MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Zaštita bilja

Vijest, Zaštita bilja

Sudjelovanje na 4. sastanku projekta ECO-FRIENDLY FARMING FOR FUTURE

U sklopu projekta Eco friendly farming for future (E-COFARM) održan je četvrti sastanak u Mariboru, Sloveniji od 17. do 18. srpnja 2019.

Projekt se provodi u okviru strateškog partnerstva Erasmus uz podršku Turske nacionalne agencije i EU. Nositelj projekta je Bilecik Directorate of Provincial Food Agriculture and Livestock | Turkey, a ostali partneri projekta su:

Bilecik Governorship | Turska
Atatürk Horticultural Central Research Institute (Yalova) – Turska,
Bilecik Seyh Edebali University | Turska
Agrarian Association of Young Farmers of Granada (Granada) – Španjolska,
The Centro Operativo e de Tecnologia de Regadio – COTR (Beja) – Portugal,
Slovene Chamber of Agriculture and Forestry – Institute of Agriculture and Forestry Maribor – Slovenija,

 

 

Ministarstvo poljoprivrede– Hrvatska

Tijekom trajanja projekta izradit će se tematski moduli za edukaciju poljoprivrednika na svim jezicima država partnera projekta, nakon čega će se navedeni moduli objediniti i urediti te kao takvi uključiti u izradu knjige – priručnika za poljoprivrednike. Obrazovnim modulima obuhvaćena će biti područja vezana za navodnjavanje, uporabu gnojiva, uporabu sredstava za zaštitu bilja, te će se dati cjelokupan prikaz zakonske legislative EU u području poljoprivrede. U sklopu priručnika dati će se tehnološke upute za proizvodnju jabuke, vinove loze i rajčice.

Na sastanku u Mariboru održana je prezentacija o evaluaciji projektnih aktivnosti i rezultata samog projekta. Definirani su konačni rokovi i obaveze svih partnera.

Tijekom drugog dana boravka u Mariboru posjetili smo voćarski istraživački centar u Mariboru gdje je predstavljen odjel za zaštitu bilja.

 

 

Petra Pozder, mag. ing. agr

Aleksandra Radić, dipl. ing.

Cvjećarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Zimzelenova štitasta uš

Zimzelenova štitasta uš (Unaspis euonymi) naziva se još i štitasta uš japanske kurike. Kao što i sam naziv kaže, javlja se na japanskoj kuriki (Euonymus japonicus) i predstavlja najopasnijeg štetnika te ukrasne biljke. Velike štete pričinjava i ostalim biljkama iz roda Eonymus te biljkama iz rodova Celastrus, Daphne, Fraxinus, Hedera, Hibiscus, Ilex, Jasminum, Ligustrum, Lonicera, Olea, Pachistima, Pachisandra, Perychymenum, Prunus, Syringa i Viscum.

Zajedničko za sve štitaste uši je da se zbog slabe mobilnosti ne mogu održati na jednogodišnjim kulturama pa ih rijetko i napadaju. Sve su fitofagne i štetne za biljku, a hrane se sisanjem. Karakterizira ih izraženi spolni dimorfizam te prekrivenost štitom (od tuda i naziv “štitaste uši“).

Unaspis euonymi prezimljuje kao oplođena odrasla ženka na granama biljke domaćina.  Ženke su dugačke 1-2 mm, kruškolikog  su oblika sa širokim, tamno-smeđim štitom školjkastog oblika.

  

Slika 1. Štitovi ženki (foto: M. Križanić Božurić)

Tijekom svibnja ženka odlaže jaja ispod štita. Nakon 2-3 tjedna mlade štitaste uši (tzv. nimfe puzalice, koje su pokretni stadij) odlaze na druge biljne dijelove ili bivaju otpuhane vjetrom na obližnje biljke.  Nakon par dana se presvlače i gube noge, postaju stacionarne i počinju izlučivati štit. Skoro cijeli životni vijek provode hraneći se na istom mjestu. Štitovi mužjaka su izduženi, oko 0,8 mm duljine, bijele boje i imaju 3 uzdužna grebena.

Slika 2. Štitovi mužjaka (foto: M. Križanić Božurić)

Mužjaci se u velikom broju javljaju na nižim granama i listovima. Kada odrastu, krilati mužjaci ostavljaju štitove i pare se sa ženkama.  Ovaj štetnik razvija 2-3 generacije godišnje koje se međusobno preklapaju, a tijekom ljeta na biljkama pronalazimo sve razvojne stadije.

Pojedinačne štitaste uši su male pa ih često previdimo sve dok ne nastanu velike štete. Izražene bijele točkice na listovima znak su da je štetnik prisutan. Na mladom zelenom lišću svaka bijela točkica okružena je žutim prstenom.

Slika 3. Simptomi napada (foto: M. Križanić Božurić)

Kod jake zaraze biljke izgledaju kao da pate od suviška vlage, pojačava se žućenje listova i ono otpada pa biljke mogu postati gole već sredinom ljeta. S vremenom dolazi do potpunog  iscrpljivanja biljaka te sušenja pojedinih grana, a na kraju cijele  biljke počinju odumirati. Posljedica je to toksina koje štitaste uši prilikom ishrane izlučuju u biljku.

Štitovi ostaju na biljkama i nakon što uši odrastu ili umru. Oni su znak identifikacije, ali je potrebno provjeriti jesu li uši žive ili ne, klizeći palcem preko štitova. Ukoliko su žive, zdrobljeni štitovi će biti mokri od tjelesnih tekućina, a ako su mrtve štitovi će otpasti.

Kada su biljke jednom zaražene štetnika je teško kontrolirati (zbog preklapanja stadija i generacija).  Biljke koje rastu blizu kuća osjetljivije su na napad zbog slabijeg provjetravanja, a pojačana gnojidba pojačava populaciju štitastih uši.

U slučaju ranog napada i slabe brojnosti preporuča se noktom ili mekanom četkicom sastrugati štitaste uši. Na taj način im oštećujemo usni ustroj te ne mogu ponovo inficirati biljku. Jako napadnute grmove treba orezati do tla, a ukoliko su u jako lošem stanju onda ih u potpunosti odstraniti i uništiti (uključujući i korijen).

Kemijske mjere suzbijanja uključuju primjenu mineralnih ulja tijekom mirovanja vegetacije, usmjereno na prezimljujuće forme. Dozvolu za suzbijanje štitastih uši na ukrasnom bilju u RH tijekom vegetacije imaju slijedeći insekticidi: Calypso SC 480, Perfekthion, Mospilan 20 SG i Pyxal. (Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača.)

 

Izvor:

https://extension.umd.edu/hgic/topics/euonymus-scale-shrubs

http://www.missouribotanicalgarden.org/gardens-gardening/your-garden/help-for-the-home-gardener/advice-tips-resources/pests-and-problems/insects/scale/euonymus-scale.aspx

https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0352-9029/2007/0352-90290703247G.pdf

 

Mirta Križanić Božurić, dipl.ing.agr.

Viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Lukova zlatica

Lukova zlatica Lilioceris merdigera (L.) periodično se pojavljuje kao štetnik na bijelom luku i poriluku, ali do sada nisu zabilježene ekonomski značajne štete. Domaćini ovog štetnika su biljke roda Allium, Lilium, Polygonatum i Convallaria.

Lukova zlatica oštećuje luk izgrizanjem lista. Štetu prave i odrasli oblici i ličinke, no štetniji je stadij ličinki. Odrasli kukci su kornjaši crvene boje, veličine tijela od 6 do 8 mm, sa izraženim crnim ticalima. Prema podacima iz literature ima jednu generaciju godišnje. Prezimljuje kao imago (odrasli kukac) u tlu. U proljeće izlaze iz tla i hrane se lišćem luka i drugih biljaka. Nakon kopulacije, u razdoblju od travnja do početka lipnja, ženka odlaže jajašca na naličje lista. Jaja su narančasto crvene boje, veličine 1 mm. Najčešće su odložena u skupine od 2 do 10 jajašaca. Jedna ženka može odložiti do 250 jaja.

Slika 1: jaja lukove zlatice (foto: S. Slovic)

Po izlasku iz jaja, ličinke se hrane izgrizanjem lišća, pri čemu najčešće ostavljaju epidermu lista. Ličinke su smeđe-žute boje sa crnom glavom i prekrivene su vlastitim izmetom. Vrlo su proždrljive. Po završetku razvoja, ličinke se spuštaju na tlo gdje se kukulje. Nakon kukuljenja izlazi imago, koji se kratko vrijeme hrani i krajem ljeta odlazi na prezimljenje.

Slika 2: ličinke lukove zlatice (foto: S. Slovic)

Preporuka je da se mehanički uklanjaju listovi luka sa jajašcima i ličinkama. Dopuštenje za kemijsko suzbijanje ovog štetnika ima insekticid Decis 2,5 EC.

Izvor: https://www.ivr.si/wp-content/uploads/2017/11/Rde%C4%8Denoga-lilijevka.pdf

Suzana Slovic, dipl. ing. agr.

e-mail: suzana.slovic@mps.hr

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Štete od orahove muhe

Obilaskom nasada oraha zabilježena je pojava orahove muhe (Rhagoletis completa). Odrasli oblici javljaju se tijekom ljeta. U nekim područjima odrasle muhe započinju s letom već u lipnju, ali se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu. Štetniji je raniji napad muhe jer može utjecati na kakvoću jezgre. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne jer kao posljedica njihova razvoja oštećen je samo dio zelene ljuske ploda, dok jezgra ostaje neoštećena. Štetnik ima samo jednu generaciju godišnje. Odrasli oblik je crvenkastosmeđe boje (boja može varirati) dužine 4-8 mm sa žutom glavom te se na prsištu nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Ličinka  je žučkastobijele boje i naraste do 9 mm.

Ličinke orahove muhe

Štetu čine ličinke koje se hrane i žive unutar zelene lupine. Lupina oraha postaje mekana, pocrni zbog razvoja tanina te se teško se odvaja od ljuske oraha. Mjesto uboda na zelenim plodovima oraha, odnosno gdje je ženka položila jaja, potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava. Zbog tamne ljuske orasi nisu privlačni kupcima.

Štete od orahove muhe

Prisutnost i praćenje populacije orahove muhe moguće je utvrditi pomoću žutih ljepljivih ploča. One se vješaju u sunčane dijelove krošnje gdje se muha najradije zadržava. Preporuča se postaviti 2 do 3 žute ploče po ha nasada. Pregled žutih ploča obavlja se 2-3 puta tjedno. Za pojedinačna stabla na okućnicama može se koristiti i metoda masovnog ulova tako da se na stablo vješa veći broj žutih ljepljivih ploča. Ulovom muha na žute ljepljive ploče smanjit će se šteta na plodovima oraha. Postavljanjem 3-5 žutih ploča sa atraktantom po stablu mogu se umanjiti štete (za veći volumen krošnje potrebno je 5-10 žutih ploča po stablu).

Za suzbijanje orahove muhe u RH registrirani su sljedeći insekticidi: Calypso SC 480 i Imidan 50 WG .

Tablica: Insekticidi registrirani za suzbijanje orahove muhe

Pripravak Aktivna tvar Primjena  u vegetacijskoj sezoni Doza Karenca
CALYPSO SC 480 Tiakloprid 2 0,25 L/ha 14 dana
IMIDAN 50 WG Fosmet 2 1,5 kg/ha 7 dana

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@mps.hr

 

Savjet, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Vrijeme je za drugo suzbijanje američkog cvrčka

Obilaskom vinograda utvrđene su ličinke američkog cvrčka, a u narednom razdoblju očekuje se pojava odraslih oblika američkog cvrčka. Uočeni su i prvi simptomi zlatne žutice na bijelim sortama i crnim sortama u vidu uvijanja listova i promjene boje listova. Trenutno u vinogradima možete pronaći stadij ličinke: L3, L4 i L5 koje su prikazane na fotografijama.

Preporučamo svim vinogradarima da obave drugo tretiranje za američkog cvrčka. Drugo tretiranje se vrši 2-3 tjedna nakon prvog tretiranja. Ukoliko je prošlo toliko od Vašeg prvog tretiranja u narednim danima obavite tretiranje. Insekticidi koji su registrirani za suzbijanje američkog cvrčka:

Kemijska skupina Aktivna tvar Pripravak Primjena  u vegetacijskoj sezoni Karenca
Sintetski piretroidi Deltametrin Decis 2,5 EC 1 21 dan
Esfenvalerat Sumialfa SL 1 21 dan
Cipermetrin Cythrin max 1 21 dan
Sintetski piretroidi i organo fosfati Cipermetrin+ klorpirifos etil Nurelle D EC 1 21 dan
Chromorel-D 1 21 dan
Oksadiazini Indoksakarb Avaunt EC 3 10 dana
Organo-fosfati Klorpirifos- metil Reldan 22 EC 2 21 dan

Ekološki insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka: ABANTO, KRISANT EC i PIRETRO NATURA.

Za praćenje odraslih oblika cvrčka  preporučamo postaviti žute ljepljive ploče. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se postavljaju na srednju armaturnu žicu i zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Jaka pojava žitnog pivca na ljulju

Žitni pivac (Anisoplia spp.) je štetna vrsta koja spada u porodicu listorožaca (Scarabaidae).

Kroz svoju dugogodišnju praksu nisam se susretala s pojavom ove štetne vrste na području Bjelovarsko-bilogorske županije sve do ove godine.

Izlaskom na teren po pozivu poljoprivrednika iz sela Dišnik na parcelama pod ljuljem pregledom je utvrđeno i preko 20 imaga po m² i to na većem dijelu pašnjaka.

Radi se o kornjašu čija je veličina od 12-15 mm, pokrilje je kestenjaste boje, a na gornjem dijelu uz nadvratni štit ima tamniju četvrtastu mrlju.

Štetnik ima dvogodišnji razvoj. U tlu prezimljava kao grčica (ličinka bijele boje sa tamnom glavom, čiji razvoj traje do 22 mjeseci). Odrasli se javljaju tijekom lipnja i srpnja i dobri su letači, literatura navodi da mogu preletjeti i do 12 km. Ženke odlažu jaja u tlo, najčešće na strništima, tako da nije dobra uzastopna sjetve žita.

Ovaj kukac najčešće se javlja u stepskim dijelovima Moldavije, južnim dijelovima Rusije,Turskoj i dr.

Prema podatcima iz literature pojava žitnog pivca veže se uz sušnije godine,  no ova godina to svakako nije. Obzirom da je riječ o termofilnoj vrsti Izrazito visoke temperature koje su vladale u drugoj polovici lipnja vjerojatno su pogodovale ovoj jakoj pojavi.

Hrani se biljkama iz porodice (Poaceae). Na klasovima strnih žita hrani se zrnjem u doba mliječno-voštane zriobe. Na pšenici jedan odrasli insekt može oštetiti i do 10 klasova.

Velika populacija ovog štetnika uočena je na ljulju koji se nalazio u fenofazi mliječno-voštane zriobe.

Grčice prave štete u tlu na korijenu. Praćenje pojave žitnog pivca vrši se kao i za ostale zemljišne štetnike pregledom tla. Kritičan broj je 20 grčica/m² prije sjetve žitarica ili 3 grčice/m² prije sjetve okopavina.

Kemijsko suzbijanje odraslih oblika potrebno je provoditi kad se utvrdi 3-5 odraslih oblika/m² u doba mliječne zriobe žita.

Pravilnom agrotehnikom može se spriječiti jaka pojava štetnika. Jedna od agrotehničkih mjera je rano zaoravanje strništa jer ženke odlažu jaja tijekom kolovoza u tlo. Time se može uništiti preko 50 % odloženih jaja kao i malih grčica. Druga važna agotehnička mjera je pravilan plodored.

Za kemijsko suzbijanja hrušteva, dozvolu u RH imaju na nekim ratarskim kulturama samo sredstva za suzbijanje zemljišnih štetnika i to tretiranje tla .

Sve navedene činjenice od kritičnih brojeva pa sve do suzbijanja odnose se na strna žita.

Pojava na ljulju koji je dio pašnjaka koji se ne preorava, upozorava nas na praćenje ovog štetnika i slijedećih godina kako na toj kulturi, tako i na strnim žitima.

Jadranka Berić, dipl .ing. zaštite bilja

E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr

Izvor:
https://www.agroklub.com/ratarstvo/zitni-pivci/5358/

http://www.agroatlas.ru/en/content/pests/Anisoplia_austriaca/index.html

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Trešnjina muha (Rhagoletis ceras L.)

Trešnjina muha (Slika 1.) najvažniji je štetnik trešnje i višnje. Uzrokuje „crvljivost“ plodova, manju količinu soka kod višanja i time umanjuje njihovu tržišnu vrijednost. Kod ranih sorata trešnje ovog nametnika nije potrebno suzbijati.

Muha je velika 3,6 do 5mm, crna sa žutim pjegama. Krila imaju 4 plavo crne pruge karakteristične za tog štetnika. Odrasli oblik pojavljuje se krajem svibnja (u Dalmaciji već i krajem travnja) i početkom lipnja. Ženka odlaže jaja pojedinačno na plodove trešnje ili višnje koji su počeli mijenjati boju. Ženka leglicom polaže jaja ispod epiderme. Mjesto odlaganja jaja na plodu omekša i podložno je truleži. Ličinke muhe (Slika 2.) žive u unutrašnjosti ploda. Nakon završetka razvoja napuštaju plod, spuštaju se na tlo te se kukulje na dubini od nekoliko centimetara. Štete variraju od godine do godine.

Slika 2. Trešnjina muha – ličinka u plodu

Suzbijanje trešnjine muhe može se provoditi nekemijskim i kemijskim mjerama zaštite.

Sakupljanje otpalih, zaraženih plodova i obrada tla ispod stabala trešnje može umanjiti napad sljedeće sezone.

Dio populacije ovog štetnika možemo umanjiti postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča (Slika 3.) u krošnju (3-5 po stablu). Ova metoda je primjenljiva u manjim voćnjacima i na okućnicama. Ploče treba odstraniti iz krošnje nakon berbe, jer privlače mnogobrojne korisne kukce.

Slika 3. Žuta ploča u nasadu višnje

Slika 4. Trešnjina muha na žutoj ploči

Za uspješno kemijsko suzbijanje potrebno je odrediti optimalan rok za primjenu insekticida. Rokove tretiranja možemo odrediti na tri načina: pregledom razvoja kukuljica u tlu, čime određujemo vrijeme izlaženja odraslih muha, ulovom muha na žutim ljepljivim pločama ili pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja ličinki u njima.

Ako nismo u mogućnosti precizno odrediti optimalni rok tretiranja, tada tretiranje provodimo kad 50% plodova počinje žutjeti i rumenjeti.

Obzirom da su rokovi tretiranja blizu berbe važno prilikom odabira insekticida voditi računa o propisanim karencama.

Jelena Brkić Terzanović dipl. ing. agr.,

Literatura:

Ivan Ciglar: Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski, Čakovec, 1998.

Fotografije:

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl.ing.agr.

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jagodina lisna uš

Lisne uši na jagodama spadaju u važne izravne i neizravne štetnike jagode. Izravne štete nastaju sisanjem biljnih sokova i smanjenjem uroda te lučenjem medne rose koju naseljavaju gljive čađavice i na taj način smanjuju asimilacijsku površinu listova. Neizravne štete lisne uši čine kao prijenosnici virusnih oboljenja jagode.

U proizvodnji jagoda na području Hrvatske zabilježeno je nekoliko lisnih uši: jagodina mala lisna uš, zelena breskvina uš, pamukova lisna uš, mlječikina lisna uš i jagodina lisna uš. Upravo ovu posljednju, jagodinu lisnu uš (Chaetosiphon fragaefolii), nalazimo u nešto brojnijoj populaciji u proizvodnji jagoda na koprivničkom području.

Ličinke i odrasli oblik beskrilne uši

Jagodina lisna uš prekrivena dlačicama

Jagodina lisna uš je duljine 1,3-1,8 mm, blijedozelene boje, a krilati oblici imaju crnosmeđu dorzalnu pjegu. Tijelo i glava odraslih oblika i ličinki ove lisne uši obraslo je dlakama koje su okruglaste na vrhovima te se na taj način jagodina lisna uš može razlikovati od ostalih lisnih uši koje se pojavljuju na jagodama. Štetu čini sisanjem na naličju mlađih listova jagode koji se uslijed sisanja uvijaju. S obzirom da uš obilno luči mednu rosu donji listovi i folija ispod jagoda postaju ljepljivi te ih naseljavaju gljive čađavice i posjećuju mravi. Upravo je to simptom kojeg proizvođači jagoda najprije uoče, no tada je populacija jagodine lisne uši već vrlo brojna. Osim direktnih šteta, ova lisna uš prenosi nekoliko virusa jagode među kojima su strawberry yellow-edge virus (SYEV), strawberry crinkle virus (SCV) i strawberry mottle virus (SMV) koji mogu značajno umanjiti prinos jagoda.

Medna rosa i svlakovi lisnih uši

Lisne uši na naličju lista jagode

Za učinkovito suzbijanje jagodine lisne uši važno je štetnika u proljeće pravovremeno uočiti u nasadu. Osim redovitih vizualnih pregleda što većeg broja biljaka, za praćenje pojave mogu se koristiti i žute ljepljive ploče, no na njih se love samo krilati oblici (beskrilni se već nalaze na jagodama!). Prilikom odabira insekticida za kemijsko suzbijanje važno je znati da primjenom sistemičnih insekticida možemo suzbiti i lisne uši zaklonjene listovima ili unutar smotanih listova dok je kod primjene kontaktnih insekticida vrlo važna kvaliteta aplikacije (insekticid mora pasti na dijelove lista na kojima se uši nalaze).

Tablica 1: Insekticidi dozvoljeni za suzbijanje lisnih uši na jagodama u Republici Hrvatskoj

Aktivna tvar Pripravak Karenca Način djelovanja Napomena
Alfa-cipermetrin Fastac 10 EC 3 dana kontaktno
Deltamerin Decis 100 EC 3 dana kontaktno
Poleci plus
Scatto
Rotos super
Ritmus
Decis 2,5 EC
Tiakloprid Calypso SC 480 3 dana sistemično Jagoda u zaštićenom i na otvorenom prostoru
Pirimikarb Pirimor 50 WG 14 dana sistemično Jagoda na otvorenom
Spirotetramat Movento OVP sistemično Jagoda u zaštićenom.

Ne smije primjenjivati od 14 dana prije cvatnje do posljednje berbe

mr. sc Željkica Oštrkapa-Međurečan
zeljkica.medurecan@mps.hr

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Siva plijesan jagode

Siva plijesan najčešći je uzročnik bolesti jagoda. Ima značajan utjecaj na proizvodnju i smanjenje uroda ako se stvore povoljni uvjeti za razvoj gljivice.

Gljiva prezimljuje u obliku sklerocija ili micelija na biljnim ostacima, kao saprofit. U rano proljeće kada se stvore povoljni uvjeti dolazi do zaraze. Učestala kišna razdoblja i visoka relativna vlažnost zraka stvaraju povoljne uvjete za razvoj uzročnika bolesti, gljive Botrytis cinerea. Spore ove gljive razvijaju se na temperaturama od 4 – 34 oC. Iako se najpovoljnija temperatura za razvoj bolesti kreće od 15-20 °C, uzročnik bolesti može inficirati plod na mjestu kapi vode (ako se vlaga zadrži 4-8 sati) uz temperaturu od 13-15 °C.

Simptomi bolesti

Bolest napada plodove, cvjetove i list u svim fazama razvoja. Simptome možemo uočiti već na zelenim plodovima na kojima se stvaraju svijetlo smeđe pjege ispod kojih je meso omekšalo. Na tom mjestu formira se prljavo bijela paučinasta prevlaka koja kasnije dobije karakterističnu „zeleno-sivkastu“ boju. Plodovi poprime tamnosmeđu boju. Zaraza je češća kod plodova koji su u dodiru s tlom ili se međusobno dodiruju. Zaraženi cvjetovi se suše i poprimaju izgled spaljenog cvijeta.

Izvor: grama.hr

Suzbijanje

Siva plijesan jagode bolest je koja se gotovo redovito javlja svake godine, stoga je obavezno provoditi suzbijanje. Mjere zaštite trebale bi se temeljiti na pravilnoj gnojidbi, izbjegavanju pregustog nasada, uklanjanju oboljelih plodova kao značajnog izvora zaraze!

Unatoč tome, zaštita se mora provoditi i kemijskim tretiranjem. Preporuča se nekoliko  tretiranja: prvo pred početak cvatnje, drugo u punoj cvatnji kada je 50% otvorenih cvjetova, treće po završetku cvatnje i početku zametanja plodova te zadnje u vrijeme početka zriobe kada trebamo biti na oprezu zbog propisane karence. Razmak između tretiranja trebao bi biti 7 do 14 dana ovisno o oborinama. Pripravke je najbolje koristiti naizmjenično kako ne bi došlo do pojave rezistentnosti. Početkom vegetacije preporuča se korištenje pripravka s duljom karencom, a kasnije pripravke s kraćom karencom.

Za suzbijanje sive plijesni na jagodama registrirani su slijedeći pripravci: Pyrus 400 SC (karenca 3 dana), Signum (karenca3 dana), Switch 62,5WG (karenca 7 dana), Teldor SC (karenca 3 dana) te Scala (3 dana) koji se može koristiti i u zaštićenim prostorima. Navedene pripravke potrebno je koristiti prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu.

Naslovna fotografija, Izvor: living.hr

Ivana Češek, mag. ing. agr.
ivana.cesek@mps.hr

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Suzbijanje kukuruzne zlatice

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) je najznačajniji štetnik kukuruza, te je bitno znati kako se nositi s tim štetnikom, odnosno kako ga suzbiti. Važno mjesto u suzbijanju ovog štetnika zauzimaju agrotehničke i kemijske mjere, te uzgoj tolerantnih hibrida.

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

Agrotehničke mjere su najvažnije u suzbijanju kukuruzne zlatice i u njih ubrajamo plodored, gnojidba, obrada tla, način, te vrijeme sjetve. Ove mjere uglavnom sprječavaju razvoj ličinki.

Plodored je mjera koja se često koristi, te je i najučinkovitija u suzbijanju kukuruzne zlatice. Pojava zlatice se može spriječiti izbjegavanjem ponovljene sjetve kukuruza, budući da one za odlaganje jaja u kolovozu biraju parcele zasijane kukuruzom. Da bi se spriječila pojava kukuruzne zlatice, važno je poštivati trogodišnji ili četverogodišnji plodored. Ponovljena sjetva u sljedećoj godini osigurava hranu ličinkama koje izlaze iz jaja tijekom svibnja i lipnja.

Gnojidbom se poboljšava regeneracija oštećenog korijena, odnosno smanjuju se štete.

Obrada tla u jesen dovodi do mehaničkih oštećenja jaja, te promjene njihovog vertikalnog rasporeda u tlu (jedan dio jaja se prebacuje na površinu te se ona smrznu).

Uzgoj tolerantnih hibrida je jedna od agrotehničkih mjera. Izabrani hibridi moraju biti dobro prilagođeni uvjetima uzgoja i odlikovati se jako razvijenim korijenovim sustavom. Takvi hibridi tolerantniji su na napad ličinki kukuruzne zlatice.

Praćenje ovog značajnog štetnika možemo raditi pomoću feromonskih mamaca, žutih ljepljivih ploča ili pregledom (ocjenom) oštećenja korijena kukuruza.

  • Feromonski mamci su sintetizirani seksualni atraktanti koji mirisom privlače imaga kukuruzne zlatice.  Atraktanti mogu biti: hranidbeni, atraktanti ovipozicije, te seksualni. Kod ovog štetnika je prisutna i sposobnost pri pronalasku partnera i hrane što je korišteno u izradi atraktanata. Imago bude privučen mirisom feromona, dolijeće i lijepi se na dio mamca koji je iznutra premazan nesušivim ljepivom. Kritičan broj je ulov 3-5 imaga po danu.
  • Žute ljepljive ploče služe u svrhu monitoringa, te suzbijanja štetnih kukaca. Žuta boja je jako privlačna velikom broju kukaca, a pogotovo kukuruznim zlaticama. Ploče su premazane kvalitetnim entomološkim ljepilom na koje se zalijepe štetnici. Ploče također mogu biti umočene u insekticid. Zlatice privučene na žutu ploču ostaju zalijepljene i ili ih insekticid ubije. Kritičan broj kod ulova kukuruzne zlatice na žute ljepljive ploče je 42 imaga u roku od tjedan dana.

Feromonski mamac u unutrašnjosti parcele na kukuruznoj stabljici
(Slika: E. Raspudić – PFOS)

Žuta ljepljiva ploča (Foto: E. Raspudić – PFOS)

Kemijske mjere

Kemijske mjere su dozvoljene pri uzgoju kukuruza u konvencionalnoj i integriranoj proizvodnji. Posebnu pozornost prije sjetve kukuruza za suzbijanje kukuruzne zlatice trebaju obratiti mali proizvođači koji uzgajaju kukuruz u monokulturi više od dvije godine. Odabir sjemena tretiranog protiv kukuruzne zlatice i primjena feromonskih mamaca mogu doprinijeti smanjenju populacije tog štetnika.

Koristiti samo ona sredstva koja su registrirana u Fitosanitarnom informacijskom sustavu Ministarstva poljoprivrede RH  za 2019. godinu!!

OPASKA !!

Obilaskom terena uočeno je da pojedini poljoprivrednici i dalje pale ostatke kukuruzovine uvjereni da će tim postupkom uništiti kukuruznu zlaticu. Paljenje kukuruzovine NEĆE uništiti spomenutog štetnika, već prethodno navedene mjere suzbijanja.

PREMA GAECU 6, ZABRANJENO JE SPALJIVANJE ŽETVENIH OSTATAKA !!!!

Marko Borić, mag. ing. agr.