MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Zaštita bilja

Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Održana demonstracija ‘Monitoring i metode suzbijanja orahove muhe u trajnim nasadima oraha’

Dana 12. kolovoza 2022. u Bizovcu (Osječko-baranjska županija) u sklopu Mjere 1.2. – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 2022., održana je demonstracijska aktivnost na temu: „Monitoring i metode suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa) u trajnim nasadima oraha“. Demonstraciji je nazočilo 16 zainteresiranih sudionika-voćara a provedena je vrlo dobro održavanom trajnom nasadu oraha površine 2,91 ha u vlasništvu OPG-Mikulić Mara iz Višnjevca.

Orahova muha (Rhagoletis completa) je od prvog pronalaska u RH 2011. godine, postala gospodarski vrlo značajan štetnik oraha. Posljednjih godina u Osječko-baranjskoj županiji zabilježene su vrlo velike štete te su poljoprivredni proizvođači bili posebno zainteresirani za usvajanje najnovijih spoznaja o metodama zaštite od ovoga štetnika. Stoga je cilj demonstracijske aktivnosti bio upoznavanje poljoprivrednih proizvođača (voćara) s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom orahove muhe, metodama monitoringa leta kao i dostupnim preventivnim i kurativnim mjerama zaštite oraha.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine i biološki ciklus orahove muhe, metode monitoringa leta orahove muhe te metodika određivanja početka zaštite (pregled ženki na prisutnost spolno zrelih jaja) – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada oraha (prskalice i raspršivači, registrirana sredstva-insekticidi u zaštiti oraha) – mr. sc. Ivica Lovrinčević
  • Preventivne i nekemijske mjere (metoda masovnog ulova) borbe protiv orahove muhe te metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu oraha uz dodatak hranidbenog/feromonskog atraktanta – Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.

U praktičnom dijelu demonstracije, voćarima je demonstrirana metoda prepoznavanja simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha kao i metodika postavljanja lovki (žute ljepljive ploče ili PVC lovke) uz dodatak feromonskog/hranidbenog atraktanta. Korisnicima je posebno bila zanimljiva demonstracija determinacije ličinki u plodovima oraha te demonstracija zaštite nasada oraha velikog volumena krošnje uz korištenje dva tipa (nošenog i vučenog) traktorskog raspršivača.

Slika 2. Praktični dio demonstracijske aktivnosti

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke osobine orahove muhe, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe i binokular, uzorci živog biljnog materijala, razni modeli lovki, kontejneri sa feromonima i atraktantima, što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Nakon praktičnog dijela demonstracije, sudionici su postavljali praktična pitanja nakon čega je slijedila razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje zaštite u nasadima oraha. Gospodin Ivan Mikulić vlasnik nasada, izložio je svoja 17-godišnja iskustva u proizvodnji oraha te o izazovima rentabilne proizvodnje oraha u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena te pojave novih štetnika. Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju provedena je od strane sudionika i evaluacija demonstracijske aktivnosti.

Video zapis 1. Sažetak demonstracijske aktivnosti

dr. sc. Tihomir Validžić
mr. sc. Ivica Lovrinčević
Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Orahova muha – biološke osobine i metode zaštite

Kao i proteklih nekoliko godina, početkom mjeseca kolovoza Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (ex. Savjetodavna služba), zaprima sve češće upite poljoprivrednih proizvođača oraha vezano za „crnjenje“ i prerano opadanje plodova oraha. Iako plodove i listove oraha napada veći broj gljivičnih i bakterijskih oboljenja, u većini slučajeva radi se o napadu orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson,), koja je posljednjih godina postala gospodarski značajan štetnik u zapadnoj i jugoistočnoj Europi. Kako je štetnik introduciran sa sjevernoameričkog kontinenta, nema za sada poznatih prirodnih neprijatelja tako da štete na plodovima mogu biti veće od 80%. U SAD-u, uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i višekratnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), koje su usmjerene na suzbijanje odraslih muha (imaga), prije polaganja jaja u zelenu lupinu ploda. Borbu protiv ovoga štetnika posebno otežava nedostatak registriranih insekticida u EU pa tako i u RH a sve poradi IPM regulative (Integrirane zaštite bilja) usvojene u EU. Za učinkovitu borbu protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja. Stoga je namjera ovoga članka upoznavanje voćara s biološkim osobinama orahove muhe, metodama monitoringa leta kao i učinkovitim metodama zaštite.

Morfološke osobine orahove muhe

Orahova muha (Rhagoletis completa) pripada porodici voćnih muha (Diptera: Tephritidae). Odrasli oblik muhe (imago) je nježne građe, dužine 5-8 mm sa svjetlo-žutom glavom. Na leđnom (dorzalnom) dijelu prsišta nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Krila imaga su prozirna a imaju vrlo karakterističan uzorak omeđen s tri naizmjenične crne pruge od kojih je posljednja u obliku položenog slova V (Slike 1. i 2). Specifični uzorak na krilima je morfološka osobina svake vrste unutar porodice voćnih muha te je najvažniji faktor kod determinacije vrsta. Mužjaci i ženke nemaju izražen spolni dimorfizam tj. površnim pogledom ih nije lako razlikovati. Osnovne razlike su u boji nogu te na završetku zadnjeg članka abdomena (spolni organi). Zadnji članak abdomena kod ženki je izdužen u obliku vrlo kratke cijevi u kojoj se nalazi vrlo oštra leglica (Slika 10). Prvi članci nogu kod ženki su žute (oker) boje dok su kod mužjaka većim dijelom tamno-smeđe do crne boje (Slika 1.).

Slika 1. Odrasli oblik (imago) orahove muhe s karakterističnim uzorkom na krilima (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Karakteristični uzorak na krilima nekih voćnih muha u RH (snimio T. Validžić)

 

Jaja orahove muhe su mekana, vretenastog oblika, mliječno-bijele boje i dužine 0,8 mm. Oblikom podsjećaju na zrno riže. (Slika 3. i video zapis 1.). Ličinke štetnika su u ranim fazama razvoja prozirno-bijele boje koja u kasnijim stadijima (razvoj traje 3-5 tjedana), prelazi u žutu (Video zapis 2.). Odrasle ličinke dosegnu dužinu do 10 mm, nemaju noge i glavu dok im je usni aparat izdužen i crne boje (Slika 4.). Ličinke prezimljavaju u tlu ispod stabala na dubini od 5-15 cm u obliku čahurice (kukuljica). Čahurica je blijedo žute boje i dužine 5 mm (Slika 7. i Video zapis 3.).

Slika 3. Jaja ekstrahirana iz abdomena ženke. a. jaja u razvoju; b. razvijena i oplođena jaja spremna za polaganje u jednom ciklusu (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Ličinke orahove muhe tri razvojna stadija u zelenoj ljusci plodova oraha (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 1. Jaja orahove muhe ekstrahirana iz abdomena ženke (snimio T. Validžić)

 

Simptomi napada orahove muhe na plodovima oraha

Nakon što ženka položi jaja u vrlo plitku jamicu (prosječno 20 kom.), iz jaja se pile ličinke u periodu od 5-7 dana te počinju s intenzivnom ishranom zelenom lupinom ploda (mezokarp). Poradi svojih biološko-morfoloških odlika ličinke ne mogu izgristi tvrdu ljusku ploda te ne ulaze i ne mogu oštetiti samu jezgru ploda oraha. Razvoj ličinki traje 5-7 tjedana. Kao posljedica ishrane, zelena lupina zbog oslobađanja tanina postepeno potamni ali pokožica ploda ostaje neoštećena sve do izlaska ličinki iz ploda. Napadnuti plod oraha je na dodir mekan što je sigurni simptom napada orahove muhe (Slika 5.). U fenofazi sazrijevanja oraha zelena lupina ploda je smežurana i ne može se lako odvojiti od ljuske što otežava čišćenje i doradu jezgre ploda. Zaraženi plodovi najčešće ostaju na stablu tijekom zime te otpadaju tek pred početak cvatnje oraha iduće sezone. Iako zbog ishrane ličinki ne dolazi do oštećenja same jezgre ploda, ipak pokožica jezgre potamni zbog prodora tanina kroz šavove ljuske čime se smanjuje uporabna (gorčina) i prodajna vrijednost jezgre.  Pojedini autori navode također, kako je utvrđeno da je masa ovako napadnutih plodova bila i do 20% manja od mase nenapadnutih plodova.

Slika 5. Razvoj simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha. Žuta strjelica – izlazni otvor ličinki na pokožici ploda (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 2. Simptomi napada orahove muhe u plodu oraha (snimio T. Validžić)

 

Biološki ciklus orahove muhe

Nakon prezimljavanja, prve muhe izlijeću iz tla (u klimatskim uvjetima RH – kraj prve dekade mjeseca srpnja) te se intenzivno hrane osam ili više dana kako bi postigle spolnu zrelost. Prema literaturnim navodima, orahova muha kao i ostale vrste iz porodice Tephritidae (voćne muhe), hrane se mednom rosom koje luče lisne uši (eng. Honydew), cvjetnim nektarom, peludom, kvascima koje luče pojedine gljivice, bakterijama kao i životinjskim i ptičjim ekskrementima. Štetnik ima samo jednu generaciju godišnje.

Tek izletjele muhe veličine su 4-5 mm te narastu do 9 mm. Nakon što su postigle spolnu zrelost, muhe se pare ali ženke ne odlažu jaja odmah nego je potrebno prosječno sedam dana za sazrijevanje istih, nakon čega ženka započima polaganje jaja u zelenu lupinu. Inkubacija položenih jaja traje 4-7 dana, nakon čega se pile ličinke te započinju s intenzivnom ishranom. Ličinke se hrane zelenom lupinom 3-5 tjedana u zavisnosti od klimatskih faktora, ponajviše temperature zraka. Ličinke nakon dovršetka razvoja, napuštaju plod oraha te padaju na tlo gdje nakon ukopavanja formiraju ljuskastu čahuricu na dubini 5-15 cm i tu prezimljavaju (Slike 6. i 7.). Literaturni podaci navode kako neke ličinke mogu u stadiju kukuljenja u tlu provesti i dvije godine.

Slika 6. Shema biološkog ciklusa orahove muhe (autor T. Validžić)

 

Video zapis 3. Ciklus razvoja ličinki orahove muhe (snimio T.Validžić)

 

Slika 7. Kukuljice orahove muhe tijekom dijapauze u tlu – snimljeno 15.03.2022. (snimio T. Validžić)

 

Metode zaštite

Preventivne mjere koje smanjuju napad štetnika u nasadima su zimska međuredna obrada tla do 15 cm dubine, čime se kukuljice orahove muhu izlažu niskim temperaturama što može utjecati na smanjenje infektivnog potencijala štetnika u idućoj godini (Slika 8.).

Slika 8. Jesenska plitka obrada tla (10 cm) u nasadu oraha (snimio I. Mikulić)

 

Kemijske mjere zaštite

Cilj primjene insekticidnih pripravaka u zaštiti od orahove muhe je spriječiti fertilne ženke da polože jaja u zelenu lupinu ploda. Najučinkovitije vrijeme za aplikaciju insekticida je period kada je ženka spolno zrela tj. od trenutka kada nosi potpuno razvijena jaja do trenutka kada započinje polaganje jaja. Mjere kemijske zaštite koje bi bile usmjerene na suzbijanje ličinki u zelenoj lupini ploda ili na suzbijanje kukuljica u tlu su neučinkovite i eko-toksikološki neprihvatljive.

Za sada nije određen kritičan broj ili prag štetnosti kao signal za početak zaštite, ali pojedini autori navode kao prag za početak zaštite kada se na lovkama uhvate dvije odrasle muhe. Zaštitu čini složenijom i činjenica kako odrasle muhe ne izlijeću u nekoliko dana veće je izlijetanje razvučeno više od dva mjeseca te je stoga potrebno obavljanje više insekticidnih tretmana.

Međutim, kako je ženkama i mužjacima orahove muhe nakon izlijetanja iz tla, potreban određeni period (8 ili više dana) za ishranu i spolno sazrijevanje što ovisi o srednjim dnevnim temperaturama, te oko 5-7 dana za parenje i polaganje jaja (Slika 9.), može se zaključiti kako bi se prva zaštita mogla provesti otprilike 15 dana od dana hvatanja prvih imaga na lovkama (žute ljepljive ploče i dr.).

Početkom mjeseca srpnja 2022. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, započela praćenje leta Orahove muhe na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji uz korištenje žutih ljepljivih ploča uz dodatak sintetičkog hranidbenog/feromonskog atraktanta. Prvi ulov odrasle muhe (mužjak) na žutim ljepljivim pločama, zabilježen je dana 09. srpnja u trajnom nasadu oraha u katastarskoj općini Široko Polje, nakon čega je broj uhvaćenih imaga svakodnevno rastao. Analizom imaga te disekcijom abdomena ženki koja je provođena tri puta tjedno, utvrđeno je kako je prva ženka koja je nosila razvijena jaja spremna za polaganje, uhvaćena dana 01. kolovoza. Kako prema literaturnim podacima ženke izlijeću nekoliko dana kasnije od mužjaka, može se zaključiti da je u klimatskim uvjetima istočne RH, ženkama potrebno nešto više od dva tjedna za razvoj, parenje i prvi ciklus polaganja jaja. Ovo je vrlo važan podatak za određivanje optimalnog roka za početak zaštite.

Slika 9. Parenje orahove muhe – kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Imajuću i vidu gospodarske aspekte današnje voćarske proizvodnje (vrlo visoka cijena sredstava za zaštitu bilja i rentabilnost), optimalni termin za početak prvog tretmana u nasadu oraha bio bi 15-ak dana nakon hvatanja prvih imaga na lovkama što je u vegetacijskoj sezoni 2022. bilo krajem mjeseca srpnja.

Početak leta orahove muhe može se pratiti korištenjem običnih žutih ljepljivih ploča A4 formata uz dodatak sintetičkog hranidbenog atraktanta (amonijev karbonat) ili feromonskog atraktanta. Na tržištu RH za sada se mogu pronaći atraktanti koje proizvodi mađarska tvrtka Csalomon. Žute ljepljive ploče, potrebno je postaviti na odabrana stabla u nasadu oraha, početkom mjeseca srpnja. Preporuka je najmanje 5 ploča po jednom hektaru nasada. Ploče se rasporede po površini nasada i postavljaju se na pogodne grane s južne strane stabla na visini od 2 metra jer muhe izlijeću iz tla.

Voćarima koji žele odrediti točan termin početka zaštite, preporučuje se da nakon što determiniraju uhvaćene ženke na žutim ljepljivim pločama (opširnije o determinaciji na linku: https://www.savjetodavna.hr/2021/08/24/masovna-pojava-orahove-muhe-rhagoletis-completa-u-osjecko-baranjskoj-zupaniji/), laganim stiskom abdomena istisnu njegov sadržaj. Ako se u istisnutom sadržaju, koristeći ručnu lupu (povećanje 10x – 30x) uoče razvijena jaja (Slika 10.), potrebno je odmah započeti sa zaštitom.

Slika 10. Jaja orahove muhe dovoljno razvijena za polaganje, nakon istiskivanja iz abdomena ženke uhvaćene na žutoj ljepljivoj ploči (snimio T. Validžić)

 

Kako je izlijetanje odraslih muha iz tla dosta razvučeno (više od dva mjeseca), za provođenje uspješne kemijske zaštite, potrebno je obaviti više tretmana (3-4) u razmaku 7-14 dana, što ovisi o vremenskim uvjetima (oborine) kao rezidualnom efektu upotrijebljenog pripravka.

U RH imamo samo jedan pripravak registriran za suzbijanje orahove muhe na bazi fosmeta (Imidan 50 WG), kojemu je krajnji rok za primjenu 01.11.2022. Pripravak ima kontaktno i želučano djelovanje s karencom od 7 dana. U vegetaciji su dozvoljena dva tretiranja u razmaku od 14 dana. U nasadima velike visine i volumena krošnje, u svrhu smanjenja količine vode uz insekticid se može dodati i biljni proteinski mamac (Buminal). U slučaju korištenja biljnog proteinskog mamaca, nije potrebno tretirati cijelu krošnju već samo donje dijelove, čime će se postići efekt privlačenja imaga orahove muhe u donje dijelove krošnje te njihovo izlaganje djelovanju insekticida.

U RH nemamo registriranih ekoloških insekticidnih pripravaka za suzbijanje orahove muhe, međutim, prema podacima iz SAD, pripravak Laser koji u RH ima dozvolu za suzbijanje jabučnog savijača, ima relativno dobro sporedno djelovanje i na orahovu muhu (učinkovitost na odraslu muhu 50-75 %).

Za ostale  insekticidne pripravke registrirane za korištenje u konvencionalnoj/integriranoj proizvodnji oraha (Tablica 1.), nije bilo moguće pronaći literaturne podatke o njihovoj učinkovitosti na orahovu muhu ali je za očekivati kako će njihova primjena u individualnom programu zaštite protiv svih štetnika oraha, djelovati i na smanjenje populacije orahove muhe (sporedni učinak – eng. side effect).

Pripravak Aktivna tvar Registriran za štetnika Napomena
LASER Spinosad Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
CARPOVIRUSINE EVO 2 Cydia pomonella Granulovirus Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
IMIDAN 50 WG Fosmet Orahova muha (Rhagoletis completa)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

Krajnji rok za primjenu: 01.11.2022.
DECIS 100 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi)

SCATTO Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

ROTOR SUPER Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

DEMETRINA 25 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

 
DELTAGRI Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

 
MOVENTO Spirotetramat lisne uši (Aphididae)

štitaste uši (Coccoidea)

CORAGEN 20 SC Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella)
VOLIAM Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella) Do BBCH 73-81
INSEGAR 25 WG Fenoksikarb Jabučni savijač (Cydia pomonella) Krajnji rok za primjenu: 31.12.2022.

Tablica 1. Sredstva za zaštitu bilja (insekticidi), registrirana u RH za korištenje u zaštiti oraha (Izvor: Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) na dan 13.08.2022.)

 

Prema 10-godišnjim pokusima u SAD (Kalifornija), utvrđena je odlična učinkovitost (95-100 %) pripravka na bazi acetamiprida (Mospilan) te slijedeće kombinacije pripravaka: bifentrin + zeta-cipermetrin + klorpirifos; fenpropatrin + klotianidin; beta-ciflutrin + imidakloprid te kombinacija bifentrin + imidakloprid + zeta-cipermetrin + klorpirifos.

Dobra učinkovitost (75-95 %) na orahovu muhu, utvrđena je kod aplikacije pripravaka na bazi beta-ciflutrina, klotianidina, fenopropatrina, imidakloprida te kombinacija malationa + gama-cihalotrina.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je za većinu navedenih aktivnih tvari koja se koriste u SAD-u, ukinuta registracija u EU, tako da navedeni pripravci više nemaju dozvolu za korištenje ni u RH.

Kako je prethodno navedeno, krajnji rok za primjenu jedinog registriranog pripravka u RH za suzbijanje orahove muhe (Imidan 50 WG) je 01.11.2022. U pojedinim državama EU vode se vrlo žučne rasprave vezano za ukidanje i povlačenje registracije za veliki broj aktivnih tvari te se poljoprivredni proizvođači (ratari i voćari), opravdano pitaju s kojim će sredstvima za zaštitu bilja u nadolazećim godinama obavljati zaštitu kultura. Ekološki osviještena javnost i nevladine udruge, posljednjih godina konstantno vrše pritisak u EU parlamentu za povlačenjem sve više aktivnih tvari zbog zabrinutosti za zdravlje ljudi, životinja i okoliša. S druge strane poradi ovakove prakse u EU, tvrtke (proizvođači) koje se bave razvojem novih aktivnih tvari posljednjih 15-ak godina drastično smanjuju ulaganja u istraživanja i razvoj novih aktivnih tvari jer su pojedina sredstva „prekratko“ na tržištu te tako vrlo teško ostvaruju povrat ulaganja.

Ako se u doglednoj budućnosti u EU pa tako i u RH ne registriraju pojedine aktivne tvari za suzbijanje orahove muhe biti će vrlo teško proizvesti kvalitetan proizvod. Iako je već danas dostupna metoda masovnog ulova orahove muhe (lovke + atraktant), koja se pokazala vrlo učinkovita, u komercijalnim nasadima oraha s velikim brojem stabala ova metoda je trenutno gospodarski neopravdana zbog vrlo visokih troškova i nedostatka radne snage.

Za više informacija o praćenju leta i provođenju zaštite oraha od ovoga opasnog štetnika, voćari se upućuju na praćenje Preporuka za zaštitu bilja koje se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (www.savjetodavna.hr/category/preporuka/).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

 

Izvori podataka:

Barić, B., Pajač Živković, I., Matošević, D., Šubić, M., Voigt, E., Tóth, M. (2015). Rhagoletis completa (Diptera; Tephritidae) distribution, flight dynamics and influence on walnut kernel quality in the continental Croatia, Poljoprivreda, vol.21, br. 1, str. 53-58

Boyce, A.M. (1934). Bionomics of the walnut husk fly, Rhagoletis completa. Hilgardia 8: 437-438.

Budinščak, Ž., Masten, R., Masten, T., Pelicarić, V., Bjeliš, M. (2005). Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson) novi štetnik oraha u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite, 4: 235-239.

Duso, C. (1991). Sulla comparsa in Italia di un Tefritide neartico del noce: Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae). Boll Zool Agric Bachic 23:203–209

Duso, C., Dal Lago, G. (2006). Life cycle, phenology and economic importance oft he walnut husk fly Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae) in northern Italy. Annales de la Société Entomologique de France, 42 (2): 245-254.

Kasana, A., AliNiazee, M.T. (2012). SEASONAL PHENOLOGY OF THE WALNUT HUSK FLY, RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON (DIPTERA: TEPHRITIDAE), The Canadian Entomologist, Volume 128, Issue 3, June 1996, pp. 377 – 390

Miklavc,, J., Matko, B., Mešl, M., Štampar, F., & Solar, A. (2010). WALNUT HUSK FLY (RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON) IN SLOVENIA – SEASONAL DYNAMICS AS FOLLOWED IN MARIBOR (NE). Acta Horticulturae, (861), 389–394.

Merz, B. (1991): Rhagoletis completa Cresson und Rhagoletis indifferens Curran zwei wirtschaftlich bedeutendenordamerikanische Früchtfliegen, neu für Europa(Diptera: Tephritidae). Mitteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gesellschaft, 64: 55-57.

Nickel J.L., Wong T.T.Y. (1966). Control of the walnut husk fly, Rhagoletis completa Cresson, with systemic insecticides. Journal of Economic Entomology 59: 1079-1082.

Ostojić, I., Zovko, M., Petrović, D. (2012). Prvi nalaz orahove muhe Rhagoletis completa (Cresson, 1929) u Bosni i Hercegovini. Radovi Poljoprivrednog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2014 Vol. 59 No. 64(1) pp.121-126 ref.7

OEPP/EPPO (2011). Diagnostics. Rhagoletis completa. Bulletin OEPP/EPPO, 41: 357–362.

Riedl H., Barnett W.W., Coates W.W., Coviello R., Joos J., Olson W.H. (1989). Walnut husk fly (Diptera: Tephritidae): evaluation of traps for timing of control measures and for damage predictions. Journal of Economic Entomology 82: 1191-1196.

Šubić, M., Barić, B., Pajač Živković, I., Tóth, M., Voigt, E. (2014). Prva pojava, štete i iskustva suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) u Međimurju, Glasilo biljne zaštiteVol. 14/No. 4: 292-304

Validžić, T. (2021). Masovna pojava Orahove muhe (Rhagoletis completa) u Osječko-baranjskoj županiji, web portal Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (https://www.savjetodavna.hr)

Validžić,T., Sarajlić, A., Majić, I. (2021). DINAMIKA LETA ORAHOVE MUHE (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U 2021. GODINI. Glasilo biljne zaštite, Vol. 21/No. 6: 573-586

Verheggen, F., Verhaeghe, A., Giordanengo, P., Tassus, X., & Escobar-Gutiérrez, A. (2016). Walnut husk fly, Rhagoletis completa (Diptera: Tephritidae), invades Europe: invasion potential and control strategies. Applied Entomology and Zoology, 52(1), 1–7.

White, I., M. i Elson-Harris, M. (1992.). Fruit flies of ecconomic significance: Their identification and bionomics. CAB International, Wallington, Oxford, UK, 1-601.

https://www.sacvalleyorchards.com/walnuts/insects-mites-walnuts/walnut-husk-fly-biology-monitoring-and-spray-timing/

Agroekologija, Edukacija, Međimurska, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”

Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.

Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj iMetos):

Mjeseci Temperature zraka (°C) *Odstupanje (±°C) Oborine (mm) *Odstupanje (±mm)
siječanj 1,34 +1,20 20,2 -10,4
veljača 5,05 +3,65 27,8 -15,5
ožujak 5,48 -0,12 26,0 -28,8
travanj 10,10 -0,20 86,2 +32,7
svibanj 17,83 +2,53 71,6 -2,1
lipanj 21,86 +3,46 110,4 +8,4
srpanj 22,52 +1,72 43,6 -23,6

*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.

Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno kišenje usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):

Sorte krumpira prema dospijeću Bez navodnjavanja Sa navodnjavanjem
Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane 19,47 1,52 48,61 3,29
*srednje rane 17,55 3,01 55,06 3,39
*srednje kasne 15,45 3,60 52,49 3,98
prosječno 17,49 2,71 52,05 3,55

*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!

Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!

Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):

Djelatna tvar Pripravak Zadnja primjena Djelotvornost
klortalonil Daconil 720 SC 2007. Phytophthora, Alternaria
propineb *Antracol 70 WG 2019. Phytophthora, Alternaria
mankozeb *Dithane M-45 WP 2021. Phytophthora, Alternaria

*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!

Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):

Djelatne tvari Pripravci Učinkovitost
*imidakloprid Gaucho FS, Macho WS zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši
*imidakloprid & pencikuron Prestige FS 290 bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši

*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!

Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

NAJAVA ZA DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST „PROVJERA ISPRAVNOSTI I UMJERAVANJE STROJEVA ZA ZAŠTITU BILJA – PLETERNICA”

Dana 9. lipnja 2022. (četvrtak), s početkom u 9:30 sati održat će se demonstracijska aktivnost na temu „Provjera ispravnosti i umjeravanje strojeva za zaštitu bilja – Pleternica“ na OPG PILAŠ BRANKO, Viškovci 51, Pleternica.

Organizator demonstracije je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Osnovni cilj ove demonstracije bit će upoznati poljoprivredne proizvođače s sigurnom primjenom pesticida. Sigurna primjena pesticida obuhvaća više aspekata, a na ovoj demonstraciji će se naglasak staviti na korištenju ispravnih strojeva za primjenu pesticida (prskalica) i osobne zaštitne opreme primjenitelja pesticida, a sve u svrhu zaštite okoliša i ljudi.

Glavni dijelovi demonstracijske aktivnosti:

  • Opasnosti i  bolesti koje mogu uzrokovati trovanja s pesticidima.
  • Način korištenja svih dijelova osobne zaštitne opreme.
  • Kabina traktora opremljena sustavom za zaštitu od pesticida.
  • Dijelovi prskalice i njihova funkcija.
  • Mlaznice i prednosti anti-drift mlaznica. Prikazat će se razlika u radu standardnih i anti-drift mlaznica.
  • Umjeravanja strojeva za zaštitu bilja (prskalica).

 

Pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike da posjete navedenu demonstraciju.

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Šljivina lisna mušica

Na listovima šljiva proteklih dana uočavamo pojavu izraslina – šiški, uzrokovanih šljivinom lisnom mušicom (Putoniella pruni).

Šljivina lisna mušica pripada porodici mušica šiškarica (Cecidomyiidae), čiji ubod u biljno tkivo izaziva stvaranje izraslina. Izrasline se formiraju na naličju lista, duž glavne žile.

Slika 1. Izraslina na naličju lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

Slika 2. „Otvor“ na licu lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

U izraslinama žive ličinke, žuto-narančaste boje, duge cca 3 mm.

Slika 3. Ličinke unutar izrasline (foto: M. Križanić Božurić)

 

Ličinke se hrane biljnim sokovima, a pri kraju svog razvoja padaju na tlo oko voćki i u njemu prezimljuju. Odrasle mušice javljaju se u travnju i svibnju, žive kratko i ne hrane se.

Šljivina lisna mušica ima jednu generaciju godišnje, a osim šljive napada i druge Prunus vrste. Ne pripada ekonomski značajnim štetnicima te nije potrebno njezino ciljano suzbijanje. Štete se očituju u deformacijama listova i samim time ometanju fotosinteze.

U slučaju pojave navedenog štetnika i uočavanja izraslina na listu, napadnute listove je potrebno odstraniti i mehanički uništiti ličinke u njima.

 

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kruškina osa srčikarica – štetnik mladih izbojaka kruške

Kao i svake godine u trećoj dekadi mjeseca travnja započinje let potencijalno opasnog štetnika mladih izbojaka kruške – Kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.). Štetnik primarno i najintenzivnije napada krušku (uključujući i japanske sorte kruške „NASHI“ – uzgajane na europskom tlu), dok sporadično napada jabuku, mušmulu, dunju i oskorušu. U klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, odrasla osa započinje s letom u trećoj dekadi mjeseca travnja a let traje četiri tjedna. Vrhunac šteta kalendarski se poklapa s 01.svibnjem tekuće godine. Štete na mladim izbojcima čine odrasle ose kao i njihove ličinke. Štetnik je posebno opasan u voćnim rasadnicima jer uništava i zaustavlja rast mladih izbojka kruške nakon cijepljenja (okulacije) tj. komplicira proizvodnju voćnih sadnica. U amaterskim nasadima kruške jači napad u prvim godinama od sadnje, ometa formiranje uzgojnog oblika. Mjere zaštite odnose se na primjenu vizualnih atraktanata te kemijskih (inskticidi) i mehaničkih zahvata.

Kruškina osa srčikarica (Janus compressus Fabricius), eng. Pear shoot sawfly, njem: Perescheutwesp, ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Štete na mladim izbojcima jezgričavih voćnih vrsta prave odrasle ose (ženke) i ličinke. Mužjaci ose srčikarice ne prave nikakve štete.

Kukac pripada redu opnokrilaca – Hymenoptera, unutar koje se nalazi relativno mala porodica osa vlatarica – Cephidae. Unutar porodice osa vlatarica jedan od rodova je i rod Janus – koji obuhvaća 13 vrsta koje prave slične ili identične štete na vrhovima mladih izbojaka. Neke od njih su štetnici šumskog drveća. U RH je zabilježena vrsta Janus femoratus Curtis, koja se povremeno javlja kao štetna u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka. Pojedine vrste iz porodice osa vlatarica su vrlo značajni štetnici strnih žitarica u središnjem dijelu SAD-a.

Osa srčikarica pripada rodu Janus a dobila je domaće ime zbog osobine što ličinke hraneći se, izgrizaju drvenasti dio mladog izbojka (srčiku) dok kora ostaje neoštećena. Ličinke cijeli životni vijek provode unutar izbojka i nemaju dodira s vanjskim svijetom (Slika 1.).

Slika 1. Odrasla ličinka ose srčikarice (dužina 10 mm) u uzdužno razrezanom mladom izbojku kruške (snimio T. Validžić)

Opis šteta i simptomi napada

Osa srčikarica ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Ženke napadaju mlade izbojke biljke domaćina kada su duljine 7-15 cm, serijom od 30-ak točkastih uboda raspoređenih u obliku spirale (tzv. „ubodna spirala“). Ženka napada uzastopno nekoliko izbojaka. U svaki napadnuti izbojak ženka polaže samo jedno jaje (Slika 4. i Video zapis 1.).

Kao posljedica napada, vrh izbojka već nakon jednog sata gubi turgor i svija se u obliku luka ili obrnutog slova U (Slike 2. i 3.). U narednim danima nakon napada, vrh izbojka s pripadajućim listićima pocrni i nakon nekog vremena otpada tako da nakon nekoliko tjedana vrh napadnutog izbojka nalikuje na izgorenu šibicu (Slika 11.).

Simptomi napada kruškine ose srčikarice vrlo su vrlo specifični i ne mogu se zamijeniti s napadom neke druge vrste kukaca. Međutim, ove simptome napada, mnogi voćari posebno amateri, zamjenjuju sa simptomima zaraze bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na kruški. Naime, simptomi se mogu vrlo lagano razlikovati jer se kod zaraze bakterijskom paleži ne može pronaći tzv. ubodna spirala oko 10-15 centimetara od vrha izbojka a pocrnjelo lišće i mladi plodovi ne otpadaju nakon nekoliko tjedana nego ostaju na svijenom izbojku sve do jeseni (Slika 6.).

Video zapis 1. Polaganje jaja i simptomi napada Kruškine ose srčikarice na izbojku kruške (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Simptomi napada ose srčikarice na mladim izbojcima trogodišnje sadnice kruške jedan sat nakon napada (snimio T. Validžić)

 

Slika 3. Isto stablo trogodišnje sadnice kruške nakon 15 dana. Na fotografiji je vidljivo kako je osa srčikarica uništila gotovo sve jednogodišnje izbojke (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Simptomi napada ose srčikarice na mladom izbojku kruške 15 dana nakon napada. Na slici se jasno vidi karakteristična „ubodna spirala“ (snimio T. Validžić)

 

Slika 5. Na uzdužnom presjeku napadnutog izbojka kruške (početak rujna), vidi se ličinka ose srčikarice kako izgriza drvo (srčiku) ostavljajući iza sebe pravocrtni hodnik ispunjen grizotinama (snimio T. Validžić)

 

Slika 6. Simptomi napada Bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na vrhu mladog izbojka kruške sorte Santa Maria (Izvor: https://gd.eppo.int/taxon/ERWIAM/photos)

Morfološko-biološke osobine

Kruškina osa srčikarica je kukac vitke i nježne građe, izduženog tijela (7-12 mm.) i dugih ticala. Vrsta ima izraženi spolni dimorfizam tj. ženke su krupnije i lako ih se razlikuje od mužjaka po boji abdomena (Slika 7.). Osnovna boja ženki i mužjaka je crna. Glava je crna osim gornje čeljusti (mandibulae) koja je vrlo uočljive žute boje.  Ticala su duga i nitastog oblika. Zadak je kod ženki crvene do tamno-crvene boje a u mužjaka žute do svjetlo-narančaste boje. Na leđnoj (dorzalnoj) strani, nalazi se stigma svjetlo-žute boje u obliku trokuta (Slika 7.), koja je generalno uz crveni ili narančasti zadak, siguran znak prepoznavanja ove vrste.

Iako je štetnik sporo leteći kukac, ženke i mužjake karakterizira plahost i temperamentnost te im se kod promatranja nije lagano približiti osim za vrijeme kopulacije.

Slika 7. Spolni dimorfizam kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.) (snimio T. Validžić)

Ženka posjeduje kratku (2 mm) pilasto nazubljenu i uvlačljivu leglicu (ovipositor) kojom  pravi točkaste ubode, spiralno raspoređene duž izbojka. Ženka u svaki izbojak odlaže samo jedno jaje pri dnu ubodne spirale. Poradi ovakvog načina napada. dolazi do prekida kolanja sokova iznad mjesta uboda te vrh izbojka gubi turgor i svija se. Pojedini autori navode kako postoje naznake da ženka u mjesta uboda ubrizgava i određeni kemijski spoj koji doprinosi još bržem zaustavljanju kolanja sokova. Razlozi zbog kojih ženka pravi karakterističnu točkastu „ubodnu spiralu“ nisu dovoljno istraženi ali se smatra kako time ženka stvara povoljne uvjete za razvoj ličinke.

Jaja kruškine ose srčikarice vrlo su mekana, cilindrično-izduženog (ovalnog) oblika duljine 0,8-1,0 mm i po uzdužnoj osi blago zakrivljena (Slika 8.). Boja se kreće od prozirno bijele do prozirno svjetlo-žute. Embrionalni razvoj jaja u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje 11-14 dana. Općenito ličinka se ne pili, sve dok se vrh napadnutog izbojka potpuno ne osuši.

Slika 8. Jaja kruškine ose srčikarice ekstrahirana iz abdomena spolno zrele ženke. Dužina jaja iznosi 0,8 mm (snimio T. Validžić)

Ličinke ose srčikarice su bijele do svjetložute boje uz djelomičnu prozirnost. Kada dostignu svoj puni razvoj, ličinke su duge 8-10 mm. U normalnom položaju tijela, ličinka je svijena u obliku slova „S“. Glava ličinke je dobro razvijena. Oči su crne boje. Usni ustroj je razvijen za grizenje. Ličinka pripada tipu protopodnih ličinki kod kojih se razvijaju samo tri para rudimentiranih prsnih nogu (Slike 1. i 5.).

Video zapis 2. Kruškina osa srčikarica – razmnožavanje/kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Vrijeme leta štetnika i životni vijek

Uvidom u literaturne podatke može se zaključiti kako kruškina osa srčikarica u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, leti u periodu od 4 tjedna. Zabilježeni početak leta bio je u trećoj dekadi mjeseca travnja i trajao je do kraja druge dekade svibnja. Vrhunac leta i najintenzivnije štete zabilježene su sredinom drugog tjedna leta koji se kalendarski poklapa s 01. svibnjem tekuće godine.

Odrasla osa (imago) leti i pravi štete tijekom toplih i sunčanih proljetnih dana sa srednjim dnevnim temperaturama od 14 °C ili višim. Imago štetnika se inaktivira i ne pravi štete za vrijeme kišnih i izrazito vjetrovitih dana te kada su srednje dnevne temperature ispod 10 °C. Nepovoljne dnevne uvjete za let kao i noć, imago provodi na naličju listova biljke domaćina, zbog čega je vrlo osjetljiv na niske temperature (jutarnji mraz). Temperature ispod 2 °C, značajno utječu na smanjenje populacije ili „infektivnog potencijala“ štetnika.

Međutim, iako je ovogodišnja zima bila relativno blaga, zahladnjenje koje je započelo krajem veljače i početkom mjeseca ožujka usporilo je početak kretanja vegetacije te će – rečeno agronomskim rječnikom, ovogodišnja vegetacija „kasniti“ oko 10-ak dana. Stoga, u trenutku pisanja ovoga teksta (30.04.2022.) još uvijek u Osječko-baranjskoj županiji nisu zabilježeni napadi kruškine ose srčikarice na stablima krušaka.

Životni vijek imaga je kratak i kod ženki iznosi 4-7 dana a kod mužjaka 3-5 dana. Ženke izlijeću s fertilnim jajima te mogu odmah napadati mlade izbojke. Fertilna ženka nosi prosječno 30 jaja što je važan podatak vezano za infektivni potencijal štetnika tj. jedna ženka može u nekoliko dana uništiti 30-ak izbojaka. Pojedine ženke nakratko prekidaju napade te se pare, a zatim ponovno nastavljaju napadati izbojke (Slika 9. i Video zapis 2.).

Slika 9. Parenje imaga (kopulacija) (snimio T. Validžić)

Štetnik prezimljava u napadnutom izbojku kruške kao ličinka (prepupa) u prozirnoj opnenastoj čahurici (hibernacijska komorica – coccon), (Slika 10.). Nakon preobrazbe u mjesecu ožujku i u prvoj polovici mjeseca travnja imago izlijeće iz napadnutog izbojka kroz okrugli otvor promjera 2 mm (Slika 11.).

Slika 10. Opnenasta hibernacijska komorica ličinke kruškine ose srčikarice (sredina rujna) u kojoj ličinka prezimljava (snimio T. Validžić)

 

Slika 11. Vrhovi uništenih mladih izbojaka kruške (rujan-ožujak) u kojoj ličinka prezimljava u stadiju prepupe. Žute kružnice prikazuju izlazne otvore za odraslu osicu (snimio T. Validžić)

Prirodni neprijatelji ličinki kruškine ose srčikarice

Prema literaturnim navodima, ličinke ose srčikarice u jesensko-zimskom periodu parazitiraju kukci (predatori) iz pet identificiranih rodova i to: Eurytoma sp., Tetrastichus sp., Eupelmus sp., Pteromalus sp. i Ichneumonida sp. Ličinke kruškine ose srčikarice parazitiraju i tri roda do sada nedeterminiranih entomopatogenih gljivica. Vezano za navedeno potrebna su daljnja istraživanja kao i pronalaženje prikladnih metoda uzgoja i aplikacije prirodnih neprijatelja u borbi protiv ovoga štetnika.

Metode zaštite

Više autora sredinom prošlog stoljeća kao metodu zaštite preporučuju odrezivanje i spaljivanje napadnutih izbojaka jer ličinka u njima prezimljuje. Naravno ova mjera je provediva u manjim nasadima i solitarnim stablima kruške.

Manji nasadi mogu se zaštititi i uz korištenje vizualnih atraktanata tj. postavljanjem 3-4 žute ljepljive ploče po stablu koje se postavljaju početkom treće dekade mjeseca travnja. Za sada na tržištu ne postoji specifični feromon ili hranidbeni atraktant za osu srčikaricu u cilju povećanja atraktantskog (privlačnog) učinka žute boje.

Na žalost u RH nemamo registrirani insekticidni pripravak za suzbijanje kruškine ose srčikarice ali trenutno postoji vrlo veliki broj (čak 46) insekticidnih ili bioloških pripravaka registriranih za korištenje u zaštiti kruške (fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U komercijalnim nasadima kruške ne provode se ciljani tretmani protiv ovoga štetnika zbog vrlo jakog tzv. sporednog učinka insekticida (eng. Side effect) na osu srčikaricu koji se koriste u programu zaštite kruške. Ove činjenice i mnogi profesionalni voćari uopće nisu svjesni. Autor ovih redaka ima primjere starijih solitarnih stabala kruške (50 god.) kao i nasade kruške koji nisu pesticidno tretirani, gdje su štete na mladim izbojcima bile veće od 90 % i vrlo uočljive. Kao ilustracija ove tvrdnje je primjer jednog solitarnog stabla kruške oko 40 godina starosti s procijenjenim relativno malim volumenom krošnje od cca. 20 m3 na kojem je tijekom istraživanja detaljnim brojanjem utvrđeno 185 zaraženih izbojaka. Ova vrlo visoka razina napada govori o činjenici da su ovakva solitarna stabla „izvor zaraze“ za sve nasade u blizini.

Već je od ranije poznato kao su voćne osice dosta osjetljive na kontaktne i sistemične insekticide pa tako (na žalost) i one korisne (parazitske/predatorske/najeznice) iz porodica Pteromalidae, Trichogrammatidae, Ichneumonidae i dr. Recentni primjer za navedeno je primjer iz sjeverne Italije gdje su tijekom 2020/21 godine, poradi velikih šteta na voću/povrću od Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys), u ekosustav probno puštane azijske samurajske osice (Trissolcus japonicus) koje parazitiraju jaja stjenice. Rezultati su pokazali kako je oko 38 % jaja stjenice bilo parazitirano, međutim navedeni rezultati se odnose na ruralne predjele i nasade u ekološkom sustavu proizvodnje. U područjima s intenzivnom (konvencionalnom) voćarskom proizvodnjom, postotak parazitiranih jaja stjenice je bio vrlo mali jer je uporaba insekticidnih pripravaka protiv stjenice drastično smanjila i populaciju azijske samurajske osice.

Kako je životni vijek odrasle ose srčikarice relativno kratak 3-7 dana a imago provodi noć i nepovoljne uvjete za let na naličju listova kruške, pojedini autori preporučuju obaviti dva ciljana insekticidna tretmana (cilj – spriječiti štete koje čini odrasla osica), u razmaku od 15 dana. Prvo tretiranje se može obaviti pred sami početak leta tj. početkom treće dekade mjeseca travnja. Preporuka je koristiti insekticidne pripravke izraženog kontaktnog djelovanja koji imaju duži period rezidualnog djelovanja – deltametrin (Decis 100 EC, Poleci Plus, Ritmus i dr.). Od ostalih sredstava mogu se koristiti pripravci na bazi esfenvalerata (Sumialfa 5 FL), fosmeta (Imidan 50 WG), ekološki pogodan pripravak na bazi piretrina (Asset Five), kao i drugi kontaktni insekticidi. Kod korištenja pripravaka na bazi deltametrina, treba voditi računa o fenofazi razvoja kruške vezano za IPM regulativu (Integrirana zaštita bilja).

Pojedini autori navode kako je utvrđeno da su i ličinke kruškine ose srčikarice vrlo osjetljive na sistemične insekticide iz skupne neonikotinoida (tiametoksam) kada se primjene u ranoj fazi njihovog razvoja (15-25 dana od dana piljenja iz jaja). Iz navedenog se može zaključiti da ako bi se zakasnilo s ciljanim insekticidnim tretmanom na odrasle osice (krajem travnja/početkom svibnja), ipak se može naknadnim tretmanom sistemičnim insekticidom djelovati na smanjenje populacije ose srčikarice u narednoj vegetacijskoj sezoni.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je dozvola za korištenje pripravaka na bazi neonikotinoida na otvorenom, poradi zaštite pčela u EU ukinuta.

Zanimljivost za pobornike ekološkog pristupa zaštiti

Na kraju se donosi zanimljivost za voćare hobiste koja se odnosi na nekemijsku zaštitu mladih sadnica kruške uz korištenje obične dječje PVC slamke. Metoda je jednostavna: koristi se uzdužno razrezana slamka koja se reže na manje dijelove (oko 5 cm dužine), kako bi se mogli umetnuti na mladi izbojak između dvije susjedne lisne peteljke. Na slici br. 12 je vidljivo kako vrhovi mladih izbojaka kruške koji su zaštićini slamkom nisu napadnuti dok su nezaštićeni izbojci napadnuti od strane kruškine ose srčikarice (zelene strjelice).

Slika 12. Zaštita mladih izbojaka kruške uz uporabu obične dječje plastične slamke (narančaste strjelice). Zelene strjelice pokazuje napadnute izbojke koji nisu zaštićeni (snimio T. Validžić)

 

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

 

Izvori podataka:

  1. Balachowsky, A., Mesnil, L. (1935): Les insectes nuisibles aux plantes cultivees, Paris, vol. I: 238-241
  2. Chen, S., Hoelmer, K. A., Chen, H., Liu, A., Shanower, T. G. (2004): A review of wheat stem sawfly (Hymenoptera: Cephidae) research in China, J. Agric urban entomology 21(4): 249-256
  3. Ciglar, I. (1988): Integralna zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski Čakovec, str. 97
  4. Coe, R. L. (1953): Handbooks for the identification of British insects. Volume X, part I: Syrphidae. Royal Entomological Society of London, p. 18-21
  5. Frolov, A. N. (2009): Interactive Agricultural Ecological Atlas of Russia and Neighboring
  6. Hoffmeister, T. S. (1992): Factors determining the structure and diversity of parasitoid complexes in tephritid fruit flies Oecologia (Berlin) 89:288-297
  7. Hrašovec, B., Franjević, M. (2007): Pregled značajnijih vrsta šumskih kukaca i njihova osnovna morfološka i biološka obilježja, Šumarski fakultet Zagreb, Skripta str. 9-10
  8. Ivezić, M. (2008): Entomologija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 34-36
  9. Kišpatić, J., Maceljski, M. (1979): Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti, štetnika i korova, Nakladni zavod znanje Zagreb, str. 61-62
  10. Kovačević, Ž. (1950): Primijenjena entomologija I, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 61-63; 103
  11. Kovačević, Ž. (1961): Primijenjena entomologija II, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 145-149.
  12. Maceljski, M. (1999): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec: str.136-137
  13. Mason, P. G., Huber, J. T. (2001): Biological Control Programmes in Canada, 1981-2000, CABI Publishing New York (Paperback), pp. 96-97
  14. Middleton, W. (1917): Notes on the larvae of some Cephidae, Proceedings of the Enomological Society of Washington. 19: 174-179
  15. Naito, T. Smith, D., Fu-Sheng, H. (1998): Records of Cephidae (Hymenoptera) from China an southeastern Asia, with two new species of Janus stephens, Japanese journal of Entomology, 3(1): 23-28
  16. Oštrec, LJ., Gotlin-Čuljak, T. (2005): Opća entomologija, Zrinski Čakovec: str. 160-170
  17. Scmidt, L. (1970): Tablice za determinaciju insekata, Poljoprivredni fakultet Zagreb, str. 120-125
  18. Tanasijević, N., Simova-Tošić, N. (1987): Posebna Entomologija, Naučna knjiga, Beograd, str. 604
  19. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice: Glasilo biljne zaštite: broj 1/2: 42
  20. Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice; 3rd international scientific/profesional conference Agriculure in Nature and Environment Protection, Vukovar: 245-249
  21. Validžić, T. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.), Specijalistički rad, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 35-37
  22. https://www.oliveoiltimes.com/business/samurai-wasp-effective-against-stink-bugs-in-italy/105206
Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2022.

Udruga CROCPA u suradnji s tvrtkom CIAK d.o.o. najavila je termine prikupljanja praznog ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja  tijekom 2022. godine za cijelo područje Republike Hrvatske.

Organizatori ističu da će se u akciji prikupljanja CROCPA EKO MODEL u 2022. godini prihvaćati isključivo prazna ambalaža tvrtki proizvođača i uvoznika članova Udruge CROCPA koji financiraju projekt i omogućavaju korisnicima besplatan povrat ambalaže i zbrinjavanje otpada. Više informacija o projektu možete pogledati na www.crocpa.hr. Ambalaža ostalih tvrtki neće biti prihvaćena a za njezino zbrinjavanje trebate se obratiti proizvođačima/uvoznicima tih proizvoda.

Tvrtke članice CROCPE u 2022. jesu:

Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, Albaugh TKI (Pinus Agro), BASF, Bayer CropScience, Belchim Crop Protection HR (Orchem), Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, , Iskra Zelina Kemijska Industrija, Novag Agrochemicals (Genera) Nufarm, Monsanto,  Stockton, Syngenta Agro.

Poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni PRATEĆI LIST kao dokaz da su praznu otpadnu ambalažu SZB zbrinuli na  propisan način mogu donijeti do sada sakupljeni otpad i besplatno predati predstavnicima ovlaštene tvrtke u predviđenim terminima.

Raspored prikupljanja ambalažnog otpada možete preuzeti ovdje.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Fitofagne stjenice („Smrdljivi martini“) – sve značajniji štetnici lješnjaka

Približavanjem Božićnih blagdana sve je veća sezonska potražnja za orašastim plodovima pa tako i lješnjakom. Vegetacijska sezona 2021. ponovno je pokazala kako tehnologija proizvodnje lješnjaka u RH imajući u vidu klimatološke faktore i pojavu novih štetočinja, postaje sve zahtjevnija te zahtjeva sinergiju djelovanja poljoprivrednih proizvođača, znanstvenih i savjetodavnih institucija i države kao donositelja zakonskih rješenja. Prema informacijama prikupljenih od proizvođača, urod lješnjaka u Osječko-baranjskoj županiji varirao je od visokog do ispod prosječnog, što je ovisilo o mikrolokalitetu ali i o primijenjenoj agrotehnici i zaštiti.  Tijekom ljeta 2021. godine, Područna služba za stručnu podršku Osijek, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, zaprimila je od strane proizvođača lješnjaka, više upita vezano za značajno povećanje populacije fitofagnih stjenica u nasadima lijeske te su zatraženi savjeti vezano za zaštitu. Međutim, štete od stjenica nisu bile toliko vidljive tijekom ljetnih mjeseci, pa čak i nakon berbe i sušenja plodova. Štete od fitofagnih stjenica postale su vidljive nakon procesa čišćenja (krckanja) i pripreme očišćene jezgre za stavljanje na tržište. Oštećenja na jezgri su se manifestirala u obliku smežuranih plodova ili plodova s tamnim pjegama ispod kojih se nalazi plutasto tkivo u početku bijele boje koje kasnije prelazi u tamno-žutu do smeđu (Slika 1.).

Slika 1. Oštećenja od fitofagnih stjenica na očišćenoj jezgri lješnjaka (snimio T.Validžić)

 

Ovako oštećeni plodovi su jestivi (Slika 2.) ali im je poradi smežuranosti i tamnih pjega značajno smanjena tržišna vrijednost. Pojedini proizvođači navode kako su nakon čišćenja jezgre u ukupnom prinosu imali oko 30% oštećenih plodova. Još je zanimljivija činjenica kako se na ljusci dostavljenih plodova neočišćenih lješnjaka, nisu mogla pronaći nikakva vidljiva oštećenja od uboda ili tragovi bolesti iako je jezgra bila oštećena (Slika 3.). Ova pojava bi se mogla objasniti činjenicom ranog napada stjenica na plodove lješnjaka kada su još zeleni (lipanj) a ubodna mjesta na zelenoj ljusci u kasnijim fenofazama razvoja ploda zarastaju i nisu više vidljiva.

Slika 2. Očišćeni plodovi lješnjaka: a. zdravi plodovi; b. oštećeni plodovi sa simptomima napada fitofagnih stjenica (snimio T.Validžić)

 

Slika 3. Primjeri oštećenja na jezgri lješnjaka koja su nastala kako posljedica ishrane fitofagnih stjenica na plodovima lješnjaka. Na vrhu je plod lješnjaka u ljusci na kojemu nisu vidljiva vanjska oštećenja ali je jezgra nakon vađenja pokazivala iste simptome kao u donjim primjerima (snimio T.Validžić)

 

Stjenice kao štetnici kulturnog bilja

Stjenice ili raznokrilci (podred: Heteroptera) su vrlo velika skupina kukaca s više od 40.000 do sada opisanih vrsta. U Europi je za sada poznato oko 3.000 vrsta. Prema načinu ishrane stjenice su većinom fitofagne (hrane se isključivo određenom biljnom vrstom ili skupini biljaka iz pojedinih rodova), dok su druge polifagne tj. napadaju i hrane se na velikom broju različitih biljaka domaćina koje pripadaju većem broju rodova. Pojedine vrste stjenica su zoofagne tj. predatori i spadaju u važne prirodne neprijatelje raznih štetnika. Stjenice, kao i svi kukci reda Hemiptera, imaju specifično građene usne organe (rilo) koji su prilagođeni za bodenje i sisanje.

Slika 4. Usni organ (rilo) stjenice (snimio T.Validžić)

 

Rilo (Slika 4.) člankovite je građe i smješteno je s ventralne (donje) strane prsišta. Rilo je sastavljeno od četiri tzv. hitinska bodeža koji oblikuju dvije cjevčice. Kroz jednu cjevčicu stjenica u biljni organ luči slinu s probavnim enzimima a kroz drugu usisava djelomično razgrađeni sadržaj. Probavni enzimi vrše kemijsku i fizikalnu razgradnju biljnog tkiva nakon čega stjenica usisava poluprobavljenu masu te ju konačno razgrađuje u probavnom sustavu. Za ovakav način ishrane stjenicama je potrebna velika količina vode koju uzimaju iz biljnog tkiva. Poradi ovakvog načina ishrane jezgra ploda lješnjaka je smežurana a u unutrašnjosti nastaju specifične plutaste tvorevine mliječno-žute boje kao posljedica djelovanja hidrolitičkih enzima (Slika 1.).

Fitofagne stjenice u Europi su štetnici voća (ponajviše lješnjaka, jabuke, breskve i dr.), povrća (rajčica, paprika i dr.), ratarskih kultura (soja, kukuruz i dr.), šumskih vrsta kao i ukrasnih grmova.

U 2021. godini zabilježene su velike štete od stjenica na lješnjaku u Turskoj, dok su u 2020. godini u Italiji uništile više od 40% uroda lješnjaka a procijenjena šteta u Italiji na svim kulturama bila je veća od 500 milijuna eura te je Europska komisija donijela Uredbu o hitnim mjerama pomoći talijanskim poljoprivrednicima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a). Najveće štete u talijanskim nasadima lijeske nanijela je vrsta Smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), ili eng. Brown marmorated stink bug – BMSB (Slika 8.).

Od ostalih fitofagnih vrsta stjenica na Europskom tlu koje prave štete na lješnjaku su Smrdljiva greta (Dolicoris baccarum L.), smrdljivi martin (Raphigaster nebulosa Poda) i zelena štitasta stjenica (Nezara viridula – Slika 6.) i druge.

Napad fitofagnih stjenica na plodove lješnjaka najopasniji je u fenofazi nalijevanja jezgre ploda (Slika 5.), (svibanj/srpanj) jer dovodi do remećenja razvoja jezgre što dovodi do smežuranosti plodova (Slika 3.).

Slika 5. Ubodna mjesta na plodu lješnjaka snimljena početkom mjeseca lipnja 2021. kada je u tijeku intenzivno nalijevanje jezgre ploda. U ovom periodu je napad stjenica najopasniji jer se zaustavlja nalijevanje jezgre (snimio T.Validžić)

 

Ovaj vrlo rani napad stjenica (svibanj/početak lipnja), može dovesti i do potpunog zaustavljanja razvoja jezgre što rezultira otpadanjem plodova ili plodovima bez jezgre. Ovdje je potrebno naglasiti kako do pojave praznih plodova mogu dovesti i razna gljivična oboljenja. Kasniji napad stjenica na plodove lješnjaka (srpanj/kolovoz) ima za posljedicu razvoj tamnih pjega na jezgri ispod kojih se nalazi plutasto tkivo u početku mliječno-bijele boje koje kasnije prelazi u tamno-žutu do smeđu (Slika 1.).

Slika 6. Imago (a) i ličinka (b) zelene štitaste stjenice (Nezara viridula) na plodu lješnjaka (snimio T.Validžić)

 

Smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys)

Literaturni podaci navode kako najveće štete u nasadima lijeske na europskom i sjevernoameričkom kontinentu čini smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys Stål, 1855 – Pentatomidae). Stjenica je strana invazivna vrsta podrijetlom iz istočne Azije (Kina, Koreja  i Japan) a introducirana je u SAD krajem 90-tih godina prošlog stoljeća. Na europskom tlu, pronađena je 2004. godine u Švicarskoj te se u 10-ak godina proširila po srednjoj i jugoistočnoj Europi. U RH prvi puta je pronađena u Rijeci 2017. godine.

Slika 7. a. Ličinke smeđe mramorirane stjenice u trenutku piljenja iz jaja; b. karakteristični položaj ličinki nekolika dana nakon piljenja. Ličinke je potrebno dodatno morfometrijski identificirati (snimio T.Validžić)

 

Video zapis 1. Ličinke smeđe mramorirane stjenice nekoliko dana nakon piljenja iz jaja, snimljene početkom mjeseca lipnja 2021. godine (snimio T.Validžić)

Smeđa mramorirana stjenica ima 1 ‐ 2 generacije godišnje. Ličinke (Slika 7. i video zapis 1.), prolaze kroz pet razvojnih stadija. Polifagni je štetnik koji napada više od 170 biljaka domaćina, uključujući veliki broj vrsta voća i povrća, ratarske kulture, šumsko i ukrasno drveće. Štete koje uzrokuje mogu biti izravne i neizravne. Izravne štete čini odrasli oblik (imago) i ličinke bodenjem i sisanjem na biljnim organima u koje ubrizgavaju probavne enzime tijekom hranjenja što dovodi do različitih deformacija biljnoga tkiva. Neizravne štete nastaju kada se tijekom ishrane (ubadanjem rila), prenose uzročnici biljnih bolesti bakterije ili gljivice, koji mogu uzrokovati trulež plodova (Slika 8.).

Slika 8. Stjenica na plodu lješnjaka. Vidljiva su mjesta uboda kao i naknadni razvoj gljivičnih oboljenja na plodovima (snimio T.Validžić)

 

Metode zaštite

Metode zaštite lijeske od fitofagnih stjenica su složene i svaka primijenjena metoda daje djelomične rezultate. U nasadima lješnjaka potrebno je provoditi redovite preglede stabala ili monitoring s piramidalnim crnim lovkama koje su komercijalno dostupne i u RH. Pregled stabala i utvrđivanje brojnosti stjenica može se obavljati i postavljanjem pokrivke (PVC ili drugi materijal) ispod stabla i otresanje grana te prebrojavanje uhvaćenih jedinki.

U Republici hrvatskoj nemamo registriranog insekticidnog pripravka za suzbijanje stjenica u lijesci. Pripravak Poleci plus (deltametrin) registriran u RH za suzbijanje stjenica (Heteroptera) na jagodi, pšenici, kukuruzu i pamuku dok je pripravak na bazi acetamiprida (Mospilan 20 SG) registriran za suzbijanje stjenica na ukrasnom bilju na otvorenom a Mospilan 20 SP za suzbijanje stjenica na suncokretu.

Literaturni navodi iz SAD preporučuju korištenje pripravaka na bazi acetamiprida (Mospilan) koji imaju vrlo dobar učinak na stjenice posebno smeđu mramoriranu stjenicu dok autori u RH navode dosta dobar učinak pripravaka na bazi sulfoksaflora (Closer). Ovdje je potrebno napomenuti kako pripravci Closer i Mospilan 20 SG ili 20 SP u RH nisu registrirani za korištenje u nasadima lijeske.

Insekticidni pripravci registrirani za korištenje u lijesci u RH na bazi deltametrina su : Decis 100 EC, Demetrina 25 EC, Scatto, Rotor Super i spirotetramata (Movento),  dok su u ekološkoj proizvodnji lijeske dozvoljeni pripravci na bazi spinosada (Laser) i biološki insekticid na bazi bakterije Bacillus thuringiensis subsp. Kurstaki (Dipel DF). Na žalost, nije bilo moguće pronaći literaturne navode vezano za učinkovitost navedenih pripravaka na fitofagne stjenice.

Talijanski autori navode kako su dosta dobro djelovanje na smeđu mramorastu stjenicu pokazali pripravci na bazi aktivne tvari klorpirifos i klorpirifos-metil (Nurelle D, Chromorel-D, Pyrinex 48 EC i dr.), međutim Europska komisija (EK) je provedbenim uredbama (EU) 2020/2017 i (EU) 2020/2018, koje su stupile na snagu 16. siječnja 2020. godine, naložila državama članicama ukidanje registracije pripravcima na bazi navedenih aktivnih tvari.

Zanimljivo je spomenuti kako je talijanska vlada poradi vrlo velikih šteta procijenjenih u 2020. godini na 500 milijuna eura, zatražila o EK ponovno obnavljanje registracije aktivnoj tvari klorpirifos što je EK odbila ali je talijansku vladu uputila na korištenje instituta iz članka 53. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, kojim je propisano kako u posebnim okolnostima pojedina država članica može odobriti za razdoblje od najviše 120 dana stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja za ograničenu i kontroliranu uporabu, ako se takve mjere pokažu nužnima zbog opasnosti koja se ne može obuzdati na neki drugi zadovoljavajući način.

Ova mogućnost može biti korisna i za domaće proizvođače lješnjaka u slučaju pojave velikih šteta od fitofagnih stjenica u nadolazećim godinama. O izdavanju dozvola (rješenja) za primjenu sredstava za zaštitu bilja u hitnim situacijama, odluku donosi Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede.

Prirodni neprijatelji u borbi protiv fitofagnih stjenica

Posljednjih nekoliko godina provode se intenzivna istraživanja vezana za korištenje prirodnih neprijatelja u suzbijanju smeđe mramorirane stjenice.

Već duže vrijeme je poznato kako je azijska samurajska osica (Trissolcus japonicus) prirodni neprijatelj smeđe mramorirane stjenice. Samurajska osica parazitira jaja stjenice na način da ih koristi kao medij za polaganje vlastitih jaja (Slika 7.).

Terenska istraživanja su pokazala kako je 2017. godine samurajska osica pronađena u Švicarskoj, na tri lokaliteta u kantonu Ticino, u nasadima jabuka. Nadalje, populacija samurajske osice pronađena je 2014. godine na sjeveroistoku SAD-a (savezna država Ohio) u koju je slučajno unesena (uvoz poljoprivrednih proizvoda) te se vrlo brzo širi zemljom. U saveznoj državi Utah također se nekoliko godina provodi plansko širenje samurajske osice u ekosustav i monitoring uspješnosti suzbijanja smeđe mramorirane stjenice ovom biološkom metodom.

Slika 9. a. Samurajska osica polaže svoja jaja u jaja smeđe mramorirane stjenice; b. parazitirana jaja stjenice (crna boja) u kojima se razvijaju samurajske osice (Izvor: Chris Hedstrom, Oregon State University).

 

Isto tako, talijansko Ministarstvo zaštite okoliša i talijanska istraživačka agencija ISPRA odobrili su postupak 2020. godine, koji je potreban za puštanje azijske samurajske osice u talijanski ekosustav. Prvo puštanje bilo je predviđeno u drugoj polovici lipnja, a drugo sredinom srpnja. Rezultati ovoga probnog puštanja i širenja azijske samurajske osice u Italiji nisu do sada objavljeni ali rezultati istraživanja u SAD su ohrabrujući.

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

Izvori podataka:

  • Albajes, R., Alomar, O. (2004): Facultative predators. In: Capinera, J. (ed.) Encyclopeda of Pest Managment. Marcel Dekker Inc, New York
  • Ivana Pajač Živković, Božena Barić, Dinka Matošević (2013): STRANE FITOFAGNE VRSTE STJENICA (HETEROPTERA) U HRVATSKOJ, Croat. 2013, Vol. 17. Num 1–4: 79–88
  • Kristijan FRANIN i Božena BARIĆ (2012): KORISNE STJENICE (HETEROPTERA) U POLJOPRIVREDI, Croat. 2012, Vol. 16. Num. 1-4: 61-80
  • Maja PINTAR, Mladen ŠIMALA, Tatjana MASTEN MILEK (2019): SMRDLJIVA ZELENA STJENICA Nezara viridula (Linnaeus, 1758) ‒ MANJE VAŽAN ŠTETNIK TIKVENJAČA, Glasilo biljne zaštite 3/2019
  • Mark Inzano, Thomas Molnar (2021): The Brown Marmorated Stink Bug: A New Pest of Hazelnuts?, Plant Biology and Pathology Department. Rutgers University.
  • PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/17 оd 10. siječnja 2020. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klorpirifos-metil u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011
  • PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/18 оd 10. siječnja 2020. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klorpirifos u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011
  • TRACY C. LESKEY, DOO-HYUNG LEE, BRENT D. SHORT, AND STARKER E. WRIGHT (2012): Impact of Insecticides on the Invasive Halyomorpha halys (Hemiptera: Pentatomidae): Analysis of Insecticide Lethality, U.S. Department of AgricultureÐAgriculture Research Services, Appalachian Fruit Research Station, 2217 Wiltshire Road, Kearneysville.
  • UREDBA (EZ) br. 1107/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ
  • Virna GRES, Ivana PAJAČ ŽIVKOVIĆ (2018): STRANA VRSTA STJENICE Halyomorpha halys (Stål, 1855), NOVIŠTETNIK U PROIZVODNJI BILJA, PHYTOM., Vol. 32, No 2.
  • Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja („Narodne novine“ br. 80/13, 32/19, 32/20)
  • https://gospodarski.hr/rubrike/povrcarstvo-rubrike/novi-stetnici-povrca/
  • https://catalog.extension.oregonstate.edu/em9102
  • https://www.awri.com.au/industry_support/viticulture/pests-and-diseases/brown-marmorated-stink-bug/management-of-bmsb/
  • https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/italy-to-deploy-a-samurai-army-against-diehard-stink-bug/
  • https://fis.mps.hr/trazilicaszb/
  • https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/azijska-samurajska-osa-rjesenje-u-borbi-protiv-smrdljivog-martina/54961/
  • https://www.agroklub.com/vocarstvo/italija-krece-u-biolosku-kontrolu-smrdljivih-martina/60642/
  • https://extension.usu.edu/pests/research/brown-marmorated-stink-bug-management
  • https://catalog.extension.oregonstate.edu/em9164
Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Održana demonstracija u Novigradu Podravskom

U voćnjaku Obrta „JARA“ održana je 16. rujna demonstracijska aktivnost za korisnike IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“. Glavne teme demonstracijske aktivnosti bile su:

  • mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada
  • korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

 

Korisnici potpore za Mjeru 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ doprinose ublažavanju nepovoljnog učinka poljoprivrede na okoliš te potiču bioraznolikost i očuvanje genskih resursa značajnih za poljoprivredu. Jedna od obaveza korisnika ove potpore je redovita edukacija koju organizira Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, a demonstracijske aktivnosti su oblik edukacije na koji se naši poljoprivrednici rado odazivaju.

 

U voćnjaku Obrta „JARA“ mogli su uživo vidjeti rad bočne traktorske freze i rotirajućih četki, a s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, okoliš, život tla i biološku raznolikost voćare je upoznao viši stručni savjetnik Leon Golub.

 

O korištenju feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki govorila je viša stručna savjetnica Željkica Oštrkapa-Međurečan. Korištenjem feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki u praćenju štetnika znatno se smanjuje broj tretiranja insekticidima te povećava učinkovitost samih insekticida. Okupljeni voćari mogli su naučiti osnovne razlike među tipovima klopki, kako ispravno sastaviti i postaviti u krošnju feromonsku, vizulanu ili hranidbenu klopku, kako i koliko često mijenjati feromone te kako voditi evidenciju o pregledu klopki. Također je bilo riječi i o korištenju različitih klopki u suzbijanju štetnika metodom masovnog ulova.

Na kraju svakako treba pohvaliti naše domaćine, Sandru i Davora Miklošić, koji su nas lijepo ugostili na svom gospodarstvu te kao iskusni predavači prezentirali razvoj vlastite proizvodnje i prerade voća te rad strojeva za mehaničko uništavanje korova.

 

mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

 

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Održane radionice o Narančinom trnovitom štitastom moljcu

Održane radionice za poljoprivrednike u sklopu provođenja programa posebnog nadzora karantenskog štetnika Narančinog trnovitog štitastog moljca Aleurocanthus spp. u dolini Neretve i Konavlima.

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva i Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište te Hrvatske agencije za poljoprivredu hranu i selo u periodu od 15. – 16.9.2021. godine održane su radionice za proizvođače agruma na području doline Neretve i Konavala o karantenskom štetniku  Narančinom trnovitom štitastom moljcu (Aleurochanthus spiniferus).

Narančin trnoviti štitasti moljac podrijetlom je iz južne Azije. U Europi je prvi put primijećen 2008. godine, a 2018. godine nađen je u mjestu Vitaljina, Dubrovačko-neretvanska županija, u proizvodnom nasadu mandarina. Važno je naglasiti da je to bio prvi pozitivan nalaz štetnika u RH u prirodnom okruženju.

Riječ je o polifagnom štetniku koji napada brojne biljne vrste, a najznačajniji domaćini su biljke iz rodova Citrus (agrumi), Pyrus (kruške ) i Vitis (loze) na kojima štete prave ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika. Izravne štete nastaju sisanjem biljnih sokova na naličju listova, a neizravne izlučivanjem obilne medne rose i naseljavanjem gljiva čađavica zbog kojih plodovi gube tržnu vrijednost.

 

Narančin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus) predstavlja visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, osobito za nasade agruma u dolini Neretve.

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnika na temelju pozitivnih rezultata analiza Ministarstvo poljoprivrede donosi  „Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca –  Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020).

Provođenje mjera radi sprječavanja širenja, suzbijanja i iskorjenjivanja karantenskog štetnog organizma Narančinog trnovitog štitastog moljca (A. spiniferus) propisuje i nadzire Fitosanitarna inspekcija.

Propisane mjere podrazumijevaju uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka te primjenu odgovarajućih kemijskih ili bioloških sredstava za zaštitu bilja.

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika A. spiniferus u nasadu obratite se Sektoru za nadzor poljoprivrede i Fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata Republike Hrvatske ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za zaštitu bilja na sljedeće kontakte:

fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr i 01 2375 100 ili czb@hapih.hr i 01 2311 640.

Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agr.