MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Hortikultura

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Vijest

„Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“ – Završno izvješće 2019.

Uvod

Na kraju vegetacijske sezone u maslinicima hrvatskog priobalja službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku), kao pravnog slijednika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe (bivša HPŠSS), nastavili su s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“ započetog 2018. godine, s ciljem davanja maslinarima preporuka za pravovremenu berbu.

Dobro je poznato da optimalna tehnološka zrelost ploda maslina ovisi o sorti i području uzgoja. Tim projektom želi se uspostaviti sustav putem provođenja analiza tehnološke zrelosti sorti maslina u njihovom području uzgoja kroz nekoliko tjedana u samoj završnoj fazi vegetacije, od Istre, Hrvatskog Primorja – Kvarnera i Dalmacije. Temeljem tih rezultata analiza mogu se dati preporuke za pravovremenu berbu maslina, što u konačnici treba doprinijeti podizanju kvalitete maslinova ulja i potaknuti daljnji razvoj modernog maslinarstva RH.

Osvrt na maslinarsku godinu

Maslinarska 2019. godina klimatski je bila vrlo ćudljiva godina, koja će se pamtiti po kasnijoj oplodnji. Kišovit i hladan svibanj usporio je cvatnju maslina, nakon čega su odmah uslijedile velike vrućine, koje su poremetile oplodnju.

Činjenica je da su zbog tih nepovoljnih vremenskih prilika (nižih temperatura) dvije fenofaze masline (cvatnja – oplodnja i razvoj ploda) vremenski kasnile od uobičajenih rokova i to čak 20-tak dana. Na taj način produžena je faza dozrijevanja ploda i optimalno vrijeme početka berbe. Ta je pojava u nekim područjima imala za posljedicu nedostatak oplodnje te time i manje količine ploda maslina, kao što se dogodilo u Istarskoj županiji, gdje je posebice na introduciranim sortama, kao npr. na sorti Leccino, bilo i do 50 % manje ploda nego prethodne godine, a ponegdje ploda nije ni bilo.

Također, ovo je godina, gdje je zbog pogodnih vremenskih prilika (veće vlage) te većeg ploda, let i napad maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmel.) došao ranije i trajao duže nego inače. Naročito je u Istri zabilježen jak do srednje jak napad maslinine muhe, ovisno o sorti i mikrolokaciji. Pojačani let maslinine muhe zabilježen je i u maslinicima Splitsko-dalmatinske županije, ali su veće štete izbjegnute pridržavanjem pravovremeno objavljenih mjera zaštite.

Rezultati analiza uzorkovanih plodova maslina

Službenici Uprave za stručnu podršku uzorkovali su plodove maslina na terenu u maslinicima OPG-ova, na devet maslinarskih područja RH: zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko- kninska županija), srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar te poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle. Praćenje je počelo 19. kolovoza i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje se provodilo svakih sedam dana.

Analizu plodova maslina obavila je tvrtka NIR ANALIZA d.o.o. za tehničko ispitivanje i analizu u Zagrebu, iz razloga što njihov laboratorij jedini u RH posjeduje modernu analitiku (instrumentarij) i znanje za analizu maslina metodom NIR spektrometrije, punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR. Analizirani su sljedeći parametri u ulju: SMK, peroksidni broj, K270, K232, ΔK te znakovite masne kiseline (palmitinska, oleinska, linolna i linolenska). U tijestu, komini i plodu masline određivala se kiselost, vlaga i ulje. Ta metoda omogućuje davanje objektivnog mišljenja o optimalnom roku berbe, jer se radi o analitičkom instrumentu, koji daje rezultate za 6 sec. u četiri bitna parametara, na osnovu kojih se može objektivno i brzo zaključiti optimalno vrijeme berbe.

Obzirom da je 2019. godine praćenje zrelosti maslina počelo već u kolovozu, zapaženo je da je i te godine, kao i prošle, maslini nedostajalo vode u najvažnijoj fazi, a to je dozrijevanje ploda i to naročito u fazi stvaranja konačne mase ploda (pulpe). Daljnjim praćenjem zapaženo je da su veće oborine u rujnu i listopadu, pogotovo za promatranu sortu Oblica, ubrzale dozrijevanje i nakupljanje ulja u suhoj tvari. Također, ubrzano je bilo i povećanje mase ploda, tako da su ovogodišnji plodovi Oblice već početkom listopada imali maksimalnu masu (6-7 g.), što je opet rezultiralo mekšim plodom i lakom metom za štetnike. Velike količine vode u spomenutim mjesecima nisu pogodovale za postepen i ujednačen razvoj ploda pa samim time i za kvalitetno stvaranje ulja. Treba naglasiti da se Završno izvješće odnosi na maslinarska područja, koja se ne navodnjavaju.

Kao primjer optimalnog vremena berbe za najzastupljeniju domaću sortu (Oblica) i najzastupljeniju introduciranu sortu (Leccino) i to u  njihovim najsjevernijim i najjužnijim uzgojnim područjima vidljivi su iz zbirnih tablica i grafikona: 1. (Leccino Vodnjan), 2. (Leccino, Vis), 3. (Oblica, Otok Rab) i 4. (Oblica, Konavle), klikom na naslove.

Sve ostale rezultate praćenja tehnološke zrelosti maslina 2019. praćenih sorata s točnim rokovima berbe,  mogu se vidjeti u skupnim tablicama i pojedinačnim grafikonima, koji slijede.

Navedene tablice i grafikone možete vidjeti klikom na naslove:

Tablica i graf 5.: Hrvatsko Primorje, Krk i Rab 2019.

Tablica i graf 6.: Istarska županija, sjever i jug, 2019.

Tablica i graf 7.: Južna Dalmacija, 2019.

Tablica i graf 8.: Otok Korčula 2019.

Tablica i graf 9.: Pelješac 2019.

Tablica i graf 10.: Splitsko-dalmatinska županija 2019.

Tablica i graf 11.: Šibensko-kninska županija 2019.

Tablica i graf 12.: Zadarska županija 2019.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani otvorenih vrata peljeških podruma 2019.

Prvi vikend u mjesecu prosincu već 14. godinu u nizu tradicionalno je rezerviran za „Dane  otvorenih vrata peljeških podruma“, a ovaj put su održani 6. i 7. prosinca duž cijelog poluotoka Pelješca. Od Stona do Mokala su bile uključene 32 vinarije.

Ovogodišnja manifestacija započela je svečanim otvorenjem u subotu u 11 sati u Stonskom „Kaštiju“– utvrdi, dijelu kompleksa stonskih zidina, nakon čega su brojni vinoljupci, gosti i uzvanici krenuli u tradicionalni obilazak peljeških vinarija. Ovo je prigoda za degustaciju najboljih peljeških vina, druženje s poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji je neodoljiv u svako doba godine.

Dan ranije, 6. prosinca, u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću, mjestu gdje je (usput rečeno) ove godine svečano otvoren „Prvi hrvatski muzej vinarstva i vinogradarstva“, desetak mladih peljeških enologa sa pridruženim članom neformalnog panela Zrinkom Favro, dipl. ing. agr. sa otoka Korčule (Ministarstvo poljoprivrede) ocjenjivalo vina autohtonih sorti berbe 2019., a kuhari amateri natjecali su se u pripravljanju lovačkog gulaša.

Pelješki vinari su na ocjenjivanje mladih vina poslali 30 uzoraka vina, sva vina su pokazala dobar potencijal ove berbe, a najbolje ocjenjena po kategorijama su bila:

  • Plavac mali – OPG Grgurević Anto,
  • ZOI Dingač – OPG Violić Boris,
  • Rukatac (Maraština) – Miličić vina.

Ovo je bila izvrsna prigoda za promociju vinarija i vina prvenstveno sorte Plavac mali čiji je Pelješac dom ali i Rukatca te ostalih, druženje sa poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji na ovaj način produljuje sezonu kvalitetnom eno-gastro ponudom. Također i vidjeti te kušati „skrivene dragulje“ malih vinara, raznolikost etiketa i sorti.

Na poluotoku Pelješcu se drži do stare izreke „Svaku sortu hvali, ali Plavac mali sadi“ što i dokazuje podatak da se na Pelješcu proizvodi 90 posto od ukupne hrvatske proizvodnje Plavca malog.

Ovogodišnje, 14. izdanje Dana otvorenih vrata peljeških podruma rekordno je bilo po broju posjetitelja i po broju vinarija koje su formalno ili neformalno sudjelovale u projektu te dale svoj obol, a tradicionalno je završilo zabavama u Potomju uz odgovorno uživanje u „nektaru Bogova“ do dugo u noć.

Frano Mihlinić, mag. ing. agr.

IX. DANI MLADOG MASLINOVOG ULJA VODICE 2019.

14. prosinca 2019. u Vodicama je održana svečana dodjela nagrada i priznanja najboljim maslinovim uljima, koja su pristigla na manifestaciju, a ocjenjena su kao ekstra djevičanska. Zavod za javno zdravstvo Šibenik ocjenjivao je kemijske parametre prijavljenih maslinovih ulja, a organoleptička svojstva su ocijenili senzorni analitičari iz Udruge Olea.

Uz gospodarski dio sajma, na kojem je izložena oprema i proizvodi povezani s maslinarstvom, sudionici su imali priliku poslušati i 13 izuzetno zanimljivih izlaganja o različitim maslinarskim temama, koja su prezentirali eminentni stručnjaci iz područja maslinarstva.

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (pravni slijednik Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe), jedan je od suorganizatora manifestacije, a u stručnom dijelu kolegica Gordana Kožarić-Silov, dipl. ing. agr., održala je vrlo interesantno predavanje o problemima u zaštiti maslina s osvrtom na vegetacijsku 2019. godinu.

Za ocjenjivanje na manifestaciji pristiglo je 274 uzorka maslinovih ulja iz RH i inozemstva, najviše iz Šibensko-kninske i Zadarske županije, od čega su 223 ulja svrstana u kategoriju ekstra djevičanskih maslinovih ulja . Ovogodišnji urod je bio značajno slabiji, naročito ako ga se uspoređuje s prethodnom godinom. Pristigla ulja su imala poprilično izraženu voćnost, a o harmoničnosti njihovih pozitivnih karakteristika ovisio je konačni raspored na bodovnoj ljestvici.

Svakako treba istaknuti pozitivnu edukacijsku ulogu ove već tradicionalne manifestacije, što se posebno očituje u sve boljoj kvaliteti maslinovih ulja.

Titulu šampiona manifestacije u kategoriji višesortnih ulja dobilo je maslinovo ulje vlasnika Milana Gulana, a šampionom u kategoriji sortnih ulja proglašeno je maslinovo ulje sorte buža OPG-a Lupić.

Autor teksta i slika: Karlo Rubelj, mag. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Voćarstvo

Kako pravilno orezati jabuku?

Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju mora nalikovati na stablo smreke, dakle konusno. Ogranci, koji nose rodno drvo, moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjena energija u krošnji te osvjetljenje čitavog dijela krošnje. Isto je vrlo važno i kod ostavljanja jednogodišnjih grana. U donjoj etaži grane moraju biti jače i duže, 20-50 cm, a u vršnim etažama 10-30 cm.

Crtež 1. Pravilno formiran vitki vretenasti grm s ograncima na kojima se rezidbom stvaraju i održavaju tri vrste grana

Rodno drvo jabuke kod najvećeg broja sorata razvija se u razdoblju kroz tri godine. Prve godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe grana ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove, treće godine ona rađa.

Poznata je uzrečica: „Stablo jabuke je onoliko staro koliko je staro rodno drvo na njoj“.

Stoga je od najveće važnosti kod održavanja rodnog drveta u rezidbi voditi brigu da se uvijek na ograncima nalazi dovoljan broj grana, koje se pripremaju za rod u narednoj godini. kao i broj grana koje imaju pupove i donose rod u tekućoj godini. Prikraćivanjem stare rodne grane na pripremnu granu i rodnu granu, omogućuje se da se na ogranku stvori dovoljno energije da se dobije i ona treća grana, koja u tekućoj godini raste.

Ujedno, po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje se može procijeniti da li je voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili podgnojen. Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50 – 100 cm, voćnjak je pregnojen. Ako su jednogodišnje grane dužne svega 10 – 20 cm, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima. Najbolja dužina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje se neprikraćene ostavljaju za pripremu rodnog drveta je 20-40 cm. Bez obnove rodnog drveta ono polako prelazi u staro, pršljenasto rodno drvo, sa sve više ožiljaka od rađanja i polaganog rasta te većim udjelom jabuke slabije kvalitete i krupnoće. Za redovitu rodnost najbitnije je da se stablo jabuke uvede u ravnotežu između rasta novih mladica i stvaranja rodnih pupova za narednu godinu.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Rezidba mora biti vrlo usklađena s gnojidbom i prihranom, pošto se i njima utječe na ravnotežu između rasta i rađanja.

U ljetnim mjesecima na svakom ogranku, koji se nalazi na centralnoj provodnici,  treba se nalaziti tri vrste grana. Grana koja raste, grana koja je izrasla protekle godine s dobrim i zdravim terminalnim cvjetnim pupom i koja formira cvjetne pupove te rodna grana s pupovima, koji su ocvali i na kojoj se nalaze jabuke. Izrođena grana se u slijedećim godinama prikraćuje na novu pripremljenu granu, a samim kraćenjem (uz adekvatnu gnojidbu) izaziva se i rast novih grana, koje će se kroz naredne dvije godine pripremati za rod. Dakle, obnova rodne grane traje tri godine. Izuzetno je važno znati da se kod svake rezidbe treba razmišljati o obnovi, rasporedu, smještaju i kvaliteti rodnih grana za tri godine unaprijed.

Slika 1. Kvalitetno dvogodišnje rodno drvo

           Slika 2. Rast mladica koje se u narednoj godini pripremaju za rod, a tek za                           dvije godine rađaju

Slika 3. Rodna jednogodišnja grana nakon slabo rodne godine, što nije                     poželjno, jer daje sitniju jabuku i uvodi u alternativu.

Ako se na taj način obavlja redovita obnova rodnog drveta na jabuci, puno je veći udio i prve klase jabuke. Na starijim rodnim granama i izrođenom pršljenastom drvetu, bez obnove ubrzo opada kvaliteta i krupnoća plodova. Današnja intenzivna proizvodnja ne može si dozvoliti da se na stablu nalazi 30 – 50 % jabuka koje nisu prva klasa, dok su istovremeno svi troškovi bazirani na udjelu od 80 – 90 % prve klase jabuka.

Slika 4. Staro izrođeno rodno drvo koje treba obnoviti pojačanim rezom i gnojidbom

Naravno, sve bujne grane koje rastu vertikalno, tzv. vodopije, treba uklanjati u potpunosti do njihove osnove ili se obrezuju spiralno prema vrhu krošnje, tako se rezidbom ostavljaju neprikraćene sve slabije i slabije grane. Razlog je što je jabuka akropetalna vrsta, koja ima najjaču vegetaciju na vrhovima krošnje. Ostavljanjem položenijih, umjereno jakih neprikraćenih grana u osnovi i slabijih neprikraćenih grana u vršnim etažama može se kontrolirati i bujnost i rodnost, kao i vršno osvjetljenje, a time i koloracija plodova jabuke. Sve uspravno rastuće grane tzv. vodopije vade se do osnove. One su se trebale zapravo još tijekom protekle vegetacije ručno oplijeviti ili u cijelosti odrezati.

Najveća greška, koja se može napraviti kod rezidbe jabuke, je jače prikraćivanje prebujne jednogodišnje grane, naročito kod triploidnih i bujnih sorata, što se često radi zbog nesmetanog prohoda mehanizacije. Tada se na njoj ne razviju rodni pupovi već nove jednogodišnje grane. Općenito važi da ostavljanjem neprikraćene grane na njoj se uzgajaju rodni pupovi, dok se na prikraćenim granama zapravo uzgajaju samo nove grane.

Prilikom rezidbe treba se paziti da svaki rez bude obavljen kako treba, da se ne prikraćuje na tzv. čepove ili da se višegodišnja grana kod vraćanja na mlađu granu prikrati tik do iste, kako bi rane mogle uredno zarastati. U protivnom se na ranama i tzv. „čepovima“ počinju naseljavati krvave uši, koje, ako se radi istovremeno još i o prebujnom voćnjaku, počinju biti iz godine u godinu sve veći i veći problem.

 

Crtež 2.:

2019.godine: Rast mlade jednogodišnje grane, koja mora završiti sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom.

2020.: Iz terminalnog pupa dobivaju se plodovi i kratki rast 1-3 novih mladica, dok se na donjem dijelu formiraju cvjetni pupovi.

2021.godine: Rodna grana, koja donosi rod prve klase plodova i novi rast jednogodišnjih grana od kojih će jedna od najbližih ogranku – provodnici, ponovno poslužiti za obnovu rodnog drveta.

 

 

Autor teksta i ilustracija: Adrian Horvat. dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Savjet, Vijest

Određivanje tehnološke zrelosti maslina-peta preporuka

STANJE NA TERENU

→ Praćenje tehnološke zrelosti maslina tj. optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje provodi se i ove godine u 9 maslinarskih područja RH: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko- kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije Konavle. Praćenje optimalnog roka berbe počelo je 19. kolovoza 2019. i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje se provodi svakih sedam dana.

→ Berba u svim hrvatskim maslinarskim područjima još uvijek traje. „TEHNOLOŠKA ZRELOST“ tj. optimalna berba i prerada u ulje većine promatranih sorti maslina je počela s rokom uzorkovanja plodova maslina 28. listopada 2019.

→  Preporuka za maslinare Južne Dalmacije: praćena sorta LECCINO spremna je za branje, a lokaliteti na kojima su vršena uzorkovanja su otok VIS i Orebić na PELJEŠCU.

→  Također, za sortu LECCINO, prema sadašnjoj analizi i usporedbi s vrijednostima iz prošle godine, optimalnu tehnološku zrelost i preradu u ulje očekuje se za 7 dana u područjima Zapadna obala Istre (Sjeverni i Južni dio) te Sjeverna Dalmacija, Zadarska županija, gdje je bila provedena analiza uzoraka. Maslinari, koji imaju veći broj stabala, mogu krenuti s berbom.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Vijest, Zanimljivosti

Određivanje tehnološke zrelosti maslina-četvrta preporuka

STANJE NA TERENU

→ Praćenje tehnološke zrelosti maslina tj. optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje provodi se i ove godine u 9 maslinarskih područja RH: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko- kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije Konavle. Praćenje optimalnog roka berbe počelo je 19. kolovoza 2019. i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje se provodi svakih sedam dana.

→ Berba u svim hrvatskim maslinarskim područjima još uvijek traje. „TEHNOLOŠKA ZRELOST“ tj. optimalna berba i prerada u ulje većine promatranih sorti maslina je počela s rokom uzorkovanja plodova maslina 28. listopada 2019.

U većini maslinarskih područja Hrvatske završilo je akumuliranje ulja plodova maslina (uglavnom domaće sorte) i masline su spremne za berbu.

→  Preporuka za maslinare: na području Istre, praćena sorta BUŽA muška spremna je za branje, također je spremna za branje i sorta PLOMINKA na području otoka Krka i na drugim otocima Hrvatskog primorja. Sorta masline MAŠNJAČA u Zadarskoj županiji i KRVAVICA u Šibensko-kninskoj županiji postigle su optimalnu tehnološku zrelost za preradu u ulje. Sorta LEVANTINKA u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uzgojno područje zaleđa Marine i Trogira, spremna je za branje, ali oni plodovi, koji su sitniji zbog nedostatka vode, mogu još malo pričekati. U južnoj Dalmaciji tj. na otoku Korčuli, sorta DROBNICA je u fazi optimalne tehnološke zrelosti za berbu i preradu u ulje.

Ponovno vrijedi naglasiti da je dosta ploda sorte Oblica oštećeno ubodima maslinove muhe, zbog čaga je započeo brzi proces tamnjenja i truljenja plodova maslina, što u konačnici eventualnom preradom neće dati kvalitetno ulje. Prvim jačim vjetrom takvi zaraženi plodovi će pasti sa stabla. Preporuka je da se takvi plodovi ne sakupljaju sa zemlje, već da se pri obradi tla dobro zakopaju.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Cvjećarstvo, Hortikultura, Obavijest, Savjet, Vijest, Zanimljivosti

O ružama ujesen – podjela i rezidba ruža

Svaki uzgajivač ruža ponešto zna o vrstama ruža i postupcima za lijepe nasade ruža. Ovaj put upoznat ćemo vas s jednom od podjela ruža (prema njemačkom VDR) i načine rezidbe prema toj podjeli.

Skupinu za gredice čine zajedno polijanta i floribunda ruža. To su zbijeni grmovi,  koji cvatu u grozdovima, cvjetovi su promjera 5 cm – 10 cm. Obilno i neprestano stvaraju cvjetove. Neke od tih ruža podnose uzgoj na malom prostoru pa ih  možete posaditi u posude i uživati u njima na terasi, balkonu ili na manjoj gredici.

Slika 1. Grmolika floribunda ruža Charles Darwin, izrazito mirisna, oplemenjivač D. Austin (Foto: https://www.davidaustinroses.co.uk)

 

Čajevke nazivaju i velikocvjetnim floribunda ružama. To su hibridne ruže, koje imaju jake i visoke grane i na  vrhu svake grane je krupan cvijet. Cvijet je pogodan za rez, većina miriši i postoji mnoštvo boja.

Slika 2. Abracadabra, čajevka, oplemenjivač W. Cordes, stvorena 2002. (Foto: https://love-of-roses.com/

Grmolike visoke ruže imaju jake i bujne grane, koje narastu do 3 m visine, vrlo su otporne biljke na bolesti i nepovoljne uvjete. Cvatu raskošno i mirisno jednom ili neprestano u sezoni. Za uzgoj ovakvog grma ruže potrebna je 1 (do 2) sadnica po m². Zahvalne su parkovne ruže.

Ruže penjačice cvatu cijele godine i dostignu visinu do 4 m pa trebaju oslonac za rast, poput pergole drugih vrtnih struktura.

Patuljaste ruže su visine do 40 cm, kompaktnog grma s mnogobrojnim cvjetovima promjera 3-5 cm, s 10-40 latica. Sade se u vrtu 8-10 sadnica po m². Ako se uzgajaju kao lončanice ,trebaju posude promjera 35-40 cm.

Ruže pokrivači tla su bujne ruže i rastu puzavo i pokrivaju velike površine tla. Vrlo su otporne biljke i ne moraju se oblikovati svake godine već u nekoliko godina jednom.

Ruže stablašice ili ruže na stablu postaju hit u vrtlarstvu kod nas. Gdje god su posađene, plijene pažnju bilo kao pojedinačno stablo ili u skupinama s ostalim ukrasnim biljem na gredici.

Na stablo na visini 60, 90  ili 140 cm cijepljene su različite skupine ruža, „krošnja“ je formirana kao kugla s ravnim granama ili grane vise prema tlu pa se takav tip stablašice zove i „žalosna“.

Slika 3. Chippendale, čajevka, oplemenjivača Tantau, stvorena 2005., forma stablašice (Foto: https://www.rosen-tantau.com/)

 

Prilozi:

Crteži br. 1: Prikazano je 8 tipova ruža prema visini i izgledu grma, načinu rasta i cvatnji (sken).

Crteži br. 2: Prikazana su mjesta reza kod ruža (sken).

Crteži br. 3: Prikazana rezidba ruža prema skupinama ili tipu rasta (sken).

Izvori: Grun ist leben BdB Handbuch Rosen

K.Jacobi: Rosen

H.Jantra: Rosen

 

Autorica teksta: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja- treća preporuka

STANJE NA TERENU

→ U maslinarskim područjima RH (Jadranska regija) provodi se praćenje tehnološke zrelosti plodova maslina, radi utvrđivanja točnog – optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje i ove godine, i to na devet uzgojnih područja: Zapadna obala Istre (Sjeverni i Južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko – kninska županija), Srednja Dalmacija sa otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije Konavle. Praćenje je počelo 19. kolovoza i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna mjeseca. Od 07. listopada pa do 25. studenoga uzorkovanje će se provoditi svakih sedam dana.

→ Berba u svim Hrvatskim maslinarskim područjima je započela, iako još nije rok optimalne berbe i preradu u ulje većine promatranih sorti maslina.

→ Plod masline u većini maslinarskih područja Hrvatske još uvijek akumulira ulja. Stvaranje konačne mase ploda je završila.

→  Što se tiče optimalnog roka berbe masline sorta Oblica za preradu u ulje i usporedbe s prošlogodišnjim rezultatima intenziteta akumulacije ulja u suhoj tvari, za očekivati je da će biti za 7 dana. Također treba napomenuti da je dosta ploda te sorte oštećeno, kao posljedica uboda maslinove muhe, zbog čega je počeo brzi proces tamnjenja i truljenja promatranih plodova, što u konačnici eventualnom preradom neće dati kvalitetno ulje. Prvim jačim vjetrom takvi zaraženi plodovi past će sa stabla.

→  Preporuka za maslinare na području cijele Dalmacije, za praćenu sortu Oblica je sljedeća: gdje god su plodovi krupni (veliki), što zbog manjeg roda ili zbog većeg sadržaja vode u prvoj i drugoj fazi dozrijevanja, da mogu pripremiti berbu ili za one maslinare, koji imaju veću količinu, da počnu s berbom, ovisno o mogućnostima organizacije berbe i broja berača.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Hortikultura, Obavijest, Vijest, Voćarstvo

BADEMI – BAJAMI U MEĐIMURJU

Već nekoliko godina u Međimurju postoji nasad badema, a podižu se polako i novi nasadi. Badem inače uopće nije osjetljiv na hladnoću, kao što to mnogi misle. Grane i deblo izdrže dosta niske temperature. Oštećenja od niskih zimskih temperatura na granama i pupovima nastaju u nekih sorata badema tek na temperaturama nižima od -20 °C. Sorte cijepljene na križancima badem x breskva GF677 su nešto otpornije. Cvjetovi neposredno prije otvaranja mogu izdržati temperaturu do -3,5 °C, a u nekih sorata i do -4 °C. Otvoreni cvjetovi i mladi zametnuti plodovi stradavaju na temperaturi od -1 do -2 °C, kao i kod većine voćaka. Badem vrlo dobro podnosi visoke ljetne temperature pa izdrži bez oštećenja i do 50 °C.

Najveći problem u uzgoju badema je mraz, odnosno temperature ispod nule u vrijeme cvatnje, pošto je badem voćna vrsta koja među prvima počinje s cvatnjom. Zato za uzgoj na kontinentu treba birati sorte sa što kasnijom cvatnjom. Tako zvani kontinentalni bademi ne postoje. Radi se samo o sortama s kasnijom cvatnjom, kao što su sorte Super nova, Carski pozni, Texas, Ferragnese, Tuono. Badem počinje rađati u 2-3 godini nakon sadnje, a punu rodnost dostiže nakon 8. godine, s urodom od oko 4 t/ha. Badem ima vrlo razvijen korijen, koji na skeletoidnim tlima prodire i do 4 m dubine. Na težim tlima, kao što su obornačni podzoli u Međimurju, za sad ne postoji iskustvo o rasprostiranju korijena pa se uglavnom sorte cijepe na podlogu breskve.

Tijekom 2019. godine vršeno je praćenje dva nasada badema u Međimurju.

Stariji nasad 3-6 godina, zasađen je u gornjem Međimurju na lesiviranom pseudoglejnom antropogenom rigosolu, parceli s laganim nagibom te relativno dobrom zračnom drenažom. Sorte su Ferragnes, Tuono, Giullio Grande, Super Nova. Razmak sadnje je 5,0 x 3,7 m.

Mlađi, jedno i dvogodišnji nasad se nalazi u ravničarskom kraju. Zasađen je na  lesivirano praškasto ilovastom tlu, na položaju bez zračne drenaže. Sorte su Ferragnes, Ferra duel, Tuono, Truito, Fra Giulio Grande. Razmak sadnje je 5,5 x 5,0 m.

U oba nasada za podlogu je korištena vinogradarska breskva, pošto se ista preporučuje za plodnija tla, jer je bujnija i ima korijen prilagođeniji ilovastijim tipovima tla. Na toj podlozi badem rano rodi, ali zato ima kraći vijek trajanja i osjetljiviji je na višak fiziološki aktivnog vapna u tlu. Breskva kao podloga nije prikladna za karbonatna tla i zbog osjetljivosti na viruse.

Pošto je badem relativno nova voćna vrsta u Međimurju, obavljeno je praćenje tijekom jedne godine po većini fenofaza. Iste su zabilježene po datumima.

Po fenofazama tijekom 2019. situacija je bila sljedeća:

  • 02. bubrenje cvjetnih pupova,
  • 08. pojava cvjetnih glavica,
  • – 27. 03. cvatnja (16. 03. cvatu marelice u istom nasadu),
  • 04. cvatnja breskvi u istom nasadu,
  • 04. cvatnja sorte Super Nova,
  • 04. jasna pojava monilije mlađih grančica na dijelu netretiranog nasada,
  • 05. potreba za obavljanjem ljetne rezidbe na mladom dijelu nasada,
  • 07. solidan rast plodva i zelene lisne mase,
  • 08. na nekim bujnim sortama i stablima dosta je jako izražena defolijacija kao posljedica antraknoze badema,
  • 09. berba badema.

Početak bubrenja cvjetnih pupova 21. 02. 2019.

Cvatnja badema 15. 03. 2019.

Rast plodova badema 15. 05. 2019.

Pojava antraknoze i defolijacija 15. 08. 2019.

Šupljikavost (Clasterosporium carpophilum)

Berba badema i sušenje, 11. 09.2019.

 

U starijem nasadu u gornjem Međimurju zapaženi su određeni problemi na svim stablima, koja nisu dovoljno jako bila orezana tijekom zime. Problem je bio izražen u ogromnoj akrotonosti i rastu u visinu te ogoljivanju donjih etaža. Na mladom dijelu nasada, nakon prikraćivanja dijela prvog proljetnog rasta, zapažen je izuzetno kvalitetan i jak novi ljetni povratni prirast.

Rezidbom rodnih stabala badema odstranjuje se neželjeni porast i izrođene grane i grančice, jer je od velike važnosti da se povećava prozračnost i osvijetljenost krošnje. U pravilu, badem zahtijeva dosta jaki rez pa je isto potrebno poštivati, osobito na plodnim tlima. Badem formira više tipova rodnih izbojaka, koje treba poznavati kako bi se rezidba pravilno obavila. Zimskom rezidbom u rodu se odstranjuju suhe i izrođene grane, krošnja se održava u proizvodnim gabaritima, a ljetnom rezidbom se u potpunosti odstranjuju vodopije iz starijeg drveta te grane koje ulaze u unutrašnjost krošnje.

U zaštiti su korišteni bakreni preparati u zaštiti od kovrčavosti (Taphrina deformans), Signum u prevenciji od sušenja cvjetova i grančica te truleži plodova (Monilia laxa) i Ziram 76 WG u zaštiti od šupljikavosti lista (Clasterosporium carpophilum). Sumporni pripravci korišteni su u zaštiti od pepelnice. To su ujedno i jedina sredstva za zaštitu bilja koja kod nas imaju registraciju i po FIS-u dozvolu za badem.

Pojava kovrčavosti gotovo da i nije zapažena. Na starijem, rodnom dijelu nasada, zbog hladnijeg i kišnog vremena pod kraj cvatnje, došlo je do manjeg sušenja grančica i pojave truleži, (Monijia Laxa). Tek tijekom kolovoza i rujna zabilježena je manja zaraženost šupljikavosti listova (Clasterosporium carpophilum). Značajni problem pojavio se sredinom kolovoza, kada je u svega desetak dana došlo do jače defolijacije na nekim neorezanim stablima, za koju je utvrđeno da se radi o bolesti  antraknozi badema (uzročnik gljivica roda Colletotrichum acutatum) Defolijacija je izražena više manje čak i u ovisnosti o sorti badema. Najjača defolijacija uočena je na sorti Ferragnes, iako to na većini mjesta u nasadu nije bilo pravilo. U mlađem nasadu defolijacija, kao najvjerojatnija posljedica antraknoze, nešto je više bila izražena od reda do reda, iako nije vezana uz sortu. Simptomi šupljikavosti uočeni su uglavnom po cijeloj lisnoj površini, simptomi antraknoze bili su izraženi po rubovima listova i na plodovima u obliku nekroza.

U vrijeme berbe badema u starijem nasadu javili su se znakovi pepelnice po vanjskoj ljusci ploda. U isto vrijeme, na mlađem nasadu zamijećeni su tragovi pepelnice po kori jednogodišnjih izboja.

Ako će se i u narednim godinama javljati antraknoza u pojačanom obimu, bit će potrebno obaviti i dodatne ljetne zaštite usmjerene protiv gljivica iz roda Colletotrichum, pripravcima koja za to imaju dozvolu.

Prema istraživanjima, u određenoj mjeri na tu bolest djeluju: Pyracloxystrobin (Bellis), azoxystrobin (Quadris), difenoconazol (Difcor, Score), thiophanate-methyl i mancozeb (Dithane). Isti se pripravci upotrebljavaju u zaštiti i nekih drugih kultura kod antraknoza iz roda Colletotrichum.

Kako je badem nova voćarska kultura u Međimurju, fiziologija i agrotehnika nastavit će se i pratiti.

 

Autor teksta i fotografija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

 

Jesenska obrada tla u vinogradu

Berbom vinograda poslovi u vinogradu izdaleka nisu završili. Dok je tlo još toplo, a korijen vinove loze aktivan, potrebno je obaviti jesenski dio gnojidbe. Naravno, gnojidbi prethodi procjena bujnosti loze u protekloj vegetaciji, kao i podaci o provedenoj analizi tla.

Druga važna agrotehnička mjera je obrada tla u vinogradu. Osnovna zadaća jesenske obrade tla u vinogradu je:

  • unos kisika u tlo;
  • sprečavanje razvoja preplitkog površinskog korijenja loze i osiguravanje razvoja korijena u dubini;
  • rahljenje sabijenog sloja tla od pneumatika težih traktora;
  • bolje upijanje zimske vlage za stvaranje ljetne rezerve.

 

Ono što je najvažnije, u vinogradima ne postoji potreba za okretanjem površinskog sloja tla, a obrada tla razrahljivanjem to je više potrebna što je tlo teže. U teškom tlu s manjkom kisika, korijen teži rastu ka površini. Kao posljedica površinskog korijenovog sustava javlja se nedostatak vlage u ljetnim mjesecima, odnosno prekomjerno usvajanje vode od jesenskih oborina iz površinskog sloja tla, što je najčešći uzrok pucanju bobica pred berbu.

Bez kisika u tlu nema aktivacije većine hranjivih elemenata u tlu kako bi bili pristupačni korijenu loze, što je naročito značajno u svim težim glinovitim tlima. Na laganim pjeskovitim tlima korijen prirodno raste u dubinu u potrazi za vodom, hranjiva se ispiru, tlo se teže sabija pa ne postoji velika potreba za rahljenjem, osobito ako je vinograd zatravljen.

Na većim nagibima treba je voditi računa o mogućoj eroziji te napraviti prekope od stupa do stupa na svakih 10-20 m da se spriječi snaga vode.

Najbolja kombinacija za veće površine vinograda je da se sredina redova nisko izmalčira, zatim napravi jednoredna deponaža mineralnih gnojiva u svaki drugi red, naizmjenično po godinama, a potom duboka obrada tzv. riperima, podrivačima, do dubine 20 cm u iste redove gdje je vršena deponaža. Tlo se razrahli, unese se kisik, spriječi razvoj preplitkog korijenja. Tako svaki drugi red ostaje samo nisko izmalčiran, u njega se baca rozgva od rezidbe vinograda pa se u proljeće izmalčira rozgva u svakom drugom redu.

Pravilno razvijen korijen u vinogradu

Preplitko razvijen korijen u vinogradu

 

 

 

 

 

Autor teksta i ilustracija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.