MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Hortikultura

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Vijest

Ocjenjivanje proizvoda na bazi voća i povrća

U sklopu 5. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda koji se održao na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu od 04.10.2019. do 06.10.2019. godine Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede organizirala je 1. OCJENJIVANJE PROIZVODA NA BAZI VOĆA I POVRĆA.

Pored djelatnika Uprave koji se bave preradama proizvoda biljnog podrijetla u Stručnom povjerenstvu za ocjenjivanje sudjelovali su i priznati profesori u toj domeni sa Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta  i  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osmeročlano povjerenstvo je predvodila prof. dr. sc. Branka Levaj sa svojim kolegicama prof. dr. sc. Vericom Dragović- Uzelac, doc. dr. sc. Majom Repajić te sa prof. dr. sc. Nadicom Dobričević s Agronomskog fakulteta.

Na ocjenjivanje je svoje uzorke mogao dostaviti svaki poljoprivredni proizvođač koji je registriran za preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla, proizvod za ocjenjivanje trebao je  biti deklariran sa popratnom mikrobiološkom analizom iz certificiranog laboratorija za analizu hrane.

Ocjenjeno je 29 uzoraka malih poljoprivrednika u 4 kategorije (Sokovi i osvježavajuća negazirana pića, Džemovi-pekmezi-namazi, Zimnica od raznih vrsta povrća te Umaci).

Ovi rezultati i iskustvo su svakako poticaji za daljnju suradnju te za pripremu sveobuhvatnog ocjenjivanja za 2020. godinu.

Rezultate ocjenjivanja možete pogledati ovdje.

Priznanja sa stručnog ocjenjivanja proizvoda biljnog podrijetla dodijeljeni su na 5. sajmu zimnice i autohtonih proizvoda. Sajam već petu godinu za redom organizira Ministarstvo poljoprivrede i Grad Zagreb. Ove godine izlagalo je preko 100 proizvođača iz svih krajeva Hrvatske, među kojima se nalaze proizvodi s zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva na 5. sajmu zimnice  promovirala je i tečajeve za poljoprivrednike iz područja prerade poljoprivrednih proizvoda koji se financiraju iz Mjere 1 Programa ruralnog razvoja te su besplatni za polaznike. Raspored održavanja tečajeva možete pogledati https://www.savjetodavna.hr/tecajevi/.

 

Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Obavijest, Savjet, Vijest

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi prošle godine uoči berbe maslina.

Prva PREPORUKA

STANJE NA TERENU

→ Praćenje tehnološke zrelosti ploda maslina, za određivanje pravovremenog roka berbe za preradu u ulje, u maslinarskim područjima RH provodi se ove godine u devet maslinarskih područja: Zapadna obala Istre (Sjeverni i Južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i Jug Dalmacije Konavle. Praćenje je počelo 19. kolovoza, i to svakih 14 dana do 30. rujna 2019. Od 07. listopada pa do 25. studenoga 2019. uzorkovanje će se provoditi svakih sedam dana.

→ U nekim hrvatskim maslinarskim područjima berba maslina je započela, iako još nije trenutak za optimalnu berbu. No, ona je počela ponegdje i zbog objektivnih razloga, a to je napad štetnika tj. maslinove muhe (treća generacija) i već učinjenih šteta od svrdlaša. Ta je pojava učestala posljednjih godina, bez obzira što se taj problem može riješiti uspješno pravovremenom agrotehničkom mjerom (pravovremenom zaštitom od maslinove muhe).

→ Plod masline u svim maslinarskim područjima Hrvatske je nezreo za berbu tj. akumulacija ulja nije završila. Prema prošlogodišnjim rezultatima i usporedbom, većina sorti još uvijek akumulirala tj. stvara ulje. Također, činjenica je da su dvije fenofaze masline (cvatnja, oplodnja i razvoj ploda) kasnile u odnosu na uobičajene godišnje termine i to oko 20-tak dana te time produžile fazu dozrijevanja ploda i optimalan rok berbe.

Za maslinare, koji su pravovremeno tretirali i odradili sve poželjne agrotehničke zahvate te imaju zdrav plod maslina i u kondiciji, preporuka je da ne kreću u berbu barem još 20-tak dana. Naravno, ovisno o sorti i području uzgoja!

Pogledajte rezultate NIR analize plodova maslina u 4 roka uzorkovanja, tablica 1.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održan 2. Festival frankovke u Feričancima

S ciljem promocije najznačajnije sorte grožđa feričanačkog vinogorja i rekreativno-turističke promidžbe Općine Feričanci, 28. rujna 2019. održan je 2. Međunarodni festival Frankovke u organizaciji Udruge FER + Plus, Općine Feričanci, vinarije Feravino – tvrtke Osilovac d.o.o. i Osječko-baranjske županije.

Na Festivalu vina i rekreacije od jutarnjih sati nizala su se brojna događanja; planinarska manifestacija „Kroz šume i vinograde“, Dan otvorenih vrata podruma vinarije Feravino, utrka 9 km „1. Feričanci Wine Run“, biciklijada „Feričanci Bike & Run“ 20 km kroz feričanačke vinograde, svečana dodjela priznanja za najbolja vina sorte Frankovka, nastup HKD „Manuel“ Feričanci, izložba oldtajmera, defile bajkera, a sve uz bogatu gastro ponudu i besplatnu degustaciju vina te brojne izlagače na štandovima među kojima je sudjelovalo i Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Kroz promotivne materijale Ministarstva i razgovor s djelatnicima Stručne službe PJ Osijek, posjetiteljima je predstavljen rad Uprave, informirani su o mogućnostima izobrazbe za poljoprivrednike u vidu edukacija i individualnog savjetovanja iz Programa ruralnog razvoja.

Na ocjenjivanje je pristiglo 64 uzorka vina iz cijele Hrvatske te iz Slovenije i Mađarske, a apsolutni pobjednik festivala je Frankovka Miraz, berba 2017. vinarije Feravino iz Feričanaca. Ovo je dodatna potvrda da sorta Frankovka daje vrhunske rezultate upravo u ovim agroekološkim uvjetima, na obroncima Krndije, a uloženi trud tvrtke Feravino i Općine Feričanci doprinose stvaranju brenda Frankovke kao i razvoju feričanačkog kraja.

 

mr. sc. Branka Grahovac
viša stručna savjetnica

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Jesenska cvatnja voćaka

Svakim danom sve više smo svjesni klimatskih promjena, koje se događaju oko nas, a o tome  nam svjedoče i voćke svojom cvatnjom u jesen.

Zbog ekstremnih kolebanja temperatura tijekom ljetnih mjeseci voćka je svela svoje fiziološke funkcije na minimum. Dolaskom nižih temperatura i više kišnih dana voćke su se opet aktivirale i neki pupovi su krenuli u novu vegetaciju – prolistali su ili procvali. Ako je aktivacija takvih pupova izrazito velika, to se može loše odraziti na iduću vegetaciju, jer su oni izgubljeni za sljedeću godinu. Naravno da se velik dio generativnih pupova neće aktivirati i voćke će usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine dati rod. Treba imati na umu da ovakav neuravnotežen razvoj oslabljuje i iscrpljuje voćku. Svakako, takvim voćkama je potrebna dodatna njega, a jedna od prvih mjera, koja predstoji je i jesensko-zimska gnojidba u kojoj je treba obaviti gnojidbu NPK gnojivima s višom koncentracijom fosfora i kalija, kao što su npr. formulacije gnojiva: 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr.

Također, jedan od mogućih razloga cvatnje voćaka u jesen je i neadekvatna ljetna rezidba, kojoj treba pristupiti pravovremeno i krajnje oprezno, posebno stoga što i diferencijacija cvjetnih pupova kreće u ljetnim mjesecima kad se i obavlja ljetna rezidba.

Cvatnja jabuke (foto: Ž. Denžić)

Najčešće se ipak javlja kod koštičavih voćaka, gdje dolazi do potpune ili djelomične defolijacije lišća uslijed visokog potencijala bolesti i neadekvatne zaštite. Stoga toplo vrijeme i dosta vlage u tlu isprovociraju bubrenje lisnih pupova, rast nove lisne mase i cvatnju voćaka. Takva stabla se iscrpljuju i voćka  nepripremljena ulazi u zimsko razdoblje.

Da bi izbjegli takve ekstremne pojave jesenske cvatnje u većoj mjeri, voćari trebaju posebnu pažnju posvetiti pravilnoj zaštiti nasada od bolesti i štetnika, pravilnoj gnojidbi i njezi nasada.

Cvatnja višnje (foto: T. Lasić Jašarović)

 

Autorica teksta: Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Boja kod jabuke

Svaka sorta jabuke. da bi mogla biti klasificirana pod prvu klasu, mora zadovoljiti ne samo veličinom i zdravstvenim stanjem već mora zadovoljiti i pravila obojenosti. Potrošači će u nekom supermarketu ili na tržnici uvijek odabrati onaj plod, koji se baš očima čini najprivlačniji. Rijetko tko plodove pomiriše, a napraviti probu ukusnosti ionako je nemoguće. Najodlučniji je, dakle, izgled.
Proizvođači moraju biti svjesni te činjenice, jer zbog tih razloga, jabuke, koje imaju dobru boju, uvijek postižu i najbolje cijene na tržištu, a prema stupnju obojenosti provodi se i klasiranje jabuka. Danas na tržištu postoje propisani standardi kvalitete, kojima su točno definirani kriteriji obojenosti za svaku sortu, a koje proizvođači trebaju najozbiljnije shvatiti, kako bi mogli konkurirati na tržištu. I kod sorti, koje su genetski “programirane” da imaju dobru boju, poput Red Delicious, Jonagold, i Gala klonova, proizvođači se trude dobiti sve tamnije nijanse crvene boje. S druge strane postoje sorte, koje moraju biti potpuno jednoliko zelene ili zeleno žute, bez crvenkastih dijelova na pokožici, kao što su Zlatni Delišes i Grenny Smith.

Najzastupljeniji uzgojni oblik u modrenim plantažnim voćnjacima je vitko vreteno u različitim modifikacijama. Pravilno formirana krošnja vitkog vretenastog grma mora podsjećati na smreku ili, još bolje, na omoriku. Zimskom rezidbom potrebno je održavati konusni oblik stabla, koji omogućava ravnomjerno raspoređivanje svjetlosti u sve dijelove krošnje. Ogranci, koji nose rodno drvo, moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama. Tu je veći problem pojava ožegotina u ekstremno vrućim godinama, ali se taj problem rješava uporabom protugradnih mreža i nanošenjem nekih pripravaka na površinu plodova prskanjem, koji fizički sprječavaju apsorpciju štetnog spektra sunčevog zračenja.

Fiziološko-biokemijski model sinteze boje

Jabuke sadrže puno komponenti, poput antocijana, flavonida, klorofila i karotenoida, koje zajedno daju boju. Najvažniji od navedenih spojeva, koji jabuci daje crvenu boju, je antocijan, koji se nalazi u kožici ploda, čiji se sadržaj povećava više od pet puta tijekom dozrijevanja kod nekih sorti. Najvažnije komponente, koje sudjeluju u njegovoj sintezi, jesu: šećer (koji je jako ovisan o dobroj opskrbljenosti kalijem) te dostupnost takozvanog PAL enzima. Tijekom sinteze postoji puno koraka, a na svaki od njih, kao i na konačnu sintezu tj. bojanje ili izostanak boje kod jabuke, utječu različiti fiziološki i okolišni čimbenici. Svaki od njih treba promatrati u odnosu na ostale. Na primjer, plodovi mogu biti dobro osvijetljeni, ali fiziološki jabuka se dobro ne boji tj. sorta nije genetski “programirana” da se u određenom stadiju razvoja dobro boji. To objašnjava zašto neki tretmani, koji se čine kako bi se poboljšalo bojanje, daju rezultate u određenim okolnostima, a isti ti tretmani ne dovode do rezultata u malo drugačijim uvjetima te dolazi do smanjenog nakupljanja antocijana.

Količina svjetla

Količina svjetlosti, potrebna za produkciju antocijana, varira i ovisi o periodu dozrijevanja pojedinih sorti. Kod kasnijih sorti potrebno je duže izlaganje ploda utjecaju svjetlosti da bi se sintetizirali antocijani, dok je taj period kod ranih sorti znatno kraći. Neki istraživači su mišljenja da svjetlost pozitivno djeluje na nakupljanje PAL enzima i njegovu aktivnost u jabuci. Količina svjetla, koje pada na površinu jabuka, ključna je u sintezi antocijana. Plodovi jabuke, koji rastu u sjeni u sredini krošnje, reduciraju proizvodnju antocijana i bojanje. Istraženo je da se plodovi, koji prime više od 70 % od punog sunčevog zračenja dobro boje, dok plodovi, koji prime manje od 40 % od punog sunčevog zračenja boje jako loše. Za uspješno bojanje jabuke nužan je minimum osvjetljenja, a taj minimum varira u odnosu na sortu i trenutni stadij razvoja. Poznato je da svjetlosna duljina ima veliku ulogu u formiranju boje, a presudne su plavo-ljubičaste (BV) i ultra-ljubičaste zrake (UV), posebno UV-B zrake. Povećana razina UV zračenja nakon kiše i na većim nadmorskim visinama objašnjava bolje bojanje u ovim uvjetima.
Što se može učiniti da na plodove dolazi više sunčevog svjetla?
Što prije treba odstraniti vodopije za bolje osvjetljenje, a time i hranjiva preraspodjelom više odlaze u donje etaže, plodove i novo rodno drvo.

Temperatura

Učinak temperature na bojanje ovisi o sorti i stadiju razvoja. Crvenilo na plodovima jabuka pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Na temperaturama ispod 21 ºC otkriveno je da postoji inverzan odnos između sadržaja antocijana i temperature. Praksa je pokazala da gotovo ni nema proizvodnje antocijana čim su srednje noćne temperature veće od 21 ºC. Klon Red Deliciousa (Red Chief), najbolje boji kada su noćne temperature oko 11 ºC. Korisni učinci ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura mogu biti poništeni izlaganjem dnevnim temperaturama većim od 30 ºC. Kad su niske noćne temperature, gubitak šećera u pokožici ploda disanjem je mali pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Neki istraživači su mišljenja da je glavni način kako temperatura utječe na sintezu antocijana, povećavanjem (niske temperature) ili smanjivanjem (visoke temperature) aktivnosti PAL enzima.

Listovi

Povećanje broja listova po plodu utječe na proizvodnju antocijana sve do određene točke. To je rezultat pojačane fotosinteze, koja rezultira stvaranjem više ugljikohidrata, koji su neophodni u sintezi antocijana.
Utvrđeno je da Jonagold boji bolje, ako je broj listova po jednom plodu veći od 45, dok Red Delicious (Red Chief) puno bolje boji kada taj broj pređe 75 listova po jednom plodu.

Količina dušika

Općenito gledano, suvišak dušika iz tla ili folijarno apliciranog negativno djeluje na proizvodnju antocijana i bojanje jabuka. Višak dušika nakon oplodnje može pomoći, kako bi se smanjilo bojanje zelenih sorti pa to koristimo kako bi spriječili bojanje sorti poput Granny Smitha. Suvišak dušika će na bojanje najnegativnije djelovati ako je prisutan u kasnijim fazama uzgoja. Višak dušika dovodi do bujanja lisne mase u krošnji pa se smanjuje dotok svijetla na plodove unutar krošnje.
Gnojidba kalijevim gnojivima koristi se kako bi se povećala proizvodnja antocijana i obojenost plodova. Čini se da kalij može kompenzirati neke negativne učinke visoke razine dušika na sintezu boje. Čak su neki istraživači mišljenja da kalij sam po sebi toliko ne utječe na bolje bojanje, koliko neutralizira negativne učinke dušika.

Folijarna primjena kalija

U godinama, koje nisu toliko ekstremne po pitanju visokih noćnih temperatura, folijarna primjena kalija dala je iznimno dobre rezultate. Tako je prof. dr. Z. Keserović u pokusima sa sortom Fuji Kiku, koja inače ima genetski izraženo slabije bojanje, dobio odlične rezultate primjenjujući sredstvo Ripen K – foliar (K2O 18 %). Sredstvo se primjenjuje u dozi od 3-5 lit/ha. Prva primjena ide 24 dana prije berbe, a druga 10-12 dana prije berbe. Obvezatno se dodaje i stabilizator pH.
Voćari zadnjih godina s uspjehom upotrebljavaju sredstvo Proteoleaf s 40 % K2O. TRAFOS K je posebno formulirano fosforno kalijevo gnojivo, MYR KALIJ je prirodno tekuće gnojivo za prevenciju ili liječenje simptoma nedostatka kalija. FINAL K je posebno formulirano gnojivo s visokim sadržajem kalija u obliku kalij-helata, ne sadrži kloride, sulfate niti nitrate te se stoga koristi u fazi početka dozrijevanja. Proteoleaf, uz ostale elemente sadrži naglašen pristupačan kalij, koji potpomaže nakupljanju šećera.
U praksi se koriste i gnojiva na bazi kalijeva monofosfata ( fosfor – 50-55 %; kalij – 33 %.) u fazama kad je već postignuta krupnoća, a nedostaje boja. U fazi zriobe plodova i folijarna primjena kaolina može doprinijeti pojačanju boje.
Prevelika primjena kalija kod sorata s prekrupnim plodovima može pojačati opasnost od nastanka gorke pjegavosti. Tkivo potamni zbog pomanjkanja kalcija (Ca), odnosno poremećaja u višku kalija (K) u plodovima.

Reflektirajući materijali

Reflektirajući materijali, smješteni između redova, mogu reflektirati dio sunčevog zračenja unutar krošnje i pojačati tvorbu antocijana. Zadnji rezultati pokazuju da se koristeći te materijale može u početku berbe ubrati i više od 40 % jabuka intenzivno obojanih crvenom bojom. Slično se dešava u vinogradima na strminama iznad mora ili rijeka. Ti materijali su od metalizirane plastike, bijele plastike te folije. Materijali se postavljaju 4-6 tjedana prije berbe, a cijena im se u SAD-u kreće oko 400 $ po ha.

Prekrivanje plodova vrećicama

U proljeće kad su jabuke promjerom manje od 25 mm, u vrijeme intenzivnog izduživanja stanica, neki voćari u Japanu i SAD-u oko terminalnog ploda u gronji jabuke stavljaju dvoslojnu vrećicu. Vanjski sloj vrećice je izrađen od za svijetlo nepropusnog materijala, a unutrašnji sloj je od prozirnog voskom obloženog papira u boji (crvena, plava, zelena). Nakon tri i više mjeseci, ovisno o sorti, ali otprilike 3 tjedna prije predviđenog početka berbe, voćari skidaju vanjski neprozirni sloj vrećice, a unutrašnji voštani sloj ostaje još 2-10 dana na jabuci, ovisno o boji voska. U novije vrijeme postoje i vrećice s difuznim raspršivanjem svjetla za ravnomjernu obojenost plodova.

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu

Hortikultura, Vijest

22. ZELJARIJADA u Vidovcu

„Zeljarijada“ je glavna kulturna, gospodarska, zabavna i gastronomska manifestacija Općine Vidovec posvećena zelju, autohtonom proizvodu vidovečkog i varaždinskog kraja. Ove godine „Zeljarijada“ slavi 22. godišnjicu postojanja te će se održavati od 20. do 22. rujna 2018. godine u dvorištu zgrade Općine Vidovec.

U sklopu same manifestacije u petak 20. rujna s početkom u 15 sati održat će se Dani polja kupusa na polju PPP Jurica Cafuk, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Udruge proizvođača povrća i voća „Zeljari“, tvrtka Agrobiotest, Bejo Zaden d.o.o. i Bayer. Predavanje će održati Zrinka Večerić djelatnica Ministarstva poljoprivrede, područne jedinice Varaždin na temu „Usporedba pojave bolesti i štetnika u kupusu prema različitim godinama uzgoja“. U subotu 21.rujna održat će se Gospodarski sajam i sajam zaštićenih proizvoda na kojem će udruge i poljoprivredna gospodarstva predstaviti različite poljoprivredne proizvode i specijalitete vlastite proizvodnje. Uz pregršt zabave kroz ″zeljarske igre″, posjetitelji će imati priliku kušati domaće specijalitete „Vidovečki gibanik“ uz već tradicionalnu mega sarmu.

Program 22. Zeljarijade

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@mps.hr

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održan Zagorski Gospodarski zbor, Krapina

U sklopu održanog Zagorskog Gospodarskog zbora Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (Ministarstvo poljoprivrede) u četvrtak 12.09.2019. godine održala je radionicu pod nazivom „Autohtone sorte regije Središnja bregovita Hrvatska“. Predstavljena je regionalizacija vinogradarsko – vinarske proizvodnje prema novom Zakonu o vinu i projekt VINA od DAVNINA kroz priču o autohtonim sortama i vođeno kušanje vina.

Uprava je na svojim izložbenim prostorima predstavila vinsku manifestaciju „VINA od DAVNINA“ – reviju vina hrvatskih autohtonih sorti vinove loze koja će se održati po treći put 17.04. i 18.04.2020. godine u prostorima Art galerije LAUBA u Zagrebu. Posjetiteljima je predstavljen i rad Uprave s posebnim osvrtom na savjetovanje poljoprivrednika kroz edukacije (tečajeve) i individualno savjetovanje (savjetnički paketi) iz Programa ruralnog razvoja.

Subota (14.09.) je bila rezervirana za radionicu Sljubljivanje sira i „VINA od DAVNINA“. Već drugu godinu za redom u sklopu Zagorskog Gospodarskog zbora i Tjedna kajkavske kulture sirarski i vinarski tim Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva održao je radionicu za koju se tražilo mjesto više.  To samo potvrđuje kako se među ljudima javlja sve veća svijest o konzumaciji domaćih autohtonih proizvoda naših OPG-a ali i širi kultura stola i pijenja vina.

Sa pozitivnim dojmovima ostavljamo 54. Festival kajkavske popevke iza sebe i radujemo se sljedećima.

 

 

 

Radionica Sljubljivanje sira i „VINA od DAVNINA“

Silvija Špiljak, mag. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Uzgoj kupusa u plastenicima

S hladnijim vremenom počinje drugi turnus proizvodnje povrća u plasteniku. Povrćari se većinom odlučuju za proizvodnju lisnatog povrća, jer brzo dospijeva.

Ako želite poboljšati organizaciju prostora i rada u plasteniku, ujesen možete početi i s uzgojem kupusa.

Uvjeti za uspješan uzgoj plasteničkog kupusa
Tri su glavna tipa kupusa za uzgoj u zaštićenom prostoru, a svrstana su prema sezoni berbe. To su: kasnojesenski, zimski i ranoproljetni kupus.

Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj svih kupusa je oko 18 ºC.

U plastenicima bez dopunskog grijanja biljke u fazi presadnice (3-4 lista) i razvijene rozete podnose kratkotrajne niske temperature do –5 ⁰C, a u fazi formirane glavice su otpornije i podnose –8 ⁰C (neki kultivari i više od -15 ⁰C). Vrlo je nepovoljno smrzavanje i odmrzavanje glavice, a najosjetljiviji su rani kultivari. Rizik od smrzavanja se može smanjiti postavljanjem tzv. „nadzaštite“ – agrotekstilne folije.

Potrebe kupusa za vlagom i hranjivima (naročito dušikom) su velike u svim fazama razvoja, a posebno kod formiranja glavice. Umjerenih je potreba za svjetlom i svojstvima tla.

Ekonomičniji uzgoj u plastenicima je uz gušći razmak sadnje 40-45 cm, uz izbor kultivara koji to i podnose. To su rani kultivari dužine vegetacije 60 dana i manje. Na taj način izbjegavaju se različiti rizici u hladnom dijelu godine.

Orijentacijski rokovi uzgoja plasteničkog kupusa

Napomene:
*Sjetva za uzgoj presadnica može biti na otvorenom ako zaštićeni prostor nema sustav za hlađenje.
**Sjetva i sadnja presadnica uz grijanje zaštićenog prostora radi osjetljivosti mladih biljaka na mraz.

Izbor kultivara
Izborom kultivara kupusa različite dužine vegetacije od ranih (55-60) dana pa do kasnih (120 i više dana), berba u plastenicima može trajati nekoliko mjeseci. Važno je naglasiti da kasnojesenski i zimski kupus mora biti posađen dovoljno rano (do početka X. mjeseca) da biljke dođu u fazu kad im dugotrajne niske temperature ne škode.

Formirane glavice kupusa (Foto: www.bejo.hr)

 

Autorica teksta i naslovne fotografije: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za hortikulturu

Hortikultura, Potpore i poticaji, Vijest, Voćarstvo

Obavijest voćarima

Obavještavamo sve voćare proizvođače jabuka da je objavljen Pravilnik o provedbi Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu (Narodne novine br. 80/2019.), prema kojem mogu podnijeti zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mreže aplikacije Agencije za plaćanja.

Rok za podnošenje zahtjeva je do 30. rujna 2019. godine. Za potporu mogu aplicirati svi proizvođači jabuka upisani u Upisnik poljoprivrednika, i to za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvode jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno tim površinama.

Za pomoć oko podnošenja zahtjeva za tu potporu proizvođači jabuka mogu se obratiti službenicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (bivša HPŠSS), odnosno službenicima područnih jedinica Službe za stručnu podršku (podružnice) u svojoj županiji.

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Osnovni principi gnojidbe i kretanja hranjiva u lozi i u tlu

Uzgoj vinove loze zahtijeva redovitu gnojidbu kojom vinovoj lozi nadoknađujemo hranjiva iznesena ne samo prinosom, odnosno berbom grožđa, već i svom biomasom koju smo tijekom godine odbacili rezidbom u zrelo ili zeleno. Isto tako, moramo osigurati i zalihe svih onih hranjiva koja nedostaju u tlu kako bi u narednoj godini osigurali lozi ispravnu ishranjenost vinograda.

Kako bi pravilno vršili gnojidbu vinograda moramo znati kako ona ovisi o cijelom nizu raznoraznih čimbenika. Vinova loza za svoj pravilan rast i razvoj treba određena hranjiva koja možemo najjednostavnije podijeliti na ona koja treba u nešto većim količinama (makroelementi), a to su dušik (N), Kalij (K), fosfor (P) magnezij (Mg), kalcij (Ca), sumpor (S) te ona koja treba u vrlo malim količinama, (mikroelementi), a to su bor (B), željezo (Fe), mangan (Mn), zink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i kobalt (Co). Svaki od ovih elementa načelno je koristan, ali može biti i štetan ukoliko ga ima u prevelikoj količini. Stoga za svaku biljnu vrstu postoji neki omjer.

Urod najčešće ovisi o onom elementu kojeg ima najmanje. Tako na primjer pojačana gnojidba dušičnim ili kalijevim gnojivima ne može podići urod grožđa, ukoliko je on ograničen manjkom bora. Povećanje uroda može pratiti povećanje gnojidbe samo do određene količine, nakon toga urod ostaje isti, a daljnjim povećanjem gnojidbe mogu se javiti i neželjeni efekti pa količina i kvaliteta grožđa opadaju.

Neka tla imaju jaku mogućnost vezivanja hranjiva, a neka vrlo slabu. Veća je u težim, glinovitim tlima. U teškim glinovitim tlima može doći do fiksacije nekih elemenata u lamelama sekundarnih minerala kaolinita, ilita, kao što su fosfor (P), kalij (K), magnezij (Mg). U tim tlima neophodno je dubokom obradom unijeti kisik, kako bi hranjivi elementi postali pristupačniji i omogućio se rast i razvoj najmlađeg korijenja koji vrši usvajanje hranjiva.

Nasuprot teškim tlima u laganim i pjeskovitim tlima hranjiva se lakše ispiru. Od svih hranjivih elemenata najviše podložan ispiranju je bor (B). Slijedi ga dušik (N), dok se fosfor (P) vrlo teško ispire i premješta u dublje slojeve tla, naročito u težim glinovitim tlima.

Primanje i postotak iskorištavanja hranjivih elemenata uvelike ovisi i o pH tla. Što je tlo kiselije, ph tla niži, to je i postotak iskorištavanja hranjiva iz gnojidbe manji.

Neka od hranjiva ponašaju se antagonistički, što znači da prevelika količina jednog hranjiva u tlu može blokirati usvajanje drugog hranjiva. To je slučaj s kalijem i magnezijem, odnosno s kalcijem i željezom. Ponekad se jave problemi u antagonističkim odnosima kationa Kalija i NH4+. Niska koncentracija kalija utječe na prekomjerno usvajanje dušika. S druge strane da bi se dušik mogao uredno usvajati, u tlu treba biti određena količina sumpora. Smanjena količina raspoloživog dušika, utječe na pojačano usvajanje fosfora. Očito je da ispravna gnojidba baš i nije jednostavna.

Tablica antagonističkih parova elemenata ishrane.

Uzrok Posljedica
Premalo kalija Pojačano usvajanje dušika
Previše kalija Umanjeno usvajanje magnezija
Premalo dušika Pojačano usvajanje fosfora
Premalo sumpora Umanjeno usvajanje dušika
Previše kalcija Umanjeno usvajanje željeza
Previše kalcija Umanjeno usvajanje fosfora
Previše mangana Umanjeno usvajanje Fe i Mg
Previše aluminija Umanjeno usvajanje fosfora

Kod nekih se elemenata manjak opaža na donjem lišću (N,K,Mg), kod nekih na gornjem lišću (Fe, Zn) dok se manjak bora (B) opaža i na starom i na mladom lišću, kao i na bobicama nakon cvatnje vinove loze.

Svaki od navedenih hranjivih elementa drugačije se ponaša u vinovoj lozi (biljci općenito), a drugačije u tlu.

Kretanje hranjivih elemenata u lozi:

Svaki od hranjivih elemenata mora doći od svojeg mjesta usvajanja, a to je korjenova dlačica na najmlađem dijelu korijena koji raste, tako zvanoj zoni apsorpcije hranjiva, do mjesta na kojem se on ugrađuje u neki od biljnih dijelova. Sjemenku, stanice ploda, lista, mladog vrha…Neki od hranjivih elemenata brzo dolaze od korijena do mjesta potrošnje, a drugi vrlo sporo. Jedan od najbržih je dušik (N), elemenat koji ima najveći utjecaj na rast. Stoga ga uvijek ima u mladom vrhu koji ga treba za svoj rast. Po pokretljivosti slijede kalij (K), magnezij (Mg) fosfor (P) dok su neki mikroelementi kao na primjer željezo (Fe) vrlo slabo pokretni i u fazi naglog rasta mladica tijekom mjeseca Lipnja ne mogu pratiti kretanje dušika (N). Načelno, simptomi manjka pojedinog elementa ovise o njegovoj brzini premještanja od korijena prema mladome vrhu koji raste. Ukoliko se pojavi manjak dušika (N) ili magnezija (Mg) u tlu ili njegova blokada primanja, mladi vrh će ga uzimati iz starog lišća, pa će se simptomi nedostatka pojavljivati na starom lišću. Ukoliko dođe do manjka željeza (Fe), koje je slabo pokretno, znak je da ono ne može pratiti dušik u naglom rastu pa se manjak očituje u klorozi mladih vrhova. Iznimka od ovog pravila je bor (B) čiji se simptomi mogu nalaziti jednakomjerno i na starome i na mladome lišću, kao i na bobicama loze. Termin gnojidbe za svaki elemenat moramo znati uskladiti sa potrebama loze u određenoj fenofazi razvoja, sa tipom tla na kojem se nalazi vinograd. Dušik (N) potreban je od samog početka vegetacije za pravilan rast i razvoj ukupne zelene mase sve do početka zriobe I pojave šarka. Fosfor je potreban ravnomjerno tijekom čitavog perioda vegetacije. Kalij (K) je potreban također ravnomjerno tijekom čitavog perioda vegetacije, dok je najveća potreba za ovim elementom u fazi početka zriobe grožđa. Najveća potreba za Magnezijem počinje u fazi početka zriobe grožđa. Bor je vrlo lako ispirljiv, pa se gnojidba s njime mora provoditi početkom vegetacije ili ga dodavati folijarno za hladnog vremena desetak dana pred cvatnju.

Kretanje hranjivih elemenata u tlu:

Svaki od hranjivih elemenata drugačije se kreće kroz razne tipove tla. Neki su lako ispirljivi kao bor ( B) i dušik (N) i oborine ih brzo isperu u dublje slojeve tla. Drugi su slabo ispirljivi i osobito se u teškim tlima vrlo slabo kreću od površine tla prema dubini. Jačina i brzina ispiranja hranjivih elemenata ovisi prvenstveno o tipu tla. Bor je najviše podložan ispiranju oborinama i ukoliko se vinograd nalazi na pjeskovitom tlu ili na tlu sa niskim pH (3,8 -5,0) sve su češći simptomi manjka ovog mikroelementa. Kod planiranja gnojidbe osobito na lakom pjeskovitom tlu moramo razmišljati i o količini oborina koje je pala u tijeku protekle vegetacije. Nakon kišne godine trebati će nešto jače nadoknaditi dušik, bor, magnezij…U pravilu vinograd na laganim pjeskovitijim tlima moramo prihranjivati češće sa manjim količinama gnojiva vodeći računa da ona budu dostupna upravo u fazi kada su lozi najpotrebnija, a ne da nam se do te faze ispere oborinama ili snijegom polovina potrebnog hranjiva.

Što je u tlu više glinovitih čestica, ili još bolje humusa, to je veća sposobnost tla da veže hranjive elemente i sprječava njihovo ispiranje. S druge strane opet nije dobro da je tlo previše glinovito, pošto se u takovom tlu neki od hranjivih elemenata mogu prejako vezati i postati nepristupačni korijenju loze kao hranjivo. Primjer je fosfor (P) u teškim tlima sa niskim pH vrijednostima ( pH 4,0-5,5). U teškim se tlima, nepovoljnih sekundarnih minerala (kaoliniti, iliti) mogu fiksirati i postati teško dostupni još i kalij (K), magnezij (Mg). Dodavanjem kalcija (vapno) i unosom kisika obradom u takova tla, pospješujemo pristupačnost vezanih hranjiva.

Humus, organska tvar u tlu, može dobro vezati hranjiva na svoj adsorpcijski kompleks, ali ih isto tako i lagano otpuštati, pa je zato vrlo poželjno unositi u tlo organsku materiju (stajski gnoj i sl.). Očito je da je humus poželjan u oba slučaja. U laganom pjeskovitom tlu da zadrži hranjiva od ispiranja i u teškom glinovitom tlu da bi se vezana hranjiva lakše vraćala u otopinu tla i postala pristupačna.

Prikaz brzine kretanja hranjiva u lozi i njihovog ispiranja u tlu

Vrijeme dodavanja mineralnih gnojiva u odnosu na aktivnost korijena:

Korijen većine drvenastih kultura prestaje biti aktivan kada temperatura tla oko njega padne ispod 8°C. Tada više ne može vršiti usvajanje hranjiva sve dok se u proljeće temperatura tla ponovno ne digne iznad 8°C. Stoga je svako prekasno ili prerano dodavanje hranjiva nepotrebno pošto umjesto usvajanja istih imamo ispiranje i gubitak kišom i snijegom u dublje slojeve tla. Zbog ovih razloga, naročito lako ispirljivog dušika utvrđena su i ranjiva područja na nitrate i donesena je nitratna direktiva.

Pristupačnost hranjiva jako ovisi i o Ph tla (kiselost tla)

Reakcija tla, kiselo tlo ili bazično tlo koje se izražava i mjeri sa indeksom pH tla vrlo je važna za sve poljoprivredne kulture. Za vinovu lozu je optimalni pH tla između 6,0 – 7,0 u kojem ona može pravilno usvajati najveći broj hranjivih makro i mikroelemenata i ostvariti najbolju kvalitetu i količinu uroda. Loš pH tla najviše djeluje na ispravno primanje mikroelemenata. Svaka gnojidba minerlanim gnojivima, kao i dulja intenzivna proizvodnja sa iznošenjem bazičnih kationa hranjiva iz tla, (Ca, K, Mg) postepeno vodi zakiseljavanju tla. U kiselim tlima javlja se višak lako pokretnih aluminijevih kationa (Al), željeza (Fe) i mangana (Mn) koji također imaju jak antagonizam prema usvajanju mikroelemenata iz tla.

Stoga je važno pratiti pH tla i povremeno reagirati dodavanjem Ca (kalcifikat, vapno).Vapno se dodaje mjesec dana prije ili poslije dodavanja gnojiva (organskog ili mineralnog). Posebice fosfornih gnojiva. Nikako se ne smiju dodavati zajedno.

Kompleksni manjak hranjiva na dijelu vinograda (previše skidano buldožerom)

Klasični simptom manjka dušika na pjeskovitom tlu u srpnju

Manjak bora na sorti chardonnay (pjeskovito tlo)

Manjak bora na mladom nasadu graševine (previše skinuto tlo buldožerom)

Manjak željeza početkom lipnja kod sorte chardonnay

Jaki manjak magnezija početkom kolovoza kod sorte graševina

Manjak kalija na sorti graševina sredinom srpnja

Neki od slučajeva vezanih uz simptome manjka pojedinih elemenata u Međimurskom vinogorju

Sorte

Najveći i najčešći problem sa manjkom nekog elementa u međimurskom vinogorju svakako je sorta GRAŠEVINA na kojoj je najčešće izražen manjak MAGNEZIJA. Manjak magnezija nađe se ponekad i na RIZLINGU RAJNSKOME, TRAMINCU, dok se na većini ostalih sorata relativno teže nalazi. Uslijed jačeg manjka magnezija može kod nekih sorata doći do nekroza isušenje peteljčica grozdova (RR) Čest je slučaj da se pokraj redova graševine sa izraženim manjkom magnezija nalaze redovi sa SAUVIGNONOM, na kojima uopće nema simptoma manjka tog elementa. Očito je kako neke sorte bolje podnose manjak magnezija ili teže iskazuju simptome manjka, dok su kod nekih sorata simptomi jako izraženi, no bez većih posljedica. Manjak KALIJA javlja se vrlo rijetko i to najčešće na sorti GRAŠEVINA, isključivo ljetnim mjesecima u godinama s velikom količinom proljetnih oborina.

Tip tla

Kada uspoređujemo simptome manjka pojedinih elemenata u odnosu na tipove tla, na laganim pjeskovitim tlima vrhova brežuljaka najčešći je manjak DUŠIKA, a zatim i BORA, što je sa sasvim logično pošto se radi elementima koji su najviše podložni ispiranju. Manjak dušika javlja se tada krajem šestog mjeseca (lipanj) na starom lišću. (najčešće na sortama GRAŠEVINA i MOSLAVAC) dok se manjak bora javlja već pred cvatnju na listovima oko grozdića i samim bobicama koje poprimaju plavkastu boju, na gotovo svim sortama na laganim pjeskovitim tlima vinogorja.

pH tla

S obzirom na ph tla, naravno da u najoptimalnijem ph za vinovu lozu (6,0-7,0) najčešće nema problema. Ponekad se nađu vinogradi posađeni na pH svega 3,8-5,5 i na tim tlima najviše se javlja manjak BORA te KALIJA. Ovdje simptome manjka BORA najviše iskazuje opet sorta GRAŠEVINA, te cijela grupa PINOTA, te ponekad i MOSLAVAC.

Pojedini vrhovi karbonatnih tala u Međimurju imaju ph vrijednost do 7,3. (Urban, Železna gora, Gradišćak…) Na tim tlima redovito se javlja manjak ŽELJEZA, (blokada zbog fiziološki aktivnog vapna), a najizraženiji je na sortama grupe PINOTA, MOSLAVCU, TRAMINCU, te u rjeđim slučajevima i na GRAŠEVINI.

Adrian Horvat, dipl. ing.