MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Zaštita bilja

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

U Novakima Oborovskim edukaciju poljoprivrednika zajedno održali znanstvenici, stručnjaci i proizvođači sredstava za zaštitu bilja

Dana 14. rujna 2020. godine u Novakima Oborovskim, na parceli OPG-a Pisk Tihomira održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Inovativna rješenja u suzbijanju korova u glavnim ratarskim kulturama (kukuruz i strne žitarice)“. Cilj ove demonstracijske aktivnosti bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s postojanjem rezistentnih korovnih vrsta u Republici Hrvatskoj. Naime, na ovoj je parceli potvrđena rezistentnost korova divlji sirak (Sorghum halepense) na najčešće korištena sredstva za zaštitu bilja. Dodatnu opasnost pojavi rezistentnih korova predstavlja uvođenje u proizvodnju kultivara poljoprivrednih kultura (suncokret, šećerna repa, uljana repica) koji su tolerantni na ALS inhibitore. Naime, na taj se način u ovim poljoprivrednim vrstama kod kultivara tolerantnih na ALS inhibitore značajno olakšava suzbijanje korova, ali se istovremeno potencira problem rezistentnosti korova na ovu skupinu herbicida.

Tijekom 2019. godine dokazano je da na području Republike Hrvatske postoje rezistentne populacije dvije korovne vrste: divlji sirak (Sorghum halepense) i ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) na herbicide iz skupine sulfonilureja i imidazolinona koji imaju isti mehanizam djelovanja (inhibicija acetolaktat sintaze, skraćeno ALS herbicidi). Ovaj mehanizam djelovanja imaju herbicidi iz četiri kemijske skupine: sulfonilureja, imidazolinoni, triazolopirimidini i triazoloni, koji su namijenjeni suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih korova u većini ratarskih kultura.

Budući da poljoprivredni proizvođač, korisnik sredstava za zaštitu bilja ima najveću odgovornost u sprječavanju pojave rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja, organizirana je ova demonstracija s ciljem prijenosa informacija i usvajanja integriranih metoda (mehaničkih, fizikalnih i kemijskih) suzbijanja korova.

Naglašena je važnost rotacije usjeva, sjetve pokrovnih usjeva, pravilnog načina obrade tla, poštivanja preporučenih doza primjene herbicida i ostalih mjera dobre poljoprivredne prakse koju poljoprivredni proizvođači trebaju provoditi kako bi umanjili mogućnost pojave rezistentnih biotipova korova. Glavni razlozi opadanja učinka herbicida jesu učestala primjena istog herbicida, odnosno herbicida istog mehanizma djelovanja, nepridržavanje preporučenih doza SZB prilikom primjene, zapostavljeno mehaničko suzbijanje korova, zakorovljena strništa, uski plodored, a posebice uzgoj u monokulturi. Poljoprivredni proizvođači upoznati su s činjenicama da se na većini ratarskih vrsta primjenjuju herbicidi istog mehanizma djelovanja. Stoga, iako se na parcelama rotiraju poljoprivredne vrste u plodoredu, ne znači da se rotiraju i herbicidi različitog mehanizma djelovanja. Upravo takva praksa ima za posljedicu pojavu rezistentnih korova.

Zahvaljujući postavljenom višegodišnjem pokusu tvrtke Bayer d.o.o. (IMW platforma 2018-2022) na parceli OPG-a Pisk gdje je prije samog postavljanja pokusa dokazana rezistentnost divljeg sirka, u suradnji s tvrtkom Agrobiotest d.o.o. testiraju se različiti programi zaštite i moguća rješenja suzbijanja rezistentnog korova. Upravo su na ovom pokusu zainteresirani poljoprivrednici mogli vidjeti primjer razvoja lokalne anti‐rezistentne strategije i planova zaštite za suzbijanje rezistentnog divljeg sirka. U navedenoj edukaciji poljoprivrednih proizvođača i demonstraciji različitih strategija u polju sudjelovali su predstavnici znanstvenih i stručnih institucija i proizvođači sredstava za zaštitu bilja. Svi prisutni izrazili su interes prisustvovati edukaciji na kraju provedbe projekta (2022. godine) kad će se na parceli vidjeti rezultati provedbe suzbijanja rezistentnog divljeg sirka u različitim sustavima proizvodnje (rotacija usjeva u usporedbi s monokulturom kukuruza i primjena različitih mehanizama djelovanja sredstava za zaštitu bilja).

Na području Republike Hrvatske provodi se trogodišnji projekt (2018.-2021.) Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja kojem je dodijeljena potpora Ministarstva poljoprivrede uz odobrenje Europske komisije sukladno Poglavlju 1. i članku 31. Uredbe komisije (EU) br. 702/2014 za razdoblje od 2018. do 2020. godine, a koordiniraju ga znanstvenici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svi poljoprivredni proizvođači koji žele saznati više o pojavi rezistentnih štetnih organizama na području Republike Hrvatske informacije mogu pratiti na linku: https://rezistentnost-szb.hr/.

Ovom prilikom zahvaljujemo svim sudionicima demonstracijske aktivnosti koju službenici Ministarstva poljoprivrede provode okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. a s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača. Osim toga, edukacija u polju, idealna je prigoda za međusobnu razmjenu iskustava samih poljoprivrednih proizvođača.

Mr. sc. Tatjana Međimurec

Hortikultura, Međimurska, Vijest, Zaštita bilja

PROMOCIJA ROBNE MARKE, PROIZVODNJA I EDUKACIJA PROIZVOĐAČA KRUMPIRA U MEĐIMURJU TIJEKOM SEZONE 2020. GODINE

U organizaciji Međimurske županije, općine Belica i Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira krajem prvog tjedna mjeseca rujna 2020. u središtu naselja Belica, ispred Spomenika krumpiru, predstavljena je robna marka krumpira.

 

Slika 1. i 2. Predstavljanje robna marka krumpira u središtu Belice, ispred Spomenika krumpiru (Foto: M. Belčić i Suzana Pajić)

Tako je u Međimurskoj županiji, pored već poznatih županijskih robnih marki, jabuke “Regina” i vina “Pušipel”, početkom masovnijeg vađenja gomolja, predstavljena nova županijska robna marka krumpira “Međimurski kalamper”!

Uz tradiciju, iskustvo i pogodnost prirodnih uvjeta za uzgoj krumpira, javnost je upoznata s općim uvjetima o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke te je predstavljen i pojašnjen vizualni identitet proizvoda (slika 2.).

Sredinom srpnja ove godine službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku, Područne službe Međimurske županije (ujedno i stručni članovi Povjerenstva za nadzor i korištenje robne marke “Međimurski kalamper”) održali su edukaciju tržnih proizvođača krumpira pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe, s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom usjeva krumpira od korova, uzročnika bolesti i štetnika“. Edukacija je održana na dva lokaliteta, na pokusnim poljima u blizini naselja Novo Selo Rok te u naselju Belica, u gospodarskom objektu OPG Tomislava Filipović, ul. Braće Radića 105.

U prijepodnevnim satima dio edukacije je održan u polju: prikaz deset sorti krumpira, provedena agrotehnika (sadnja, osnovna i dopunska gnojidba, njega usjeva), način uzorkovanja zemljišta radi provođenja pedoloških analiza, zakonodavni okvir, koji određuje obvezu kontrole plodnosti tla te determinacija neželjenih promjena na cimi krumpira: koncentrična pjegavost (Alternaria solani), plamenjača (Phytophthora infestans), bijela noga krumpira (Rhizoctonia solani), nekrotični Y virus (PVYNTN) te palež cime od visokih temperatura i štetnog UV zračenja. Naknadno je na gospodarstvu OPG-a Filipović prikazan prosječan urod, izgled gomolja, sadržaj suhe tvari, otpornost na ekonomski značajne neželjene organizme te kulinarska i druga svojstva deset sorti krumpira iz pokusa.

Tržna proizvodnja krumpira je tradicionalna djelatnost u središnjem području Međimurske županije, naročito između mjesta Belica – Gardinovec – Domašinec – Podturen – Sivica – Novo Selo Rok -Čakovec  -Orehovica – Vularija. Na tom području između Mure i Drave pretežno se nalaze recentni aluvijalni nanos, pjeskovito-ilovaste ili ilovaste, blago kisele reakcije, koji su vrlo pogodni za uzgoj gomoljastih vrsta povrća, naročito krumpira. Uz pogodnost tla, nadmorsku visinu 160 – 180 m te prosječnu godišnju temperaturu zraka 10,1 °C, s prosječnom količinom oborina 808 mm (uz raspon 681 – 1079 mm), tradicija uzgoja krumpira s dovoljno radne snage, specifičnom mehanizacijom i gospodarskim objektima temelj su uspješnog uzgoja te dohodovne kulture.

Projektom “Kontrole plodnosti tla na području Međimurske županije” utvrđeno je da na širem području naselja Belica dominiraju blago kisela zemljišta (prosječna pH vrijednost 5,45), prosječni sadržaj humusa iznosi samo 1,6 %, srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 45 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 60 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2014.). Uravnotežena gnojidba krumpira moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Na predstavljanju robne marke krumpira kolegica Suzana Pajić je poljoprivrednike upoznala s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se općina Belica ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012 i NN 7/2013), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013).

Tablica 1. Tehnički podaci o poljskom makro-pokusu uzgoja deset sorti krumpira tijekom 2020. godine na pokusnom polju kraj naselja Novo Selo Rok

Predkultura: ozima pšenica, zelena gnojidba: ječam i kanola (repica)
Osnovna gnojidba: 1 t/ha NPK 5-10-20 + 1 t/ha “Stalatico” (organsko gnojivo)
Dopunska gnojidba: KAN 250 kg/ha
Datum i razmaci sadnje (sklop): 07. 04. 2020., razmaci 0,75 x 0,33 m (43.000 biljaka/ha)
Nicanje većine sorti u pokusu: 23. 04. 2020.
Veličina sjemenskih gomolja: 25/50 cm
Suzbijanje korova u krumpiru: 20. 04. 2020. (pre-em: pendimetalin + metobromuron + klomazon)
Program suzbijanja uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) na cimi krumpira:
30. 05. 2020. 12. 06. 2020. 24. 06. 2020. 08. 07. 2020.
mankozeb & cimoksanil + taikloprid ciazofamid + difenkonazol + metaflumizon azoksistrobin & fluazinam ciazofamid + cimoksanil
Primjena folijarnih (bio)gnojiva: Amalgerol (08. 07.), AminoGreen (12. 06. i 26. 06.), FitoFert 20+20+20+TE (12. 06. i 24. 06.) i EC Fertilizer 13+5+40+TE (08. 07.)

 

Mr. sc. Milorad Šubić poljoprivrednike je upoznao s agrotehničkim i usmjerenim mjerama zaštite pokusnog krumpirišta provedenim tijekom 2020. (tablica 1.). Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnike bolesti i štetnika. Naglašeno je da krumpir valja izbjegavati uzgojem na površinama, koje su zakorovljene višegodišnjim širokolisnim korovima (npr. Cirsium, Convolvulus, Sonchus, Mentha i dr.) te da kao pred-kulturu treba izbjegavati biljne vrste, koje osipanjem sjemena tijekom žetve predstavljaju neželjenu vrstu u krumpiru i koja se ne može učinkovito suzbiti primjenom rezidualnih (zemljišnih) herbicida (npr. suncokret). Proizvođači krumpira su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razvoja cime krumpira u 2020. sezoni te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih (pseudo)gljivičnih bolesti (Alternaria, Phytophthora). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti te kriteriji za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (tablice 1. i 2. te histogrami 1. i 2.).

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznih modela za predviđanje koncentrične pjegavosti (AlternariaTomCast”) i plamenjače krumpira (Phytophthora – “BliteCast”) tijekom kritičnog razdoblja (cvatnje krumpira – lipanj 2020.)  – mjerni uređaj “iMetos”, temeljem kojih je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti cime krumpira u pokusnom polju:

 

Tablica 2. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti zabilježeni u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti cime krumpira tijekom 2020. sezone

Mjeseci Temperatura zraka (°C) Količina oborina (mm) Relativna vlažnost (%) Senzor vlaženja lišća (minuta)
travanj 11,60 27,6 63,3 4.515
svibanj 14,47 51,5 73,8 14.095
lipanj 18,94 117,8 80,94 20.310
srpanj 20,67 151,6 80,09 18.035
kolovoz 21,65 187,4 84,99 21.395

 

Potreba suzbijanja najvažnijeg štetnika cime krumpira (krumpirova zlatica – Leptinotarsa) je određena temeljem vizualnih pregleda cime (pojava odraslih oblika, odlaganje i razvoj jaja te pojava prvih ličinki). Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida, radi ne-ciljanih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori) te kriteriji za izbor insekticida i mjere opreza, koje se pritom provode. Proizvođače krumpira je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 8. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Zbog kiše, drugi dio edukacije je proveden u gospodarskom objektu obitelji T. Filipović u Belici. Pritom su poljoprivrednici upoznati s prosječnim prinosima te s drugim svojstvima sorti krumpira u pokusu (dospijeće, oblik i boja gomolja, boja mesa gomolja, otpornost na bolesti i štetnika, kulinarska svojstva, osjetljivost na herbicide – metribuzin, dormantnost, najvažnije nežive promjene u unutrašnjosti gomolja, pogodnost za ekološki uzgoj, svojstva za industrijsku preradu – čips), tablica 3.

Tablica 3. Neka svojstva pokusnih sorti krumpira prikazanih vađenjem gomolja

Grupa dospijeća Prinos tržnih gomolja >40 mm Prinos sitnih gomolja <40 mm Suha tvar
vrlo rane sorte 51,62 t/ha 3,95 t/ha 17,7 %
srednje rane sorte 59,0 t/ha 2,17 t/ha 18,3 %
srednje kasne sorte 45,0 t/ha 3,90 t/ha 20,1 %

*Vrlo rane sorte = Riviera, Severina, Arizona; srednje rane sorte = Spectra, Constance, Esmee, Beyonce; srednje kasne sorte = Alouette, Babylon, Arsenal, Corsica; sorte krumpira namijenjene za proizvodnju čipsa: Arsenal, Corsica i Beyonce; sorta krumpira namijenjena ekološkoj proizvodnji: Alouette!

Nakon toga, nositelj OPG Filipović, gospodin Tomislav okupljenim je poljoprivrednicima prenio vlastita iskustva pri uzgoju krumpira u sezoni 2020., naglašavajući sve lošiju kvalitetu isporučenog sadnog materijala. Ove se godine u nešto jačoj mjeri pojavljuju virusne infekcije, a kao posljedica povlačenja s tržišta insekticida, koji su neophodni pri sjemenskoj proizvodnji radi suzbijanja vektora (lisnih uši). Procjenom prinosa gomolja krumpira tržni proizvođači očekuju iznadprosječnu sezonu pa time raste zabrinutost za plasman i prodaju (trenutno smanjena potražnja zbog slabije turističke sezone radi epidemije Covid-19).

U raspravi su proizvođači krumpira postavljali pitanja o mogućnostima i ograničenjima totalnog suzbijanja cime prije vađenja gomolja (“desikacija”), a nakon povlačenja s tržišta djelatne tvari dikvat. Odgovoreno je da od ove sezone proizvođači krumpira u tu svrhu mogu koristiti samo registrirano sredstvo na osnovi prirodnih tvari (“prirodni herbicid”): pelargonske kiseline (Beloukha EC)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Primjenu pelargonske kiseline treba ograničiti samo na povoljne vremenske uvjete (sunčano, suha do blago vlažna lisna masa, uz temperature 15-25°C). Moguće je mehanički prethodno i djelomično uništiti cimu krumpira, a naknadno primijeniti značajno manju količinu pelargonske kiseline, od registrirane doze za “desikaciju” krumpira (Beloukha EC u količini 6-8 lit./ha).

Također, proizvođači krumpira su informirani o natječaju iz Programa ruralnog razvoja za tip operacije 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir”, a radi povlačenja s tržišta Europske Unije djelatne tvari klorprofam (sredstva za sprječavanje klijanja gomolja u skladištima tijekom zimskih mjeseci). Od distributera sjemenskog krumpira pritom je zatraženo “novo svojstvo” budućih sorata krumpira: dormantnost gomolja za skladištenje.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti) većina proizvođača krumpira je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Ranije su već 21. 07., 28. 07. i 11. 08. 2020. održana tri edukacijska skupa za tržne proizvođače krumpira u Međimurskoj županiji, na kojima tada su prikazana proizvodna i kulinarska svojstva 31 sorte krumpira (tablica 4).

Tablica 4. Edukacijski prikazi novih sorata i agrotehnike uzgoja krumpira održani u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza 2020. u Međimurju

Datum Mjesto Dobavljači sjemenskog krumpira Broj prisutnih proizvođača Broj prikazanih sorti krumpira Prosječan prinos gomolja
21. 07. Belica HZPC 58 14 53,32 t/ha
28. 07. N. Selo Rok EuroPlant 65 10 63,04 t/ha
11. 08. Pribislavec SolaWest 54 7 *51,44 t/ha

*procjena prinosa gomolja na dan 03.7. 2020., dok je naknadno dana 10.8. 2020. prosječan prinos pokusnih sedam sorti procijenjen na 78,56 t/ha

Napomena: U tablici 1. je prikazan procijenjeni, a ne stvarni prinos gomolja krumpira. Ta procjena se treba umanjiti za gubitak na uvratinama parcela, zatim gubitak u redovima kroz koje prolazi mehanizacija tijekom njege i zaštite usjeva te gubitak prinosa u mikro-depresijama, gdje se zadržava voda u razdoblju prekomjernih padalina.

Tablica 5. Distribucija oborina na tri mjerna lokaliteta u prvom (01. 04.-14. 06.) i drugom dijelu rasta i razvoja pokusnih sorata krumpira (15. 06.-31. 08.) – mjerna stanica “iMetos”

Lokalitet Oborine 1.4.-14.6. Oborine 15.6.-31.8. Ukupno 1.4.-31.8. (±)*
Belica 148,4 mm 343,4 mm 491,8 mm (+115,0 mm)
Mursko Središće 141,3 mm 394,6 mm 535,9 mm (+159,1 mm)
Sveti Juraj u Trnju 137,2 mm 385,6 mm 522,8 mm (+146,0 mm)

*U višegodišnjim prosjecima od početka travnja do kraja kolovoza u okolici Čakovca očekuje se prosječno 376,8 mm oborina (u zagradi je navedeno odstupanje izmjerenih oborina tijekom 2020. u odnosu na očekivani prosjek).

Slike 3., 4. i 5. Edukaciju proizvođača krumpira provode službenici M. Šubić i Suzana Pajić (lijevo), obitelj Filipović se bavi isključivo poljoprivrednom proizvodnjom i aktivno je surađivala sa stručnjacima iz Uprave za stručnu podršku, od planiranja i provođenja pokusa do prikaza rezultata (u sredini); poljoprivrednici su komentirali rezultate pokusa i izmijenili vlastita iskustva (Foto: M. Šubić)

Tekst pripremili voditelji demonstracijske aktivnosti:

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

mr. sc. Milorad Šubić

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Osvrt na demonstracijsku aktivnost u Borju

U okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Koprivničko-križevačke županije u Borju na Kalniku održana je demonstracijska aktivnost „Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki / Mjerenje suhe tvari u plodovima voća“.

Dana 27.8.2020 godine održana je edukacija proizvođača voća u nasadu šljiva OPG-a Biškup Valenta u mjestu Borje na obroncima Kalnika. Vlasnik je korisnik Mjere 10. Programa ruralnog razvoja i to: 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i 10.1.16 Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Proizvođačima je prezentirana mogućnost korištenja mjera 10 u višegodišnjim nasadima kao i  moguće kombinacije unutar M10 i kombinacije M10 i M11.

Korisnici su educirani o vrstama klopki, načinu postavljanja, očitavanjima i korištenju istih. Prezentirani su ulovi na klopkama kao i samo prepoznavanje štetnika te određivanje kritičnog broja i potrebe za njihovo suzbijanje.

Proizvođači su educirani o određivanju roka berbe različitih sorata voća, te je refraktometrom mjerena suha tvar različiti sorata šljiva, jabuka i aronije. Mjerenjem suhe tvari u plodu proizvođačima je skrenuta pozornost na njenu važnost i razliku kod  prerade pojedinih sorata voća. Također jod-testom na jabukama vidjela se razlika između ranih sorata koje su spremne za konzumaciju i kasnijih sorata koje još nisu spremne za berbu.

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili svoje probleme u proizvodnji i  izmijenili su svoja iskustva. Zadovoljni demonstracijom prikazanog pokazali su interes za ovim vidom edukacije, a nama savjetnicima  ovo je poticaj da odradimo još ovakvih demonstracija za naše proizvođače.

Sanja Vuković, dipl. ing. agr

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Strukovno obrazovanje međimurskih proizvođača jabuka u suvremenim nasadima

29. srpnja 2020. održana je edukacija tržnih proizvođača jabuka pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom jabuke od neželjenih organizama, uz korištenje novijih operacija iz M10 Programa ruralnog razvoja 2014-2020“.

Strukovno obrazovanje održano je u suvremenom voćnom nasadu (jabuka), pokraj naselja Čukovec na području grada Preloga (istočni dio županije – Donje Međimurje). Suvremeni nasad jabuka na površini od oko 11 ha podignut je tijekom dvije godine sadnje: 1993./94. i 2010. godine. Dio nasada iz prve sadnje je u rekonstrukciji (2,5 ha). U nasadu dominiraju sorte jabuka Idared, Jonagold, Fuji i Braeburn, uzgajane na slabo bujnim vegetativnim podlogama M9 i M26. Nasad je opremljen mrežom protiv tuče, sustavom za navodnjavanje kapanjem i novijim sustavom zaštite orošavanja od niskih proljetnih temperatura, tzv. “anti-frost”, iz 2019. godine. Nositelj gospodarstva Marko Kudec je mladi poljoprivrednik, formalno obrazovan za voćarstvo na Visokom učilištu Požega, a korisnik je u.vegetacijskoj sezoni 2020. godine novijih operacija iz Mjere 10 Programa ruralnog razvoja: 10.1.12. Korištenje feromonskih klopki za praćenje jabučnog savijača (Cydia pomonella) i 10.1.13. Korištenje metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Isonet).

Tržna proizvodnja jabuke je tradicionalna djelatnost u području zapadnog dijela Međimurske županije (Gornje Međimurje), a sredinom 1970-ih godina proširena je podizanjem suvremenih plantaža (200 ha) u području središnjeg i istočnog dijela Međimurja. Na približno 800 ha suvremenih voćnih nasada voćarstvom se bavi približno 400-njak poljoprivrednih gospodarstva, od čega je zastupljenost jabuke 70 %. U rano proljeće 2020., tijekom razdoblja od 22. ožujka do 15. travnja, trinaest puta su zabilježene negativne jutarnje temperature, koje su značajno oštetile generativne organe voćnih vrsta (smrzavanje cvjetova i već zametnutih plodova). Prema podacima Hrvatske voćarske zajednice najveće ekonomske štete u voćarstvu od proljetnog smrzavanja su zabilježene u Međimurju i Moslavini.

U pokusnom nasadu jabuka kod obitelji Kudec okupljeni su voćari saznali da je zahvaljujući sustavu zaštite od mraza (“anti-frost”), koji je financiran sredstvima iz Programa ruralnog razvoja, mjere namijenjene mladim poljoprivrednicima, sačuvano 90 % plodova jabuka od planiranog uroda u 2020. godini (slike 1. i 2.).

Slike 1. i 2. Nositelj gospodarstva Marko Kudec snimljen 2. travnja 2020. pri radu “anti-frost” sustava na temperaturi od -8 °C (lijevo) i mjesec dana kasnije (početkom lipnja, desno)

Projektom “Kontrola plodnosti tla na području Međimurske županije utvrđeno je da u širem području istočnog Međimurja (grad Prelog) dominiraju močvarna glejna, dijelom hidro-meliorirana zemljišta: prosječna pH vrijednost 5,34; potrebe za CaO 1.892 kg/ha; prosječni sadržaj humusa iznosi 3,03 %, dok srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 99,27 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 193,78 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2017.). Uravnotežena gnojidba jabuka moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Službenica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Suzana Pajić, upoznala je poljoprivrednike s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se područje grada Preloga, s vodocrpilištem, ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012. i NN 7/2013.), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013.).

Specijalista za voćarstvo, kolega Adrian Horvat, okupljene je voćare upoznao s temeljnim načelima ljetne rezidbe suvremenog voćnog nasada jabuka uzgajanog na slabo bujnim podlogama (M9, M26), uz uvažavanje različite bujnosti dominantnih sorti jabuka i šteta, koje su tijekom proljeća zabilježene, zbog smrzavanja generativnih organa i zametnutih plodova. Naglašeno je da dominantan patološki problem u većini nasada jabuka tijekom vegetacije 2020. – pepelnica (Podosphaera leucotricha) može bitno utjecati na provedbu zimske rezidbe.

Specijalista za zaštitu bilja, kolega Milorad Šubić, je proizvođače jabuka upoznao s usmjerenim mjerama zaštite pokusnog voćnjaka provedenim tijekom 2020. Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnika bolesti i štetnika. Naglašeno je da suvremeni uzgoj jabuka na slabo bujnim podlogama opterećuje oko 80 različitih uzročnika bolesti i približno 240 različitih nametnika životinjskog podrijetla. Proizvođači jabuka su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razdoblja vegetacije 2020. te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih gljivičnih bolesti (Venturia, Podosphaera, Monilinia, Colletotrichum). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti korištenjem mjernog uređaja “Pinova Meteo” (Venturia, histogrami 1. i 2., u nastavku teksta), temeljem čega je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti jabuke u pokusnom voćnjaku te je ostvarena ušteda u broju aplikacija 30 % u odnosu na prethodnu 2019. godinu (tada je registrirano samo pet jakih primarnih zaraza), a također su upoznati i s kriterijima za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (postrani utjecaj na korisne organizme – oprašivače, prirodne neprijatelje i humifikatore). Voćarima je prikazan feromonski trap (Csalomon) za praćenje uzročnika crvljivosti plodova jabuke te je objašnjena metodologija određivanja stvarne potrebe i izbora ekološki prihvatljivih pripravaka za njihovo suzbijanje. Na taj je način, u odnosu na prethodnu i epidemijsku 2019. godinu, ove sezone obavljeno 30 % manje aplikacija sredstva za zaštitu bilja.

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznog modela za predviđanje krastavosti jabuke, fuzikladij (Venturia), tijekom kritičnog razdoblja u travnju i svibnju 2020. (mjerni uređaj)

Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida te ograničenja njihove primjene radi zaštite korisnih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori). Objašnjeni su kriteriji za izbor insekticida, uz mjere opreza koje pritom provodimo. Proizvođače jabuka je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 08. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Provoditelji edukacija i okupljeni voćari pregledali su zdravstveno stanje i procijenili rodnost sorata jabuka u oglednom nasadu. Determinirane su uočene neželjene promjene (fito-fagne grinje), neživa pjegavost i palež lišća sorte jabuka Braeburn, a tijekom rasprave voćare je zanimala godišnja strategija suzbijanja najvažnijih fizioloških štetnika jabuka: lisnih uši (Aphis, Dysaphis), moljca kružnih mina (Leucoptera), štitastih uši (Quadraspidiotus), fitofagnih grinja (Panonychus, Tetranychus, Aculus) i krvave uši (Eriosoma). Prikazani su dispenzori za metodu zbunjivanja jabučnog savijača i kućice (“ferotrap”) za praćenje leta jabučnog savijača, zahvaljujućim kojim je tijekom sezone 2020. u oglednom voćnjaku smanjena potrošnja insekticida, radi suzbijanja uzročnika “crvljivosti plodova” za 50 %. Osim korištenja feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (Mjera 10.1.12.) i metode konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.13.) voćari su upoznati i s drugim operacijama iz Mjere 10. Programa ruralnog razvoja (visina novčanih potpora i obveze proizvođača voćara): poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.14.), primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (Mjera 10.1.15.) te mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (Mjera 10.1.16.).

Nositelj gospodarstva M. Kudec prisutnim je voćarima na upite odgovarao o tehničkim značajkama sustava za zaštitu od niskih proljetnih temperatura (“anti-frost”) te o iskustvima u radu tijekom ranog proljeća 2020. godine.

Voćare je zanimala i informacija o štetama od niskih proljetnih temperatura u susjednim zemljama te procjeni uroda i visini otkupne cijene jabuka na području Europske Unije.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti, DA) većina proizvođača jabuka je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Učesnici demonstracijske aktivnosti u pokaznom voćnom nasadu jabuka

 

Edukacija u nasadu (lijevo) i provoditelji aktivnosti službenici M. Šubić, Suzana Pajić i A. Horvat (desno)

 

 

Voditelj demonstracijske aktivnosti:

mr. sc. Milorad Šubić

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Uočene prve štete na biljkama industrijske konoplje

Industrijska konoplja na području Virovitičko-podravske županije zasijana je  na 1017,13 ha konvencionalne proizvodnje i 703,66 ha u ekološkom načinu uzgoja (izvor; APPRRR,2019).

Industrijska konoplja na području županije uzgaja se samo za sjeme , čiji se otkup vrši prema količini THC-a, a ostatak biljke se zaorava. Iako je cijela biljka iskoristiva.

Zadnjih godina nije bilo prigovora od strane uzgajivača na konoplju ; siguran otkup, nema problema tijekom uzgoja ako se pridržavamo zahtjeva za uvjetima uzgoja,“ nema problema sa konopljom“. Do ove godine.

U literaturi se navode bolesti, štetnici i korovi koji se javljaju u uzgoju industrijske konoplje, ali nikad u ekonomskim štetama. Ja ću se osvrnuti na štetnike jer sam ove godine vidjela prve veće štete u uzgoju konoplje, na jednom lokalitetu u Virovitičko-podravskoj županiji, koje mogu značajno smanjiti prinos, a za vrijeme sušenja sjemena prošle godine jedan veći uzgajivač spominje 40% manje prinosa radi „gusjenica“ koje su se javile na sjemnu. Znači problem postoji i biti će svake godine prisutan, slabije ili jače.  U literaturi se navode štetnici  konoplje koji se dijele na: grizajuće štetnike lista, sisajuće štetnike na listu, kukci koji buše  stabljiku, kukci i grinje koji oštećuju cvijet i sjeme, kukci koji se razvijaju na korijenu i navode se slučajne vrste kukaca koji se mogu pojaviti na konoplji (https://hempinsects.agsci.colostate.edu/hemp-insects-text/). Puno je tu nabrajanih vrsta štetnih kukaca, a ovisno o klimatskim uvjetima, plodoredu, zakorovljenosti usjeva, sklopu i susjednim parcelama pojedine vrste kukaca mogu biti značajnije štetne.

Ove godine bilježimo prve vidljive štete, koje nisu zanemarive, od kukuruznog moljca (Ostrinia/Pyrausta/nubilalis) čija ličinka druge generacije uzrokuje direktne štete na stabljici industrijske konoplje. Ličinka se ubuši  u stabljiku konoplje i uzrokuje prijelom stabljike. Ove je godine to više došlo do izražaja nakon jakih vjetrova. Direktno je smanjen prinos i stvoren određeni broj početne populacije štetnika koji može uzrokovati veće štete u vrijeme žetve.

Kukuruzni moljac opisan je kao najveći štetnik hrvatske poljoprivrede, izraziti polifag, osim kukuruza ličinka oštećuje konoplju, proso, sirak, suncokret, hmelj, sjemenke šećerne repe, rajčice, paprike, krizantema, a žive i razvijaju se na vrbi i mnogim korovima (Maceljski, M., (2002.): Poljoprivredna entomologija, Zrinski).

Na industrijskoj konoplji u republici Hrvatskoj trenutno nema registriranih pesticida (samo METAREX INOV-limacid), zato je potrebo pridržavati se preventivnih mjera zaštite:  plodored, optimalni sklop, optimalna gnojidba, izbor parcela, zaoravanje biljnih ostataka, certificirano sjeme.

Obzirom na trend povećanja površina pod industrijskom konopljom i jačoj pojavnosti štetnika, u bližoj budućnosti treba  razmišljati o registraciji insekticida koji će imati dozvolu za primjenu u industrijskoj konoplji (integrirana i ekološka proizvodnja).

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr, biljno zdravstvo

Savjet, Zaštita bilja

Zlatna žutica vinove loze!

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je novu Odluku o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze NN 70/2020 (link:  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_06_70_1393.html ). Svi vinogradari u zaraženom području moraju pregledavati svoje nasade na moguću pojavu simptoma zlatne žutice, redovito žutim ljepljivim pločama pratiti brojnost američkog cvrčka i provoditi suzbijanje cvrčaka nakon cvatnje vinograda!

Obilaskom terena i pregledom vinograda uočeni su simptomi zlatne žutice  vinove loze. Također su utvrđene ličinke američkog cvrčka: stadiji L1, L2 i L3. Kako je utvrđena prisutnost ličinki američkog cvrčka u trećem razvojnom stadiju (L3) (slika 1.) potrebno je izvršiti njegovo suzbijanje. Podsjećamo vinogradare da ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija, od kojih svaki traje 7 do 10 dana. Prvo tretiranje američkog cvrčka provodi se kada su ličinke u razvojnom stadiju L3 jer ličinke u tom stadiju postaju infektivne i mogu prenositi zlatnu žuticu.

Slika 1. Ličinka američkog cvrčka u trećem razvojnom stadiju (L3)

Zlatna žutica jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, u  područjima u kojima se pojavi vrlo brzo poprima razmjere epidemije čineći velike gospodarske štete u trajnom gubitku zaraženih trsova. Zaustavimo širenje zlatne žutice vinove loze provođenjem svih propisanih fitosanitarnih mjera. Pravovremenim suzbijanjem vektora američkog cvrčka smanjujemo njeno daljnje širenje.

Simptomi žutica vinove loze na oboljelom trsu pojavljuju se najčešće krajem lipnja, a prema jeseni sve su više izraženi. Pojavljuju se često na čitavom trsu, ali mogu zahvatiti samo dijelove trsa kao što su pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku. Listovi na oboljelim trsovima postaju čvrsti, boja im se mijenja i lako se uvijaju. Listovi bijelih sorti prvo dobivaju žućkastu dok kod crnih sorti dobivaju crvenu boju (Slika 2.). Lišće je zbog nagomilavanja šećera krto pa se kod stiskanja s rukom drobi, za razliku od zdravog lista koji se gužva. Listovi poprimaju kopljast izgled. Zaraženo lišće razvija se ranije, ali otpada kasnije od nezaraženog.

 

   

Slika 2. Simptomi zlatne žutice vinove loze

Budući da je bolest zlatne žutice vinove loze proširena u epidemijskim razmjerima osim praćenja vektora žutim ljepljivim pločama i suzbijanja, obavezno je provođenje fitosanitarnih mjera koje podrazumijevaju krčenje i uništavanje zaraženih trsova u nekim slučajevima čak i čitavih vinograda. Vlasnici vinograda ili rasadnika vinove loze obvezni su tijekom vegetacije provoditi redovite vizualne preglede. Navedene mjere potrebno je provoditi u određenim područjima (demarkiranim područjima) koja obuhvaćaju zaraženo područje širine 1 km oko mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice (zaraženog trsa)   i sigurnosno područje koje okružuje zaraženo područje u širini od 5 km računajući od granice zaraženog područja.

 

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine

Petra.Pozder@mps.hr

Savjet, Vijest, Zaštita bilja

Vrijeme je za praćenje američkog cvrčka!

Širenje fitoplazme zlatne žutice vinove loze, posebice u nekim vinorodnim područjima Republike Hrvatske poprima zabrinjavajuće razmjere. Od nekoliko inficiranih trsova do prije nekoliko godina, danas nailazimo na vinograde s pravom epidemijskom slikom zaraze. Ponegdje je i do 50% zaraženih trsova.

Američki cvrčak utvrđen je u mnogim europskim zemljama, a prisutan je i na gotovo cijelom teritoriju RH. Štetnik ne nanosi izravne štete vinovoj lozi, ali je njegov značaj i štetnost u tome što je on jedini poznati vektor bolesti koja se naziva „ Zlatna žutica vinove loze“.

Pregledom vinograda utvrđena je pojava ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus). Sukladno „Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doree MLO“ (NN 48/2018) svi posjednici vinograda dužni su pratiti pojavu štetnika i simptoma bolesti te postupiti prema propisanoj naredbi. Prisustvo vektora fitoplazmi na vinovoj lozi ukazuje na činjenicu da su prisutne i fitoplazme, ili s velikom vjerojatnošću da će uskoro biti prisutne. Američki cvrčak ima jednu generaciju godišnje. Prezimljuje u obliku jaja uloženih u koru dvogodišnje rozgve u malim skupinama (2-4 jaja) ili u nizu od 10 – 12 jaja. Prve ličinke iz jaja počinju izlaziti sredinom svibnja i naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa.

Mladice na donjem dijelu trsa gdje se naseljavaju ličinke američkog cvrčka

 

Ličinke se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća, ponekad na lisnim peteljkama Tijekom razvoja, ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje 10 dana. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna. Suzbijanje populacije vektora u vinogradima vrlo je važna mjera smanjenja infekcijskog potencijala bolesti. Suzbijanje vektora provodi se upotrebom kemijskih pripravaka.

             

Ličinka L1 S. titanus                                                                         Ličinka L2 S. titanus

 

         

                       Ličinka L3 S. titanus                                                            Ličinka L4 S. titanus

           

                   Ličinka L5 S. titanus                                                       Odrasli oblik S. titanus

Američki cvrčak je oligofagna vrsta i cijeli svoj životni ciklus provede na biljkama iz roda Vitis, ali se može hraniti i drugim biljkama (joha i pavitina). Prisutnost ličinki američkog cvrčka obavlja se vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja. Prvi pregledi vrše se na donjim listovima bazalnih mladica.

Ličinka američkog cvrčka na naličju lista vinove loze

Prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a izmjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Ploče se postavljaju krajem lipnja.

Žuta ljepljiva ploča za praćenje američkog cvrčka

Odrasli oblik američkog cvrčka na žutoj ljepljivoj ploči

S obzirom da nema mogućnosti kurativnog suzbijanja uzročnika bolesti i da oboljeli trsovi vinove loze ostaju trajno zaraženi, preventivne mjere sprečavanja zaraze sastoje se u suzbijanju vektora. Obavezno je suzbijanje vektora – američkog cvrčka insekticidima registriranim u RH u najmanje dva tretiranja: prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora, drugo tretiranje dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora. Sukladno Naredbi u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Korisnici Mjere 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki  iz programa IAKS mjera ruralnog razvoja da su u obavezi postaviti žute ljepljive ploče do 15.04.2020. i moraju ostati na površini najmanje do 15.09.2020. Insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka su nalaze se u tablici 1.

 

Tablica 1. Registrirani insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka na vinovoj lozi prema FIS-u na dan 08.06.2020.

Pripravak Kemijska skupina Aktivna tvar Primjena  u vegetacijskoj sezoni Karenca
DECIS 2,5 EC Sintetski piretroidi

(NE U CVATNJI!)

Deltametrin 1 21 dan
SUMIALFA SL Esfenvalerat 1 21 dan
CYTHRIN MAX Cipermetrin 1 21 dan
AVAUNT EC Oksadiazini Indoksakarb 3 10 dana

 

Insekticidi registrirani u ekološkoj proizvodnji: Abanto, Krisant EC, Piretro Natura i Asset Five.

Radi zaštita pčela, prije primjene insekticida potrebno je pokositi cvatući pokrov u vinogradu!

 

 

Petra Pozder  mag. ing. Fitomedicine

Petra.Pozder@mps.hr

 

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Sakupljanje prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. nastavljaju sa sakupljanjem prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način.

 Raspored sakupljanja za lipanj i srpanj 2020

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

 

Istarska županija

15.06.2020.

Finida bb (dvorište 6. maj)

Umag

9.00 – 11.00

Brtonigla

Nova Vas

Brtonigla

12.00 – 14.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

15.06.2020.

PZ Napredak

K.Tomislava 40

Gradište

9.00 – 11.00

 

Istarska županija

17.06.2020.

Poslovni prostor Parka d.o.o.

Most 25

(u blizini parkirališta CIMOS)

Buzet

09.00 – 10.30

Parkiralište iza doma Josip Daus

Cerovlje 12

Cerovlje

12.00 – 14.00

 

Brodsko – posavska županija

17.06.2020.

PPK d.o.o. Nova Gradiška

Urije bb

Nova Gradiška

9.00 – 13.00

 

Istarska županija

19.06.2020.

Sajmište Višnjan

Višnjan

09.00 – 11.00

POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o.

Šišanska cesta 124

Pula

13.00 – 14.30

 

Brodsko – posavska županija

19.06.2020.

Agronom d.o.o.

J. Kozarca 12

Bukovlje

11.30 – 13.00

 

Primorsko – goranska županija

23.06.2020.

Poljoapoteka Cortina

Novo naselje Mravinci bb

Čavle

9.00 – 10.00

P.Z. VRBNIK

Namori 2

Vrbnik

12.00 – 14.00

 

Požeško – slavonska županija

23.06.2020.

Kutjevo d.d.

Trg Graševine 2

Kutjevo

8.00 – 11.00

Kutjevo d.d.

Trg Vilima Korajca 13

Kaptol

11.30 – 13.30

 

Karlovačka županija

24.06.2020.

Bublić Commerce d.o.o.

Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c

Karlovac

8.00 – 10.00

Medven trgovina d.o.o.

Mali Erjavec 4

Mali Erjavec

11.00 – 12.00

Vinski podrum Vrbanek

Obrež Vivodinski 1

Vivodina

13.00 – 15.00

 

Požeško – slavonska županija

25.06.2020.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba

Trg Zrinskih i Frankopana

Pleternica

8.00 – 10.30

Komunalno društvo

Kralja Tomislava 56e

Čaglin

11.30 – 13.00

 

Karlovačka županija

25.06.2020.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna

Duga Resa

8.00 – 10.00

 

Ličko – senjska županija

26.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Kralja Zvonimira 131

Otočac

8.00 – 10.00

Poljopromet d.o.o.

Lički Osik 81 (Stari)

Lički Osik (Stari)

11.00 – 13.00

 

Karlovačka županija

29.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Salopek Selo 2

Ogulin

8.00 – 10.00

 

Požeško – slavonska županija

29.06.2020.

Agronom d.o.o.

Voćarska bb, Završje

Brestovac

9.00 – 12:00

 

Karlovačka županija

30.06.2020.

Parkiralište NK Josipdol

Karlovačka

Josipdol

8.00 – 10.00

Benzinska postaja Plaški (preko puta)

Plitvička cesta

Plaški

11.00 – 12.30

 

Bjelovarskobilogorska županija

01.07.2020.

P.Z. Štefanje

Štefanje 84 a

Štefanje

8.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

01.07.2020.

Braniteljska zadruga Kobaš

Kloštarska 6

Slavonski Kobaš

09.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

03.07.2020.

DVD u Gudovcu

Gudovac 41

Gudovac

8.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

03.07.2020.

Općina Gorjani

Kula 1

Gorjani

08.30 – 12.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

06.07.2020.

Šnajder d.o.o.

Bilogorska 74

Kapela

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

08.07.2020.

Sajmište u Garešnici

 

Garešnica

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.07.2020.

Agro Tovarnik

Rusinjska b.b.

Mikluševci

11.00 – 13.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

10.07.2020.

Sima-agro d.o.o.

Donji Sređani 47

Dežanovac

8.00. – 10.00.

 

Požeško – slavonska županija

10.07.2020.

Lipkom d.o.o.

I. Mažuranića 81

Lipik

9.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

13.07.2020.

ABUNDAN d.o.o.

Sv. Mihovila 19

Velika Ludina

8.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

15.07.2020.

Kod Društvenog doma

Radićeva ulica

Kutina

8.00 – 11.00

Sajmišna ulica

kod Veterinarske ambulante

Lipovljani

12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

17.07.2020.

Komunalac Glina d.o.o.

Jukinačka 104

Glina

8.00 – 11.00

PZ Prvča

Barice Rapić 1a

Sisak

12.30 – 16.00

 

Sisačko – moslavačka županija

20.07.2020.

Sajmište Popovača

Moslavačka bb

Popovača

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

22.07.20120.

Parkiralište kod Općine Šandrovac

Bjelovarska 6

Šandrovac

8.00. – 11.00.

 

Osječko – baranjska županija

23.07.2020.

Dvorište komunalnog društva

Kolodvorska 1

Koritna

08.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

24.07.2020.

Sajmište

Početak Bjelovarske ulice

Veliki Grđevac

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

27.07.2020.

Parking za teretna vozila u ulici Ljudevita Gaja

Trg Križnog puta

Daruvar

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

29.07.2020.

Sajmište

Sv. Andrije bb

Čazma

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.07.2020.

PTPO Baruz

Patkovićeva 36

Bobota

 8.00 -11.00

 

Požeško – slavonska županija

30.07.2020.

PZ Prvča

Pavla Radića 44

Požega

09.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

31.07.2020.

Prostor stočnog sajma u Sunji

Sajmište bb

Sunja

8.00 – 11.00