Ministarstvo poljoprivrede

Hortikultura

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede > Novosti > Hortikultura
Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Druga preporuka

27. rujna 2023.0

STANJE NA TERENU

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 04. rujna 2023. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 25. studenoga 2023., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Ukupno stanje u maslinarskim područjima Republike Hrvatske obilježila je prošlo tjedna ponegdje dugo iščekivana kiša. Oborine su dobro došle i popravile su stanje u već po malo iscrpljenim maslinicima.

Maslina se oporavlja i sada nas očekuje period stvaranja mase, ponajprije naglim upijanjem vode. Sve masline koje su patile sušu brzo će upijati vodu, tako da će samo na izgled situacija biti zadovoljavajuća. Ono što je upitno kod takvih maslina je stvaranje kvalitetne suhe tvari iz koje proizlazi i stvaranje kvalitetnog ulja.

Poteškoće će u narednom vremenu dodatno stvara i nagla promjena pigmenta što će dodatno buniti maslinare, a razlog će biti nagla promjena temperatura, s toplog na hladnije i niže noćne temperature. Također, sa očekivanom kišom dodatne poteškoće stvarati će i napad štetnika (muhe), koja je već sada u trećoj a ponegdje i u četvrtoj generaciji.

Optimalan termin berbe za većinu sorata neće biti tako brz, pa se nakon kiša preporuča tretiranje protiv štetnika, kako bi se maslini ostavilo dovoljno vremena za postepeno dozrijevanje. Preporuča se dodatno tretiranje maslinika sa zaštitnim sredstvima kojima je karenca do 25 dana. Optimalni termin berbe ne očekuje se prije, osim za sorte oblica i istarska bjelica koje su imala optimalne uvijete i navodnjavanje.

U priloženoj Tablici 2. za tekuću 2023. godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1, 2, 3, 4 i 5.  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja:

Tablica 1. (Istarska_BJELICA)

Tablica 2. (Istarska_LECCINO)

Tablica 3. (Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA)

Tablica 4. (Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA)

Tablica 5. (južna_Dalmacja_Konavle_G. Vataje_OBLICA)

 

U svim hrvatskim maslinarskim uzgojnim područjima maslina još uvijek dozrijeva tj. stvara ulje i nije spremna za berbu.

26. 9. 2023.

 

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – Prva preporuka

20. rujna 2023.0

STANJE NA TERENU

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje: Uprava za stručnu podršku) i njezini službenici na terenu nastavljaju s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, koji se počeo provoditi 2018. godine uoči berbe maslina, s ciljem davanja preporuka maslinarima za pravovremenu berbu.

Korištenjem najsuvremenije analitičke tehnike, tzv. NIR spektrometrije (punog naziva Diode array bliska infracrvena DA NIR), učinkovito se i jednostavno utvrđuje sadržaj ulja u suhoj tvari ploda masline, koji je stabilan pokazatelj sadržaja ulja u plodu i ne mijenja porastom težine ploda.

Uzorkovanje plodova maslina za to ispitivanje počelo je ove godine 04. rujna 2023. i planira se završiti kad maslina dostigne maksimalni sadržaj ulja u plodovima, što se iskustveno očekuje oko 25. studenoga 2023., a ovisno o sorti i području uzgoja maslina. Uzorkovanje za analize obavlja se svakih 7 dana, na 9 područja uzgoja duž hrvatskog priobalja: Zapadna obala Istre (sjeverni i južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija), Srednja Dalmacija s otocima Šolta, Brač i Hvar, poluotok Pelješac, otok Korčula i jug Dalmacije – Konavle, i to na sortama: Buža, Istarska bjelica, Leccino, Oblica, Plominka, Mašnjača, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Drobnica.

Ukupno stanje u maslinarskim područjima Republike Hrvatsko obilježeno je za sada dovoljnim količinama vlage tj. kiše. Pokazatelj je i dobar početni razvojni ciklus masline (fenofaze): razvoj pupa, razvoj lista i pojava cvatova. Što se pokazalo dobro za oplodnju i stvaranje zametaka. Kroz ljutni dio godine, radi visokih temperatura, dubinske evaporacije tla, suše došlo je do otresanja krošnje i rijeđenja zametnutog ploda.

Količina ploda na stablima masline kreću se od jako puno do jako malo, tj. ukupna situacija u prinosu je nejednolika. Moguć razlog tome je provođenje slabe agrotehnike.

Poteškoće će u narednom vremenu dodatno stvara i nagla promjena pigmenta što će dodatno buni maslinare, a razlog će biti nagla promjena temperatura, s toplog na hladnije, niže noćne temperature. Također, već sad se javljaju poteškoće zbog napad štetnika (muhe). Što bi dodatno moglo zakomplicirati situaciju i ubrzati reakciju maslinara na berbu.

U priloženoj Tablici 1. za tekuću 2023 godinu maslinari trebaju pratiti dva osnovna parametra prinosa i kvalitete masline kojim će odlučiti kada je optimalan termin za berbu. To su: ulje u suhoj tvari i težina ploda masline. Sve dok vrijednost ulja u suhoj tvari raste, znak je da maslina stvara ulje u biljnoj stanici, a pri tome ga i harmonizira (u okusima i mirisima). Dok se stvara ulje maslina nije za brati.

Za lakše snalaženje priložene su i Tablice 1, 2, 3, 4 i 5.  koje pokazuju prosječne optimalne termine berbe u nazad pet godina, a za naše najznačajnije sorte i u prosijeku za neka uzgojna područja:

Tablica 1. (Istarska_BJELICA)

Tablica 2. (Istarska_LECCINO)

Tablica 3. (Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_OBLICA)

Tablica 4. (Srednja_Dalmacija_Dograde_Kaštel_Sućurac_LEVANTINKA)

Tablica 5. (užna_Dalmacja_Konavle_G. Vataje_OBLICA)

 

U svim hrvatskim maslinarskim uzgojnim područjima maslina još uvijek dozrijeva tj. stvara ulje i nije spremna za berbu.

19. 9. 2023.

Preporuku pripremio:

Tomislav Filipović, dipl. ing.

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Poziv korisnicima intervencija iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027.

5. rujna 2023.0

Sva poljoprivredna gospodarstva koja su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2023. godini zatražili plaćanje za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mlade poljoprivrednike preuzeli su obvezu pohađanja izobrazbe.

Sukladno odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu (NN 25/23, 52/23 i 56/23) jedan od uvjeta za ostvarenje potpore je dokaz o završenoj izobrazbi.

Korisnici plaćanja za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP) i IAKS mjere obvezni su svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati.

Izobrazbe, individualna savjetovanja i demonstracijske aktivnosti koje obavljaju javni i privatni savjetnici za korisnike su besplatne.

Pozivamo Vas da na mrežnoj stranici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede www.savjetodavna.hr, pod Savjetovanja i tečajevi pratite objave održavanja tečajeva u Vašoj županiji te se prijavite za sudjelovanje na izobrazbi, uživo ili putem webinara.

Ovdje se nalazi naziv tečaja i pripadajuć popis intervencija za koje se navedeni tečaj priznaje:

 1.  PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (stočarska proizvodnja) + IAKS mjere (stočarska proizvodnja) 2023. – (oznaka 78.01. – C)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  •  32.01.01. PVP za krave u proizvodnji mlijeka
  •  32.01.02. PVP za prvotelke
  •  32.02. PVP za tov junadi
  •  32.03. PVP za krave dojilje
  •  32.04. PVP za ovce i koze
  •  70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  •  70.06. Dobrobit životinja

 

2. IAKS MJERE 2023. – (oznaka 78.01. – 3)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki
  • 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima
  • 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada
  • 70.02.01. Zaštita ptice kosca
  • 70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima
  • 70.02.03. Uspostava poljskih traka
  • 70.04. Održavanje ekološkog uzgoja
  • 70.07.01. Očuvanje suhozida
  • 70.07.02. Očuvanje živica
  • 70.08.01. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka
  • 70.08.02. Očuvanje ekstenzivnih maslinika
  • 70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  • 70.06. Dobrobit životinja

 

3.  EKO SHEME + PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA (biljna proizvodnja) 2023. – (oznaka 78.01. – A)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
  • 31.03. Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina
  • 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
  • 31.06. Konzervacijska poljoprivreda
  • 31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)
  • 32.05. PVP povrće
  • 32.06. PVP za voće
  • 32.09. PVP za sjeme

 

4.  IZOBRAZBA MLADIH POLJOPRIVREDNIKA 2023. – (oznaka 78.01. – 4)

Intervencije za koje se tečaj priznaje:

  • 30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike
  • 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika

 

Nepoštivanje obveza propisanih za korisnike pojedinih intervencija dovodi do primjene administrativnih kazni od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

 

Više o tečajevima i postupku prijave pročitajte na poveznici (kliknite ovdje).

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Metode praćenja leta i suzbijanja orahove muhe

1. rujna 2023.0

Dana 25. kolovoza 2023. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, održala je Demonstracijsku aktivnost na temu: „Metode praćenja leta i suzbijanja novog invazivnog štetnika – Orahove muhe (Rhagoletis completa) u trajnim nasadima oraha“. Demonstracijska aktivnost je održana u trajnom nasadu oraha u k.o. Brođanci (19,34 ha) u vlasništvu tvrtke Europlantaže d.d. iz Brođanaca. Na demonstraciji je nazočilo 14 zainteresiranih voćara iz Osječko-baranjske županije.

Cilj demonstracije bio je upoznavanje voćara s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom Orahove muhe, metodama monitoringa leta te preventivnim i kurativnim mjerama zaštite oraha od ovog štetnika.

Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson), eng. Walnut husk fly ili WHF, posljednjih godina je sve značajniji štetnik plodova oraha a štete na plodovima mogu biti veće od 80%. Štetnik je introduciran sa sjevernoameričkog kontinenta a prvi nalaz u RH registriran je u Istri 2004. godine. U razvijenim zemljama, uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i višekratnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), koje su usmjerene na suzbijanje odraslih muha (imaga). Trenutno, borbu protiv ovoga štetnika komplicira nedovoljan broj registriranih insekticidnih pripravaka u EU pa tako i Republici Hrvatskoj. Iako štetnik ima samo jednu generaciju godišnje, zaštitu otežava i činjenica da muha ima vrlo dug period izlijetanja (gotovo dva mjeseca) te da za sada nema prirodnih neprijatelja. Stoga je u svrhu učinkovite borbe protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine, biološki ciklus te metode monitoringa leta orahove muhe uz korištenje vizualnih, feromonskih i hranidbenih atraktanata – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Preventivne (agrotehničke) i nekemijske mjere (metoda masovnog ulova), suzbijanja orahove muhe te kritični broj štetnika – Marija Kuprešak dipl. ing. agr.
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada oraha (prskalice i raspršivači, registrirana sredstva-insekticidi u zaštiti oraha) – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 2. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

U praktičnom dijelu demonstracijske aktivnosti voćarima su prezentirane sljedeće teme:

  • Vizualni pregled nasada na prisutnost imaga orahove muhe i prepoznavanje simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu oraha uz dodatak hranidbenog/feromonskog atraktanta – Marija Kuprešak dipl. ing. agr.
  • Praktični prikaz zaštite komercijalnog nasada oraha velikog volumena krošnje uz korištenje traktorskog vučenog raspršivača – podešavanje dizni i priprema škropiva, kontrola raspodjele škropiva uz korištenje žutih vodoosjetljivih listića – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 3. Praktični dio demonstracijske aktivnosti – priprema i podešavanje traktorskog raspršivača

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke i biološke osobine Orahove muhe, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe, uzorci zaraženog biljnog materijala, razni modeli žutih ljepljivih ploča, ampule sa feromonima i atraktantima. U praktičnom dijelu demonstracije, sudionici su na živom biljnom materijalu (zaraženi plodovi oraha), vršili determinaciju ličinki orahove muhe. Posebnu pozornost polaznika privukla je i demonstracija kontrole raspodjele škropiva u krošnji stabla oraha uz korištenje vodoosjetljivih listića, što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Slika 4. Vodoosjetljivi listići služe za kontrolu raspodjele škropiva po volumenu krošnje

 

Nakon praktičnog dijela demonstracije slijedila je razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera u zaštiti nasada oraha. Direktor tvrtke Europlantaže d.d., gosp. Leonard Kovač, izložio je svoja 15-godišnja iskustva u voćarskoj proizvodnji te o izazovima rentabilne proizvodnje oraha u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena, nedostatka radne snage te pojave novih bolesti i štetnika.

Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju demonstracijske aktivnosti provedena je od strane polaznika i evaluacija demonstracijske aktivnosti. Zahvaljujući ljubaznosti domaćina, demonstracija je dovršena osvježenjem svih sudionika.

Slika 5. Žuta križna ljepljiva ploča uz dodatak feromonskog atraktanta za praćenje leta Orahove muhe

 

Video zapis 1. Sažetak demonstracijske aktivnosti u Brođancima

 

dr. sc. Tihomir Validžić

Događaji, Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Smeđa mramorirana stjenica i bakterijski rak lijeske u nasadima lijeske

25. kolovoza 2023.0

Dana 18. kolovoza 2023. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, održala je Demonstracijsku aktivnost na temu: „Biološke osobine i metode zaštite od novog polifagnog štetnika – Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) i Bakterijskog raka lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) u nasadima lijeske“. Demonstracijska aktivnost je održana u vrlo dobro agrotehnički i pomotehnički održavanom trajnom nasadu lijeske u k.o. Valpovo (2,96 ha) u vlasništvu OPG-a Kovačić Mihaela iz Valpova. Na demonstraciji je nazočilo 22 zainteresirana voćara iz Osječko-baranjske županije.

Cilj demonstracije bio je upoznavanje poljoprivrednih proizvođača (voćara) s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom Smeđe mramorirane stjenice kao i simptomatologijom i patologijom bakterijskog raka te preventivnim i kurativnim mjerama zaštite lijeske od ovih štetočinja.

Posljednjih nekoliko godina smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), postala je gospodarski značajan štetnik u EU, kako lješnjaka tako i ostalih voćnih vrsta (breskva, nektarina) te povrća. Štetnik je introduciran na europski kontinent iz istočne Azije (Kina, Japan i indokineski podkontinent). Štete koje uzrokuje mogu biti izravne i neizravne. Izravne štete čini odrasli oblik (imago) i ličinke bodenjem i sisanjem što dovodi do različitih deformacija plodova. Neizravne štete nastaju kada se tijekom ishrane (ubadanjem rila) prenose uzročnici biljnih bolesti bakterije ili gljivice, koji mogu uzrokovati trulež plodova. Tipični simptomi očituju se na jezgri lješnjaka u obliku smežuranih plodova ili jezgara s tamnim gorkim pjegama koje smanjuju uporabnu i tržišnu vrijednost. Napad ovoga štetnika na plodove lješnjaka najopasniji je u fenofazi nalijevanja jezgre ploda (svibanj/srpanj) jer dovodi do remećenja razvoja jezgre što dovodi do smežuranosti plodova.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Isto tako, posljednjih godina voćari u Osječko-baranjskoj županiji, prijavljuju simptome selektivnog sušenja (kolaps) pojedinih grana na grmovima/stablima lijeske, što u konačnici dovodi do propadanja cijelih stabala. Ovakve vrlo slične simptome kolapsa na stablima lijeske izaziva više patogena (bakterije i gljivice) koji se u stručnoj literaturi nazivaju kao bakterijski ili gljivični rak. U svijetu su najraširenije bolesti gljivičnog raka lijeske (Neonectaria dittisima, Phomopsis spp.) i bakterijskog raka (Xanthomonas arbicola pv. corylina, Pseudomonas syringae pv. avellanea, Agrobacterium tumefaciens i dr.). Bakterijski rak lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) vrlo je opasan patogen lijeske koji može dovesti do propadanja čitavih nasada. Uspješne mjere borbe protiv bakterijskog raka su složene i obuhvaćaju primjenu svih dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera njege i zaštite nasada.

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine i biološki ciklus smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) te biološki ciklus i simptomatologija Bakterijskog raka lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metode monitoringa leta smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) – uz korištenje feromonskih atraktanata i lovki  – Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada lijeske (prednosti i mane pojedinih modela raspršivača, registrirana sredstva-insekticidi i fungicidi u zaštiti lijeske) – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 2. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

U praktičnom dijelu demonstracijske aktivnosti voćarima su prezentirane slijedeće teme:

  • Primjena pomotehničkih i agrotehničkih mjera u cilju suzbijanja širenja Bakterijskog raka u nasadu lijeske, prikaz rezidbe, odstranjivanja zaraženih grana, dezinfekcija alata – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu lijeske uz dodatak feromonskog atraktanta i kritični broj štetnika – Marija Kuprešak dipl. ing. agr.
  • Praktični prikaz zaštite komercijalnog nasada lijeske velikog volumena krošnje uz korištenje traktorskog raspršivača, podešavanje sapnica i brzine agregata, kontrola raspodjele škropiva uz korištenje žutih vodoosjetljivih listića – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 3. Praktični dio demonstracijske aktivnosti – priprema i podešavanje traktorskog raspršivača

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke i biološke osobine smeđe mramorirane stjenice, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe i binokular, uzorci živog biljnog materijala, razni modeli lovki, kontejneri sa feromonima i atraktantima. Posebnu pozornost polaznika privukla je demonstracija kontrole raspodjele škropiva u krošnji grma/stabla lijeske uz korištenje vodoosjetljivih listića što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Nakon praktičnog dijela demonstracije slijedila je razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera u zaštiti nasada lijeske. Gospodin Zlatko Kovačić vlasnik nasada, izložio je svoja 7-godišnja iskustva u proizvodnji lijeske te o izazovima rentabilne proizvodnje lješnjaka u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena te pojave novih bolesti i štetnika.

Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju demonstracijske aktivnosti provedena je od strane polaznika i evaluacija demonstracijske aktivnosti. Zahvaljujući ljubaznosti domaćina, demonstracija je dovršena bogatim osvježenjem svih sudionika.

Slika 4. Vodoosjetljivi listići koji se koriste za kontrolu raspodjele škropiva u krošnji stabla

 

 

dr. sc. Tihomir Validžić

Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Demonstracija za tržne proizvođače krumpira u Međimurju

24. srpnja 2023.0

Dana 20.7. 2023. godine na polju uz naselje Belica (ARKOD ID parcela 2882184), u Međimurskoj županiji, održana je demonstracijska aktivnost “Primjena biostimulatora na novim sortama krumpira i ekološki pristup suzbijanja zemljišnih štetnika – BELICA – Operacija 1.2.1.” za tržne proizvođače merkantilnog krumpira! Službenici Uprave Milorad Šubić i Suzana Pajić održali su prezentaciju pokusnog polja uz stručna izlaganja.

Uoči povlačenja s tržišta djelatne tvari klorprofam (npr. u pripravcima Tuberite P i Neo-Stop P), radi sprječavanja klijanja gomolja tijekom skladištenja, u Međimurju je krumpir uzgajalo 1.169 proizvođača na površini 2.413,17 hektara (2019. godine). Jedan od dodatnih kriterija na dominantne sorte krumpira koje proizvođači uzgajaju je dormantnost gomolja ili sposobnost skladištenja krumpira, stoga su u poljskom makro-pokusu dominirale srednje kasne sorte krumpira (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Neka važnija svojstva 15 različitih sorti krumpira na pokusnom polju u Belici:

Dospijeće i namjena sorti Broj sorti u pokusu Boja kožice Procijenjeni prinos gomolja/ha**
žuta crvena
*Vrlo rane 1 1 – 38,5
*Rane 2 2 – 44,5
*Srednje rane 5 2 3 43,1
*Srednje kasne 6 4 2 39,0
Industrijska prerada (čips) 1 1 – 29,6
Prosječan prinos svih sorti na dijelu površine sa ***ekološkim pripravkom 40,9 t/ha
Prosječan prinos svih sorti na dijelu površine bez ***ekološkog pripravka 40,0 t/ha
Prosječni prinos gomolja svih sorti u pokusu na dan 19.7. 2023. 40,45 t/ha

*stolne sorte krumpira!; **samo tržni gomolji promjera >4 cm!; ***prirodni organski pripravak “Maska Kruta” je primijenjen neposredno prije sadnje rasipanjem širom u količini 200 kg/ha!

Uvjeti sadnje krumpira u 2023. su diljem Međimurja bili otežani: vrlo rano je krumpir moguće bilo posaditi već početkom zadnje dekade mjeseca ožujka (npr. u danima 20.3.-24.3. zbog stanja vlažnosti i temperature tla). Naknadno su na svim mjernim mjestima od 25.3.-27.3. padale značajne oborine (u količinama od 45,0 mm u istočnom do 62,8 mm u zapadnom dijelu Međimurja)! Početak travnja su obilježili jaki sjeverni vjetar i hladnoće (u središnjem i istočnom dijelu Županije u danima 05.4.-11.4. bilježili smo 4 jutarnja mraza)! Naknadno su ponovno u danima 13.4.-18.4. kiše padale gotovo svakodnevno (u ukupnim količinama 43,2 mm u istočnom do 94,6 mm u zapadnom dijelu Međimurja)! Sadnja 15 različitih sorti krumpira (kategorija sjemena elita, kruponoća 35/50) na pokusnom polju je obavljena 11.4. 2023. godine, na razmake sadnje 0,7 x 0,3 m. Nicanje je zabilježeno početkom svibnja (02.5. 2023.), prethodno su korovi suzbijani primjenom zemljišnih herbicida (pendimetalin, metobromuron, klomazon) (21.4. 2023.)!

Ranijih su sezona (u sušnim uvjetima, bez navodnjavanja) zabilježene na pojedinim parcelama i sortama značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinkama klisnjaka ili “žičnjacima” (Elateridae), pa prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. U Narodnim novinama broj 142 od 19.12. 2012. je objavljen Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida koji u Članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju načela integrirane zaštite bilja (NN 137/12) i godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor (www.mps/poljoprivreda/integrirana). Dodatno je zbog zabrane većine insekticida (npr. foksim, karboruran, imidakloprid, klorpirifos) suzbijanje zemljišnih štetnika zadnjih sezona u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira – deponator granuliranih insekticida. Stoga smo u poljskom pokusu na dijelu površine primijenili prirodni organski pripravak (“Maska Kruta”) neposredno prije sadnje rasipanjem širom u količini 200 kg/ha (na 1000 m²). Od početka sadnje (12.4.) do procjene prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (19.7.) proteklo je 98 dana, te je na dijelu površine sa primjenom navedenog pripravka prikladnog za ekološku proizvodnju dobiveno prosječno 900 kg više tržnih gomolja. Tijekom 2023. sezone na netretiranom dijelu nije bilo značajnih šteta na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika. Razlog tome je vjerojatno iznadprosječno vlažna sezona: od početka travnja do kraja druge dekade mjeseca srpnja 2023. zabilježeno je ukupno 489,4 mm (u višegodišnjim prosjecima u tom razdoblju očekujemo 262,6 mm), a pritom je prosječna temperatura razdoblja iznosila 17,09°C ili 0,9°C iznad očekivanog prosjeka (16,20°C) (vidi Tablicu 2.). U takvim smo uvjetima bilježili vrlo ranu pojavu dvije dominantne (pseudo)gljivične bolesti cime krumpira: plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (prva pojava u Međimurju zabilježena 21.5. 2023.) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (prva pojava u Međimurju zabilježena 26.5. 2023.)! Mjere zaštite cime od uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) provedene su tijekom razdoblja od 22.5.-07.7. 2023. primjenom različitih fungicidnih djelatnih tvari (fluazinam & dimetomorf; difenkonazol; propamokarb & cimoksanil; fluazinam & azoksistrobin; cimoksanil; piraklostrobin & boskalid; mandipropamid, te ciazofamid) i insekticida (klorantraniliprol & lambda-cihalotrin, metaflumizon)! Ukupno je provedeno sedam aplikacija, s prosječnim razmakom tretiranja 7.5 dana, tijekom kojih je prosječno zabilježeno 28.2 mm oborina!

Tablica 2. Prikaz *meteoroloških podataka za područje središnjeg dijela Međimurske županije bitnih za rast i razvoj pokusnih sorti krumpira tijekom 2023. sezone (od početka travnja do kraja druge dekade mjeseca srpnja (01.4.-20.7. 2023.):

Razdoblje Temperatura Oborine Vlažnost zraka Vlaženje cime
travanj 9,57°C 86,4 mm 73,68 % 13.310 min
svibanj 15,10°C 170,6 mm 80,29 % 14.845 min
lipanj 20,19°C 99,6 mm 77,27 % 8.575 min
**srpanj 22,88°C 132,8 mm 79,17 % 4.940 min

*mjerni uređaj “iMetos” u središnjem dijelu Međimurja; **izmjereno do 20.7. 2023. (6.00 sati)!

Korelacijom meteoroloških podataka u svibnju i lipnju o.g. (“DIV Pessl”) možemo zaključiti da je ovogodišnji  svibanj u Međimurju bio nešto povoljniji za razvoj plamenjače (Phytophthora) a lipanj nešto više povoljan razvoju koncentrične pjegavosti (Alternaria) (vidi Tablice 2. i 3.). Ne čudi nas da zbog takvih uvjeta na istom polju i istoj sorti (ili čak i istoj biljci) istovremeno pronalazimo simptome obje bolesti cime (Phytophthora, Alternaria).

Tablica 3. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) od početka travnja do početka treće dekade mjeseca srpnja 2023. u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (*prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”):

Razdoblje/Bolest travanj svibanj lipanj *srpanj
**Phytophthora 11 36 34 22
***Alternaria 6 23 35 24

**izmjereno do 20.7. 2023. (6.00 sati)!; **Phytophthora = krumpirova plijesan ili plamenjača (Phytophthora infestans); ***Alternaria = koncentrična pjegavost (Alternaria solani)!

Budući je srpanj u Međimurju najtopliji mjesec, prema višegodišnjim iskustvima tada očekujemo epidemijsko širenje koncentrične pjegavosti (Alternaria), koja u obliku paleži uništava cimu osjetljivih i nezaštićenih sorti krumpira.

Zbog globalnih klimatskih promjena već od 2009. godine na krumpiru u Međimurju istražujemo korelaciju primjene bioloških pripravaka (biostimulatora) na zdravstveno stanje cime i prinose gomolja. Od biostimulatora ili “ojačivača” biljaka koristili smo različite pripravke koji sadrže aminokiseline, morske alge (Ascophyillum nodosum) i neke mikroorganizme (Trichoderma asperellum, Bacillus subtilis, Bacillus amiloliquefaciens). Tijekom 2023. sezone u poljskom je pokusu provjerene kompatibilnost biostimulatora sa fungicidima, insekticidima i nekim mineralnim gnojivima (N:P:K 20-20-20+TE i N:P:K 13-5-40+TE) (tzv. “tank-mix”). Nisu zabilježene kemijske niti fizikalne nesnošljivosti, a pritom nije primijećena niti fitotoksičnost biljaka, niti gubitak djelotvornosti sredstva za zaštitu bilja.

Procjena prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (vidi Tablicu 1.) dokazuje da tržni proizvođači koji provode preporučene agrotehničke mjere (bez navodnjavanja) s pravom u 2023. sezoni mogu u Međimurju očekivati značajno bilje proizvodne rezultate nego protekle 2022. i 2021. godine! Biljno zdravstvo se zadnjih desetak godina u proizvodnji krumpira značajno mijenja, prvenstveno zbog povlačenja i zabrane većeg broje djelatnih tvari (npr. klortalonil, propineb, mankozeb, imidakloprod, klorprofam i dr.), te spoznaje da krumpir kao “planinska biljka” u našim proizvodnim uvjetima dosta teško podnosi klimatske promjene. Stoga primjena biostimulatora pri uzgoju krumpira postaje nužnost i redovita potreba.

Također, proizvođači krumpira su upoznati sa razlikama i sličnostima između “zelenih plaćanja” i “eko-shema”, te “agro-okolišnih” intervencija u novom programskom razdoblju. Veliku pažnju privukle su informacije o prvim spoznajama, iskustvima i rezultatima uzgoja krumpira u Međimurju pri konzervacijskoj obradi zemljišnih parcela.

 

Voditelj Demonstracijske aktivnosti:

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

Galerija (kliknite na sliku za uvećanje):

Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Otporne sorte jabuke i mogućnosti u ekološkoj proizvodnji

21. lipnja 2023.0

Dana 07.06.2023.u Hodošanu  (Međimurska županija), u voćnjaku OPG KRANJČEC MILJENKO  održana je demonstracijska aktivnost: „Otporne sorte jabuke i mogućnosti u ekološkoj proizvodnji.“

Cilj demonstracije bio je prikazati razvoj i nastajanje novih sorata jabuka otpornih na najvažnije bolesti (čađava krastavost i pepelnica) te upoznati prisutne uz ekološku proizvodnju i sa ostalim mogućnostima približavanja „0,00“ rezidua ostatka zaštitnih sredstava na plodovima kako u konvencionalnoj tako i u ekološkoj proizvodnji jabuke.

 

U prvom dijelu DA, Natalija Hunjadi dipl. ing (viša stručna savjetnica specijalnosti ekološke proizvodnje) iznijela je novosti iz Strateškog plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. vezane uz ekološku proizvodnju voća. Posebno je važno do kraja perioda u EU uspostaviti najmanje 25 % ekološke proizvodnje. Osvrnula se na uspješne primjere iz prakse gdje su manji ekološki proizvođači uspjeli uspostaviti cijeli lanac od ekološke proizvodnje svojih proizvoda do konačnih kupaca.

Značaj ekološke proizvodnje važan je za zdravlje ljudi i njegovu prevenciju dok je sa druge strane istovremeno jedini dugoročno održivi način poljoprivredne proizvodnje kojim će se sačuvati tlo za buduće generacije.

Jedan od trenutnih problema jest kako je rast ekoloških površina i proizvodnje brži od rasta potražnje i kupovne moći za ekološkim proizvodima. Primjedba učesnika bila je da bi  predavanja sličnog tipa trebalo organizirati i za kupce i trgovačke lance koji će uskoro morati dio polica namijeniti ekološkim proizvodnima. Naime, još vrlo veliki dio potrošača uvjeren je da je ekološko – neprskano i vrlo malo rađeno. O tome da postoji vrhunska intenzivna ekološka proizvodnja informiran je tek neznatni dio potrošača. Objašnjeno je kako u svakoj zemlji ekološki proizvođači na drugačiji način dopiru do svojih kupaca. Negdje su to veliki osviješteni trgovački lanci, drugdje lanci kratke opskrbe za bogatiju klijentelu. Na nama je da ubrzano pokušamo naći svoj način.

 

Crimson Snow već se nalazi u trgovinama u Međimurja.

 

U nastavku DA Adrian Horvat, dipl. ing. (viši stručni savjetnik specijalnosti voćarske proizvodnje) u dijaprojekciji je prikazao novi sortiment jabuka otporan na najvažnije bolesti i neke lisne uši koji se ubrzano šiti u drugim zemljama. PINOVA, EVELINA, SIRIUS, MODI, SISI, BONITA, RAJKA, CAMEO, PILOT, CRIMSON SNOW, COSMIC CRISP, HONEYCRISP, HONNEYCRUNCH, ENVY, EVERCRISP, ORANGECRIPS, TELSE, JAZZ, SANSA, MELINDA, RED MOON, RED POP, SAMBOA, SMIXXTEN, SWEET TANGO, GIGA, AMBROSIA, ARIANE, GREEN STAR, LUCY (šarena iznutra), BAUJADE (tamno zeleni granny), HELIODOR (sličan zlatnom d.) VANESSA  i druge.

 

Crimson Crisp već je posađen u voćnjacima Međimurja.

 

Vezano uz klimatske promjene objašnjena je potreba da se neki dio sortimenta vrlo brzo mora mijenjati kako bi pratio promjene. U nekim državama u svijetu postoje već izraženi problemi sa starim sortimentom te se zakonskim regulativama ograničava njegova daljnja sadnja. Sa druge strane mlađi potrošači skloniji su po jednoj strani novitetima, po drugoj strani ekološkim proizvodima što također uvjetuje promjene u budućem sortimentu. Internet ubrzano širi informacije, samo treba krenuti.

Objašnjen je pojam zaštićene oznake kluba ® (slovo R u krugu), te mogućnosti i obaveze koje proizlaze iz „članstva“. Prikazani su i neki novi sustavi uzgoja jabuke sa protu insektnim mrežama, protu kišnim folijama, te sistemom „keep in touch„ koji također obuhvaća korištenje protu insektnih mreža, na zato posebno pripremljenim novim nasadima.

 

Sustavi sa protu insketnim mrežama sve se više šire u ekološkoj proizvodnji regije Bolzano.

 

Savjetnici su istaknuli kako i ekološki sortiment ima novije bolesti unesene sa istoka i zapada (marsonina, glomerela, alternaria) koje za sada možemo uspješno držati pod kontrolom primjenom ekoloških sredstava zaštite bilja. Na kraju DA  prikazala se paleta ekoloških proizvoda koje poljoprivrednici mogu koristiti kako u ekološkoj proizvodnji, tako i u konvencionalnoj proizvodnji koju sve više ograničavanju trgovački lanci kontrolom MDK (maksimalna dozvoljena količina rezidua).

 

Adrian Horvat, dipl. ing.

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Predavanja za poljoprivrednike o novostima koje donosi Strateški plan ZPP RH 2023.-2027.

18. travnja 2023.0

Nakon objavljenog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23) službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su niz predavanja za poljoprivredne proizvođače s ciljem da poljoprivrednici na što jednostavniji način, i što bliže mjestu u kojem žive i bave se poljoprivredom, budu upoznati sa Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Na predavanjima su predstavljene novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Poljoprivredni proizvođači upoznati su s uvjetovanosti (Propisani zahtjevi upravljanja i Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti) koju moraju poštivati tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju i o proizvodno nevezanim i vezanim potporama. Poseban naglasak posvećen je predstavljanju Eko shema kao novih dobrovoljnih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika potpora. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su:

21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost

26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

31.02. Eko shema: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

31.04. Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

31.05. Eko shema: Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

31.06. Eko shema: Konzervacijska poljoprivreda

31.07. Eko shema: Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (PVP) iz Strateškog plana su:

32.01. PVP Krave u proizvodnji mlijeka

32.02. PVP Tov junadi

32.03. PVP Krave dojilje

32.04. PVP Ovce i koze

32.05. PVP Povrće

32.06. PVP Voće

32.07. PVP Šećerna repa

32.08. PVP Krmno proteinski usjevi

32.09. PVP Sjeme

Na predavanjima se je također govorilo i o IAKS mjerama ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i 11 (Ekološki uzgoj) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. kojima višegodišnja obveza nije završena su:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije:

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)

10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

10.1.6. Uspostava poljskih traka

10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

10.1.10. Održavanje suhozida

10.1.11. Održavanje živica

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere:

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana 2023.-2027.:

70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima

70.02. AEC Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama

70.03. AEC Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja

70.04. AEC Ekološki uzgoj

70.05. AEC Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

70.06. AEC Plaćanja za dobrobit životinja

70.07. AEC Očuvanje obilježja krajobraza

70.08. AEC Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika

71.01. ANC Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Poljoprivrednici su upoznati i s promjenama koje se odnose na Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (u prošlom programskom razdoblju IAKS  Mjera 13, a sada Intervencija 71.01. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima) kojom se potpora dodjeljuje korisnicima s ciljem da se omogući nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Predstavljene su i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu:

– mjera potpore za uzgoj mliječnih krava,

– mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača,

– mjera potpore za proizvodnju duhana,

– mjera potpore za maslinovo ulje,

– mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Poljoprivrednci su na predavanjima upoznati i sa sustavom monitoringa poljoprivrednih površina koji je od ove godine aktivan i funkcionalan za područje cijele Republike Hrvatske. Osnovna namjena monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Predavanja na području Koprivničko-križevačke županije

Na području Koprivničko-križevačke županije završio je ciklus ovakvih predavanja. Započeli smo ih održavati 21. ožujka, a posljednje je održano 17. travnja 2023. godine. Po objavi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu i Pravilnika o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23) svim jedinicama lokalne samouprave uputili smo dopis s ponudom za održavanje predavanja za poljoprivrednike. Zanimanje su pokazale gotovo sve jedinice lokalne samouprave pa je na području Koprivničko-križevačke županije održano ukupno 18 edukacija na kojima je prisustvovalo ukupno 682 poljoprivrednika. (Napomena: Na dan 31. 12. 2022. godine u Upisnik poljoprivrednika i Koprivničko-križevačkoj županiji upisano je ukupno 9108 poljorivrednih gospodarstava.)

Cilj nam je bio olakšati poljoprivrednicima popunjavanje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2023. godinu i omogućiti bolje razumijevanje novosti Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i planiranje poljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu. Svako je predavanje trajalo 2-2,5 sata, ovisno zanimanju poljoprivrednika i broju postavljanjenih pitanja nakon predavanja.

Svi poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na predavanjima potrebne informacije mogu pronaći u pisanim materijalima koji se nalaze na mežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na poveznicama:

https://ruralnirazvoj.hr/program/kutak-za-korisnike/

https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/

https://www.apprrr.hr/korisne-informacije/

https://www.apprrr.hr/intervencije/

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Hortikultura, Navodnjavanje, Savjet, Vijest, Voćarstvo

NAVODNJAVANJE, FERTIRIGACIJA I ANTIFROST SUSTAVI U VOĆNJACIMA

17. travnja 2023.0

Dana 13.04.2023. u Novom Selu na  Dravi  (Međimurska županija), u voćnjaku OPG FILIP HLAPČIĆ održana je demonstracijska aktivnost: „Mogućnosti korištenja antifrost sustava za sprečavanje šteta od niskih temperatura i navodnjavanje.“

Cilj demonstracije bio je objasniti važnost poznavanja načina i rokova navodnjavanja i fertirigacije po fenofazama razvoja plodova, kao i korištenje antifrost sustava za sprečavanje šteta od mrazeva, navodnjavanje te ublažavanje toplinskog stresa od visokih ljetnih temperatura kao posljedica klimatskih promjena i zagrijavanja.

Demonstracijska aktivnost započela je obilaskom voćnjaka gospodarstva te puštanjem u rad antifrost sustava kako bi sudionici vidjeli način rada raspršivača. Domaćin je objasnio način rada, potrebne količine vode za  trodnevnu zaštitu, snagu crpke i ostalo što je interesiralo prisutne. Razgovaralo se o najbitnijim razlikama navodnjavanja ranih i kasnih sorata jabuka (Gala, Red Chief, Zlatni, Idared, Fuji…).

 

 

Nastavilo se sa predavanjem u prostorijama gospodarstva. Prvi dio predavanja odnosio se na dosadašnje zabilježene podatke o oborinama i temperaturama po mjesecima i fenofazama razvoja plodova u nekoliko proteklih godina. Uspoređivali su se s potrebama jabuke po fenofazama kako bi se prikazale različite potrebe i načini navodnjavanja od mjeseca do mjeseca i iz godine u godinu. Objašnjen je utjecaj navodnjavanja i fertirigacije u svakoj pojedinoj fenofazi razvoja plodova (dioba stanica, rast stijenki, ulazak vode i širenje stanica) kako ranih tako i kasnih sorata jabuke. Prezentirani su podaci o gubicima uroda u nedovoljno ili nepravovremeno navodnjavanim nasadima. Kao i uvijek vrlo je važno da se svaki dio tehnologije (navodnjavanje) odradi kako treba jer tek tada mogu do izražaja doći i ostali elementi tehnologije (rezidba, prorjeđivanje, zaštita i drugo.)

 

 

U drugom dijelu predavanja objašnjen je štetan utjecaj klimatskih promjena i zagrijavanja, kako tijekom zimskih mjeseci tako i ljetnih mjeseci te mogućnost korištenja antifrost sustava za hlađenje lisne površine i plodova, poboljšanje fotosinteze, smanjivanje transpiracije i smanjivanje negativnog utjecaja visokih ljetnih temperatura na fiziološki ispravnu diferencijaciju cvjetnih pupova naredne zime.

 

 

U trećem dijelu DA prikazan je film snimljen 05.04.2023. u jutarnjim satima za vrijeme rada antifrost sustava nasada u kojem se održavala DA. Objašnjeni su načini kada i kako se sustav uključuje i isključuje u ovisnosti o padu temperature zraka te jačini vjetra, o načinu stvaranja leda za mirnih i vjetrovitih noći.

 

 

Mr. Milorad Šubić, dipl, ing. osvrnuo se na probleme u provođenju zaštite od bolesti vezane uz korištenje antifrost sustava kao što je dugotrajno mokro tlo u hladnijem periodu godine, te korištenje istog tijekom vrućih ljetnih mjeseci za hlađenje plodova i lisne površine.

 

Na samom kraju prezentiralo se i korištenje najnovijih „ keep in touch“ protuinsektnih mreža u kombinaciji sa sadnjom na bolesti otpornih sorata. Na taj način se može osigurati proizvodnja s 0,00 rezidua na plodu i u konvencionalnoj proizvodnji.

 

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Povrćarstvo, Ratarstvo, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2023.

31. ožujka 2023.0

Za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjeren prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način u 2023. godini.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Agroteks, Albaugh TKI* (Pinus Agro), BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Belchim Crop Protection HR* (Orchem), Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Na poveznici ovdje možete pronaći popis lokacija.

Na poveznici ovdje možete preuzeti primjer popunjenog pratećeg lista.

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK