Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Dana 20.7. 2023. godine na polju uz naselje Belica (ARKOD ID parcela 2882184), u Međimurskoj županiji, održana je demonstracijska aktivnost “Primjena biostimulatora na novim sortama krumpira i ekološki pristup suzbijanja zemljišnih štetnika – BELICA – Operacija 1.2.1.” za tržne proizvođače merkantilnog krumpira! Službenici Uprave Milorad Šubić i Suzana Pajić održali su prezentaciju pokusnog polja uz stručna izlaganja.

Uoči povlačenja s tržišta djelatne tvari klorprofam (npr. u pripravcima Tuberite P i Neo-Stop P), radi sprječavanja klijanja gomolja tijekom skladištenja, u Međimurju je krumpir uzgajalo 1.169 proizvođača na površini 2.413,17 hektara (2019. godine). Jedan od dodatnih kriterija na dominantne sorte krumpira koje proizvođači uzgajaju je dormantnost gomolja ili sposobnost skladištenja krumpira, stoga su u poljskom makro-pokusu dominirale srednje kasne sorte krumpira (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Neka važnija svojstva 15 različitih sorti krumpira na pokusnom polju u Belici:

*stolne sorte krumpira!; **samo tržni gomolji promjera >4 cm!; ***prirodni organski pripravak “Maska Kruta” je primijenjen neposredno prije sadnje rasipanjem širom u količini 200 kg/ha!

Uvjeti sadnje krumpira u 2023. su diljem Međimurja bili otežani: vrlo rano je krumpir moguće bilo posaditi već početkom zadnje dekade mjeseca ožujka (npr. u danima 20.3.-24.3. zbog stanja vlažnosti i temperature tla). Naknadno su na svim mjernim mjestima od 25.3.-27.3. padale značajne oborine (u količinama od 45,0 mm u istočnom do 62,8 mm u zapadnom dijelu Međimurja)! Početak travnja su obilježili jaki sjeverni vjetar i hladnoće (u središnjem i istočnom dijelu Županije u danima 05.4.-11.4. bilježili smo 4 jutarnja mraza)! Naknadno su ponovno u danima 13.4.-18.4. kiše padale gotovo svakodnevno (u ukupnim količinama 43,2 mm u istočnom do 94,6 mm u zapadnom dijelu Međimurja)! Sadnja 15 različitih sorti krumpira (kategorija sjemena elita, kruponoća 35/50) na pokusnom polju je obavljena 11.4. 2023. godine, na razmake sadnje 0,7 x 0,3 m. Nicanje je zabilježeno početkom svibnja (02.5. 2023.), prethodno su korovi suzbijani primjenom zemljišnih herbicida (pendimetalin, metobromuron, klomazon) (21.4. 2023.)!

Ranijih su sezona (u sušnim uvjetima, bez navodnjavanja) zabilježene na pojedinim parcelama i sortama značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinkama klisnjaka ili “žičnjacima” (Elateridae), pa prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. U Narodnim novinama broj 142 od 19.12. 2012. je objavljen Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida koji u Članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju načela integrirane zaštite bilja (NN 137/12) i godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor (www.mps/poljoprivreda/integrirana). Dodatno je zbog zabrane većine insekticida (npr. foksim, karboruran, imidakloprid, klorpirifos) suzbijanje zemljišnih štetnika zadnjih sezona u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira – deponator granuliranih insekticida. Stoga smo u poljskom pokusu na dijelu površine primijenili prirodni organski pripravak (“Maska Kruta”) neposredno prije sadnje rasipanjem širom u količini 200 kg/ha (na 1000 m²). Od početka sadnje (12.4.) do procjene prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (19.7.) proteklo je 98 dana, te je na dijelu površine sa primjenom navedenog pripravka prikladnog za ekološku proizvodnju dobiveno prosječno 900 kg više tržnih gomolja. Tijekom 2023. sezone na netretiranom dijelu nije bilo značajnih šteta na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika. Razlog tome je vjerojatno iznadprosječno vlažna sezona: od početka travnja do kraja druge dekade mjeseca srpnja 2023. zabilježeno je ukupno 489,4 mm (u višegodišnjim prosjecima u tom razdoblju očekujemo 262,6 mm), a pritom je prosječna temperatura razdoblja iznosila 17,09°C ili 0,9°C iznad očekivanog prosjeka (16,20°C) (vidi Tablicu 2.). U takvim smo uvjetima bilježili vrlo ranu pojavu dvije dominantne (pseudo)gljivične bolesti cime krumpira: plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (prva pojava u Međimurju zabilježena 21.5. 2023.) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (prva pojava u Međimurju zabilježena 26.5. 2023.)! Mjere zaštite cime od uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) provedene su tijekom razdoblja od 22.5.-07.7. 2023. primjenom različitih fungicidnih djelatnih tvari (fluazinam & dimetomorf; difenkonazol; propamokarb & cimoksanil; fluazinam & azoksistrobin; cimoksanil; piraklostrobin & boskalid; mandipropamid, te ciazofamid) i insekticida (klorantraniliprol & lambda-cihalotrin, metaflumizon)! Ukupno je provedeno sedam aplikacija, s prosječnim razmakom tretiranja 7.5 dana, tijekom kojih je prosječno zabilježeno 28.2 mm oborina!

Tablica 2. Prikaz *meteoroloških podataka za područje središnjeg dijela Međimurske županije bitnih za rast i razvoj pokusnih sorti krumpira tijekom 2023. sezone (od početka travnja do kraja druge dekade mjeseca srpnja (01.4.-20.7. 2023.):

*mjerni uređaj “iMetos” u središnjem dijelu Međimurja; **izmjereno do 20.7. 2023. (6.00 sati)!

Korelacijom meteoroloških podataka u svibnju i lipnju o.g. (“DIV Pessl”) možemo zaključiti da je ovogodišnji  svibanj u Međimurju bio nešto povoljniji za razvoj plamenjače (Phytophthora) a lipanj nešto više povoljan razvoju koncentrične pjegavosti (Alternaria) (vidi Tablice 2. i 3.). Ne čudi nas da zbog takvih uvjeta na istom polju i istoj sorti (ili čak i istoj biljci) istovremeno pronalazimo simptome obje bolesti cime (Phytophthora, Alternaria).

Tablica 3. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) od početka travnja do početka treće dekade mjeseca srpnja 2023. u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (*prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”):

**izmjereno do 20.7. 2023. (6.00 sati)!; **Phytophthora = krumpirova plijesan ili plamenjača (Phytophthora infestans); ***Alternaria = koncentrična pjegavost (Alternaria solani)!

Budući je srpanj u Međimurju najtopliji mjesec, prema višegodišnjim iskustvima tada očekujemo epidemijsko širenje koncentrične pjegavosti (Alternaria), koja u obliku paleži uništava cimu osjetljivih i nezaštićenih sorti krumpira.

Zbog globalnih klimatskih promjena već od 2009. godine na krumpiru u Međimurju istražujemo korelaciju primjene bioloških pripravaka (biostimulatora) na zdravstveno stanje cime i prinose gomolja. Od biostimulatora ili “ojačivača” biljaka koristili smo različite pripravke koji sadrže aminokiseline, morske alge (Ascophyillum nodosum) i neke mikroorganizme (Trichoderma asperellum, Bacillus subtilis, Bacillus amiloliquefaciens). Tijekom 2023. sezone u poljskom je pokusu provjerene kompatibilnost biostimulatora sa fungicidima, insekticidima i nekim mineralnim gnojivima (N:P:K 20-20-20+TE i N:P:K 13-5-40+TE) (tzv. “tank-mix”). Nisu zabilježene kemijske niti fizikalne nesnošljivosti, a pritom nije primijećena niti fitotoksičnost biljaka, niti gubitak djelotvornosti sredstva za zaštitu bilja.

Procjena prinosa i zdravstvenog stanja gomolja krumpira (vidi Tablicu 1.) dokazuje da tržni proizvođači koji provode preporučene agrotehničke mjere (bez navodnjavanja) s pravom u 2023. sezoni mogu u Međimurju očekivati značajno bilje proizvodne rezultate nego protekle 2022. i 2021. godine! Biljno zdravstvo se zadnjih desetak godina u proizvodnji krumpira značajno mijenja, prvenstveno zbog povlačenja i zabrane većeg broje djelatnih tvari (npr. klortalonil, propineb, mankozeb, imidakloprod, klorprofam i dr.), te spoznaje da krumpir kao “planinska biljka” u našim proizvodnim uvjetima dosta teško podnosi klimatske promjene. Stoga primjena biostimulatora pri uzgoju krumpira postaje nužnost i redovita potreba.

Također, proizvođači krumpira su upoznati sa razlikama i sličnostima između “zelenih plaćanja” i “eko-shema”, te “agro-okolišnih” intervencija u novom programskom razdoblju. Veliku pažnju privukle su informacije o prvim spoznajama, iskustvima i rezultatima uzgoja krumpira u Međimurju pri konzervacijskoj obradi zemljišnih parcela.

Voditelj Demonstracijske aktivnosti:

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

Galerija (kliknite na sliku za uvećanje):