MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Hortikultura

Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Održana demonstracija ‘Monitoring i metode suzbijanja orahove muhe u trajnim nasadima oraha’

Dana 12. kolovoza 2022. u Bizovcu (Osječko-baranjska županija) u sklopu Mjere 1.2. – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 2022., održana je demonstracijska aktivnost na temu: „Monitoring i metode suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa) u trajnim nasadima oraha“. Demonstraciji je nazočilo 16 zainteresiranih sudionika-voćara a provedena je vrlo dobro održavanom trajnom nasadu oraha površine 2,91 ha u vlasništvu OPG-Mikulić Mara iz Višnjevca.

Orahova muha (Rhagoletis completa) je od prvog pronalaska u RH 2011. godine, postala gospodarski vrlo značajan štetnik oraha. Posljednjih godina u Osječko-baranjskoj županiji zabilježene su vrlo velike štete te su poljoprivredni proizvođači bili posebno zainteresirani za usvajanje najnovijih spoznaja o metodama zaštite od ovoga štetnika. Stoga je cilj demonstracijske aktivnosti bio upoznavanje poljoprivrednih proizvođača (voćara) s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom orahove muhe, metodama monitoringa leta kao i dostupnim preventivnim i kurativnim mjerama zaštite oraha.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine i biološki ciklus orahove muhe, metode monitoringa leta orahove muhe te metodika određivanja početka zaštite (pregled ženki na prisutnost spolno zrelih jaja) – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada oraha (prskalice i raspršivači, registrirana sredstva-insekticidi u zaštiti oraha) – mr. sc. Ivica Lovrinčević
  • Preventivne i nekemijske mjere (metoda masovnog ulova) borbe protiv orahove muhe te metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu oraha uz dodatak hranidbenog/feromonskog atraktanta – Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.

U praktičnom dijelu demonstracije, voćarima je demonstrirana metoda prepoznavanja simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha kao i metodika postavljanja lovki (žute ljepljive ploče ili PVC lovke) uz dodatak feromonskog/hranidbenog atraktanta. Korisnicima je posebno bila zanimljiva demonstracija determinacije ličinki u plodovima oraha te demonstracija zaštite nasada oraha velikog volumena krošnje uz korištenje dva tipa (nošenog i vučenog) traktorskog raspršivača.

Slika 2. Praktični dio demonstracijske aktivnosti

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke osobine orahove muhe, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe i binokular, uzorci živog biljnog materijala, razni modeli lovki, kontejneri sa feromonima i atraktantima, što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Nakon praktičnog dijela demonstracije, sudionici su postavljali praktična pitanja nakon čega je slijedila razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje zaštite u nasadima oraha. Gospodin Ivan Mikulić vlasnik nasada, izložio je svoja 17-godišnja iskustva u proizvodnji oraha te o izazovima rentabilne proizvodnje oraha u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena te pojave novih štetnika. Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju provedena je od strane sudionika i evaluacija demonstracijske aktivnosti.

Video zapis 1. Sažetak demonstracijske aktivnosti

dr. sc. Tihomir Validžić
mr. sc. Ivica Lovrinčević
Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Usklađivanje gnojidbe, rezidbe i bujnosti u konvencionalnoj i ekološkoj gnojidbi voćnjaka

Dana 12. kolovoza 2022. u Kotoribi – Međimurska županija, u voćnjaku OPG  Nađ Dragutina, održana je demonstracijska aktivnost: „Usklađivanje gnojidbe, rezidbe i bujnosti voćnjaka u konvencionalnoj i ekološkoj gnojidbi voćnjaka.“

U Međimurju se nalaze nasadi jabuke u kojima postoji razlika u godištu sadnje, visini nasada, bujnosti nasada, problemi sa visinom cijepljenog mjesta i dubinom sadnje, razlikama u osobinama od sorte do sorte, što voćarima stvara određene probleme vezane uz prilagodbu gnojidbe i jačinu rezidbe. Cilj demonstracije bio je objasniti sve čimbenike kojima utječemo na pojačanu ili smanjenu bujnost, uravnoteženu gnojidbu nasada, kao i obratiti pažnju na usklađivanje rezultata analize tla, preporuka gnojidbe za mjeru 10.1.15. primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima.

Demonstracijska aktivnost započela je prikazivanjem slajdova iz voćnjaka u okolici Bolzana (Italija) koje sam nedavno imao priliku posjetiti. Voćari su imali priliku vidjeti uniformne nasade usklađenog uzgojnog oblika, visine, širine kao i načina rezidbe i gnojidbe. Prikazani su detalji iz kojih se vidi kao se u svim voćnjacima odrađuje jedinstvena tehnologija koju veliki broj voćara odrađuje gotovo na dan istovremeno. Pojašnjen je sortimenti i tendencije širenje novih sorata. Prikazan je i sustav protu insektnih mreža u cilju smanjivanja uporabe insekticida – sredstava za zaštitu bilja. Posebnost su nove sorte jabuka otporne na bolesti pod protu insektnim mrežama čime se proizvodnja odvija gotovo ekološki.

Po završenom prikazu voćnjaka i tehnologije u okolici Bolzana, održano je predavanje vezano uz korištenje mjere 10.1.15. primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima. Objašnjen je način djelovanja i razlike između konvencionalnih i ekoloških gnojiva, vegetativnog stanja voćnjaka, kada moramo ili možemo primjenjivati jednu ili drugu vrstu gnojiva. Objašnjeno je pravilno tumačenje podataka iz analize tla koji moraju biti vezani uz vizualni pregled nasada po svim redovima, godištima i sortama, kao i uz tekući urod. Ne može se cijeli nasad gnojiti jednako. Voćarima su objašnjene razlike između obaveznih analiza tla za svaku arkod česticu veću od 1 ha i analiza potrebnih za petogodišnji plan gnojidbe vezan uz mjeru 10.1.15.

Nakon predavanja krenulo se u obilazak nasada koje je vrlo raznovrstan po godištima sadnje, starosti, voćnim vrstama i sortama. Šetnjom kroz nasad razgovaralo se o pravilnoj tehnologiji podizanja, gnojidbe i jačini rezidbe nasada. Objašnjen je utjecaj jačine, načina i vremena rezidbe na pojačanje ili smanjivanje bujnosti nasada. Objašnjena je razlika u jačini i bujnosti sorte po genetici te je isto povezano sa načinima i vrstama gnojidbe. Pojašnjen je odnos potrebe i jačine gnojidbe vezano uz bujnost i količinu uroda. Savjetnici su tijekom obilaska voćnjaka odgovarali na brojne upite vezane uz pojedine detalje koje su prisutni voćari zamijetili u nasadu ili su ih uspoređivali sa svojim nasadima te viđenom na prikazu tehnologije iz Bolzana.

Protu insektne mreže kao korak bliže ekološkoj jabuci

 

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Orahova muha – biološke osobine i metode zaštite

Kao i proteklih nekoliko godina, početkom mjeseca kolovoza Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (ex. Savjetodavna služba), zaprima sve češće upite poljoprivrednih proizvođača oraha vezano za „crnjenje“ i prerano opadanje plodova oraha. Iako plodove i listove oraha napada veći broj gljivičnih i bakterijskih oboljenja, u većini slučajeva radi se o napadu orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson,), koja je posljednjih godina postala gospodarski značajan štetnik u zapadnoj i jugoistočnoj Europi. Kako je štetnik introduciran sa sjevernoameričkog kontinenta, nema za sada poznatih prirodnih neprijatelja tako da štete na plodovima mogu biti veće od 80%. U SAD-u, uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i višekratnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), koje su usmjerene na suzbijanje odraslih muha (imaga), prije polaganja jaja u zelenu lupinu ploda. Borbu protiv ovoga štetnika posebno otežava nedostatak registriranih insekticida u EU pa tako i u RH a sve poradi IPM regulative (Integrirane zaštite bilja) usvojene u EU. Za učinkovitu borbu protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja. Stoga je namjera ovoga članka upoznavanje voćara s biološkim osobinama orahove muhe, metodama monitoringa leta kao i učinkovitim metodama zaštite.

Morfološke osobine orahove muhe

Orahova muha (Rhagoletis completa) pripada porodici voćnih muha (Diptera: Tephritidae). Odrasli oblik muhe (imago) je nježne građe, dužine 5-8 mm sa svjetlo-žutom glavom. Na leđnom (dorzalnom) dijelu prsišta nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Krila imaga su prozirna a imaju vrlo karakterističan uzorak omeđen s tri naizmjenične crne pruge od kojih je posljednja u obliku položenog slova V (Slike 1. i 2). Specifični uzorak na krilima je morfološka osobina svake vrste unutar porodice voćnih muha te je najvažniji faktor kod determinacije vrsta. Mužjaci i ženke nemaju izražen spolni dimorfizam tj. površnim pogledom ih nije lako razlikovati. Osnovne razlike su u boji nogu te na završetku zadnjeg članka abdomena (spolni organi). Zadnji članak abdomena kod ženki je izdužen u obliku vrlo kratke cijevi u kojoj se nalazi vrlo oštra leglica (Slika 10). Prvi članci nogu kod ženki su žute (oker) boje dok su kod mužjaka većim dijelom tamno-smeđe do crne boje (Slika 1.).

Slika 1. Odrasli oblik (imago) orahove muhe s karakterističnim uzorkom na krilima (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Karakteristični uzorak na krilima nekih voćnih muha u RH (snimio T. Validžić)

 

Jaja orahove muhe su mekana, vretenastog oblika, mliječno-bijele boje i dužine 0,8 mm. Oblikom podsjećaju na zrno riže. (Slika 3. i video zapis 1.). Ličinke štetnika su u ranim fazama razvoja prozirno-bijele boje koja u kasnijim stadijima (razvoj traje 3-5 tjedana), prelazi u žutu (Video zapis 2.). Odrasle ličinke dosegnu dužinu do 10 mm, nemaju noge i glavu dok im je usni aparat izdužen i crne boje (Slika 4.). Ličinke prezimljavaju u tlu ispod stabala na dubini od 5-15 cm u obliku čahurice (kukuljica). Čahurica je blijedo žute boje i dužine 5 mm (Slika 7. i Video zapis 3.).

Slika 3. Jaja ekstrahirana iz abdomena ženke. a. jaja u razvoju; b. razvijena i oplođena jaja spremna za polaganje u jednom ciklusu (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Ličinke orahove muhe tri razvojna stadija u zelenoj ljusci plodova oraha (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 1. Jaja orahove muhe ekstrahirana iz abdomena ženke (snimio T. Validžić)

 

Simptomi napada orahove muhe na plodovima oraha

Nakon što ženka položi jaja u vrlo plitku jamicu (prosječno 20 kom.), iz jaja se pile ličinke u periodu od 5-7 dana te počinju s intenzivnom ishranom zelenom lupinom ploda (mezokarp). Poradi svojih biološko-morfoloških odlika ličinke ne mogu izgristi tvrdu ljusku ploda te ne ulaze i ne mogu oštetiti samu jezgru ploda oraha. Razvoj ličinki traje 5-7 tjedana. Kao posljedica ishrane, zelena lupina zbog oslobađanja tanina postepeno potamni ali pokožica ploda ostaje neoštećena sve do izlaska ličinki iz ploda. Napadnuti plod oraha je na dodir mekan što je sigurni simptom napada orahove muhe (Slika 5.). U fenofazi sazrijevanja oraha zelena lupina ploda je smežurana i ne može se lako odvojiti od ljuske što otežava čišćenje i doradu jezgre ploda. Zaraženi plodovi najčešće ostaju na stablu tijekom zime te otpadaju tek pred početak cvatnje oraha iduće sezone. Iako zbog ishrane ličinki ne dolazi do oštećenja same jezgre ploda, ipak pokožica jezgre potamni zbog prodora tanina kroz šavove ljuske čime se smanjuje uporabna (gorčina) i prodajna vrijednost jezgre.  Pojedini autori navode također, kako je utvrđeno da je masa ovako napadnutih plodova bila i do 20% manja od mase nenapadnutih plodova.

Slika 5. Razvoj simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha. Žuta strjelica – izlazni otvor ličinki na pokožici ploda (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 2. Simptomi napada orahove muhe u plodu oraha (snimio T. Validžić)

 

Biološki ciklus orahove muhe

Nakon prezimljavanja, prve muhe izlijeću iz tla (u klimatskim uvjetima RH – kraj prve dekade mjeseca srpnja) te se intenzivno hrane osam ili više dana kako bi postigle spolnu zrelost. Prema literaturnim navodima, orahova muha kao i ostale vrste iz porodice Tephritidae (voćne muhe), hrane se mednom rosom koje luče lisne uši (eng. Honydew), cvjetnim nektarom, peludom, kvascima koje luče pojedine gljivice, bakterijama kao i životinjskim i ptičjim ekskrementima. Štetnik ima samo jednu generaciju godišnje.

Tek izletjele muhe veličine su 4-5 mm te narastu do 9 mm. Nakon što su postigle spolnu zrelost, muhe se pare ali ženke ne odlažu jaja odmah nego je potrebno prosječno sedam dana za sazrijevanje istih, nakon čega ženka započima polaganje jaja u zelenu lupinu. Inkubacija položenih jaja traje 4-7 dana, nakon čega se pile ličinke te započinju s intenzivnom ishranom. Ličinke se hrane zelenom lupinom 3-5 tjedana u zavisnosti od klimatskih faktora, ponajviše temperature zraka. Ličinke nakon dovršetka razvoja, napuštaju plod oraha te padaju na tlo gdje nakon ukopavanja formiraju ljuskastu čahuricu na dubini 5-15 cm i tu prezimljavaju (Slike 6. i 7.). Literaturni podaci navode kako neke ličinke mogu u stadiju kukuljenja u tlu provesti i dvije godine.

Slika 6. Shema biološkog ciklusa orahove muhe (autor T. Validžić)

 

Video zapis 3. Ciklus razvoja ličinki orahove muhe (snimio T.Validžić)

 

Slika 7. Kukuljice orahove muhe tijekom dijapauze u tlu – snimljeno 15.03.2022. (snimio T. Validžić)

 

Metode zaštite

Preventivne mjere koje smanjuju napad štetnika u nasadima su zimska međuredna obrada tla do 15 cm dubine, čime se kukuljice orahove muhu izlažu niskim temperaturama što može utjecati na smanjenje infektivnog potencijala štetnika u idućoj godini (Slika 8.).

Slika 8. Jesenska plitka obrada tla (10 cm) u nasadu oraha (snimio I. Mikulić)

 

Kemijske mjere zaštite

Cilj primjene insekticidnih pripravaka u zaštiti od orahove muhe je spriječiti fertilne ženke da polože jaja u zelenu lupinu ploda. Najučinkovitije vrijeme za aplikaciju insekticida je period kada je ženka spolno zrela tj. od trenutka kada nosi potpuno razvijena jaja do trenutka kada započinje polaganje jaja. Mjere kemijske zaštite koje bi bile usmjerene na suzbijanje ličinki u zelenoj lupini ploda ili na suzbijanje kukuljica u tlu su neučinkovite i eko-toksikološki neprihvatljive.

Za sada nije određen kritičan broj ili prag štetnosti kao signal za početak zaštite, ali pojedini autori navode kao prag za početak zaštite kada se na lovkama uhvate dvije odrasle muhe. Zaštitu čini složenijom i činjenica kako odrasle muhe ne izlijeću u nekoliko dana veće je izlijetanje razvučeno više od dva mjeseca te je stoga potrebno obavljanje više insekticidnih tretmana.

Međutim, kako je ženkama i mužjacima orahove muhe nakon izlijetanja iz tla, potreban određeni period (8 ili više dana) za ishranu i spolno sazrijevanje što ovisi o srednjim dnevnim temperaturama, te oko 5-7 dana za parenje i polaganje jaja (Slika 9.), može se zaključiti kako bi se prva zaštita mogla provesti otprilike 15 dana od dana hvatanja prvih imaga na lovkama (žute ljepljive ploče i dr.).

Početkom mjeseca srpnja 2022. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, započela praćenje leta Orahove muhe na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji uz korištenje žutih ljepljivih ploča uz dodatak sintetičkog hranidbenog/feromonskog atraktanta. Prvi ulov odrasle muhe (mužjak) na žutim ljepljivim pločama, zabilježen je dana 09. srpnja u trajnom nasadu oraha u katastarskoj općini Široko Polje, nakon čega je broj uhvaćenih imaga svakodnevno rastao. Analizom imaga te disekcijom abdomena ženki koja je provođena tri puta tjedno, utvrđeno je kako je prva ženka koja je nosila razvijena jaja spremna za polaganje, uhvaćena dana 01. kolovoza. Kako prema literaturnim podacima ženke izlijeću nekoliko dana kasnije od mužjaka, može se zaključiti da je u klimatskim uvjetima istočne RH, ženkama potrebno nešto više od dva tjedna za razvoj, parenje i prvi ciklus polaganja jaja. Ovo je vrlo važan podatak za određivanje optimalnog roka za početak zaštite.

Slika 9. Parenje orahove muhe – kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Imajuću i vidu gospodarske aspekte današnje voćarske proizvodnje (vrlo visoka cijena sredstava za zaštitu bilja i rentabilnost), optimalni termin za početak prvog tretmana u nasadu oraha bio bi 15-ak dana nakon hvatanja prvih imaga na lovkama što je u vegetacijskoj sezoni 2022. bilo krajem mjeseca srpnja.

Početak leta orahove muhe može se pratiti korištenjem običnih žutih ljepljivih ploča A4 formata uz dodatak sintetičkog hranidbenog atraktanta (amonijev karbonat) ili feromonskog atraktanta. Na tržištu RH za sada se mogu pronaći atraktanti koje proizvodi mađarska tvrtka Csalomon. Žute ljepljive ploče, potrebno je postaviti na odabrana stabla u nasadu oraha, početkom mjeseca srpnja. Preporuka je najmanje 5 ploča po jednom hektaru nasada. Ploče se rasporede po površini nasada i postavljaju se na pogodne grane s južne strane stabla na visini od 2 metra jer muhe izlijeću iz tla.

Voćarima koji žele odrediti točan termin početka zaštite, preporučuje se da nakon što determiniraju uhvaćene ženke na žutim ljepljivim pločama (opširnije o determinaciji na linku: https://www.savjetodavna.hr/2021/08/24/masovna-pojava-orahove-muhe-rhagoletis-completa-u-osjecko-baranjskoj-zupaniji/), laganim stiskom abdomena istisnu njegov sadržaj. Ako se u istisnutom sadržaju, koristeći ručnu lupu (povećanje 10x – 30x) uoče razvijena jaja (Slika 10.), potrebno je odmah započeti sa zaštitom.

Slika 10. Jaja orahove muhe dovoljno razvijena za polaganje, nakon istiskivanja iz abdomena ženke uhvaćene na žutoj ljepljivoj ploči (snimio T. Validžić)

 

Kako je izlijetanje odraslih muha iz tla dosta razvučeno (više od dva mjeseca), za provođenje uspješne kemijske zaštite, potrebno je obaviti više tretmana (3-4) u razmaku 7-14 dana, što ovisi o vremenskim uvjetima (oborine) kao rezidualnom efektu upotrijebljenog pripravka.

U RH imamo samo jedan pripravak registriran za suzbijanje orahove muhe na bazi fosmeta (Imidan 50 WG), kojemu je krajnji rok za primjenu 01.11.2022. Pripravak ima kontaktno i želučano djelovanje s karencom od 7 dana. U vegetaciji su dozvoljena dva tretiranja u razmaku od 14 dana. U nasadima velike visine i volumena krošnje, u svrhu smanjenja količine vode uz insekticid se može dodati i biljni proteinski mamac (Buminal). U slučaju korištenja biljnog proteinskog mamaca, nije potrebno tretirati cijelu krošnju već samo donje dijelove, čime će se postići efekt privlačenja imaga orahove muhe u donje dijelove krošnje te njihovo izlaganje djelovanju insekticida.

U RH nemamo registriranih ekoloških insekticidnih pripravaka za suzbijanje orahove muhe, međutim, prema podacima iz SAD, pripravak Laser koji u RH ima dozvolu za suzbijanje jabučnog savijača, ima relativno dobro sporedno djelovanje i na orahovu muhu (učinkovitost na odraslu muhu 50-75 %).

Za ostale  insekticidne pripravke registrirane za korištenje u konvencionalnoj/integriranoj proizvodnji oraha (Tablica 1.), nije bilo moguće pronaći literaturne podatke o njihovoj učinkovitosti na orahovu muhu ali je za očekivati kako će njihova primjena u individualnom programu zaštite protiv svih štetnika oraha, djelovati i na smanjenje populacije orahove muhe (sporedni učinak – eng. side effect).

Pripravak Aktivna tvar Registriran za štetnika Napomena
LASER Spinosad Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
CARPOVIRUSINE EVO 2 Cydia pomonella Granulovirus Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
IMIDAN 50 WG Fosmet Orahova muha (Rhagoletis completa)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

Krajnji rok za primjenu: 01.11.2022.
DECIS 100 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi)

SCATTO Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

ROTOR SUPER Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

DEMETRINA 25 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

 
DELTAGRI Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

 
MOVENTO Spirotetramat lisne uši (Aphididae)

štitaste uši (Coccoidea)

CORAGEN 20 SC Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella)
VOLIAM Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella) Do BBCH 73-81
INSEGAR 25 WG Fenoksikarb Jabučni savijač (Cydia pomonella) Krajnji rok za primjenu: 31.12.2022.

Tablica 1. Sredstva za zaštitu bilja (insekticidi), registrirana u RH za korištenje u zaštiti oraha (Izvor: Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) na dan 13.08.2022.)

 

Prema 10-godišnjim pokusima u SAD (Kalifornija), utvrđena je odlična učinkovitost (95-100 %) pripravka na bazi acetamiprida (Mospilan) te slijedeće kombinacije pripravaka: bifentrin + zeta-cipermetrin + klorpirifos; fenpropatrin + klotianidin; beta-ciflutrin + imidakloprid te kombinacija bifentrin + imidakloprid + zeta-cipermetrin + klorpirifos.

Dobra učinkovitost (75-95 %) na orahovu muhu, utvrđena je kod aplikacije pripravaka na bazi beta-ciflutrina, klotianidina, fenopropatrina, imidakloprida te kombinacija malationa + gama-cihalotrina.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je za većinu navedenih aktivnih tvari koja se koriste u SAD-u, ukinuta registracija u EU, tako da navedeni pripravci više nemaju dozvolu za korištenje ni u RH.

Kako je prethodno navedeno, krajnji rok za primjenu jedinog registriranog pripravka u RH za suzbijanje orahove muhe (Imidan 50 WG) je 01.11.2022. U pojedinim državama EU vode se vrlo žučne rasprave vezano za ukidanje i povlačenje registracije za veliki broj aktivnih tvari te se poljoprivredni proizvođači (ratari i voćari), opravdano pitaju s kojim će sredstvima za zaštitu bilja u nadolazećim godinama obavljati zaštitu kultura. Ekološki osviještena javnost i nevladine udruge, posljednjih godina konstantno vrše pritisak u EU parlamentu za povlačenjem sve više aktivnih tvari zbog zabrinutosti za zdravlje ljudi, životinja i okoliša. S druge strane poradi ovakove prakse u EU, tvrtke (proizvođači) koje se bave razvojem novih aktivnih tvari posljednjih 15-ak godina drastično smanjuju ulaganja u istraživanja i razvoj novih aktivnih tvari jer su pojedina sredstva „prekratko“ na tržištu te tako vrlo teško ostvaruju povrat ulaganja.

Ako se u doglednoj budućnosti u EU pa tako i u RH ne registriraju pojedine aktivne tvari za suzbijanje orahove muhe biti će vrlo teško proizvesti kvalitetan proizvod. Iako je već danas dostupna metoda masovnog ulova orahove muhe (lovke + atraktant), koja se pokazala vrlo učinkovita, u komercijalnim nasadima oraha s velikim brojem stabala ova metoda je trenutno gospodarski neopravdana zbog vrlo visokih troškova i nedostatka radne snage.

Za više informacija o praćenju leta i provođenju zaštite oraha od ovoga opasnog štetnika, voćari se upućuju na praćenje Preporuka za zaštitu bilja koje se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (www.savjetodavna.hr/category/preporuka/).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

 

Izvori podataka:

Barić, B., Pajač Živković, I., Matošević, D., Šubić, M., Voigt, E., Tóth, M. (2015). Rhagoletis completa (Diptera; Tephritidae) distribution, flight dynamics and influence on walnut kernel quality in the continental Croatia, Poljoprivreda, vol.21, br. 1, str. 53-58

Boyce, A.M. (1934). Bionomics of the walnut husk fly, Rhagoletis completa. Hilgardia 8: 437-438.

Budinščak, Ž., Masten, R., Masten, T., Pelicarić, V., Bjeliš, M. (2005). Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson) novi štetnik oraha u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite, 4: 235-239.

Duso, C. (1991). Sulla comparsa in Italia di un Tefritide neartico del noce: Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae). Boll Zool Agric Bachic 23:203–209

Duso, C., Dal Lago, G. (2006). Life cycle, phenology and economic importance oft he walnut husk fly Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae) in northern Italy. Annales de la Société Entomologique de France, 42 (2): 245-254.

Kasana, A., AliNiazee, M.T. (2012). SEASONAL PHENOLOGY OF THE WALNUT HUSK FLY, RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON (DIPTERA: TEPHRITIDAE), The Canadian Entomologist, Volume 128, Issue 3, June 1996, pp. 377 – 390

Miklavc,, J., Matko, B., Mešl, M., Štampar, F., & Solar, A. (2010). WALNUT HUSK FLY (RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON) IN SLOVENIA – SEASONAL DYNAMICS AS FOLLOWED IN MARIBOR (NE). Acta Horticulturae, (861), 389–394.

Merz, B. (1991): Rhagoletis completa Cresson und Rhagoletis indifferens Curran zwei wirtschaftlich bedeutendenordamerikanische Früchtfliegen, neu für Europa(Diptera: Tephritidae). Mitteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gesellschaft, 64: 55-57.

Nickel J.L., Wong T.T.Y. (1966). Control of the walnut husk fly, Rhagoletis completa Cresson, with systemic insecticides. Journal of Economic Entomology 59: 1079-1082.

Ostojić, I., Zovko, M., Petrović, D. (2012). Prvi nalaz orahove muhe Rhagoletis completa (Cresson, 1929) u Bosni i Hercegovini. Radovi Poljoprivrednog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2014 Vol. 59 No. 64(1) pp.121-126 ref.7

OEPP/EPPO (2011). Diagnostics. Rhagoletis completa. Bulletin OEPP/EPPO, 41: 357–362.

Riedl H., Barnett W.W., Coates W.W., Coviello R., Joos J., Olson W.H. (1989). Walnut husk fly (Diptera: Tephritidae): evaluation of traps for timing of control measures and for damage predictions. Journal of Economic Entomology 82: 1191-1196.

Šubić, M., Barić, B., Pajač Živković, I., Tóth, M., Voigt, E. (2014). Prva pojava, štete i iskustva suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) u Međimurju, Glasilo biljne zaštiteVol. 14/No. 4: 292-304

Validžić, T. (2021). Masovna pojava Orahove muhe (Rhagoletis completa) u Osječko-baranjskoj županiji, web portal Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (https://www.savjetodavna.hr)

Validžić,T., Sarajlić, A., Majić, I. (2021). DINAMIKA LETA ORAHOVE MUHE (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U 2021. GODINI. Glasilo biljne zaštite, Vol. 21/No. 6: 573-586

Verheggen, F., Verhaeghe, A., Giordanengo, P., Tassus, X., & Escobar-Gutiérrez, A. (2016). Walnut husk fly, Rhagoletis completa (Diptera: Tephritidae), invades Europe: invasion potential and control strategies. Applied Entomology and Zoology, 52(1), 1–7.

White, I., M. i Elson-Harris, M. (1992.). Fruit flies of ecconomic significance: Their identification and bionomics. CAB International, Wallington, Oxford, UK, 1-601.

https://www.sacvalleyorchards.com/walnuts/insects-mites-walnuts/walnut-husk-fly-biology-monitoring-and-spray-timing/

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Vrtlarenje na povišenim gredicama

Današnji ubrzani tempo života potiče sve veći broj ljudi, koji primarno nisu poljoprivrednici da se vrate prirodi, nakon više desetljeća udaljavanja od nje i da sami, na svoj način, najčešće u skladu s ekološkim načinom uzgoja, proizvedu dio hrane, prvenstveno povrće i voće za svoje potrebe.

Ako u blizini kuće ima dovoljno mjesta za uzgoj biljaka ali je zemlja loše kvalitete ili  postoji želja za vrtlarenjem na jednostavniji način rješenje je uzgoj biljaka na povišenim gredicama.

Povišene gredice predstavljaju ograđen prostor visine od 15 do čak i do 100 cm, ispunjen kvalitetnom zemljom pomiješanom s kompostom u kojoj se mogu saditi različite vrste biljaka i to: povrće, cvijeće, ljekovito i začinsko bilje, te neke vrste voća.

Slika 1. Povišene gredice na otvorenom

 

Prednosti povišenih gredica u odnosu na uzgoj biljaka u običnim gredicama:

  1.  Zemlja se u njima brže zagrijava od one u tlu pa je moguća ranija sadnja i povrće i drugo bilje ranije dozrijeva.
  2.  Zbog bolje drenaže i prozračnosti te veće kvalitete tla biljke se mogu saditi gušće.
  3.   Zimi ih je lako prekriti tzv. tunelom odnosno agrofolijom i pretvoriti u plastenik.
  4. Lakše ih je obrađivati ne samo zato što nije potrebno saginjanje, već se uređuju i na takvoj širini da je svaki dijelić gredice lako dostupan vrtlarevoj ruci bez ulaska na gredicu i gaženja zemlje. Preporučena širina gredice je do 200 cm, a ako je dostupna za rad samo s jedne strane onda 80 – 100 cm (primjerice pored zida).
  5.  Na povišenim gredicama manje je korova, posađenom bilju je olakšan razvoj i zakorijenjivanje, pa za korov i nema mjesta.
  6.  Ako su lijepo uređene od materijala koji su skladni okolišu, mogu biti dekorativne u vrtu.
  7.  Zemlja je rahla jer se obrađuje bez gaženja, pa je pogodna za ekološko vrtlarenje uz malčiranje i sa prozračivanjem zemlje (bez prevrtanja tla štihanjem ili oranjem).
  8.  Povrće u povišenim gredicama lakše je zaštiti od najezde puževa golaća, a mogu se zaštiti i od voluharica i krtica ako se na dno gredice ispod tla poslože kameni obluci ili kamene ploče kroz koji neće moći rovati.

 

Slika 2. Povišene gredice u zatvorenom prostoru

 

Nedostaci povišenih gredica:

  1.  Potrebno je dodatno početno ulaganje u materijal – prirodno drvo, kamen, opeka, pocinčani vijci, metalni okovi, rad.
  2.  Teže zadržavaju vlagu i zahtjevnije su za navodnjavanje od običnih gredica, bez obzira što ih malčem štitite od sušenja.

Kako napraviti povišene gredice?

Prvi korak pri uređenju povišenih gredica je odabir mjesta u vrtu – po mogućnosti neka bude sunčano, zaštićeno od vjetra i ravno. Isplanirajte unaprijed veličinu i širinu gredica te dubinu i raspored, na način da se oko i između gredica možete kretati noseći alat, a optimalno bi bilo da mogu proći i tačke.

Ako je tlo ispod gredica plodno, preštihajte ga i očistite od trave, korova i korijenja – gredica može biti visoka i samo 15 cm, jer će korijen biljaka rasti u tlo ispod.

Ako je tlo glineno i tvrdo, tada na dno povišene gredice postavite granje, kamenje, geotekstil, novinski papir ili karton, pa na to nasipajte kvalitetnu zemlju i kompost na kojima će biljke rasti.

Preporučene visine gredice za pojedine biljne vrste:

Biljne vrste

Visina gredice u cm

salata, mrkva, rotkvica, rikula, radič, špinat

30

mrkva, peršin, celer, grašak, bob, jagode, niske mahune, niski grah

40

rajčica, tikvice, patlidžan, paprika, kupusnjače, krastavac, maline

50

Prilikom izrade gredica posebno obratite pozornost da su sve stranice okvira iste visine i da površina gredica bude ravna. Ne bude li, voda će se slijevati i skupljati na nižem dijelu gredice, što može dovesti do truljenja. Ako je tlo neravno, dno gredice možete izravnati dodajući kamenje, karton ili novinski papir.

Odaberite materijal za izradu gredica – neka bude prirodni materijal, koji neće uslijed vlage brzo propasti, a nije obrađivan kemikalijama koje bi se mogle otpustiti u tlo i ući u biljke koje uzgajate. Staro i trulo drvo izbjegavajte jer će privući mrave. Za spojeve drva koristite pocinčane vijke ili okove, a samo drvo možete zaštititi na način da donjim rubom ne bude u zemlji nego iskopajte žlijeb i ispunite ga šljunkom, pa se voda neće nakupljati. Također, drvene okvire s unutrašnje strane možete zaštititi oblogom od PVC folije (koja ne smije prekrivati tlo ispod gredice).

Što i kako saditi u povišene gredice?

Možete saditi samo cvijeće, a možete saditi povrće, neke vrste voća te začinsko i ljekovito bilje. Mogućnosti su neograničene. Ukoliko ste se odlučiti za sadnju povrća, povišene gredice su odličan odabir za sadnju kupusa, salate, mrkve, luka, rotkvice, repe i drugih kultura. Poznato je da biljke susjedi imaju određeni utjecaj jedna na drugu, koji može biti koristan ili štetan, izravan ili neizravan, putem kemijskih tvari tzv. alelokemikalija koje nemaju štetan utjecaj na samu biljku ali se po otpuštanju u okoliš degradiraju i transformiraju te mogu postati toksične ili korisne za druge biljke.

Alelopatija dakle predstavlja složen biološki fenomen međusobnog djelovanja među vrstama, u prirodnim sustavima, ali i drugim agroekosustavima među usjevima i korovima.

Alelokemikalije se mogu podijeliti u nekoliko skupina: antibiotici, fitoncidi, marazmini i kolini, a iz biljaka se oslobađaju na četiri načina:

  • u obliku plinova koji se oslobađaju iz lišća, a druge biljke ih apsorbiraju iz atmosfere
  • ispiranjem s lišća ili stabljike za vrijeme kiše, rose, magle i snijega i apsorpcija putem korijena
  • izlučivanjem iz korijena, a druge ih biljke upijaju također putem korijena
  • razgradnjom biljnih ostataka, pri čemu alelokemikalije dospijevaju u rizosferu nakon odumiranja i raspadanja lišća ili drugih organa

U nastavku je popis alelopatskih biljaka odnosno nekih „dobrih i loših susjeda u vrtu“:

Biljka Dobri susjedi Loši susjedi
grašak Krastavci, kupusnjače, kukuruz šećerac, mrkva, korabica, salata, rotkva, rotkvice, tikvice, kopar, komorač, celer Grah mahunar, krumpir, češnjak, rajčica, luk, poriluk, kupus, vlasac
krastavci Grah mahunar, kopar, grašak, komorač, salata, kukuruz šećerac, luk, poriluk, kumin Rotkva, cikla, kupusnjače, mrkva, rajčica, celer, krumpir
krumpir Grašak, krastavci, češnjak, cikla, luk, tikvice, rajčica, celer, suncokret Grah mahunar, bob, kupusnjače, korabica, kukuruz šećerac, špinat, kadifica, kumin, korijandar, dragoljub
češnjak Jagode, krastavci, mrkva, cikla, rajčica Grašak, kupusnjače, grah mahunar, krumpir, poriluk, luk
kupusnjače Grah, kopar, endivija, grašak, salata, celer, špinat, rajčica, poriluk Jagode, češnjak, luk, krastavci, grbica, krumpir
korabica Grah mahunar, grašak, krumpir, salata, rajčica, rotkvice, cikla, celer, špinat, poriluk /
salata Grah mahunar, rotkvice, boreč, krasuljica, kopar, grašak, jagode, krastavci, kupusnjače, poriluk, mrkva, rajčica, luk, vlasac Peršin, celer, rotkva
mrkva Luk, češnjak, poriluk, salata, rotkvice, rotkva, rajčice, grašak, vlasac, kopar cikla
celer Grah mahunar, grašak, salata, špinat, rajčica Krumpir, kastavci, peršin
luk Kopar, salata, mrkva, cikla, jagode Grah mahunar, grašak, krumpir, kupusnjače, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkva, šparoga
poriluk Krastavci, kupusnjače, korabica, salata, celer Grah mahunar, grašak, češnjak, blitva, cikla, luk
blitva Grah mahunar, kupusnjače Poriluk, rotkva
cikla Krastavci, češnjak, korabica, luk Krumpir, blitva, mrkva, poriluk, špinat, rajčica, grah mahunar
tikvice Grah mahunar, luk krumpir
rotkva Grah mahunar, grašak, mrkva, zeljarice, salata, špinat, rajčica Krastavci, blitva
rajčica Češnjak, peršin, celer, luk, dragoljub, bosiljak, grbica Grah mahunar, grašak, krumpir, komorač, krastavci, cikla, kukuruz šećerac
špinat Kupusnjače, grah mahunar, korabica, kumpir, rotkva, celer, rajčica Cvjetača, rikula
grah mahunar Krastavci, krumpir, kupus, salata, blitva, rotkva, celer, špinat, tikvice, jagode Grašak, češnjak, luk, poriluk, rajčica, cikla
matovilac Kupus, kelj, poriluk /
peršin Rajčica, dragoljub Rotkvica, rotkva, luk, poriluk, salata

 

Slika 3. Biljke u povišenim gredicama

 

Korisni savjeti za kraj

Povišene gredice služe kao prepreka mnogim nametnicima pa tako više nećete imati problema s puževima. Za izradu gredica nikako nemojte koristiti stare i trule grede jer povećavaju rizik od naseljavanja mrava, a nemojte koristiti ni reciklirane daske jer mogu sadržavati kemikalije neprikladne za vrtlarstvo koje će prijeći u tlo, a iz tla u biljke koje ste zasadili.

Jednom sagrađene povišene gredice možete vrlo jednostavno pretvoriti u mali „plastenik“. Na rubove povišenih gredica jednostavno zabodite PVC cijevi koje ćete u luk saviti do drugog kraja gredice. Lukove postavite svakih 1 – 1,5 m te ih po potrebi prekrijte najlonom ili folijom. Na taj način dobili ste „plastenik“ koji će zaštiti vaše biljke, a neke od njih na taj način možete uzgajati i tijekom cijele godine.

Voditi računa o tome da se voda ne može dugo zadržati nakon zalijevanja pa je potrebno češće zalijevanje i korištenje malča kao zaštite od prevelikog isušivanja zemlje u gredici.

 

Ana Jonke, dipl. ing. agr.

Foto: Ana Jonke, Božo Odak

 

 

 

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest

Završeni tečajevi prerade voća u Opuzenu i Pločama

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Opuzenu i Pločama su uspješno okončani tečajevi strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća s 50 polaznika.

Tečaj je namijenjen za sve zainteresirane poljoprivrednike, bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju. Pohađanje tečaja za polaznike je besplatno. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište. Polaznicima izobrazbe koji  završe program osposobljavanja izdaje se potvrda o završenom programu osposobljavanja koja kasnije služi za upis dodatnih djelatnosti prerade voća na OPG-u.

Provedbom tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda nastojimo zainteresirati poljoprivrednike za ostvarivanje dodane vrijednosti vlastitom poljoprivrednom proizvodu, podizanje kvalitete prerađevina koje, iako ograničenog kapaciteta, mogu biti daleko kvalitetnije u odnosu na industrijsku proizvodnju. Poznato je da  za kvalitetne, tradicijske proizvode, postoji interes kupaca i mjesto na tržištu, posebno u onim područjima gdje turizam postaje sve značajniji dio ukupnog gospodarstva.

Pozivamo zainteresirane poljoprivrednike za buduće pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Šljivina lisna mušica

Na listovima šljiva proteklih dana uočavamo pojavu izraslina – šiški, uzrokovanih šljivinom lisnom mušicom (Putoniella pruni).

Šljivina lisna mušica pripada porodici mušica šiškarica (Cecidomyiidae), čiji ubod u biljno tkivo izaziva stvaranje izraslina. Izrasline se formiraju na naličju lista, duž glavne žile.

Slika 1. Izraslina na naličju lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

Slika 2. „Otvor“ na licu lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

U izraslinama žive ličinke, žuto-narančaste boje, duge cca 3 mm.

Slika 3. Ličinke unutar izrasline (foto: M. Križanić Božurić)

 

Ličinke se hrane biljnim sokovima, a pri kraju svog razvoja padaju na tlo oko voćki i u njemu prezimljuju. Odrasle mušice javljaju se u travnju i svibnju, žive kratko i ne hrane se.

Šljivina lisna mušica ima jednu generaciju godišnje, a osim šljive napada i druge Prunus vrste. Ne pripada ekonomski značajnim štetnicima te nije potrebno njezino ciljano suzbijanje. Štete se očituju u deformacijama listova i samim time ometanju fotosinteze.

U slučaju pojave navedenog štetnika i uočavanja izraslina na listu, napadnute listove je potrebno odstraniti i mehanički uništiti ličinke u njima.

 

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kruškina osa srčikarica – štetnik mladih izbojaka kruške

Kao i svake godine u trećoj dekadi mjeseca travnja započinje let potencijalno opasnog štetnika mladih izbojaka kruške – Kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.). Štetnik primarno i najintenzivnije napada krušku (uključujući i japanske sorte kruške „NASHI“ – uzgajane na europskom tlu), dok sporadično napada jabuku, mušmulu, dunju i oskorušu. U klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, odrasla osa započinje s letom u trećoj dekadi mjeseca travnja a let traje četiri tjedna. Vrhunac šteta kalendarski se poklapa s 01.svibnjem tekuće godine. Štete na mladim izbojcima čine odrasle ose kao i njihove ličinke. Štetnik je posebno opasan u voćnim rasadnicima jer uništava i zaustavlja rast mladih izbojka kruške nakon cijepljenja (okulacije) tj. komplicira proizvodnju voćnih sadnica. U amaterskim nasadima kruške jači napad u prvim godinama od sadnje, ometa formiranje uzgojnog oblika. Mjere zaštite odnose se na primjenu vizualnih atraktanata te kemijskih (inskticidi) i mehaničkih zahvata.

Kruškina osa srčikarica (Janus compressus Fabricius), eng. Pear shoot sawfly, njem: Perescheutwesp, ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Štete na mladim izbojcima jezgričavih voćnih vrsta prave odrasle ose (ženke) i ličinke. Mužjaci ose srčikarice ne prave nikakve štete.

Kukac pripada redu opnokrilaca – Hymenoptera, unutar koje se nalazi relativno mala porodica osa vlatarica – Cephidae. Unutar porodice osa vlatarica jedan od rodova je i rod Janus – koji obuhvaća 13 vrsta koje prave slične ili identične štete na vrhovima mladih izbojaka. Neke od njih su štetnici šumskog drveća. U RH je zabilježena vrsta Janus femoratus Curtis, koja se povremeno javlja kao štetna u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka. Pojedine vrste iz porodice osa vlatarica su vrlo značajni štetnici strnih žitarica u središnjem dijelu SAD-a.

Osa srčikarica pripada rodu Janus a dobila je domaće ime zbog osobine što ličinke hraneći se, izgrizaju drvenasti dio mladog izbojka (srčiku) dok kora ostaje neoštećena. Ličinke cijeli životni vijek provode unutar izbojka i nemaju dodira s vanjskim svijetom (Slika 1.).

Slika 1. Odrasla ličinka ose srčikarice (dužina 10 mm) u uzdužno razrezanom mladom izbojku kruške (snimio T. Validžić)

Opis šteta i simptomi napada

Osa srčikarica ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Ženke napadaju mlade izbojke biljke domaćina kada su duljine 7-15 cm, serijom od 30-ak točkastih uboda raspoređenih u obliku spirale (tzv. „ubodna spirala“). Ženka napada uzastopno nekoliko izbojaka. U svaki napadnuti izbojak ženka polaže samo jedno jaje (Slika 4. i Video zapis 1.).

Kao posljedica napada, vrh izbojka već nakon jednog sata gubi turgor i svija se u obliku luka ili obrnutog slova U (Slike 2. i 3.). U narednim danima nakon napada, vrh izbojka s pripadajućim listićima pocrni i nakon nekog vremena otpada tako da nakon nekoliko tjedana vrh napadnutog izbojka nalikuje na izgorenu šibicu (Slika 11.).

Simptomi napada kruškine ose srčikarice vrlo su vrlo specifični i ne mogu se zamijeniti s napadom neke druge vrste kukaca. Međutim, ove simptome napada, mnogi voćari posebno amateri, zamjenjuju sa simptomima zaraze bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na kruški. Naime, simptomi se mogu vrlo lagano razlikovati jer se kod zaraze bakterijskom paleži ne može pronaći tzv. ubodna spirala oko 10-15 centimetara od vrha izbojka a pocrnjelo lišće i mladi plodovi ne otpadaju nakon nekoliko tjedana nego ostaju na svijenom izbojku sve do jeseni (Slika 6.).

Video zapis 1. Polaganje jaja i simptomi napada Kruškine ose srčikarice na izbojku kruške (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Simptomi napada ose srčikarice na mladim izbojcima trogodišnje sadnice kruške jedan sat nakon napada (snimio T. Validžić)

 

Slika 3. Isto stablo trogodišnje sadnice kruške nakon 15 dana. Na fotografiji je vidljivo kako je osa srčikarica uništila gotovo sve jednogodišnje izbojke (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Simptomi napada ose srčikarice na mladom izbojku kruške 15 dana nakon napada. Na slici se jasno vidi karakteristična „ubodna spirala“ (snimio T. Validžić)

 

Slika 5. Na uzdužnom presjeku napadnutog izbojka kruške (početak rujna), vidi se ličinka ose srčikarice kako izgriza drvo (srčiku) ostavljajući iza sebe pravocrtni hodnik ispunjen grizotinama (snimio T. Validžić)

 

Slika 6. Simptomi napada Bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na vrhu mladog izbojka kruške sorte Santa Maria (Izvor: https://gd.eppo.int/taxon/ERWIAM/photos)

Morfološko-biološke osobine

Kruškina osa srčikarica je kukac vitke i nježne građe, izduženog tijela (7-12 mm.) i dugih ticala. Vrsta ima izraženi spolni dimorfizam tj. ženke su krupnije i lako ih se razlikuje od mužjaka po boji abdomena (Slika 7.). Osnovna boja ženki i mužjaka je crna. Glava je crna osim gornje čeljusti (mandibulae) koja je vrlo uočljive žute boje.  Ticala su duga i nitastog oblika. Zadak je kod ženki crvene do tamno-crvene boje a u mužjaka žute do svjetlo-narančaste boje. Na leđnoj (dorzalnoj) strani, nalazi se stigma svjetlo-žute boje u obliku trokuta (Slika 7.), koja je generalno uz crveni ili narančasti zadak, siguran znak prepoznavanja ove vrste.

Iako je štetnik sporo leteći kukac, ženke i mužjake karakterizira plahost i temperamentnost te im se kod promatranja nije lagano približiti osim za vrijeme kopulacije.

Slika 7. Spolni dimorfizam kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.) (snimio T. Validžić)

Ženka posjeduje kratku (2 mm) pilasto nazubljenu i uvlačljivu leglicu (ovipositor) kojom  pravi točkaste ubode, spiralno raspoređene duž izbojka. Ženka u svaki izbojak odlaže samo jedno jaje pri dnu ubodne spirale. Poradi ovakvog načina napada. dolazi do prekida kolanja sokova iznad mjesta uboda te vrh izbojka gubi turgor i svija se. Pojedini autori navode kako postoje naznake da ženka u mjesta uboda ubrizgava i određeni kemijski spoj koji doprinosi još bržem zaustavljanju kolanja sokova. Razlozi zbog kojih ženka pravi karakterističnu točkastu „ubodnu spiralu“ nisu dovoljno istraženi ali se smatra kako time ženka stvara povoljne uvjete za razvoj ličinke.

Jaja kruškine ose srčikarice vrlo su mekana, cilindrično-izduženog (ovalnog) oblika duljine 0,8-1,0 mm i po uzdužnoj osi blago zakrivljena (Slika 8.). Boja se kreće od prozirno bijele do prozirno svjetlo-žute. Embrionalni razvoj jaja u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje 11-14 dana. Općenito ličinka se ne pili, sve dok se vrh napadnutog izbojka potpuno ne osuši.

Slika 8. Jaja kruškine ose srčikarice ekstrahirana iz abdomena spolno zrele ženke. Dužina jaja iznosi 0,8 mm (snimio T. Validžić)

Ličinke ose srčikarice su bijele do svjetložute boje uz djelomičnu prozirnost. Kada dostignu svoj puni razvoj, ličinke su duge 8-10 mm. U normalnom položaju tijela, ličinka je svijena u obliku slova „S“. Glava ličinke je dobro razvijena. Oči su crne boje. Usni ustroj je razvijen za grizenje. Ličinka pripada tipu protopodnih ličinki kod kojih se razvijaju samo tri para rudimentiranih prsnih nogu (Slike 1. i 5.).

Video zapis 2. Kruškina osa srčikarica – razmnožavanje/kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Vrijeme leta štetnika i životni vijek

Uvidom u literaturne podatke može se zaključiti kako kruškina osa srčikarica u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, leti u periodu od 4 tjedna. Zabilježeni početak leta bio je u trećoj dekadi mjeseca travnja i trajao je do kraja druge dekade svibnja. Vrhunac leta i najintenzivnije štete zabilježene su sredinom drugog tjedna leta koji se kalendarski poklapa s 01. svibnjem tekuće godine.

Odrasla osa (imago) leti i pravi štete tijekom toplih i sunčanih proljetnih dana sa srednjim dnevnim temperaturama od 14 °C ili višim. Imago štetnika se inaktivira i ne pravi štete za vrijeme kišnih i izrazito vjetrovitih dana te kada su srednje dnevne temperature ispod 10 °C. Nepovoljne dnevne uvjete za let kao i noć, imago provodi na naličju listova biljke domaćina, zbog čega je vrlo osjetljiv na niske temperature (jutarnji mraz). Temperature ispod 2 °C, značajno utječu na smanjenje populacije ili „infektivnog potencijala“ štetnika.

Međutim, iako je ovogodišnja zima bila relativno blaga, zahladnjenje koje je započelo krajem veljače i početkom mjeseca ožujka usporilo je početak kretanja vegetacije te će – rečeno agronomskim rječnikom, ovogodišnja vegetacija „kasniti“ oko 10-ak dana. Stoga, u trenutku pisanja ovoga teksta (30.04.2022.) još uvijek u Osječko-baranjskoj županiji nisu zabilježeni napadi kruškine ose srčikarice na stablima krušaka.

Životni vijek imaga je kratak i kod ženki iznosi 4-7 dana a kod mužjaka 3-5 dana. Ženke izlijeću s fertilnim jajima te mogu odmah napadati mlade izbojke. Fertilna ženka nosi prosječno 30 jaja što je važan podatak vezano za infektivni potencijal štetnika tj. jedna ženka može u nekoliko dana uništiti 30-ak izbojaka. Pojedine ženke nakratko prekidaju napade te se pare, a zatim ponovno nastavljaju napadati izbojke (Slika 9. i Video zapis 2.).

Slika 9. Parenje imaga (kopulacija) (snimio T. Validžić)

Štetnik prezimljava u napadnutom izbojku kruške kao ličinka (prepupa) u prozirnoj opnenastoj čahurici (hibernacijska komorica – coccon), (Slika 10.). Nakon preobrazbe u mjesecu ožujku i u prvoj polovici mjeseca travnja imago izlijeće iz napadnutog izbojka kroz okrugli otvor promjera 2 mm (Slika 11.).

Slika 10. Opnenasta hibernacijska komorica ličinke kruškine ose srčikarice (sredina rujna) u kojoj ličinka prezimljava (snimio T. Validžić)

 

Slika 11. Vrhovi uništenih mladih izbojaka kruške (rujan-ožujak) u kojoj ličinka prezimljava u stadiju prepupe. Žute kružnice prikazuju izlazne otvore za odraslu osicu (snimio T. Validžić)

Prirodni neprijatelji ličinki kruškine ose srčikarice

Prema literaturnim navodima, ličinke ose srčikarice u jesensko-zimskom periodu parazitiraju kukci (predatori) iz pet identificiranih rodova i to: Eurytoma sp., Tetrastichus sp., Eupelmus sp., Pteromalus sp. i Ichneumonida sp. Ličinke kruškine ose srčikarice parazitiraju i tri roda do sada nedeterminiranih entomopatogenih gljivica. Vezano za navedeno potrebna su daljnja istraživanja kao i pronalaženje prikladnih metoda uzgoja i aplikacije prirodnih neprijatelja u borbi protiv ovoga štetnika.

Metode zaštite

Više autora sredinom prošlog stoljeća kao metodu zaštite preporučuju odrezivanje i spaljivanje napadnutih izbojaka jer ličinka u njima prezimljuje. Naravno ova mjera je provediva u manjim nasadima i solitarnim stablima kruške.

Manji nasadi mogu se zaštititi i uz korištenje vizualnih atraktanata tj. postavljanjem 3-4 žute ljepljive ploče po stablu koje se postavljaju početkom treće dekade mjeseca travnja. Za sada na tržištu ne postoji specifični feromon ili hranidbeni atraktant za osu srčikaricu u cilju povećanja atraktantskog (privlačnog) učinka žute boje.

Na žalost u RH nemamo registrirani insekticidni pripravak za suzbijanje kruškine ose srčikarice ali trenutno postoji vrlo veliki broj (čak 46) insekticidnih ili bioloških pripravaka registriranih za korištenje u zaštiti kruške (fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U komercijalnim nasadima kruške ne provode se ciljani tretmani protiv ovoga štetnika zbog vrlo jakog tzv. sporednog učinka insekticida (eng. Side effect) na osu srčikaricu koji se koriste u programu zaštite kruške. Ove činjenice i mnogi profesionalni voćari uopće nisu svjesni. Autor ovih redaka ima primjere starijih solitarnih stabala kruške (50 god.) kao i nasade kruške koji nisu pesticidno tretirani, gdje su štete na mladim izbojcima bile veće od 90 % i vrlo uočljive. Kao ilustracija ove tvrdnje je primjer jednog solitarnog stabla kruške oko 40 godina starosti s procijenjenim relativno malim volumenom krošnje od cca. 20 m3 na kojem je tijekom istraživanja detaljnim brojanjem utvrđeno 185 zaraženih izbojaka. Ova vrlo visoka razina napada govori o činjenici da su ovakva solitarna stabla „izvor zaraze“ za sve nasade u blizini.

Već je od ranije poznato kao su voćne osice dosta osjetljive na kontaktne i sistemične insekticide pa tako (na žalost) i one korisne (parazitske/predatorske/najeznice) iz porodica Pteromalidae, Trichogrammatidae, Ichneumonidae i dr. Recentni primjer za navedeno je primjer iz sjeverne Italije gdje su tijekom 2020/21 godine, poradi velikih šteta na voću/povrću od Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys), u ekosustav probno puštane azijske samurajske osice (Trissolcus japonicus) koje parazitiraju jaja stjenice. Rezultati su pokazali kako je oko 38 % jaja stjenice bilo parazitirano, međutim navedeni rezultati se odnose na ruralne predjele i nasade u ekološkom sustavu proizvodnje. U područjima s intenzivnom (konvencionalnom) voćarskom proizvodnjom, postotak parazitiranih jaja stjenice je bio vrlo mali jer je uporaba insekticidnih pripravaka protiv stjenice drastično smanjila i populaciju azijske samurajske osice.

Kako je životni vijek odrasle ose srčikarice relativno kratak 3-7 dana a imago provodi noć i nepovoljne uvjete za let na naličju listova kruške, pojedini autori preporučuju obaviti dva ciljana insekticidna tretmana (cilj – spriječiti štete koje čini odrasla osica), u razmaku od 15 dana. Prvo tretiranje se može obaviti pred sami početak leta tj. početkom treće dekade mjeseca travnja. Preporuka je koristiti insekticidne pripravke izraženog kontaktnog djelovanja koji imaju duži period rezidualnog djelovanja – deltametrin (Decis 100 EC, Poleci Plus, Ritmus i dr.). Od ostalih sredstava mogu se koristiti pripravci na bazi esfenvalerata (Sumialfa 5 FL), fosmeta (Imidan 50 WG), ekološki pogodan pripravak na bazi piretrina (Asset Five), kao i drugi kontaktni insekticidi. Kod korištenja pripravaka na bazi deltametrina, treba voditi računa o fenofazi razvoja kruške vezano za IPM regulativu (Integrirana zaštita bilja).

Pojedini autori navode kako je utvrđeno da su i ličinke kruškine ose srčikarice vrlo osjetljive na sistemične insekticide iz skupne neonikotinoida (tiametoksam) kada se primjene u ranoj fazi njihovog razvoja (15-25 dana od dana piljenja iz jaja). Iz navedenog se može zaključiti da ako bi se zakasnilo s ciljanim insekticidnim tretmanom na odrasle osice (krajem travnja/početkom svibnja), ipak se može naknadnim tretmanom sistemičnim insekticidom djelovati na smanjenje populacije ose srčikarice u narednoj vegetacijskoj sezoni.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je dozvola za korištenje pripravaka na bazi neonikotinoida na otvorenom, poradi zaštite pčela u EU ukinuta.

Zanimljivost za pobornike ekološkog pristupa zaštiti

Na kraju se donosi zanimljivost za voćare hobiste koja se odnosi na nekemijsku zaštitu mladih sadnica kruške uz korištenje obične dječje PVC slamke. Metoda je jednostavna: koristi se uzdužno razrezana slamka koja se reže na manje dijelove (oko 5 cm dužine), kako bi se mogli umetnuti na mladi izbojak između dvije susjedne lisne peteljke. Na slici br. 12 je vidljivo kako vrhovi mladih izbojaka kruške koji su zaštićini slamkom nisu napadnuti dok su nezaštićeni izbojci napadnuti od strane kruškine ose srčikarice (zelene strjelice).

Slika 12. Zaštita mladih izbojaka kruške uz uporabu obične dječje plastične slamke (narančaste strjelice). Zelene strjelice pokazuje napadnute izbojke koji nisu zaštićeni (snimio T. Validžić)

 

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

 

Izvori podataka:

  1. Balachowsky, A., Mesnil, L. (1935): Les insectes nuisibles aux plantes cultivees, Paris, vol. I: 238-241
  2. Chen, S., Hoelmer, K. A., Chen, H., Liu, A., Shanower, T. G. (2004): A review of wheat stem sawfly (Hymenoptera: Cephidae) research in China, J. Agric urban entomology 21(4): 249-256
  3. Ciglar, I. (1988): Integralna zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski Čakovec, str. 97
  4. Coe, R. L. (1953): Handbooks for the identification of British insects. Volume X, part I: Syrphidae. Royal Entomological Society of London, p. 18-21
  5. Frolov, A. N. (2009): Interactive Agricultural Ecological Atlas of Russia and Neighboring
  6. Hoffmeister, T. S. (1992): Factors determining the structure and diversity of parasitoid complexes in tephritid fruit flies Oecologia (Berlin) 89:288-297
  7. Hrašovec, B., Franjević, M. (2007): Pregled značajnijih vrsta šumskih kukaca i njihova osnovna morfološka i biološka obilježja, Šumarski fakultet Zagreb, Skripta str. 9-10
  8. Ivezić, M. (2008): Entomologija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 34-36
  9. Kišpatić, J., Maceljski, M. (1979): Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti, štetnika i korova, Nakladni zavod znanje Zagreb, str. 61-62
  10. Kovačević, Ž. (1950): Primijenjena entomologija I, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 61-63; 103
  11. Kovačević, Ž. (1961): Primijenjena entomologija II, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 145-149.
  12. Maceljski, M. (1999): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec: str.136-137
  13. Mason, P. G., Huber, J. T. (2001): Biological Control Programmes in Canada, 1981-2000, CABI Publishing New York (Paperback), pp. 96-97
  14. Middleton, W. (1917): Notes on the larvae of some Cephidae, Proceedings of the Enomological Society of Washington. 19: 174-179
  15. Naito, T. Smith, D., Fu-Sheng, H. (1998): Records of Cephidae (Hymenoptera) from China an southeastern Asia, with two new species of Janus stephens, Japanese journal of Entomology, 3(1): 23-28
  16. Oštrec, LJ., Gotlin-Čuljak, T. (2005): Opća entomologija, Zrinski Čakovec: str. 160-170
  17. Scmidt, L. (1970): Tablice za determinaciju insekata, Poljoprivredni fakultet Zagreb, str. 120-125
  18. Tanasijević, N., Simova-Tošić, N. (1987): Posebna Entomologija, Naučna knjiga, Beograd, str. 604
  19. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice: Glasilo biljne zaštite: broj 1/2: 42
  20. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice; 3rd international scientific/profesional conference Agriculure in Nature and Environment Protection, Vukovar: 245-249
  21. Validžić, T. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.), Specijalistički rad, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 35-37
  22. https://www.oliveoiltimes.com/business/samurai-wasp-effective-against-stink-bugs-in-italy/105206
Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2022.

Udruga CROCPA u suradnji s tvrtkom CIAK d.o.o. najavila je termine prikupljanja praznog ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja  tijekom 2022. godine za cijelo područje Republike Hrvatske.

Organizatori ističu da će se u akciji prikupljanja CROCPA EKO MODEL u 2022. godini prihvaćati isključivo prazna ambalaža tvrtki proizvođača i uvoznika članova Udruge CROCPA koji financiraju projekt i omogućavaju korisnicima besplatan povrat ambalaže i zbrinjavanje otpada. Više informacija o projektu možete pogledati na www.crocpa.hr. Ambalaža ostalih tvrtki neće biti prihvaćena a za njezino zbrinjavanje trebate se obratiti proizvođačima/uvoznicima tih proizvoda.

Tvrtke članice CROCPE u 2022. jesu:

Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, Albaugh TKI (Pinus Agro), BASF, Bayer CropScience, Belchim Crop Protection HR (Orchem), Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, , Iskra Zelina Kemijska Industrija, Novag Agrochemicals (Genera) Nufarm, Monsanto,  Stockton, Syngenta Agro.

Poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni PRATEĆI LIST kao dokaz da su praznu otpadnu ambalažu SZB zbrinuli na  propisan način mogu donijeti do sada sakupljeni otpad i besplatno predati predstavnicima ovlaštene tvrtke u predviđenim terminima.

Raspored prikupljanja ambalažnog otpada možete preuzeti ovdje.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Demonstracija gnojidbe i rezidbe u nasadu jabuke

Na OPG-u Danice Belačić u Vrbovečkoj Dubravi održana je 10.3.2022. godine prezentacija dostupnih vrsta ekoloških gnojiva i način njihove primjene i praktični prikaz rezidbe nasada jabuke električnim škarama.

 

Naime, sve je više poljoprivrednika koji nisu izravno ekološki poljoprivredni proizvođači ali su uvidjeli prednosti korištenja ekološki prihvatljivih gnojiva. Osviještenost, posebno mladih poljoprivrednika, navela ih je na upotrebu ekoloških gnojiva o kojima su sada imali prilike čuti i informirati se.

Dugogodišnjim korištenjem mineralnih gnojiva lagano zakiseljujemo tlo, čime se narušava struktura tla.

Ekološka gnojiva pozitivno utječu na okoliš, nemaju negativan utjecaj na kiselost i strukturu tla. Povećavaju plodnost tla obogaćujući ga organskom masom. Hranjiva su u njima vezana za organski dio te je potrebno vrijeme da se organska masa pod utjecajem mikroorganizama u tlu razgradi i tako postupno otpusti hranjiva kako bi bila dostupna biljkama.

Prednosti upotrebe ekoloških gnojiva:

  • ne dolazi do gubitka hranjiva ispiranjem ili fiksacijom u tlu
  • ravnomjerno postupno otpuštanje hranjiva
  • popravljaju mikrobiološka svojstva tla, potiču nastanak humusa
  • ne degradiraju tlo
  • ne zagađuju podzemne vode nitratima
  • povećavaju plodnost tla

Osnovna gnojidba trajnih nasada se obavlja u jesen nakon provedene analize tla.

Analiza tla pomoći će nam da ciljano gnojimo i osiguramo biljci hranjiva i organsku masu koja joj nedostaje.

Jesenska se gnojidba obavlja u kasnu jesen, kada su temperature zraka u opadanju, kako biljka dobivena hranjiva ne bi koristila za razvoj lisne mase ili plodova, već za stimulaciju razvoja korijena čime biljkama pomažemo da prežive zimski period. Biljka dio hranjiva uzima kako bi ojačala otpornost na bolesti, dok se višak hranjivih tvari pohranjuje.

Primjena ekoloških gnojiva jedna je i od IAKS mjera koja se koristi u voćnjacima, mjera M10, operacija  10.1.15. “Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima”.

U nasadu jabuke na demonstraciji se okupilo petnaestak poljoprivrednika.

Osim korištenja dostupnih ekoloških gnojiva pojašnjena im je i važnost zimske rezidbe, te njezin utjecaj na rodnost stabla. Za rezidbu su korištene električne škare koje poljoprivrednici sve više prihvaćaju i koriste na svojim voćnjacima.

 

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa.

Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

     Zimska rezidba se provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

  • prorjeđivanje,
  • prikraćivanje,
  • savijanje grana.

     Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

 

     Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

     Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

Nakon praktičnog prikaza pravilne rezidbe od strane savjetodavca, svatko od prisutnih je imao priliku okušati se i sam u rezidbi i orezati nekoliko stabala da pokaže što je naučio na praktičnoj demonstraciji.

 

Tatjana Radiković, dipl. ing. agr.

Marijan Mavračić,  dipl. ing. agr.

Mr. sc. Zvonimir Vukov

 

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Rezidba jabuke – kako isplanirati urod za godinu pred nama

Baš kao što je kod svake proizvodnje potrebno planirati prihode, tako je i u proizvodnji jabuke potrebno svake godine isplanirati potrebnu količinu uroda kako bi nam proizvodnja bila financijski uspješna. U posljednje vrijeme zbog relativno niske otkupne cijene jabuke na tržištu, da bi se ostvario pozitivan financijski rezultat proizvodnju je potrebno dignuti na oko 60 tisuća kilograma jabuke po hektaru. I to svake godine, a za alternativu ne smije biti mjesta.

Rezidba je (uz prorjeđivanje plodova) najvažniji postupak kojim utječemo na količinu uroda. Pogledajmo jedan način na koji način možemo izračunati kako orezati stablo jabuke da postignemo urod od 60.000 kg jabuke pretežito prve klase.

 

Željeni urod: 60.000 kg jabuke prve klase po hektaru

Karakteristike voćnjaka: razmak sadnje 3,4  x 1 m = 2900 stabala/ha.

Urod po stablu: 60.000 kg / 2.900 stabala po hektaru = 20 kg jabuke po stablu

Rodnost stabla: 20 kg / 0,180 kg (prosječna masa ploda prve klase) = 111 plodova po stablu*

Potrebno nadodati 20% zbog opadanja plodova sa stabla tijekom vegetacije (nakon cvatnje do berbe).

111 x 1,2 = 133 kom plodova po stablu po završetku cvatnje

1  plod jabuke = jedan cvjetni pup (lakši mraz ili prorjeda na terminalni cvijet)

Na stablu je  potrebno nakon rezidbe imati najmanje 133 cvjetna pupa.

 

Jedna klasična 30 cm rodna dvogodišnja grana ima na sebi 5 do 6 cvjetnih pupova. Ukoliko prilikom rezidbe svake godine na ograncima ostavljamo desetak umjereno bujnih položenih jednogodišnjih grana sa nezaraženim (pepelnica) terminalnim cvjetnim pupom, uvijek imamo naredne godine desetak dvogodišnjih grana sa lijepim cvjetnim pupovima. Naravno uz preduvjet da jednogodišnja nije imala cvjetove, sitne plodove te se iscrpila urodom, što je zasebna tema. Za dostatan rast novih umjereno bujnih jednogodišnjih grana potrebna je uredna izolacija vrhova provodnice te adekvatna količina dušika iz tla.

 

Dio trogodišnjih dijelova grana koji su prošle godine kao dvogodišnje imali urod, također mogu imati cvjetne pupove ukoliko se neposredno po cvatnji izvršilo prorjeđivanje na jedan plod  te obavila adekvatna folijarna prihrana. Trogodišnje grane postepeno prelaze u dugo pršljenasto rodno drvo, koje što je starije daje sitniji plod.

 

Stoga je kod rezidbe uvijek potrebno odstraniti i dio najstarijeg izrođenog visećeg pršljenastog drveta koje nam ionako najčešće ometa kvalitetno izvođenje zaštite. Uvijek je poželjno imati najveći broj cvjetnih pupova na dvogodišnjem rodnom drvetu koje je najbliže centralnoj provodnici stabla pošto je to garancija najkvalitetnije jabuke. Stoga uvijek prilikom rezidbe nastojimo pronaći novu umjereno bujnu jednogodišnju granu za pripremu koja se nalazi na ograncima bliže deblu. (slično kao što kod loze tražimo reznik bliže deblu)

 

Shematski prikaz rasporeda rodnih grana na stablu jabuke:

Naravno, računica može biti različita. Kod nekih “spur“ sorata (Granny spur, Red Chief, King Rot del. i slabije bujna stabla ostalih sorata) biti će moguće ostaviti i do 80 cvjetnih pupova na starijem jačem pršljenastom drvetu. Ponekad se na nekim sortama može naći vrlo mnogo kratkih jednogodišnjih stapki sa jakim terminalnim cvjetnim pupom. U velikom broju slučajeva, slabije bujna stabla tipa „spur“ znaju imati i više cvjetnih pupova od bujnijih stabala.

 

Šest do sedam godina staro pršljenasto drvo u alternativnoj godini odmora – svi pupovi će dati samo lisne rozete.

 

Svakako tu postoje i razne kalkulacije oko proljetnih mrazova i broja ostavljenih cvjetnih pupova. Prednost planiranja cvjetnih pupova je i kvalitetna procjena na koliko kilograma ćemo koje godine osigurati koju sortu u nasadu.

Ukoliko se na stablu nalazi više cvjetnih pupova, što je i poželjno (150-200) nije nikakav problem pošto se uvijek prorjedom može osigurati optimalan broj plodova, te dio cvjetnih pupova preusmjeriti u cvatnju za narednu godinu. Naravno, prorjeda u tom slučaju treba biti obavljena 20 do 25 dana nakon cvatnje.

Također, u slučaju da se na stablu nalazi samo 60-tak cvjetnih pupova možemo još uvijek imati zadovoljavajući urod pošto većina sorata dobro podnosi do dva ploda po cvatu/pupu, a sorte sa duljim peteljkama ploda čak i do tri ploda po pupu. Tada nije potrebno obaviti prorjedu nakon cvatnje, već vrlo ranu ručnu prorjedu na 2 – 3 ploda po cvatu/pupu te adekvatnu primjenu bio stimulatora i hranjiva.

Stoga nakon što završimo rezidbu na nekoliko prosječnih stabala, odvojimo par minuta da na njima prebrojimo cvjetne pupove i time steknemo bolji uvid za nastavak rezidbe.

Dakle, ne određuje voćnjak koliko ćemo jabuke ubrati koje godine, već mi moramo znanjem utjecati na usklađivanje gnojidbe, rezidbe i prorijede, kako bi svake godine uspješno proizveli financijski isplativu količinu jabuke.

 

Adrian Horvat, dipl. ing.