MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Zaštita bilja

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum Hausm.)

Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum) pripada u ekonomski značajne štetnike. Zadnjih godina postaje sve veći problem u nasadima jabuka pogotovo u intenzivnim, plantažnim voćnjacima, a manje u manjim i zapuštenim voćnjacima. Na porast njene populacije utječu intenzivna gnojidba, klimatski uvjeti nastali klimatskim promjenama, osjetljivost podloge i sorte kao i negativan utjecaj insekticida na prirodnog neprijatelja osicu najeznicu Aphelinus mali.

Povećanju populacije doprinosi  načini aplikacije sa manjim utroškom škropiva po jedinici površine što može rezultirati slabijem učinku primijenjenih insekticida.

Kolonija jabučne krvave uši u podnožju stabla

 

Kolonije jabučne krvave uši na stablu

Imaga jabučne krvave uši su crveno smeđe do ljubičaste  boje. Pokrivena su gustom voštanom prevlakom ispod koje se  tijelo gotovo niti ne vidi. Kada se prstom zgnječi prevlaka vidi se crvena ljepljiva tekućina po kojoj su dobile ime. Prevlaka nastaje iz specijaliziranih žlijezda koje se nalaze na trbuhu.

Može se reći da je monofagna i monoecijska vrsta jer se nalazi uglavnom na jabuci. Rijetko se može naći na dunji (Cydonia oblonga), a ponekad na glogu (Crataegus) i mušmulici (Cotoneaster).  Ova vrsta je anholociklička – prezime ličinke na stablu u pukotinama i rak ranama (nema prezimljujućih jaja). Ličinke krvave uši  prolaze kroz 4 razvojna stadija. Podnose vrlo niske temperature do čak  – 27 °C. Nimfe su ružičaste boje s tamnim očima.

Razmnožavaju se partenogenetski i legu žive mlade. Beskrilna uš veličine je 1,2 – 2,6 mm, a krilata uš 1,8 – 2,3 mm. Može imati 10 – 15 generacija godišnje.

Jabučna krvava uš krajem zime i početkom proljeća postaje aktivna. Hrani se biljnim sokovima na korijenju, korienovim izdancima, granama i mladicama. Često naseljava mjesta jačeg reza i pukotina na kori. Na mjestu napada nastaju rak rane  takozvane „guke“ te dolazi do pucanja kore. Napad uši uzrokuje usporavanje rasta, deformiranje grana te stvaranja dobrih  uvjeta za razvoj sekundarnih bolesti i štetočina npr. staklokrilka (Synanthedon myopeaformis).

Jabučna krvava uš na stablu

 

Jabučna krvava uš na mjestu reza

Izlučuje mednu rosu  koja ponekad može prekriti lišće, grane čak i plodove ukoliko se prisutnost štetnika ne otkrije na vrijeme.

U proljeće i ljeto u voćnjacima se uglavnom nalaze beskrilne ženke koje stvaraju kolonije u pukotinama i na ranama grana. U jesen nalazimo više krilatih ženki koje prelijeću na druga stabla i tako šire zarazu.

Prirodni neprijatelj krvave jabučne uši je osica najeznica (Aphelinus mali) koja parazitira  ličinke krvave uši. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike i u Evropu je namjerno unesena dvadesetih godina prošloga stoljeća kako bi se koristila za biološko suzbijanje jabučne krvave uši. Osica je endoparazit.

Ženka osice leglicom odloži jaje u tijelo jabučne krvave uši, a nakon tri dana se iz njega razvije ličinka koja se hrani i živi na račun domaćina – krvave uši.

Parazitirane ličinke krvave uši se uočavaju po tamnoj boji tijela te rupici na tijelu kroz koju izlazi potpuno razvijena odrasla osica. Životni ciklus osice traje 20 – 25 dana i tijekom vegetacije mogu imati 6 – 7 generacija.

U očuvanju ovog korisnog kukca važno je primijeniti selektivne insekticide, užeg spektra djelovanja. Također prilikom rezidbe grančice sa parazitiranim krvavim ušima treba ostavljati u voćnjaku kako bi se povećala populacija ovog korisnog kukca.

Aphelinus mali, foto: . Željkica Oštrkapa Međurečan

Osim navedene osice, prirodni neprijatelji uši su božje ovčice, ličinke zlatooke, osolike muhe, trčci, bogomoljke te grabežljive stjenice.

Prije odluke o provođenju kemijskih mjera suzbijanja potrebno je obaviti vizualni pregled voćnjaka  kako bi se utvrdio stupanj zaraze krvavom uši ali i prisutnost parazitiranih ličinki krvave uši. Kemijskom suzbijanju se pristupa kada je napadnuto 5 – 8 % izdanaka, a u mladim voćnjacima prag može biti i niži. U voćnjacima u koji je prisutna jabučna krvava uš  preporuča se zimsko prskanje voćnjaka primjenom mineralnih ulja. U vegetaciji prvo tretiranje se provodi neposredno prije cvatnje, a drugo nakon cvjetanja kada još nema mnogo lisne mase.  Općenito treba koristi insekticide koji ne štete prirodnim neprijateljima.

Sanja Mastelić-Ivić, dipl. ing. agr.

Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Neprskano i negnojeno?

Kvaliteta proizvedene hrane kako u svijetu, tako i u Europi, poboljšava se s novim znanstvenim dostignućima. No, negativni utjecaji konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na klimu, biološku raznolikost te dugoročno očuvanje plodnosti tla prepoznali su se tek nedavno.

Jedan od načina sprječavanja negativnih posljedica konvencionalne poljoprivrede je prelazak na ekološku poljoprivredu. Ekološka poljoprivreda se tumači kao održiva poljoprivreda, baš kao i općenito održivi razvoj svih grana gospodarstva. Drugim riječima, to znači proizvoditi hranu, biljne ili životinjske proizvode bez štete, koju bi mogli nanijeti okolišu, biološkoj raznolikosti te umanjiti utjecaj poljoprivrede na daljnje pogoršanje klimatskih promjena.

Kad govorimo o EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI, velika većina današnjih POTROŠAČA uvjerena je da je to – ONO – NEPSRKANO I NEGNOJENO. Da li je to baš tako?

Europska komisija je nedavno predstavila novu strategiju „Od polja do stola“, koja je jedan od ključnih elemenata Europskog zelenog plana te okvir za velike promjene u poljoprivredi. U toj Strategiji su predstavljeni konkretni ciljevi, kao što su smanjenje uporabe i rizika kemijskih pesticida i uporaba opasnijih pesticida za 50 % do 2030. godine, smanjenje gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 %, a da se pritom ne smanji plodnost tla, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 %  te smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 % do 2030. godine. Navodi se i važnost ekološke poljoprivrede te će Komisija potaknuti razvoj poljoprivrednih površina za ekološki uzgoj u EU kako bi 25 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine bilo pod ekološkom proizvodnjom.

Trenutno je u ekološkom uzgoju u Republici Hrvatskoj 7,5 % obradivih površina. Neke EU regije imaju već značajne površine pod ekološkom proizvodnjom, kao npr. austrijske regije Salzburg i Gradišće. U nedavnom posjetu SAD-u ostao sam zaprepašten količinom ekološki proizvedenih jabuka (i ostalog asortimana voća i povrća), savršenog izgleda i sortnih osobina.

Zagrebačka županija već nekoliko godina nastoji novim projektima postati prva u Hrvatskoj, koja će usmjeriti 100 % poljoprivrednih površina na ekološku proizvodnju do 2030. godine. U RH postoji ukupno oko 12.000 ha pod nasadima ekološkog voća, od čega je evidentirano 580 ha jabuke. Koliko je u tome ekstenzivnih voćnjaka? Nema pouzdanih podataka koliko od toga čine intenzivni ekološki nasadi.

Ekološki (organic) proizvedena jabuka u SAD u trgovini

Da bi 25 % oljoprivredne proizvodnje moglo funkcionirati istovremeno i tržišno i ekološki, potrebno je osigurati da 100 % potrošača bude upoznato da ekološka jabuka, salata, rajčica nije „neprskana i negnojena“, već upravo suprotno tj. da su one proizvedene u vrlo intenzivnim ekološkim sustavima zaštite, gnojidbe, agrotehnike. Stoga,, dok se s jedne strane educira poljoprivredne proizvođače o ekološki održivoj proizvodnji, vrlo je važno da se o tome educira i potrošače.

Kad se spomene ekološka jabuka, najveći broj potrošača će pomisliti da se radi o plodovima ubranih sa stabala jabuka, koja rastu po livadama i pašnjacima, pod kojima pasu kravice, koje ih prirodno gnoje, a ta ista stabla nikad u svom životu nisu vidjela prskalicu.

Znadete li zapravo kako izgleda takva jabuka? Izgleda baš kao da je jedva jedvice preživjela napade svih mogućih bolesti (fuzikladij, alternaria, marsonina gorka trulež, gljivice čađavice, itd…) i štetnika, da ih se sve ne nabraja, jer niti cijela strana teksta ne bi bila dovoljna. Neki plodovi sve ove napade i nisu preživjeli. S druge strane, tendencije suvremenih potrošača su potraga za oku najljepšom, najcrvenijom, najslađom, najaromatičnijom, itd … jabukom.

Ne tako rijetko može se vidjeti kako trgovci loše zaštićenu jabuku od bolesti i štetnika iz konvencionalnih nasada prodaju pod ekološku – neprskanu jabuku. Stoga je od velike važnosti upoznati potrošače što zapravo predstavlja  ekološka proizvodnja jabuke.

Loše zaštićeni zlatni delišes s bolestima fuzikladij, marsonina, alternaria…

Štete od gusjenica raznih savijača i savijača pokožice ploda u neprskanom voćnjaku

Neprskana „otporna sorta“ zaražena novom bolesti – alternariom
(Izvor: http://www.suttonelms.org.uk/apple-vitality.html)

Ekološka poljoprivredna proizvodnja jabuke je oblik proizvodnje, koji zahtijeva daleko više znanja i radnog vremena od konvencionalne proizvodnje, kako bi na kraju, uz optimalan izgled, kvalitetu i financijski rezultat takva proizvodnja bila opravdana. Ulazni troškovi su viši, potrebno je stručnije znanje, a na kraju se proizvede i nešto skuplji proizvod za koji je potom potrebno pronaći odgovarajuće tržište.

Od vrsta i sorata koriste se one sorte koje su dobivene križanjima, selekcijom te su otporne na najčešće bolesti te biljne vrste. Važno je naglasiti da se nikako ne može ostvariti otpornost na sve bolesti, kao ni na bilo kojeg štetnika. Dakle, kako bi dobili oku savršen i okusu ugodan proizvod i u ekološkoj proizvodnji treba suzbijati neke bolesti i štetnike.

No, glavno pitanje, koje se postavlja, je na koji način i s kojim sredstvima to treba raditi. Dok se u konvencionalnoj poljoprivredi jabuka tretira 15 puta, najčešće s po tri sredstva, od kojih svako spada u grupu otrova ili opasnih sredstava po ljudsko zdravlje, u ekološkoj se proizvodnji, suprotno uvriježenom mišljenu, jabuka tretira zapravo oko 20-25 puta sa sredstvima od kojih ni jedno nije niti otrov, a niti opasno po ljudsko zdravlje. Kod konvencionalne proizvodnje za isto postoje ograničenja, poput broja tretiranja s jednom aktivnom tvari, karence, tolerance, MDK, LD50 ….Dakle, u praksi je vrlo intenzivna, a ne ekstenzivna tehnologija. Ista je to kompliciranija pošto kod ekološki prihvatljivih sredstava, koja se koriste u zaštiti jabuka u ekološkoj proizvodnji, ne postoji mogućnost tretiranja nakon što je bolest ili štetnik već jednom inficirao ili napao plod. Sva zaštita se isključivo odvija preventivno, uz vrlo opširne mjere praćenja uvjeta za razvoj bolesti i štetnika i pravovremenog djelovanja. Stoga je potrebno još i mnogo veće znanje nego u konvencionalnoj proizvodnji.

Zaštita od većine najvažnijih štetnika plodova jabuka danas se može ostvariti korištenjem metoda feromonskih klopki ili feromonskih metoda konfuzije parenja insekata. Feromoni su jaki mirisi, kojima određeni štetni insekti u vrijeme parenja ne mogu odoljeti te se velika većina njih pohvata na klopkama ili uzaludno traži partnera kod parenja, sve dok se ta sposobnost ne izgubi. Mogu biti prirodni (alkohol, ocat, jabučni sok) ili sintetički (feromonski dispenzori). Za preostali dio populacije koriste se specijalna neotrovna sredstva, prirodni bioinsekticidi, koji najčešće djeluju vrlo kratko i ograničeno pa je potrebno čak i više tretiranja nego u konvencionalnoj proizvodnji. Potrebno je, dakle, vrlo dobro poznavanje životnih ciklusa svih štetnih i korisnih insekata.

Kod podizanja ekoloških nasada treba voditi brigu i o drugim čimbenicima, koji utječu na pojavu i razvoj bolesti i štetnika. Veći su razmaci sadnje, kako bi svako stablo pojedinačno moglo imati jači korjenov sustav te time biti otpornije, kako bi vlaga koja pogoduje razvoju bolesti u nasadu bila manja, da u nasadu bude više sunca, kako bi se što prije listovi mogli posušiti. Često puta sadi se na podlogama umjerne bujnosti, kao što su M 26 ili MM106 na kojima su stabla nešto prirodno jača, pa se i gnojidba dušikom može smanjiti. Na tim su podlogama stabla i nešto viša, a poznato je da su najčešće štete od mrazova na nižim dijelovima krošnji.

Ekološki voćar u okolici svojeg voćnjaka posaditi će i raznovrsno grmlje i biljni pokrov, koji će omogućiti razvoj što veće bio raznolikosti pa će se u voćnjaku naći i veći broj prirodnih neprijatelja štetnika. U konvencionalnom voćnjaku, u kojem se nalaze samo jabuke, one su stanište najčešće samo za štetne insekte jabuke, dok je u ekološkom voćnjaku potrebno stvoriti staništa i za korisne kukce, koji su neprijatelji štetnika. Poznata je praksa istovremene proizvodnje jabuka i ukrasnog drveća. Visoki stupovi vrlo su dobre osmatračnice za ptice grabljivice, kojima su voluharice važni dio ishrane. Drveno spremište u voćnjaku idealno je sklonište za mačke, koje često vrlo uspješno drže pod kontrolom populaciju volharica.

Ekološki voćar ne oslanja se na gnojidbu mineralnim gnojivima, koja su, iako financijski najefikasnija, dugoročno vrlo neodrživa za plodnost tla. Umjesto toga, primjenjuju se znanja o dugoročnom očuvanju optimalne plodnosti, strukture tla, pH tla, biološki aktivnog tla. Koriste se isključivo organska gnojiva proizvedena na organskim, ekološkim farmama, bilo da su u obliku ekološkog stajskog gnojiva ili ekološki certificiranih peletiranih gnojjiva. Ista imaju manji sadržaj hranjiva, a skuplja su od konvencionalnih. Kako ekološka gnojiva ne mogu brzo reagirati u cilju povećanja bujnosti, povećanog opterećenja urodom, eliminiranja simptoma nedostatka nekog hranjivog elementa, ekološki voćar mora dobrim poznavanjem fiziologije vrste i sorte nastojati ostalim agrotehničkim radovima, kao što su rezidba, prorijeđivanje, plijevljenje… doprinositi održavanju stabala u optimalnom vegetativnom stanju. Omjer gnojidbe i rezidbe treba biti izuzetno dobro usklađen. Voćka u dobroj kondiciji lakše će se oduprijeti napadima bolesti i štetnika. Dugoročno očuvanje plodnosti tla, s povećanjem humusa, osnova su održivog razvoja u budućnosti.

Ekološki voćar problem korova rješavati na potpuno drugi način od najčešće uvriježenog – „prskam herbicidom i stalno malčiram da mi voćnjak bude lijep i uredan“. U ekološkim principima voćarske proizvodnje ne gleda se korove samo kao konkurente voćkama u ishrani, već kao jedno vrlo veliko stanište za veliki broj vrsta insekata, kukaca i sl. Kako se voćnjak ne tretira tj. prska sredstvima za zaštitu bilja, koja su otrovna za pčele, poželjno je održavanje raznovrsne flore, kao podrast voćnjaka. Svako nisko malčiranje visokog i raznolikog korova ima vrlo jak utjecaj na promjenu faune insekata, koji su se do nedavno nalazili u nasadu. Stoga se često naizmjenično malčira svaki drugi red. Time se više korisnih insekata zadržava u nasadu, dok je istovremeno ipak nešto smanjena i emisija CO2 u atmosferu, uslijed razgradnje malčiranih ostataka. Međutim, malčiranje otpalog lišća što je prije moguće važna je mjera, pošto veliki broj biljnih bolesti prezimljuje ili u ili na otpalom lišću, a tom mjerom pospješuje se njegova razgradnja i mineralizacija pa manji broj spora bolesti uspješno prezimi. Još bolja mjera je strojno (ručno) usisavanje otpalog lišća prije zime i spravljanje komposta na izdvojenom mjestu.

Iz svega navedenog lako je uočiti da EKOLOŠKA JABUKA nije ni neprskana, ni neorezana, a ni ona pod kojom su pasle kravice. Ekološko voćarstvo, baš kao i ekološka poljoprivreda, nastoji se uklopiti u sustav održivog razvoja, kojim bi se spriječilo degradiranje poljoprivrednih površina, uništavanje bioraznolikosti, smanjio utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene, a time i pospješile mogućnosti za lakši i održivi život na našem planetu. Ekološka proizvodnja spoj je vrlo zahtjevnih agrotehničkih radova, uz još veće korištenje znanja. U velikom broju slučajeva ekološki proizvedena jabuka uskladištena bez bolesti plodova uvijek se bolje ponaša u skladištu i tijekom čuvanja.

I za kraj, obratite pažnju na dvije fotografije. Nije svaka na oko „ekološka jabuka – ekološki proizvedena“.

Jabuka iz konvencionalne proizvodnje pred kraj vegetacije, nakon
13 loše provedenih zaštita

Ekološka djelomično otporna sorta Pinova, proizvedena u ekološkom sustavu zaštite

 

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Suzbijanje štetnih glodavaca u zatvorenim objektima

Glodavci su skupina sisavaca čiji naziv potječe od specifično građenog zubala. Imaju povećane sjekutiće u gornjoj i donjoj čeljusti, a prilikom glodanja pomiču donju čeljust naprijed – natrag i usitnjavaju hranu.

Štetni glodavci poljoprivrednih kultura mogu pričinjati štete na poljima, u voćnjacima i u zatvorenim objektima (skladišta žitarica, podrumi, garaže). Štete na otvorenom se očituju u pravljenju rupa, oštećenju sjemena žitarica, gomolja, lukovica, korijena i nadzemnih dijelova biljaka, te u voćnjaku u oštećenju korijena i prizemnih dijelova voćaka. U zatvorenim objektima hrane se uskladištenim prehrambenim proizvodima i žitaricama, te oštećuju ambalažu. Zbog onečišćenja proizvoda izmetom, urinom i dlakama mogu uzrokovati zdravstvene probleme prijenosom zaraznih bolesti kao što su: mišja groznica, trihineloza, salmonela, bjesnoća i druge. U godinama sa toplim i suhim zimama dolazi do masovnog množenja, dok im je smrtnost velika tijekom vlažnih i hladnih jeseni i zima.

Slika 1. Gomolji krumpira u skladištu oštećeni od glodavaca

Slika 2. Klipovi kukuruza oštećeni od glodavaca

U zatvorenim objektima štete pričinjaju crni štakor (Rattus rattus), sivi štakor (Rattus norvegicus) i kućni miš (Mus musculus). Oni tijekom vegetacijske sezone prave štete u polju, a tijekom zime obitavaju u zatvorenim objektima.

Crni štakor dugačak je 16-23 cm, težak 160-230 g. Koti se 3-6 puta godišnje, a u leglu ima 5-10 mladih. Sivi štakor je veći od crnog, duljine 20-30 cm i težine 0,5 kg. Koti se 4-7 puta godišnje, a u leglu ima 5-12 mladih. Štakori žive oko 4 godine, spolno su zreli za 3-4 mjeseca, a ženke se pare odmah nakon što se okote. Kućni miš je duljine 7-10 cm, hrani se raznom hranom (omnivor). Zbog  visokog potencijala razmnožavanja u kratkom vremenu, praćenje njihove pojave i suzbijanje treba biti stalna mjera.

Tijekom dana glodavci su sakriveni, a u sumrak i tijekom noći idu u potragu za hranom. Pri tome im pomažu dobro razvijene osjetilne dlake na leđima, bočnoj strani tijela i na njušci koje im služe za orijentaciju i kretanje u mraku, a dobro im je razvijeno i osjetilo njuha koje ima važnu ulogu u pronalasku hrane.

Kako bi se spriječio ulazak u objekte treba provesti preventivne mjere zaštite. Na prozore, otvore i pukotine postaviti mreže i fizičke barijere. Izbjegavati ostavljanje hrane za ljubimce, ptice i  druge životinje na otvorenom, jer će to privući glodavce. Prilikom pripreme hrane za životinje ili u prostorijama gdje se melju žitarice održavati higijenu i svu rasutu robu ukloniti, jer ostavljena na strojevima i podu može privući glodavce.

Slika 3. Neadekvatno pripremljen prostor za mljevenje žitarica,
izvor je hrane za glodavce

Kade se utvrdi pojava glodavaca u objektu treba pristupiti mjerama suzbijanja. Za suzbijanje se mogu koristiti mehaničke metode ili biocidni proizvodi registrirani za suzbijanje štetnih glodavaca.

Mehaničke metode uključuju primjenu različitih klopki za hvatanje i ljepila. Klopke za hvatanje glodavaca mogu dovesti do trenutne smrti glodavca (mišolovke, štakorolovke) ili mogu omogućiti da se glodavci uhvate živi (klopka kavez). Mamci koji se koriste u mehaničkim klopkama moraju biti poznati i privlačni glodavcu. Vole salo, meso, sir, slaninu, kobasice, kruh natopljen uljem suncokreta, sezama ili maslaca od kikirikija, proizvode od žitarica i kruha.

Ljepila za miševe i štakore su vrlo učinkovita, ali metoda nije humana, jer životinja ugiba nakon nekoliko dana, od gladi i žeđi, pri tome može ispuštati glasove koju stvaraju nelagodu ili životinju nakon što se uhvati treba usmrtiti.

Slika 4. Mišolovka i ljepilo za miševe

Slika 5. Mehanička klopka ,,kavez,, za hvatanje glodavaca

Kod masovne pojave koriste se registrirani biocidni proizvodi. Primjenjivati ih treba sve dok se glodavci ne prestanu njima hraniti. Pripadaju skupini antikoagulanata i dovode do njihovog ugibanja nakon jednokratnog uzimanja. Djeluju na način da uzrokuju unutarnje krvarenje kod glodavaca. To su aktivne tvari bromadiolon i brodifakum a na tržištu se mogu naći pod različitim trgovačkim nazivima – RATIMOR (žitni mamac), RATIMOR (pelete), RATIMOR (parafinski blokovi), RATIMOR (meki mamci), GARDENTOP (svježi mamac), MURIN PASTA EXTREME, MURIN FORTE PELETE, RODENT (repelent) i drugi. Mamci u sebi sadrže tvari koje privlače glodavce (ulje kikirikija, suncokreta…), a odbijaju ljude i domaće životinje. Štakore više privlače parafinski blokovi, meki mamci i pelete, a miševe žitni mamci.

Slika 6. Biocidni proizvodi namijenjeni suzbijanju štetnih glodavaca

Mamke je potrebno postaviti u deratizacijske kutije u blizini mjesta primijećene aktivnosti glodavaca. Označiti ih sljedećim informacijama ,,ne micati ili otvarati,,; ,,sadrži rodenticid,, i sl. Gdje je to moguće pričvrstiti ih za tlo ili drugu površinu, da ih glodavac može konzumirati, ali ne i iznijeti iz objekta. Postaviti ih izvan dosega djece, ptica, kućnih ljubimaca i domaćih životinja. Ne postavljati ih uz hranu, piće, hranu za životinje i u blizini sustava za odvod vode, jer ih mogu kontaminirati. Kod primjene žitnih mamaca u objektu gdje se čuvaju žitarice, naročito ako su u rasutom stanju, paziti da ne dođe do miješanja mamca i žitarica, jer bi to predstavljalo opasnost za životinje koje se hrane tim žitaricama.

Sa svim vrstama mamaca  postupati strogo prema uputama zbog njihove toksičnosti za ljude i toplokrvne životinje.

Viša stručna savjetnica, Karlovačka županija

 dr. sc. Mirna Ceranić

Agroekologija, Hortikultura, Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Što učiniti sa mehanizacijom u zimskom periodu

Zima je već pokucala na vrata, a poslovi sa našom mehanizacijom i opremom ili su pri kraju ili su završeni. Nastavno na okolnosti naša mehanizacije također zaslužuje odmor i stoga ju sukladno mogućnostima treba uredno spremiti ili u natkriveni i zaštićeni prostor ili jednostavno prekriti nekim od pogodnih pokrova. No prije toga, a kako bi i mi i naša neophodna oprema i mehanizacija bezbrižno dočekali novu sezonu, svakako sugeriram sljedeće:

  • Izvršiti čišćenje i pranje strojeva. Molim, voditi računa o odabiru mjesto gdje se neće kontaminirati okoliš sredstvima za pranje i odmašćivanje (idealna mjesta su registrirane samposlužne praonice).
  • Strojeve i opremu osušiti i zaštititi od korozije u kontekstu čega može poslužiti: motorno ulje, litijeva mast, ili posebni i specijalni zaštitni premazi.
  • Nakon pranja i sušenja izvršiti podmazivanje na zato predviđenim mjestima kako bi nova mast istisnula kapljice vode iz ležajeva, utora i sličnih područja u kojima mast ima svoju aktivnu ulogu tijekom procesa rada.
  • Spremnike goriva naših traktori, kombajna i drugih samohodnih strojeva napuniti do vrha kako bi se smanjila pojava korozije samih spremnika i sustava vezanog za distribuciju i tok goriva
  • Svakako provjeriti, ispitati i po potrebi izvršiti izmjene ili ispuštanje u svim sustavima sa rashladnim tekućinama na adekvatne vrijednosti točki smrzavanja
  • Provjeriti i prilagoditi tlakove u gumama uobičajenim radnim tlakovima za vrijeme eksploatacije istih.
  • Ovaj period mrtve sezone tijekom mirovanja naše opreme i mehanizacije iskoristiti za sve eventualne popravke i potrebna podešavanja strojeva.

Velika većina poljoprivredne populacije posjeduje prskalice i atomizere, a osim svega ispred navedenog kod ovih strojeva prije zimskog mirovanja treba učiniti i dodatne korake – stručnim riječima izvršiti konzervaciju istih:

  • Kompletno pranje izvana i iznutra, svih filtere i svih mlaznica
  • U spremnik uliti sredstvo protiv smrzavanja bilo antifriz bilo zimsko sredstvo za pranje stakla. Dovoljno bi bilo otprilike 1-2 % volumena prskalice s minimalnom jačinom točke smrzavanja -20 0C
  • Uliveno sredstvo promiješati kroz zatvoren sustav stroja a nakon toga isto na par sekundi propustiti kroz same mlaznice
  • S prskalice demontirati manometar i pohraniti na sigurno

U proljeće kada nam prskalica bude ponovo potrebna obrnutim redoslijedom izvršiti dekonzervaciju:

  • Na prskalicu montirati manometar
  • Sredstvo protiv smrzavanja ispustiti na jednoj od krajnjih mlaznica
  • Prskalicu isprati čistom vodom
  • Ispušteni antifriz ili zimsko sredstvo za pranje stakla pohraniti u odgovarajući spremnik i spremiti za slijedeću zimsku sezonu konzerviranja

Ovakvim postupanjem definitivno ćemo našoj opremi produžiti vijek trajanja i u novu sezonu poslova krenuti spremni i pouzdaniji.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

OSVRT NA DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST ODRŽANU U VOĆNJAKU PG-a AGRO BABIĆ U BRODSKO POSAVSKOJ ŽUPANIJI

Dana 28.09.2020.g. u voćnjaku jabuka PG Agro Babić održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjeg nasada i korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki“.

Bez obzira na povremenu laganu kišu koja nas je pratila u voćnjaku ovu demonstraciju popratilo je 12 polaznika. Na samom početku i par uvodnih riječi polaznicima su rastumačene operacije mehaničko uništavanje korova i korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki, što se od korisnika o ove operacije u sklopu M 10 očekuje, te koje aktivnosti su korisnici ove mjere dužni odraditi i evidentirati,  podijeljeni su im pripadajući obrasci. Objašnjeno im je što su vizualne, hranidbene i feromonske klopke kada se postavljaju i za što točno koja služi sa naglaskom na važnost praćenja pojavnosti i broja štetnika za ciljano i pravovremeno tretiranje.

Ova demonstracija imala je za cilj proizvođačima od koji su mnogi korisnici pojedinih mjera na licu mjesta u voćnjaku prikazati kako se provode pojedine aktivnosti i koje su pozitivne strane primjene istih.

Marijana Milušić, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

U Novakima Oborovskim edukaciju poljoprivrednika zajedno održali znanstvenici, stručnjaci i proizvođači sredstava za zaštitu bilja

Dana 14. rujna 2020. godine u Novakima Oborovskim, na parceli OPG-a Pisk Tihomira održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Inovativna rješenja u suzbijanju korova u glavnim ratarskim kulturama (kukuruz i strne žitarice)“. Cilj ove demonstracijske aktivnosti bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s postojanjem rezistentnih korovnih vrsta u Republici Hrvatskoj. Naime, na ovoj je parceli potvrđena rezistentnost korova divlji sirak (Sorghum halepense) na najčešće korištena sredstva za zaštitu bilja. Dodatnu opasnost pojavi rezistentnih korova predstavlja uvođenje u proizvodnju kultivara poljoprivrednih kultura (suncokret, šećerna repa, uljana repica) koji su tolerantni na ALS inhibitore. Naime, na taj se način u ovim poljoprivrednim vrstama kod kultivara tolerantnih na ALS inhibitore značajno olakšava suzbijanje korova, ali se istovremeno potencira problem rezistentnosti korova na ovu skupinu herbicida.

Tijekom 2019. godine dokazano je da na području Republike Hrvatske postoje rezistentne populacije dvije korovne vrste: divlji sirak (Sorghum halepense) i ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) na herbicide iz skupine sulfonilureja i imidazolinona koji imaju isti mehanizam djelovanja (inhibicija acetolaktat sintaze, skraćeno ALS herbicidi). Ovaj mehanizam djelovanja imaju herbicidi iz četiri kemijske skupine: sulfonilureja, imidazolinoni, triazolopirimidini i triazoloni, koji su namijenjeni suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih korova u većini ratarskih kultura.

Budući da poljoprivredni proizvođač, korisnik sredstava za zaštitu bilja ima najveću odgovornost u sprječavanju pojave rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja, organizirana je ova demonstracija s ciljem prijenosa informacija i usvajanja integriranih metoda (mehaničkih, fizikalnih i kemijskih) suzbijanja korova.

Naglašena je važnost rotacije usjeva, sjetve pokrovnih usjeva, pravilnog načina obrade tla, poštivanja preporučenih doza primjene herbicida i ostalih mjera dobre poljoprivredne prakse koju poljoprivredni proizvođači trebaju provoditi kako bi umanjili mogućnost pojave rezistentnih biotipova korova. Glavni razlozi opadanja učinka herbicida jesu učestala primjena istog herbicida, odnosno herbicida istog mehanizma djelovanja, nepridržavanje preporučenih doza SZB prilikom primjene, zapostavljeno mehaničko suzbijanje korova, zakorovljena strništa, uski plodored, a posebice uzgoj u monokulturi. Poljoprivredni proizvođači upoznati su s činjenicama da se na većini ratarskih vrsta primjenjuju herbicidi istog mehanizma djelovanja. Stoga, iako se na parcelama rotiraju poljoprivredne vrste u plodoredu, ne znači da se rotiraju i herbicidi različitog mehanizma djelovanja. Upravo takva praksa ima za posljedicu pojavu rezistentnih korova.

Zahvaljujući postavljenom višegodišnjem pokusu tvrtke Bayer d.o.o. (IMW platforma 2018-2022) na parceli OPG-a Pisk gdje je prije samog postavljanja pokusa dokazana rezistentnost divljeg sirka, u suradnji s tvrtkom Agrobiotest d.o.o. testiraju se različiti programi zaštite i moguća rješenja suzbijanja rezistentnog korova. Upravo su na ovom pokusu zainteresirani poljoprivrednici mogli vidjeti primjer razvoja lokalne anti‐rezistentne strategije i planova zaštite za suzbijanje rezistentnog divljeg sirka. U navedenoj edukaciji poljoprivrednih proizvođača i demonstraciji različitih strategija u polju sudjelovali su predstavnici znanstvenih i stručnih institucija i proizvođači sredstava za zaštitu bilja. Svi prisutni izrazili su interes prisustvovati edukaciji na kraju provedbe projekta (2022. godine) kad će se na parceli vidjeti rezultati provedbe suzbijanja rezistentnog divljeg sirka u različitim sustavima proizvodnje (rotacija usjeva u usporedbi s monokulturom kukuruza i primjena različitih mehanizama djelovanja sredstava za zaštitu bilja).

Na području Republike Hrvatske provodi se trogodišnji projekt (2018.-2021.) Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja kojem je dodijeljena potpora Ministarstva poljoprivrede uz odobrenje Europske komisije sukladno Poglavlju 1. i članku 31. Uredbe komisije (EU) br. 702/2014 za razdoblje od 2018. do 2020. godine, a koordiniraju ga znanstvenici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svi poljoprivredni proizvođači koji žele saznati više o pojavi rezistentnih štetnih organizama na području Republike Hrvatske informacije mogu pratiti na linku: https://rezistentnost-szb.hr/.

Ovom prilikom zahvaljujemo svim sudionicima demonstracijske aktivnosti koju službenici Ministarstva poljoprivrede provode okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. a s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača. Osim toga, edukacija u polju, idealna je prigoda za međusobnu razmjenu iskustava samih poljoprivrednih proizvođača.

Mr. sc. Tatjana Međimurec

Hortikultura, Međimurska, Vijest, Zaštita bilja

PROMOCIJA ROBNE MARKE, PROIZVODNJA I EDUKACIJA PROIZVOĐAČA KRUMPIRA U MEĐIMURJU TIJEKOM SEZONE 2020. GODINE

U organizaciji Međimurske županije, općine Belica i Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira krajem prvog tjedna mjeseca rujna 2020. u središtu naselja Belica, ispred Spomenika krumpiru, predstavljena je robna marka krumpira.

 

Slika 1. i 2. Predstavljanje robna marka krumpira u središtu Belice, ispred Spomenika krumpiru (Foto: M. Belčić i Suzana Pajić)

Tako je u Međimurskoj županiji, pored već poznatih županijskih robnih marki, jabuke “Regina” i vina “Pušipel”, početkom masovnijeg vađenja gomolja, predstavljena nova županijska robna marka krumpira “Međimurski kalamper”!

Uz tradiciju, iskustvo i pogodnost prirodnih uvjeta za uzgoj krumpira, javnost je upoznata s općim uvjetima o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke te je predstavljen i pojašnjen vizualni identitet proizvoda (slika 2.).

Sredinom srpnja ove godine službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku, Područne službe Međimurske županije (ujedno i stručni članovi Povjerenstva za nadzor i korištenje robne marke “Međimurski kalamper”) održali su edukaciju tržnih proizvođača krumpira pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe, s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom usjeva krumpira od korova, uzročnika bolesti i štetnika“. Edukacija je održana na dva lokaliteta, na pokusnim poljima u blizini naselja Novo Selo Rok te u naselju Belica, u gospodarskom objektu OPG Tomislava Filipović, ul. Braće Radića 105.

U prijepodnevnim satima dio edukacije je održan u polju: prikaz deset sorti krumpira, provedena agrotehnika (sadnja, osnovna i dopunska gnojidba, njega usjeva), način uzorkovanja zemljišta radi provođenja pedoloških analiza, zakonodavni okvir, koji određuje obvezu kontrole plodnosti tla te determinacija neželjenih promjena na cimi krumpira: koncentrična pjegavost (Alternaria solani), plamenjača (Phytophthora infestans), bijela noga krumpira (Rhizoctonia solani), nekrotični Y virus (PVYNTN) te palež cime od visokih temperatura i štetnog UV zračenja. Naknadno je na gospodarstvu OPG-a Filipović prikazan prosječan urod, izgled gomolja, sadržaj suhe tvari, otpornost na ekonomski značajne neželjene organizme te kulinarska i druga svojstva deset sorti krumpira iz pokusa.

Tržna proizvodnja krumpira je tradicionalna djelatnost u središnjem području Međimurske županije, naročito između mjesta Belica – Gardinovec – Domašinec – Podturen – Sivica – Novo Selo Rok -Čakovec  -Orehovica – Vularija. Na tom području između Mure i Drave pretežno se nalaze recentni aluvijalni nanos, pjeskovito-ilovaste ili ilovaste, blago kisele reakcije, koji su vrlo pogodni za uzgoj gomoljastih vrsta povrća, naročito krumpira. Uz pogodnost tla, nadmorsku visinu 160 – 180 m te prosječnu godišnju temperaturu zraka 10,1 °C, s prosječnom količinom oborina 808 mm (uz raspon 681 – 1079 mm), tradicija uzgoja krumpira s dovoljno radne snage, specifičnom mehanizacijom i gospodarskim objektima temelj su uspješnog uzgoja te dohodovne kulture.

Projektom “Kontrole plodnosti tla na području Međimurske županije” utvrđeno je da na širem području naselja Belica dominiraju blago kisela zemljišta (prosječna pH vrijednost 5,45), prosječni sadržaj humusa iznosi samo 1,6 %, srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 45 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 60 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2014.). Uravnotežena gnojidba krumpira moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.

Na predstavljanju robne marke krumpira kolegica Suzana Pajić je poljoprivrednike upoznala s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se općina Belica ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012 i NN 7/2013), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013).

Tablica 1. Tehnički podaci o poljskom makro-pokusu uzgoja deset sorti krumpira tijekom 2020. godine na pokusnom polju kraj naselja Novo Selo Rok

Predkultura: ozima pšenica, zelena gnojidba: ječam i kanola (repica)
Osnovna gnojidba: 1 t/ha NPK 5-10-20 + 1 t/ha “Stalatico” (organsko gnojivo)
Dopunska gnojidba: KAN 250 kg/ha
Datum i razmaci sadnje (sklop): 07. 04. 2020., razmaci 0,75 x 0,33 m (43.000 biljaka/ha)
Nicanje većine sorti u pokusu: 23. 04. 2020.
Veličina sjemenskih gomolja: 25/50 cm
Suzbijanje korova u krumpiru: 20. 04. 2020. (pre-em: pendimetalin + metobromuron + klomazon)
Program suzbijanja uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) na cimi krumpira:
30. 05. 2020. 12. 06. 2020. 24. 06. 2020. 08. 07. 2020.
mankozeb & cimoksanil + taikloprid ciazofamid + difenkonazol + metaflumizon azoksistrobin & fluazinam ciazofamid + cimoksanil
Primjena folijarnih (bio)gnojiva: Amalgerol (08. 07.), AminoGreen (12. 06. i 26. 06.), FitoFert 20+20+20+TE (12. 06. i 24. 06.) i EC Fertilizer 13+5+40+TE (08. 07.)

 

Mr. sc. Milorad Šubić poljoprivrednike je upoznao s agrotehničkim i usmjerenim mjerama zaštite pokusnog krumpirišta provedenim tijekom 2020. (tablica 1.). Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnike bolesti i štetnika. Naglašeno je da krumpir valja izbjegavati uzgojem na površinama, koje su zakorovljene višegodišnjim širokolisnim korovima (npr. Cirsium, Convolvulus, Sonchus, Mentha i dr.) te da kao pred-kulturu treba izbjegavati biljne vrste, koje osipanjem sjemena tijekom žetve predstavljaju neželjenu vrstu u krumpiru i koja se ne može učinkovito suzbiti primjenom rezidualnih (zemljišnih) herbicida (npr. suncokret). Proizvođači krumpira su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razvoja cime krumpira u 2020. sezoni te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih (pseudo)gljivičnih bolesti (Alternaria, Phytophthora). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti te kriteriji za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (tablice 1. i 2. te histogrami 1. i 2.).

Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznih modela za predviđanje koncentrične pjegavosti (AlternariaTomCast”) i plamenjače krumpira (Phytophthora – “BliteCast”) tijekom kritičnog razdoblja (cvatnje krumpira – lipanj 2020.)  – mjerni uređaj “iMetos”, temeljem kojih je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti cime krumpira u pokusnom polju:

 

Tablica 2. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti zabilježeni u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti cime krumpira tijekom 2020. sezone

Mjeseci Temperatura zraka (°C) Količina oborina (mm) Relativna vlažnost (%) Senzor vlaženja lišća (minuta)
travanj 11,60 27,6 63,3 4.515
svibanj 14,47 51,5 73,8 14.095
lipanj 18,94 117,8 80,94 20.310
srpanj 20,67 151,6 80,09 18.035
kolovoz 21,65 187,4 84,99 21.395

 

Potreba suzbijanja najvažnijeg štetnika cime krumpira (krumpirova zlatica – Leptinotarsa) je određena temeljem vizualnih pregleda cime (pojava odraslih oblika, odlaganje i razvoj jaja te pojava prvih ličinki). Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida, radi ne-ciljanih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori) te kriteriji za izbor insekticida i mjere opreza, koje se pritom provode. Proizvođače krumpira je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 8. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).

Zbog kiše, drugi dio edukacije je proveden u gospodarskom objektu obitelji T. Filipović u Belici. Pritom su poljoprivrednici upoznati s prosječnim prinosima te s drugim svojstvima sorti krumpira u pokusu (dospijeće, oblik i boja gomolja, boja mesa gomolja, otpornost na bolesti i štetnika, kulinarska svojstva, osjetljivost na herbicide – metribuzin, dormantnost, najvažnije nežive promjene u unutrašnjosti gomolja, pogodnost za ekološki uzgoj, svojstva za industrijsku preradu – čips), tablica 3.

Tablica 3. Neka svojstva pokusnih sorti krumpira prikazanih vađenjem gomolja

Grupa dospijeća Prinos tržnih gomolja >40 mm Prinos sitnih gomolja <40 mm Suha tvar
vrlo rane sorte 51,62 t/ha 3,95 t/ha 17,7 %
srednje rane sorte 59,0 t/ha 2,17 t/ha 18,3 %
srednje kasne sorte 45,0 t/ha 3,90 t/ha 20,1 %

*Vrlo rane sorte = Riviera, Severina, Arizona; srednje rane sorte = Spectra, Constance, Esmee, Beyonce; srednje kasne sorte = Alouette, Babylon, Arsenal, Corsica; sorte krumpira namijenjene za proizvodnju čipsa: Arsenal, Corsica i Beyonce; sorta krumpira namijenjena ekološkoj proizvodnji: Alouette!

Nakon toga, nositelj OPG Filipović, gospodin Tomislav okupljenim je poljoprivrednicima prenio vlastita iskustva pri uzgoju krumpira u sezoni 2020., naglašavajući sve lošiju kvalitetu isporučenog sadnog materijala. Ove se godine u nešto jačoj mjeri pojavljuju virusne infekcije, a kao posljedica povlačenja s tržišta insekticida, koji su neophodni pri sjemenskoj proizvodnji radi suzbijanja vektora (lisnih uši). Procjenom prinosa gomolja krumpira tržni proizvođači očekuju iznadprosječnu sezonu pa time raste zabrinutost za plasman i prodaju (trenutno smanjena potražnja zbog slabije turističke sezone radi epidemije Covid-19).

U raspravi su proizvođači krumpira postavljali pitanja o mogućnostima i ograničenjima totalnog suzbijanja cime prije vađenja gomolja (“desikacija”), a nakon povlačenja s tržišta djelatne tvari dikvat. Odgovoreno je da od ove sezone proizvođači krumpira u tu svrhu mogu koristiti samo registrirano sredstvo na osnovi prirodnih tvari (“prirodni herbicid”): pelargonske kiseline (Beloukha EC)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Primjenu pelargonske kiseline treba ograničiti samo na povoljne vremenske uvjete (sunčano, suha do blago vlažna lisna masa, uz temperature 15-25°C). Moguće je mehanički prethodno i djelomično uništiti cimu krumpira, a naknadno primijeniti značajno manju količinu pelargonske kiseline, od registrirane doze za “desikaciju” krumpira (Beloukha EC u količini 6-8 lit./ha).

Također, proizvođači krumpira su informirani o natječaju iz Programa ruralnog razvoja za tip operacije 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir”, a radi povlačenja s tržišta Europske Unije djelatne tvari klorprofam (sredstva za sprječavanje klijanja gomolja u skladištima tijekom zimskih mjeseci). Od distributera sjemenskog krumpira pritom je zatraženo “novo svojstvo” budućih sorata krumpira: dormantnost gomolja za skladištenje.

Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti) većina proizvođača krumpira je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.

Ranije su već 21. 07., 28. 07. i 11. 08. 2020. održana tri edukacijska skupa za tržne proizvođače krumpira u Međimurskoj županiji, na kojima tada su prikazana proizvodna i kulinarska svojstva 31 sorte krumpira (tablica 4).

Tablica 4. Edukacijski prikazi novih sorata i agrotehnike uzgoja krumpira održani u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza 2020. u Međimurju

Datum Mjesto Dobavljači sjemenskog krumpira Broj prisutnih proizvođača Broj prikazanih sorti krumpira Prosječan prinos gomolja
21. 07. Belica HZPC 58 14 53,32 t/ha
28. 07. N. Selo Rok EuroPlant 65 10 63,04 t/ha
11. 08. Pribislavec SolaWest 54 7 *51,44 t/ha

*procjena prinosa gomolja na dan 03.7. 2020., dok je naknadno dana 10.8. 2020. prosječan prinos pokusnih sedam sorti procijenjen na 78,56 t/ha

Napomena: U tablici 1. je prikazan procijenjeni, a ne stvarni prinos gomolja krumpira. Ta procjena se treba umanjiti za gubitak na uvratinama parcela, zatim gubitak u redovima kroz koje prolazi mehanizacija tijekom njege i zaštite usjeva te gubitak prinosa u mikro-depresijama, gdje se zadržava voda u razdoblju prekomjernih padalina.

Tablica 5. Distribucija oborina na tri mjerna lokaliteta u prvom (01. 04.-14. 06.) i drugom dijelu rasta i razvoja pokusnih sorata krumpira (15. 06.-31. 08.) – mjerna stanica “iMetos”

Lokalitet Oborine 1.4.-14.6. Oborine 15.6.-31.8. Ukupno 1.4.-31.8. (±)*
Belica 148,4 mm 343,4 mm 491,8 mm (+115,0 mm)
Mursko Središće 141,3 mm 394,6 mm 535,9 mm (+159,1 mm)
Sveti Juraj u Trnju 137,2 mm 385,6 mm 522,8 mm (+146,0 mm)

*U višegodišnjim prosjecima od početka travnja do kraja kolovoza u okolici Čakovca očekuje se prosječno 376,8 mm oborina (u zagradi je navedeno odstupanje izmjerenih oborina tijekom 2020. u odnosu na očekivani prosjek).

Slike 3., 4. i 5. Edukaciju proizvođača krumpira provode službenici M. Šubić i Suzana Pajić (lijevo), obitelj Filipović se bavi isključivo poljoprivrednom proizvodnjom i aktivno je surađivala sa stručnjacima iz Uprave za stručnu podršku, od planiranja i provođenja pokusa do prikaza rezultata (u sredini); poljoprivrednici su komentirali rezultate pokusa i izmijenili vlastita iskustva (Foto: M. Šubić)

Tekst pripremili voditelji demonstracijske aktivnosti:

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

mr. sc. Milorad Šubić

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Osvrt na demonstracijsku aktivnost u Borju

U okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Koprivničko-križevačke županije u Borju na Kalniku održana je demonstracijska aktivnost „Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki / Mjerenje suhe tvari u plodovima voća“.

Dana 27.8.2020 godine održana je edukacija proizvođača voća u nasadu šljiva OPG-a Biškup Valenta u mjestu Borje na obroncima Kalnika. Vlasnik je korisnik Mjere 10. Programa ruralnog razvoja i to: 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i 10.1.16 Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Proizvođačima je prezentirana mogućnost korištenja mjera 10 u višegodišnjim nasadima kao i  moguće kombinacije unutar M10 i kombinacije M10 i M11.

Korisnici su educirani o vrstama klopki, načinu postavljanja, očitavanjima i korištenju istih. Prezentirani su ulovi na klopkama kao i samo prepoznavanje štetnika te određivanje kritičnog broja i potrebe za njihovo suzbijanje.

Proizvođači su educirani o određivanju roka berbe različitih sorata voća, te je refraktometrom mjerena suha tvar različiti sorata šljiva, jabuka i aronije. Mjerenjem suhe tvari u plodu proizvođačima je skrenuta pozornost na njenu važnost i razliku kod  prerade pojedinih sorata voća. Također jod-testom na jabukama vidjela se razlika između ranih sorata koje su spremne za konzumaciju i kasnijih sorata koje još nisu spremne za berbu.

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili svoje probleme u proizvodnji i  izmijenili su svoja iskustva. Zadovoljni demonstracijom prikazanog pokazali su interes za ovim vidom edukacije, a nama savjetnicima  ovo je poticaj da odradimo još ovakvih demonstracija za naše proizvođače.

Sanja Vuković, dipl. ing. agr

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.