Virovitičko-podravske županije i to po drugi puta ovaj tjedan, koje su nanijele velike štete višegodišnjim nasadima, ali i na povrtnim kulturama.

Prvi val niskih temperatura bio je pred jutro 31. ožujka 2020. (do -3 °C), ali je ovaj drugi val znatno jači. Tako su u voćnjaku u Suhopolju na meteorološkoj stanici u zoni lišća noćas zabilježene sljedeće minimalne temperature zraka:  u 01.00 sat -3,2 °C; u 03.00 sata temperatura je pala na -4,6 °C, nakon čega je temperatura stalno padala; u 07.00 sati ujutro postignut je maksimum minimalnih temperatura, koja je tada bila -6,2 °C i nakon čega je temperatura  počela rasti. U mjestu Dugo Selo Lukačko zabilježena je temperatura od -9,1 °C (izvor: Ž. Ferenc, viši stručni savjetnik za hortikulturu Uprave za stručnu podršku). Stvarne štete na višegodišnjim nasadima, kako voćnjacima i vinogradima tako i na povrću, tek će biti prepoznatljive i uočljive sljedećih dana.

Prve posljedice od mraza i niskih temperatura od 0 do -3 °C prošli tjedan na voću u Brodsko-posavskoj županiji uočene su već 28. i 29. ožujka 2020,. i to na cvjetnim pupovima krušaka i jabuka te također na marelicama i breskvama. 01. i 02. travnja 2020. temperature su bila u Brodskoj Posavini i do -6 °C. Sorta Idared je počela cvatnju prije dva dana. Kod cvjetova kod kojih je u cvatu otvoren srednji cvijet, tučak i prašnici oštećeni su – pocrnili su. Ista je situacija i kod 50 % još zatvorenih pupova. Kod ostalih sorata jabuka su manja oštećenja.

 

Slike 7. i 8. Smrzli tučci i prašnici u cvijetu jabuka i krušaka (Foto: Vera Novaković

U punoj cvatnji su rane šljive, koje su smrzle. Najzastupljenija sorta Stanly još ne cvijeta pa su štete znatno manje. Općenito, u nasadima koji se nalaze na otvorenim vjetrovitijim položajima šteta od smrzavanja je veća, s time da ova dva dana puše i sjeveroistočni vjetar, što dodatno pogoršava situaciju. Znatnije štete će biti na trešnjama i višnjama, koje su u punom cvatu te kruškama (cvjetovi su otvoreni 50-60%), a marelice su stradale već prošli tjedan pod snijegom.

U voćnjacima Osječko-baranjske županije situacija je slična: na terenima s nižom nadmorskom visinom od 100 do 150 m smrzli su cvjetovi koštičavog voća još prošli tjedan (breskve, marelice i šljive). Prema prvim procjenama cvjetovi na marelici su smrzli više 80 %; na šljivi, osim čačanske ljepotice, smrzlo je 90 % cvjetova na visini do 3 m.  Na ranim sortama bresaka, koje su tada bile u cvatnji,  prve procjene štete od smrzavanja su oko 80 %. Zadnja dva jutra temperature su bile  -3 do -4,4 °C  u trajanju nekoliko sati, a slične niske temperature se očekuju i sutra ujutro, što je pretpostavka za nove moguće štete. Idared je na početku cvatnje i prve uočene štete su od 30 – 40 % , ovisno prema  mikrolokaciji. Ostale sorte koje nisu još u cvatnji ne pokazuju znakove smrzavanja. U Baranji su znatne štete na marelicama (kajsijama), breskvama () i nektarinama. Ovisno od sorata štete su veće ili manje, još je rano za prave procjene. Postotak šteta će se tek utvrditi u narednom razdoblju, u vrijeme pojavljivanja plodova štete će biti uočljivije kod svim voćnih vrsta.

Slika 9. Sorta marelice piroška u Baranji smrznula (Foto: Ruža Skenderović)

Slika 10. Breskva u cvatnji (Foto: Ruža Skenderović)

Šire područje grada Zagreba i Zagrebačke županije jutros je također zabilježilo značajne minuse u temperaturi zraka: u Sesvetama je rano jutros zabilježeno -10,0 °C, u Velikoj Mlaki -9,0 °C, Lazini Čičkoj -9,5 °C. Osim na nasadima jabuka, kojih na ovom području ima podosta hektara, velike štete je pretrpjela i proizvodnja jagoda u plastenicima, jer su se u njima jagode smrzle.

 U području Jadranske Hrvatske situacija nije tako alarmantna, ali će se i tu osjetiti posljedice ovog vala zahlađenja.

U nizinama središnje Istre jutros je bilo mraza. Temperatura zraka je pala i do -4 °C na pojedinim lokalitetima. Međutim, samo manji dio voćnjaka se nalazi na tim položajima, dok je većina voćnjaka na brežuljcima, gdje je temperatura bila oko 0 °C pa nisu stradali. U dolini rijeke Dragonje (mjesto Škudelin i okolica), gdje  je  dosta značajno područje za voćarstvo Istre, štete od mraza će biti izrazitije, zato što su dosta stradale breskve i ostale koštičave voćne vrste, koje su u cvatnji. Najviše višegodišnjih nasada Istre čine masline i vinogradi. Pretpostavka je, općenito, da ove niske temperature neće ostaviti posljedice na njima (moguće na pojedinim mikro lokacijama i na pojedinim sortama vinove loze), što će biti vidljivo kod maslina tek kad se budu počeli razvijati cvjetni i lisni pupovi.

Na području Zadarske županije glavna voćarska proizvodna područja su: Smilčić (breskva, nektarina i trešnja);, zatim Korlat (bajam), Podgrađe (smokva). Prema podacima zabilježenim na meteorološkom CDA uređaju /Podgrađe – Benkovac/ temperature zraka su bile sljedeće: 2,9 °C (31. 03. 2020 ); 2,5 °C (01. 04. 2020.) i 1,0 °C je zabilježen jutros. Kod bajama je cvatnja završena i počinje fenofaza rasta plodića. Breskva i  nektarina su fenofazi pune cvatnje  i prema završetku cvatnje (ovisno o sorti), ali za sada štete od niskih temperatura nisu uočene.

 U Šibensko-kninskoj županiji sve ono što je cvalo ranije je nastradalo, uglavnom bajami, nešto marelice i ranije trešnje. Temperature su bile poprilično niske, a ono što su zabilježile naše agroklimatološke stanice je da su na područjima, koja su sklona mrazu temperature bile od -4 do -7 °C, a to su Drniško, Kninsko, Skradinsko područje i zaleđe Šibenika. Štete će biti, ali s procjenama treba još pričekati, jer se i za sutra ujutro, odnosno 03. travnja 2020. očekuju opet niske temperature.

Prema prvim informacijama s područja Splitsko-dalmatinske županije današnje jutro je bilo hladno i studeno. Na meteorološkim mjernim stanicama u Starigradskom polju zabilježeno je -3,5 °C, na Visu -2,5 °C, na Šolti  -5,7 °C. U ovom trenutku ne može se još utvrditi da li ima štete na višegodišnjim nasadima, maslini i vinovoj lozi koji tu prevladavaju, i koliko. Kod povrtnih kultura vidljivo je da je krumpir stradao, kod vinove loze još se ne zna, jer nije baš potjerala, a kod voćnih vrsta moglo bi bit štete, jer su voćke u punoj cvatnji, posebno breskve. U narednom razdoblju će to biti moguće učiniti.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije, prema izjavama poljoprivrednika, situacija je sljedeća: smrzle su se povrtnice, voćke u cvatu i jagode na lokalitetima gdje je bilo negativnih temperatura. Loza i maslina nije stradala. Jutros su na meteorološkim postajama Službe zabilježene sljedeće temperature: Mljet – Babino polje 4 °C, Konavle -2,5 °C, Slivno pozitivne temperature, Ušće -0,8 °C, Pojezerje -2,6 °C, Koševo – Metković -4,5 °C, Potomje -4,8 °C, Lumbarda u plusu, Čara -2,8 °C, Blato – Polje Blato -5,0 °C.

 

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

POČETAK PROIZVODNE SEZONE ZA POVRĆARE

Rani uzgoj presadnica

Početak sezone za proizvođače povrća počinje proljetnim uzgojem presadnica rajčice, paprike, kupusnjača i salate. Neke vrste povrća, koje se inače ne mogu uzgajati kao „čupani flanci“, mogu se uspješno uzgojiti iz presadnica primjenom suvremenih načina, kao što je  kontejnerska proizvodnja u specijalno pripremljenim supstratima.

Rani rasad se uzgaja u zaštićenom prostoru (staklenici, plastenici) i u tu svrhu se pripremaju i klijališta.

Način gradnje, priprema tla i način zagrijavanja klijališta mogu se naći opisani u gotovo svim priručnicima o vrtlarenju i stručnim časopisima.

Profesionalni proizvođači presadnica povrća i cvijeća koriste posebno opremljene plastenike i staklenike.

Slika 1. Presadnice u ožujku pred presađivanje i pikirane biljke za drugi rok sadnje

Prednosti  proizvodnje presadnica

Povrće proizvedeno iz presadnica dospijeva ranije u usporedbi s povrtnom kulturom, koja se uzgaja direktnom sjetvom. Usjev je ujednačen i daje veće prinose i istovremenu berbu. Skraćuje se vegetacija biljke na otvorenom, time se bolje koristi tlo te se na istoj površini može uzgajati više kultura u sezoni. Na taj način proizvodnje povrća troši se manje sjemena, što je naročito važno kod skupog sjemena hibrida povrća. Lakša je i zaštita od bolesti i štetnika.

Načini uzgoja presadnica povrća

Jedan od načina je da se gusto siju (1.000 biljaka/m2) i zatim pikiraju na veće razmake. Iznikle biljke u gustoj sjetvi na početku imaju dosta svjetla. Kasnije se počinju zasjenjivati, bore se za svjetlo pa se naglo izdužuju, postaju nježne i neupotrebljive. Da se to ne dogodi, mlade biljke rajčice, paprike, patlidžana i kupusnjača s razvijena 2 prava lista se presađuju ili pikiraju na razmak kocke 5 do 8 cm ili u kontejnere s promjerom rupa 5-8 cm.

Starost pikiranih presadnica ovisi o uvjetima nicanja i o veličini vegetacijskog prostora korijena. Tako npr. kod paprike se ona kreće 70-tak dana od nicanja, kod rajčice 50-tak, a kod kupusnjača (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula) 40-tak dana.

Nepikirani rasad povrtnih kultura sije se 2-3 tjedna kasnije od pikiranog. Razmaci sjetve ovise o potrebi za prostorom pojedine vrste presadnica.

Najčešće se iz nepikiranih presadnica uzgajaju još i povrtne kulture kratke vegetacije kao što su različite vrste salate, endivija, radič, kineski kupus. Presadnice tih kultura se presađuju 40-tak dana nakon nicanja. Njihovom sukcesivnom sjetvom u nekoliko rokova, uz dobar odabir sorte, postiže se kontinuirano dospijevanje povrća u sezoni.

Proizvodnja presadnica uz pikiranje

Pikiranje se većinom radi kod rane proljetne proizvodnje povrća, jer omogućava da se uzgoje i presade veće biljke, koje će znatno ranije dospjeti za berbu. To nije potrebno ako se biljkama osigura dovoljno vegetacijskog prostora do presađivanja.

Uzgoj presadnica u kontejnerima ili pliticama

Kod uzgoja presadnica u lončićima i kontejnerima biljke poslije presađivanja ne pate i nema zastoja u razvoju, jer se ne oštećuje korijen.

Tim načinom uspješno se uzgajaju krastavci, tikvice, dinje i lubenice u kontejnerima promjera rupa 5-8 cm.

Uz kontejnerski uzgoj presadnica luka, poriluka i celera skraćuje se i olakšava njihova proizvodnja na polju. Naime, sjeme tih kultura sporo niče pa se često dogodi da je usjev iz direktne sjetve neujednačen i rijedak, a i korovi se ne mogu učinkovito suzbiti, što ograničava proizvodnju.

Orijentacijski rokovi sjetve za proljetni uzgoj presadnica

  • Kraj siječnja i početak veljače u kontinentalnom dijelu RH siju se pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz korištenje agrila) te paprika za negrijane zaštićene prostore.
  • Sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju, a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci.
  • Sredinom ožujka siju se kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice, paprike i patlidžana.
  • Kraj ožujka i početak travnja siju se krastavci, tikvice, dinje i lubenice.

Slika 2. Nicanje lubenice na grijanim stolovima – prostoru za naklijavanje

Nicanje povrtnih kultura

Najpovoljnija temperatura do nicanja većine povrtnih kultura je oko 25 0C. Od hladnijih kultura najbrže niču kupusnjače i salata, a najsporije luk i celer. Od toplih kultura najbrže niče dinja i ostale tikvenjače. Sporije niče rajčica i patlidžan, a najsporije paprika.

Bolja kvaliteta presadnica

Proizvođačima je poznat pojam kaljenja presadnica. To je niz postupaka u proizvodnji presadnica povrća i cvijeća, koji nakon sadnje utječu na bržu i bolju prilagodbu povrtnih kultura vanjskim uvjetima. Svrha kaljenja je priprema mladih biljaka na nepovoljnije uvjete na polju, u odnosu na zaštićeni prostor u kojem je rasla.

Osim kaljenja, na raspolaganju su biološki poboljšivači rasta. To su organski spojevi, koji povećavaju otpornost biljaka od nepovoljnih proizvodnih prilika na otvorenom.

Postupak kaljenja presadnica

Kaljenje počinje snižavanjem temperature nekoliko dana poslije nicanja za 10-tak stupnjeva. Cilj je usporavanje rasta nadzemnog dijela, a stimuliranje rasta korijena. Nakon toga, temperature se održavaju kod toplih kultura na oko 20 0C danju, a noću na 15 0C, a kod hladnih kultura na 15-18 0C danju i na oko 10 0C noću. Razlika u dnevno – noćnim temperaturama je važna, jer visoka noćna temperatura uzrokuje izduživanje biljaka.

Provjetravanjem se dovodi svježi zrak biljkama, regulira se temperatura i smanjuje se vlažnost.

Povoljan rast presadnica bolje je osigurati kombinacijom jačeg provjetravanja i umjerenim zalijevanjem nego im dopustiti da brzo rastu, a zatim ih naglo zaustavljati. Pretjerano kaljenje biljaka može usporiti njihovo „primanje“ poslije presađivanja.

Presadnice naročito brzo rastu zadnjih 2 tjedna pred sadnju. Tada se zalijevanje sasvim smanji. Klijališta se otkrivaju, a biljke u plastenicima se iznose van te pokrivaju preko noći poljoprivrednom prozračnom tkaninom, kao što je npr. agril. Kad se presadnice uzgajaju na tradicionalan način za tzv. čupane flance, dobra je mjera presijecanje zemlje između redova biljaka. Tako se zaustavlja rast i potiče razvoj novih žilica.

Oštećenja od mraza na presadnicama

Tijekom ranog uzgoja, uz neodgovarajuće dopunsko grijanje ili nedovoljnu zaštitu prekrivanjem, može doći do izmrzavanja mladih biljaka toploljubivih kultura. Povrće iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae), kao što su krastavci, lubenice, dinje i tikvice stradaju na kratkotrajnim niskim temperatura na 0 ⁰C, a osjetljive su i smrzavaju se rajčica, paprika, patlidžan iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Nenadoknadiva šteta nastaje i zbog rokova proizvodnje. Sjeme se može posijati ponovo, međutim, nikako se ne može vratiti vrijeme uloženo u uzgoj.

Ako cijela biljka nije smrzla, kod rajčice, paprike i kultura koje stvaraju zaperke, treba odstraniti smrzle dijelove sterilnim alatima do zadnjeg neoštećenog nodija. Nakon nekog vremena iz njih će potjerati izdanak – zaperak tj. nova stabljika.

U isplativoj proizvodnji povrća, uz puno rada, znanja, zalaganja i ulaganja treba imati i puno strpljenja.

Slika 3. Oštećenja presadnica rajčice od izmrzavanja

Slika 4. Rajčica trinaest dana nakon mraza

Slika 5. Presadnice paprike trinaest dana nakon mraza (vidljiv izdanak u pazušcu lista)

Autor teksta i slika: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr, viša stručna savjetnica za hortikulturu

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

ALTERNATIVNO RAĐANJE JABUKE – KAKO RIJEŠTITI PROBLEM

 Iako se proteklih dana u voćnjacima bilježe niske jutarnje temperature i do -5 °C, pretpostavka je da u fazi u kojoj se cvjetni pupovi u nasadima jabuka nalaze (pojava roza balončića, D3 – E), neće biti značajnijih posljedica. Neovisno o jutarnjim mrazovima, dobro je u ovo doba godine podsjetiti se na problem, koji izaziva alternativno rađanje voćnjaka jabuke, pošto su upravo kasni proljetni mrazovi jedan od glavnih uzroka, koji dovode do te alternativne rodnosti.

U voćnjacima jabuke može se ovih dana na stablima uočiti nekoliko vrsta rodnog drveta. Uvježbano oko lako može razlikovati pup sa cvjetovima, koji će cvasti ove godine, od pupa s rozetom listova, koji tek priprema cvjetove za narednu godinu. U cvjetnom pupu najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. U pazušku tog pupa vrlo malo energije i hraniva preostaje za stvaranje cvjetnih rozeta s novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo lisna rozeta, koja u narednoj godini nema cvjetove. Zbog toga na stablu, na starijem pršljenastom rodnom drvetu, uvijek postoje rozete s cvjetnim i rozete s lisnim pupovima.

Kao bi stablo jabuke svake godine donosilo jednaki broj plodova s velikim udjelom prve klase, treba dobro poznavati i procijeniti vrstu rodnog drveta, koje će cvasti, od onog koje se odmara i priprema cvjetove tek za narednu godinu. Tako se na stablu jabuke u intenzivnom uzgoju, nakon završene rezidbe, može vidjeti sljedeće:

  1. staro pršljenasto drvo – na njemu se nalaze pupovi, s cvjetnim rozetama, koje će uskoro cvasti te pupovi samo s lisnim rozetama, koje će u toj godini pripremati cvjetove za narednu godinu;
  2. dvogodišnje rodno drvo, na kojem se nalaze najkvalitetniji cvjetni pupovi te tro i četverogodišnje rodne grane, s većim ili manjim brojem pupova sa cvjetnim ili lisnim rozetama;
  3. jednogodišnje grane, koje ne bi trebale imati cvjetne pupove, ali ako su narasle u nerodnoj godini, ili je voćnjak pothranjen dušikom, imaju cvjetne pupove.

 

Slika 1. Klasična dvogodišnja rodna grana

Na slici 1. je klasična dvogodišnja rodna grana, koja bi trebala činiti 40 do 50 % rodnog drveta za prvu klasu jabuke. U vegetativno uravnoteženom voćnjaku prve godine grana naraste, druge godine diferencira cvjetne pupove i treće godine rađa.

Kako je pravilna i ispravna rezidba najvažnija mjera izbjegavanja alternativne rodnosti, treba  voditi brigu da se uvijek na stablu nalazi dovoljan broj dvogodišnjih rodnih grana, kao i dovoljan broj jednogodišnjih grana, koje će ih naredne godine zamijeniti.

Slika 2. Trogodišnja rodna grana

Na slici 2. nalazi se trogodišnja rodna grana, koja je ponovno uspjela formirati nove cvjetne pupove. To se događa ako je prethodne godine većina cvjetova na dvogodišnjoj cvatućoj grani otpala, kao posljedica niskih temperatura ili je izvršeno kvalitetno prorjeđivanje i optimalna ishrana.

Slika 3. Starije pršljenasto rodno drvo

Slika 3. prikazuje starije pršljenasto rodno drvo s dvije rozete cvjetova (crveno) i tri rozete listova, koje se odmaraju (zeleno). U tom slučaju omjer uroda je jednak i u ovoj i u narednoj godini. Ako na stablu prevladava samo starije pršljenasto drvo, nužno je uspostaviti takvu ravnotežu na čitavom stablu te čim prije pokrenuti rast novih jednogodišnjih grana, jačom rezidbom i pojačanom prihranom dušičnim gnojivima.

Slika 4. Starije pršljenasto rodno drvo

Starije pršljenasto rodno drvo na slici 4. se u cijelosti odmara od prošlogodišnjeg uroda i ima samo lisne rozete. Te godine stablo nema plodova, dok će naredne godine ponovno biti prerodna godina te će izostati formiranje cvjetnih pupova.

Upravo to je veliki problem za voćara pa voćnjak treba što je prije moguće uvesti u ravnotežu pravilnom rezidbom i pravilnim metodama prorjeđivanja.

Slika 5. Dvogodišnja grana na kojoj je izostalo formiranje cvjetnih pupova

Na slici 5. nalazi se još jedna specifičnost: dvogodišnja grana, koja je kao jednogodišnja cvala, iscrpila se te je izostalo klasično formiranje kvalitetnih cvjetnih pupova. To se dešava kada u prerodnim godinama cvate i veliki broj jednogodišnjih grana, koje bi trebale diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu.

 

Slika 6. Jednogodišnja grana, koja će cvasti

Vezano uz prethodnu sliku, slika 6. prikazuje jednogodišnju granu naraslu u prošloj godini, koja će cvasti. Kako je prošle godine bio slabi urod na stablu i nije bilo opterećenja, nakon završenog rasta jednogodišnja grana ima dovoljno hraniva, energije i vremena do berbe da započne s diferenciranjem cvjetnih pupova. To se naročito događa u voćnjacima pothranjenim dušičnim gnojivima, a ove godine je izraženo na sortama Gala i Braeburn. Rađanje jednogodišnje grane nepoželjno je, jer je time onemogućeno pravilno diferenciranje kvalitetnih cvjetnih pupova za narednu godinu. Jednogodišnje grane cvatu i do desetak dana nakon višegodišnjeg rodnog drveta i najčešće daju veći udio sitnijih plodova na stablu.

Što treba raditi ?

Pregledom nasada treba ustanoviti omjer cvjetnih i lisnih pupova na stablu jabuke. Pogledom treba znati „ocijeniti u par sekundi“ omjer svih prethodno navedenih vrsta rodnog i nerodnog drveta. Suvremena komercijalna proizvodnja ne može dozvoliti da je jedne godine u voćnjaku preveliki urod s velikim udjelom sitnih jabuka, dok je naredne godine urod znatno smanjen, a problem čini prevelika krupnoća plodova, koji su u skladištima i hladnjačama podložni fiziološkim poremećajima.

Kada se govori o prorjeđivanju plodova kod voćaka, posebice kod jabuke, treba znati razlikovati dva osnovna prorjeđivanja:

  1. prorjeđivanje za sprečavanje alternativne rodnosti (do 30 dana od početka cvatnje) i
  2. prorjeđivanje za povećanje krupnoće plodova (do 60 dana od početka cvatnje).

Kod prorjeđivanja, kojim se želi spriječiti alternativno rađanje, važno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za sljedeću godinu. To je vrijeme kada giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama novo oplođenih plodova, zaustavljaju proces stvaranja cvjetnih pupova za narednu godinu pa je važno u tom periodu “skinuti” sa stabla što više plodova (sjemenki). Vrlo je važno obratiti pažnju da se „skine“ svih 5–6 cvjetova – plodova s određenih cvatućih rozeta, jer će se tek tada sa sigurnošću inicirati stvaranje novog cvjetnog pupa u rozetama za narednu vegetacijsku godinu.

Stoga je u većim voćnjacima, u alternativno rodnim godinama, najbolje započeti kemijsko prorjeđivanje „paljenjem cvjetova“ određenim preparatima (ATS), pri čemu treba voditi računa i o nadolazećim mogućim niskim temperaturama (mraz).

Dopunsku rezidbu – rez tik pred cvatnju i za vrijeme cvatnje – može se obaviti na pojedinačnim stablima, jer uvijek postoje stabla koja su nerodna ili prerodna u istom nasadu. U prerodnoj godini direktno se režu cvjetovi sa stapkama, po svih 5 cvjetova iz svakog drugog pupa, prvenstveno na starom pršljenastom drvetu i osobito na jednogodišnjim granama, čija je funkcija priprema za narednu godinu. Pri tome treba paziti da se to ne radi po kišnom vremenu, zbog mogućnosti infekcije bakterijskom paleži (Ervini amylovora).

Nakon cvatnje postoji mogućnost kemijske prorijede već oplođenih plodova do promjera od 5-15 mm. Što se ranije izvrši prorjeđivanje (preparati na bazi NAD te BA), to će biti veći utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje već oplođenih plodova, veličine preko 15 mm, doprinosi povećanju krupnoće plodova u tekućoj godini, no ima znato manji utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu.

Kada se voćnjak jednom uvede u ravnotežu, a urod je prisutan svake godine, tada se pažnja posvećuje prorjeđivanju za povećanje udjela prve klase jabuke.

Nakon oplodnje, pod utjecajem hormona iz sjemenki plodova, započinje prva faza u razvoju ploda – dioba stanica. Taj period traje oko tridesetak dana, nakon čega sijedi faza rasta staničnih stjenki, koja također traje oko tridesetak dana. Potom slijedi samo rast stanica plodova na osnovu primanja vode, putem korijenja iz tla i ulaska ugljikohidrata i ostalih produkata fotosinteze iz listova. Stoga je od velike važnosti da se prorijeda, vezana za povećanje udjela prve klase, provodi do isteka prve dvije faze u razvoju ploda, drugim riječima, u periodu od 60 dana od početka cvatnje. Što se prorjeđivanje prije provede, to će više hrane i energije ostati za preostale plodove na stablu. Kasnim prorjeđivanjem odbacuje se već utrošena hrana i energija u nastalim plodovima.

Alternativno rađanje voćnjaka može biti izazvano prevelikom bujnosti, prejakom ili preslabom rezidbom, stradavanjem cvatnje od proljetnih mrazova, preslabom oplodnjom i još nekim drugim razlozima. Najvažnije je da voćari nauče kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

 

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Preporuka : Zaštite voćke od mogućih proljetnih mrazeva  

Proljetni mrazevi nisu neuobičajena pojava u kontinentalnom području RH. Obzirom na objavljenu osmodnevnu vremensku prognozu Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), početkom sljedećeg tjedna noću i u jutarnjim satima očekuju se temperature ispod 0 ºC, što stvara realnu pretpostavku za pojavu mrazeva.

Stoga, ako se voćnjak nasad nalazi na rizičnom području, na kome su mogući rjeđi ili češći proljetni mrazevi, treba djelovati preventivno. Obzirom da voćke još nemaju razvijenu lisnu masu, tretiranje nasada antistresnim pripravcima na bazi aminokiselina (biostimulatori), kao što su Drin, Protifert, Fitoalgen, Poly-amin, Trainer, Algovital i sl. neće rezultirati očekivanom zaštitom od mraza.

Voćnjak je moguće obraniti od proljetnog mraza tako da se podigne temperatura zraka u nasadu, što se može postići korištenjem traktora i vučenog priključnog transportnog grijača tzv. „heatera“ ili Frostbustera. Postoje i domaći proizvođači takvih grijača za tu namjenu. Ti grijači stvaraju topli zrak, kojeg ispuštaju na stranu ili unazad, za što koriste različite energente (plin, benzin, nafta…..). Pri tome traktor treba kružiti voćnjakom, ulazeći u redove, vodeći računa o tome da prilikom prohoda međureda isti bude što prije ponovljen.

Najbolji i najučinkovitiji način zaštite voćaka od mraza je kišenje rasprskivačima tzv. antifrost sustav, koji se pokazao kao najpouzdaniji i najisplativiji način smanjivanja ili ublažavanja mraza, naročito u vrijeme cvatnje voćaka. Taj sustav može biti stacionaran (sastoji se od dovoljno velikog rezervoara vode, jake pumpe, sustava cjevovoda i dizni) ili može biti mobilan. Prska se od pojave mraza vodom pomoću atomizera i traktora, no jedan traktor je limitiran za određenu površinu pa je potreban veći broj traktora i atomizera, najčešće vučenih, i to od najmanje 1000 litara zapremine. Ne prska se svaki red kao prilikom zaštite protiv bolesti, nego se redovi preskaču pa se prska prvi, sedmi, jedanaesti, četrnaesti, drugi, peti, deveti, petnaesti…itd., kako bi se u malom vremenu pokrila što je moguće veća površina.

 

Događaji, Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest, Voćarstvo

Sačuvajmo stare sorte – Cernik 2020.

U Društvenom domu u Cerniku, Brodsko-posavska županija, 29. veljače 2020. održana je međunarodna manifestacija – “Sačuvajmo stare sorte” na kojoj je prisustvovalo 60-tak izlagača koji su nudili plemke starih sorti voća i sjemenke starih sorti povrća za razmjenu, u cilju očuvanja tradicionalnog autohtonog genetskog materijala.

Organizatori manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, Brodsko-posavska županija, Udruga voćara i vinogradara Cernik, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin Dragalić.

U 10 sati organizirala se razmjena sjemenja i plemki između sudionika. Nakon razmjene u 11 sati slijedilo je otvaranje Manifestacije. Nakon prigodnog programa u 12 sati predavanja se održali prof. dr. Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad s temom “Izbor sorti, podloga i tehnologije proizvodnje marelice (kajsije)”, mr. Dominik Vuković sa Poljoprivrednog instituta Osijek sa temom “Suvremena proizvodnja šljive” i mr. sc. Višnja Šimunović iz Ministarstva poljoprivrede sa temom “Značaj travnjačkih (ekstenzivnih voćnjaka u očuvanju autohtonih (starih) vrsta i sorata voća”.

Pokrovitelji manifestacije:

Općina Cernik

Hrvatske šume -Uprava šuma Nova Gradiška

Žakić-commerce d.o.o.

Medijski pokrovitelji:

Gospodarski list, Zagreb, Internetski portal Agroklub  Osijek, Agroglas Osijek, Radio Bljesak Okučani, Radio Nova Gradiška,Radio Prkos Nova Gradiška, Posavska Hrvatska, Radio Slavonija i Facebook-grupa Sačuvajmo stare sorte jabuka

Hortikultura, Nekategorizirano, Vijest, Voćarstvo

ŠTO SE DOGAĐA KAD SORTA JABUKE PREĐE NA SVOJ KORIJEN?

Pred dvadesetak godina sadnice jabuka cijepile su se dosta nisko, ponekad i prenisko. Kad se tome doda i nerazumijevanje odnosa podloge i sorte od strane kupaca sadnica, mogućnosti da sorta pusti vlastiti korijen, nepažnje i preduboke sadnje voćnih sadnica, već nakon desetak godina u voćnjaku nastaju problemi s prevelikom bujnosti takvih stabala.

Voćna sadnica pa tako i sadnica jabuke, sastoji se od dva, a ponekad i tri dijela. Podloge, međupodloge i sorte jabuke.

Podloga je vegetativno uzgojen tip ili klon, koji se lako ukorijenjuje, određenih svojstava. Postoje podloge slabe i velike bujnosti. U Međimurju je za jabuku najznačajnija slabo bujna podloga M9 (Malling 9), koja se najčešće koristi u intenzivnim ili plantažnim nasadima u gustom sklopu. Sorte na podlozi M9 rano ulaze u rod, obilno rode te daju krupne plodove. Za nju je neophodna armatura. Podložna je stvaranju korijenovih izdanaka. Ta podloga na mjestu srastanja razvija karakteristično zadebljanje. U sušnim godinama potrebno je navodnjavanje. Na nju se najčešće cijepe sljedeće sorte jabuka: Idared, Golden Delicious, Jonagold, Braeburn, Gala, Fuji, Mutsu i dr.

Glavna funkcija svih podloga je da cijeli nasad kasnije ima ujednačenu bujnost. Ako je spojno mjesto (zadebljanje) iznad razine tla, korijen će puštati samo podloga M9. No međutim, ako se sadnja prenisko cijepljene sadnice obavila preduboko pa je mjesto cijepljena u razini ili ispod razine tla, kroz određeno vrijeme sorta iz mjesta cijepa počinje puštati svoj korijen, koji je uvijek puno bujniji od korijena podloge M9. To je naročito izraženo u nasadima bujnih sorata (Gloster, Fuji) ili triploidnim sortama (Jonagold, Mutzu.) Tada se oko desete godine starosti nasada počinju javljati problemi, jer su takva stabla izrazito bujna i ne može ih se „ukrotiti“ ni rezidbom, ni smanjenom gnojidbom, a puno puta ni djelomičnim podrezivanjem korijenja.

Stoga je od vrlo velike važnosti da se kod sadnje i podizanja voćnjaka, naročito nasada jabuke, posebna pažnja posveti dubini sadnje. Cijepljeno mjesto treba biti najmanje 10 – 15 cm iznad površine tla.

Kvalitetna sadnica posađena na ispravnu dubinu

Loša sadnica prenisko cijepljena, kad je trebalo spojno mjesto izvaditi iz razine tla

Preduboko posađeno stablo sorte Golden Delicious pred 20-tak godina i neuspjeli pokušaji da se održi niskim, prilikom čega je izgubljeno rodno drvo, a vrhovi gotovo da „divljaju“.

Voćnjak s predubokom sadnjom u kojem je gotovo nemoguće kontrolirati bujnost

Izgled korijenja nakon 15 godina kada podloga M9 odumre, a sorta
pusti svoj korijen (Jonagold)

Primjer krčenja stabala koja su prešla s podloge na vlastiti korijen i mogućnost
pravovremene nadosadnje kvalitetnim sadnim materijalom

Pokušaji otkopavanja cijepljenog mjesta nisu baš laki posao

Neki voćari obavili su već jesensku sadnju. Neki će to obaviti tek prvih dana proljeća, kada se tlo prosuši i zagrije. Prvo i osnovno na što treba obratiti pažnju je kupnja i odabir ispravnih sadnica, koje su dovoljno visoko cijepljene. Sadnja se najčešće obavlja s radnicima, prijateljima, rodbinom, koji nisu upućeni u pravilnu izvedbu sadnje. Stoga je od velike važnosti upozoriti sve učesnike u sadnji na problem preduboke sadnje, a svakako je dobro nakon izvršene sadnje proći posađenom površinom novog nasada i obaviti eventualne potrebne popravke izdizanjem pojedinih sadnica.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Edukacija, Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Pokazna rezidba električnim škarama u Metkoviću

U ponedjeljak, 09.03.2020. u Metkoviću, u masliniku OPG-a Veraja Luka na predjelu Koševo održana je demonstracijska aktivnost rezidbe maslina. Održali su je pred 20-ak poljoprivrednika zainteresiranih za ovu tematiku djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, PJ Dubrovnik.

Maslinarima su dalje kroz demonstracijsku aktivnost prezentirani principi rezidbe maslina na rod, na pomlađivanje te regeneraciju stabala. Prikazano je i formiranje uzgojnog oblika polikonična vaza na mladoj maslini, način prstenovanja maslina, izolacija vrhova, sanitarni rez,… Istaknuta je važnost rezidbe kao jedne od presudnih agrotehničkih mjera za uspješnu maslinarsku proizvodnju. Stalno stvaranje rodnog potencijala uz istovremeno minimaliziranje uvjeta za stvaranje bolesti i zadržavanje štetnika upravo je ono što čini razliku u konačnom uspjehu proizvodnje.

 

 

Radionica je u ovom masliniku održavana i proteklih godina pa maslinari mogu pratiti razvoj pojedinih stabala.

Da bi izbjegli prijenos bakterijskog raka masline istaknuta je važnost dezinfekcije radnog alata sa 70% etanolom ili nekim drugim adekvatnim dezinfekcijskim sredstvom. Nakon obavljene rezidbe bilo bi uputno obaviti zaštitu maslina protiv uzročnika bolesti paunovog oka (Spilocaea oleaginea) i raka masline (Pseudomonas savastanoi).

 

 

Cilj rezidbe je postizanje redovne rodnosti koja će imati optimalnu količinu i kvalitetu ploda.

 

 

Frano Mihlinić, mag. ing. agr.

Viši stručni savjetnik

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Demonstracija rezidbe električnim škarama

Dana 22. veljače 2020. godine održan je demonstracijski prikaz zimske rezidbe voćaka električnim škarama na voćnjaku franjevačke crkve Marijinog uznesenja u Samoboru.

U voćnjaku je posađeno više različitih voćnih vrsta te je bio idealan za prikaz zimske rezidbe. Proizvođači su mogli vidjeti rezidbu jabuke, kruške, šljive i breskve.

Od alata koristile su se velike i male voćarske škare, ručna pila, električne škare te električna pila za drvo

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa. Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

Zimska se rezidba provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

  • prorjeđivanje
  • prikraćivanje
  • savijanje grana

    Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane. Ovom mjerom se sprječava zasjenjivanje unutrašnjosti krošnje.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

    Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

    Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

U voćnjaku se okupilo 20-ak proizvođača koji su i aktivno sudjelovali u rezidbi postavljajući pitanja, a neki su se i sami okušali u istoj.

Tijekom rezidbe dati su savjeti o zaštiti voćaka.

 

Marijan Mavračić, dipl. ing. agr.
Ana Posedi, dipl. ing. agr.
Mr.sc. Zvonimir Vukov

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Održan 5. festival maslina u Zagrebu

22. i 23. veljače u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu u organizaciji Zagrebačkog maslinarskog instituta te Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede kao suorganizatora, održan je 5. festival maslina “Maslina u srcu Zagreba”. Manifestacija je počela 22. veljače u 10.00 sati kada je Kristalna dvorana hotela Westin, u kojoj su postavljeni izložbeni stolovi (štandovi), otvorena za posjetitelje. Bilo je 36 izlagača, uključujući organizatora i suorganizatora, od kojih je bilo 20 OPG-a, 2 obrta te ostalo tvrtke, časopisi i dr. U takmičarskom dijelu manifestacije analizirano je  i ocijenjeno 182 maslinova ulja.

Istovremeno kad je festival otvoren za široku javnost, počeo je i Okrugli stol o nacionalnoj strategiji maslinarstva RH. Uvodničari – predstavnici različitih institucija (Ministarstva poljoprivrede, ZMI, HKG Zagreb, privatni konzultanti, PZ maslina i vino, Sveučilište u Dubrovniku i Splitu, gradonačelnik Vodnjana i dr.) uvodno su održali 15 izlaganja o sljedećim temama: Hrvatsko maslinarstvo u brojkama i polemika oko broja stabala maslina u Hrvatskoj,  uvoz/izvoz maslinova ulja, potpore za razvoj hrvatskog maslinarstva, predstavljena je ekološka PZ Maslina i vino iz Polače, bilo je riječi o tome kako osigurati kvalitetan sadni materijal, o značenju autohtonog sortimenta u strategiji razvoja maslinarstva RH, kako zbrinuti kominu maslina, o obnova maslina i dr.

U 12.00 sati na pozornici  Kristalne dvorane održano je svečano otvaranje manifestacije, koju je nakon pozdravnog govora, otvorila ministrica poljoprivrede gđa. Marija Vučković.

U stručnom dijelu prvog dana popodne održan je prvi Stručni skup, na kojem su prezentirane 4 stručne teme, od kojih su dvije teme prezentirali službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku). Drugi Stručni skup održan je u nedjelju 23. veljače 2020., na kojem je prezentirano 5 stručnih tema, od kojih su također dvije teme prezentirali službenici Uprave za stručnu podršku. Od popratnih sadržaja treba istaknuti dvije radionice Sljubljivanja sira i vina, jedna je održana prvog dana, a druga drugog dana festivala, koje su bile vrlo dobro posjećene i vrlo visoko pozicionirane od sudionika istih. Radionice su održane u sporednoj dvorani Jelenovac, istovremeno kad su se održavali i stručni skupovi.

Ministarstvo poljoprivrede predstavilo se vrlo kvalitetno na izložbenom prostoru sa značajnom količinom propagandnog (reklamni samostojeći posteri) i edukativnog materijala, prije svega vezanog uz određene mjere Programa ruralnog razvoja, kao i sa stručnim brošurama. Oba dana manifestacije na izložbenom prostoru su bile dežurne stručne osobe – službenici Uprave za stručnu podršku, koji su mogli dati odgovore i prave informacije zainteresiranim posjetiteljima.

Prema obavljenom intervjuu sa svim izlagačima, manifestacija je bila vrlo uspješna bez obzira što je prvi puta održana u prostoru hotela Westin. Naime, svi su se jednoglasno složili da njihova visokokvalitetna maslinova ulja upravo zaslužuju da budu prezentirana gradu Zagrebu i njegovim stanovnicima u tom vrlo lijepom prostoru.

mr. sc. Višnja Šimunović

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

PROLJETNA GNOJIDBA JABUKE DUŠIČNIM GNOJIVIMA

Rezidba jabuke najbolje je vrijeme da se procijeni potreba za dušičnim gnojivima za narednu vegetaciju. Zašto je to tako?

Gnojidba je usko vezana s rezidbom. Povećanim intenzitetom rezidbe, kao i s jačinom gnojidbe, pojačava se ili smanjuje bujnost voćnjaka.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Energija korijena rasporedit će se u slučaju jake rezidbe na manji broj pupova i rast novih grana po pojedinačnom pupu bit će bujniji. Blagom rezidbom ostavlja se veliki broj pupova, na koja se raspoređuju hraniva i energija pa se dobije kraći prirast po pupu. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Rezidba mora biti vrlo usklađena s gnojidbom i prihranom, jer se i s njima utječe na ravnotežu između rasta i rađanja.

Slika 1. Umjerena rezidba daje i umjereni rast                                                                                                    Slika 2. Jaka rezidba daje i novi jaki rast

Rodno drvo jabuke kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga je od najveće važnosti kod održavanja rodnog drveta u rezidbi voditi brigu da se uvijek na ograncima nalazi dovoljan broj grana, koje se pripremaju za rod u narednoj godini, kao i broj starijih grana, koje imaju pupove i donose rod u tekućoj godini.

Ujedno, po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje se može procijeniti da li je voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili podgnojen. Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50-100 cm, voćnjak je pregnojen pa je dušična gnojiva potrebno smanjivati ili izostavljati. Ako su jednogodišnje grane dužine svega 5-20 cm, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima.

Najbolja dužina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje se neprikraćene ostavljaju za pripremu rodnog drveta, je 20-40 cm.

Uvijek je bolje da je voćnjak lagano podgnojen nego pregnojen. Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag – više ne.

Bez obnove rodnog drveta ono polako prelazi u staro pršljenasto rodno drvo, sa sve više ožiljaka od rađanja i polaganog rasta te većim udjelom jabuke slabije kvalitete i krupnoće. Za redovitu rodnost najvažnije je da se stablo jabuke uvede u ravnotežu između rasta novih mladica i stvaranja rodnih pupova za narednu godinu.

Ako u dijelu nasada ima vrlo neujednačenih bujnih stabla, tada je taj dio nasada bolje prihraniti ručno nego jednolično traktorskim rasipačem. Slabije bujnim stablima dodaje se nešto više gnojiva, dok se vrlo bujna stabla (preduboka sadnja, gdje je sorta pustila korijen) ne prihranjuju.

Isto tako, gotovo uvijek postoji velika razlika u potrebi gnojidbe po pojedinim redovima u odnosu na sortu i starost nasada pa se nikada ne smije čitav nasad prihraniti jednakom količinom dušika, koji se dodaje u proljeće.

U velikom broju starih voćnjaka stabla su preduboko posađena, a sorta je, umjesto podloge M9, pustila svoj korijen. Takva stabla su izuzetno bujna (Jonagold, Mutzu, Zlatni Delicious……), jer je korijen bujnih sorata i po nekoliko puta bujniji od korijena podloge. Bujnost tih stabala teško je kontrolirati i bez gnojidbe dušičnim gnojivima pa u tim slučajevima proljetnu prihranu dušičnim gnojivima treba raditi vrlo oprezno ili čak ponekad i izostaviti.

Dušična gnojiva najpotrebnija su u fazi intenzivnog rasta i razvoja, dakle, u periodu od početka kretanja vegetacije do faze završenog rasta stanica ploda (travanj – lipanj). Kalij je najpotrebniji u fazi nakupljanja i prijenosa stvorenih ugljikohidrata, šećera, prema plodovima (lipanj, srpanj). Fosfor je najpotrebniji u razvoju generativnih organa: cvijeta, sjemenke (travanj, svibanj).

Korijen većine drvenastih kultura prestaje biti aktivan kada temperatura tla oko njega padne ispod 8 °C. Tada više ne može vršiti usvajanje hraniva sve dok se u proljeće temperatura tla ponovno ne digne iznad 8 °C. To se dešava u Međimurju najčešće početkom ožujka. Stoga je svako prerano dodavanje hraniva nepotrebno, jer umjesto usvajanja istih dolazi do ispiranja i gubitka kišom u dublje slojeve tla. Ne treba zaboraviti da podloga M9 ima plitki sustav korijenja.

VRSTA N kg/ha P kg/ha K kg/ha Mg kg/ha Ca kg/ha
JABUKA 80-100 30-40 120-150 18-21 120-135
KRUŠKA 70-90 15-30 80-100 12-15 135-140

 Faze razvoja i rasta plodova

 Svaki plod pa tako i plod jabuke, prolazi kroz tri osnovne faze. Prva je dijeljenje broja stanica, kada je cilj dobiti što više stanica za formiranje budućeg ploda. Slijedi faza rasta i izduživanja staničnih stjenki, a zatim zadnja faza – samo bubrenje stanica ploda, uslijed primanja dovoljne količine vode. Najkvalitetnji plod, koji se može dobro čuvati, bit će kada u njemu postoji veliki broj stanica s jakim staničnim stjenkama bogatim kalijem i kalcijem. U prvoj fazi, neposredno nakon cvatnje, plod treba vrlo mnogo svih hranjivih elemenata, naročito dušika, a u drugoj fazi su vrlo važni kalij, kalcij i magnezij.

                                      Slika 3.  Stablo bez novog rasta                                                           Slika 4. Stablo s prekomjernim rastom

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.