MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Zaštita bilja

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Trešnjina muha (Rhagoletis ceras L.)

Trešnjina muha (Slika 1.) najvažniji je štetnik trešnje i višnje. Uzrokuje „crvljivost“ plodova, manju količinu soka kod višanja i time umanjuje njihovu tržišnu vrijednost. Kod ranih sorata trešnje ovog nametnika nije potrebno suzbijati.

Muha je velika 3,6 do 5mm, crna sa žutim pjegama. Krila imaju 4 plavo crne pruge karakteristične za tog štetnika. Odrasli oblik pojavljuje se krajem svibnja (u Dalmaciji već i krajem travnja) i početkom lipnja. Ženka odlaže jaja pojedinačno na plodove trešnje ili višnje koji su počeli mijenjati boju. Ženka leglicom polaže jaja ispod epiderme. Mjesto odlaganja jaja na plodu omekša i podložno je truleži. Ličinke muhe (Slika 2.) žive u unutrašnjosti ploda. Nakon završetka razvoja napuštaju plod, spuštaju se na tlo te se kukulje na dubini od nekoliko centimetara. Štete variraju od godine do godine.

Slika 2. Trešnjina muha – ličinka u plodu

Suzbijanje trešnjine muhe može se provoditi nekemijskim i kemijskim mjerama zaštite.

Sakupljanje otpalih, zaraženih plodova i obrada tla ispod stabala trešnje može umanjiti napad sljedeće sezone.

Dio populacije ovog štetnika možemo umanjiti postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča (Slika 3.) u krošnju (3-5 po stablu). Ova metoda je primjenljiva u manjim voćnjacima i na okućnicama. Ploče treba odstraniti iz krošnje nakon berbe, jer privlače mnogobrojne korisne kukce.

Slika 3. Žuta ploča u nasadu višnje

Slika 4. Trešnjina muha na žutoj ploči

Za uspješno kemijsko suzbijanje potrebno je odrediti optimalan rok za primjenu insekticida. Rokove tretiranja možemo odrediti na tri načina: pregledom razvoja kukuljica u tlu, čime određujemo vrijeme izlaženja odraslih muha, ulovom muha na žutim ljepljivim pločama ili pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja ličinki u njima.

Ako nismo u mogućnosti precizno odrediti optimalni rok tretiranja, tada tretiranje provodimo kad 50% plodova počinje žutjeti i rumenjeti.

Obzirom da su rokovi tretiranja blizu berbe važno prilikom odabira insekticida voditi računa o propisanim karencama.

Jelena Brkić Terzanović dipl. ing. agr.,

Literatura:

Ivan Ciglar: Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski, Čakovec, 1998.

Fotografije:

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl.ing.agr.

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Jagodina lisna uš

Lisne uši na jagodama spadaju u važne izravne i neizravne štetnike jagode. Izravne štete nastaju sisanjem biljnih sokova i smanjenjem uroda te lučenjem medne rose koju naseljavaju gljive čađavice i na taj način smanjuju asimilacijsku površinu listova. Neizravne štete lisne uši čine kao prijenosnici virusnih oboljenja jagode.

U proizvodnji jagoda na području Hrvatske zabilježeno je nekoliko lisnih uši: jagodina mala lisna uš, zelena breskvina uš, pamukova lisna uš, mlječikina lisna uš i jagodina lisna uš. Upravo ovu posljednju, jagodinu lisnu uš (Chaetosiphon fragaefolii), nalazimo u nešto brojnijoj populaciji u proizvodnji jagoda na koprivničkom području.

Ličinke i odrasli oblik beskrilne uši

Jagodina lisna uš prekrivena dlačicama

Jagodina lisna uš je duljine 1,3-1,8 mm, blijedozelene boje, a krilati oblici imaju crnosmeđu dorzalnu pjegu. Tijelo i glava odraslih oblika i ličinki ove lisne uši obraslo je dlakama koje su okruglaste na vrhovima te se na taj način jagodina lisna uš može razlikovati od ostalih lisnih uši koje se pojavljuju na jagodama. Štetu čini sisanjem na naličju mlađih listova jagode koji se uslijed sisanja uvijaju. S obzirom da uš obilno luči mednu rosu donji listovi i folija ispod jagoda postaju ljepljivi te ih naseljavaju gljive čađavice i posjećuju mravi. Upravo je to simptom kojeg proizvođači jagoda najprije uoče, no tada je populacija jagodine lisne uši već vrlo brojna. Osim direktnih šteta, ova lisna uš prenosi nekoliko virusa jagode među kojima su strawberry yellow-edge virus (SYEV), strawberry crinkle virus (SCV) i strawberry mottle virus (SMV) koji mogu značajno umanjiti prinos jagoda.

Medna rosa i svlakovi lisnih uši

Lisne uši na naličju lista jagode

Za učinkovito suzbijanje jagodine lisne uši važno je štetnika u proljeće pravovremeno uočiti u nasadu. Osim redovitih vizualnih pregleda što većeg broja biljaka, za praćenje pojave mogu se koristiti i žute ljepljive ploče, no na njih se love samo krilati oblici (beskrilni se već nalaze na jagodama!). Prilikom odabira insekticida za kemijsko suzbijanje važno je znati da primjenom sistemičnih insekticida možemo suzbiti i lisne uši zaklonjene listovima ili unutar smotanih listova dok je kod primjene kontaktnih insekticida vrlo važna kvaliteta aplikacije (insekticid mora pasti na dijelove lista na kojima se uši nalaze).

Tablica 1: Insekticidi dozvoljeni za suzbijanje lisnih uši na jagodama u Republici Hrvatskoj

Aktivna tvar Pripravak Karenca Način djelovanja Napomena
Alfa-cipermetrin Fastac 10 EC 3 dana kontaktno
Deltamerin Decis 100 EC 3 dana kontaktno
Poleci plus
Scatto
Rotos super
Ritmus
Decis 2,5 EC
Tiakloprid Calypso SC 480 3 dana sistemično Jagoda u zaštićenom i na otvorenom prostoru
Pirimikarb Pirimor 50 WG 14 dana sistemično Jagoda na otvorenom
Spirotetramat Movento OVP sistemično Jagoda u zaštićenom.

Ne smije primjenjivati od 14 dana prije cvatnje do posljednje berbe

mr. sc Željkica Oštrkapa-Međurečan
zeljkica.medurecan@mps.hr

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Siva plijesan jagode

Siva plijesan najčešći je uzročnik bolesti jagoda. Ima značajan utjecaj na proizvodnju i smanjenje uroda ako se stvore povoljni uvjeti za razvoj gljivice.

Gljiva prezimljuje u obliku sklerocija ili micelija na biljnim ostacima, kao saprofit. U rano proljeće kada se stvore povoljni uvjeti dolazi do zaraze. Učestala kišna razdoblja i visoka relativna vlažnost zraka stvaraju povoljne uvjete za razvoj uzročnika bolesti, gljive Botrytis cinerea. Spore ove gljive razvijaju se na temperaturama od 4 – 34 oC. Iako se najpovoljnija temperatura za razvoj bolesti kreće od 15-20 °C, uzročnik bolesti može inficirati plod na mjestu kapi vode (ako se vlaga zadrži 4-8 sati) uz temperaturu od 13-15 °C.

Simptomi bolesti

Bolest napada plodove, cvjetove i list u svim fazama razvoja. Simptome možemo uočiti već na zelenim plodovima na kojima se stvaraju svijetlo smeđe pjege ispod kojih je meso omekšalo. Na tom mjestu formira se prljavo bijela paučinasta prevlaka koja kasnije dobije karakterističnu „zeleno-sivkastu“ boju. Plodovi poprime tamnosmeđu boju. Zaraza je češća kod plodova koji su u dodiru s tlom ili se međusobno dodiruju. Zaraženi cvjetovi se suše i poprimaju izgled spaljenog cvijeta.

Izvor: grama.hr

Suzbijanje

Siva plijesan jagode bolest je koja se gotovo redovito javlja svake godine, stoga je obavezno provoditi suzbijanje. Mjere zaštite trebale bi se temeljiti na pravilnoj gnojidbi, izbjegavanju pregustog nasada, uklanjanju oboljelih plodova kao značajnog izvora zaraze!

Unatoč tome, zaštita se mora provoditi i kemijskim tretiranjem. Preporuča se nekoliko  tretiranja: prvo pred početak cvatnje, drugo u punoj cvatnji kada je 50% otvorenih cvjetova, treće po završetku cvatnje i početku zametanja plodova te zadnje u vrijeme početka zriobe kada trebamo biti na oprezu zbog propisane karence. Razmak između tretiranja trebao bi biti 7 do 14 dana ovisno o oborinama. Pripravke je najbolje koristiti naizmjenično kako ne bi došlo do pojave rezistentnosti. Početkom vegetacije preporuča se korištenje pripravka s duljom karencom, a kasnije pripravke s kraćom karencom.

Za suzbijanje sive plijesni na jagodama registrirani su slijedeći pripravci: Pyrus 400 SC (karenca 3 dana), Signum (karenca3 dana), Switch 62,5WG (karenca 7 dana), Teldor SC (karenca 3 dana) te Scala (3 dana) koji se može koristiti i u zaštićenim prostorima. Navedene pripravke potrebno je koristiti prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu.

Naslovna fotografija, Izvor: living.hr

Ivana Češek, mag. ing. agr.
ivana.cesek@mps.hr

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Suzbijanje kukuruzne zlatice

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) je najznačajniji štetnik kukuruza, te je bitno znati kako se nositi s tim štetnikom, odnosno kako ga suzbiti. Važno mjesto u suzbijanju ovog štetnika zauzimaju agrotehničke i kemijske mjere, te uzgoj tolerantnih hibrida.

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

Agrotehničke mjere su najvažnije u suzbijanju kukuruzne zlatice i u njih ubrajamo plodored, gnojidba, obrada tla, način, te vrijeme sjetve. Ove mjere uglavnom sprječavaju razvoj ličinki.

Plodored je mjera koja se često koristi, te je i najučinkovitija u suzbijanju kukuruzne zlatice. Pojava zlatice se može spriječiti izbjegavanjem ponovljene sjetve kukuruza, budući da one za odlaganje jaja u kolovozu biraju parcele zasijane kukuruzom. Da bi se spriječila pojava kukuruzne zlatice, važno je poštivati trogodišnji ili četverogodišnji plodored. Ponovljena sjetva u sljedećoj godini osigurava hranu ličinkama koje izlaze iz jaja tijekom svibnja i lipnja.

Gnojidbom se poboljšava regeneracija oštećenog korijena, odnosno smanjuju se štete.

Obrada tla u jesen dovodi do mehaničkih oštećenja jaja, te promjene njihovog vertikalnog rasporeda u tlu (jedan dio jaja se prebacuje na površinu te se ona smrznu).

Uzgoj tolerantnih hibrida je jedna od agrotehničkih mjera. Izabrani hibridi moraju biti dobro prilagođeni uvjetima uzgoja i odlikovati se jako razvijenim korijenovim sustavom. Takvi hibridi tolerantniji su na napad ličinki kukuruzne zlatice.

Praćenje ovog značajnog štetnika možemo raditi pomoću feromonskih mamaca, žutih ljepljivih ploča ili pregledom (ocjenom) oštećenja korijena kukuruza.

  • Feromonski mamci su sintetizirani seksualni atraktanti koji mirisom privlače imaga kukuruzne zlatice.  Atraktanti mogu biti: hranidbeni, atraktanti ovipozicije, te seksualni. Kod ovog štetnika je prisutna i sposobnost pri pronalasku partnera i hrane što je korišteno u izradi atraktanata. Imago bude privučen mirisom feromona, dolijeće i lijepi se na dio mamca koji je iznutra premazan nesušivim ljepivom. Kritičan broj je ulov 3-5 imaga po danu.
  • Žute ljepljive ploče služe u svrhu monitoringa, te suzbijanja štetnih kukaca. Žuta boja je jako privlačna velikom broju kukaca, a pogotovo kukuruznim zlaticama. Ploče su premazane kvalitetnim entomološkim ljepilom na koje se zalijepe štetnici. Ploče također mogu biti umočene u insekticid. Zlatice privučene na žutu ploču ostaju zalijepljene i ili ih insekticid ubije. Kritičan broj kod ulova kukuruzne zlatice na žute ljepljive ploče je 42 imaga u roku od tjedan dana.

Feromonski mamac u unutrašnjosti parcele na kukuruznoj stabljici
(Slika: E. Raspudić – PFOS)

Žuta ljepljiva ploča (Foto: E. Raspudić – PFOS)

Kemijske mjere

Kemijske mjere su dozvoljene pri uzgoju kukuruza u konvencionalnoj i integriranoj proizvodnji. Posebnu pozornost prije sjetve kukuruza za suzbijanje kukuruzne zlatice trebaju obratiti mali proizvođači koji uzgajaju kukuruz u monokulturi više od dvije godine. Odabir sjemena tretiranog protiv kukuruzne zlatice i primjena feromonskih mamaca mogu doprinijeti smanjenju populacije tog štetnika.

Koristiti samo ona sredstva koja su registrirana u Fitosanitarnom informacijskom sustavu Ministarstva poljoprivrede RH  za 2019. godinu!!

OPASKA !!

Obilaskom terena uočeno je da pojedini poljoprivrednici i dalje pale ostatke kukuruzovine uvjereni da će tim postupkom uništiti kukuruznu zlaticu. Paljenje kukuruzovine NEĆE uništiti spomenutog štetnika, već prethodno navedene mjere suzbijanja.

PREMA GAECU 6, ZABRANJENO JE SPALJIVANJE ŽETVENIH OSTATAKA !!!!

Marko Borić, mag. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Zaštita i njega presadnica povrća

Bliži se vrijeme rasađivanja presadnica povrća u zaštićeni prostor na stalno mjesto. Zdravi i njegovani rasad preduvjet je sigurnog i visokog uroda povrća. Propusti u uzgoju presadnica kasnije nije moguće nadoknaditi. Da bi uzgojili zdravu i snažnu presadnicu te ju takovom i održali potrebno je poduzeti osnovne korake: koristiti isključivo certificirano sjeme, sterilizirani supstrat, održavati optimalnu vlagu u zaštićenom prostoru, voditi računa o osvjetljenju, optimalnoj ishrana i navodnjavanju. Pravilnim postupcima dobiva se čvrsta i otporna presadnica s optimalnom dužinom internodija. U suprotnom možemo uzgojiti izdužene, tanke i osjetljive biljčice podložne napadu brojnih patogena.

Osiguravanjem povoljnih uvjeta za rast presadnica smanjujemo uporabu sredstava za zaštitu bilja.

Certificirano sjeme osnovni je preduvjet je za dobivanje zdrave biljke. Pojedini sortimenti povrća imaju otpornost ili tolerantnost na neke uzročnike bolesti. Preporuka je da se ovisno o učestalosti pojave oboljenja na području uzgoja kupi sjeme potrebne otpornosti.

Sterilizirani supstrati dostupni su na tržištu, a proizvođači presadnica u kontejnerskom uzgoju obavezno ih trebaju upotrijebiti.

Relativna vlaga zraka u zaštićenom prostoru održava se redovitim provjetravanjem prostora i to otvaranjem otvora za provjetravanje na suprotnim stranama od smjera vjetra u najtoplijem dijelu dana.

Prostor bi trebao biti jednakomjerno osvjetljen tijekom dana čime osiguravamo ujednačenu visinu presadnica.

Ishrana presadnica započinje kad se formira prvi par pravih listova i to folijarno. U početku se koriste hraniva u podjednakom omjeru dušika, fosfora i kalija za brži porast biljčica. U fazi kada biljka ima četiri prava lista pojačava se ishrana fosfornim gnojivima za bolje formiranje korijena što je važno kod presađivanja presadnica na stalno mjesto.

Potrebno je provoditi optimalno navodnjavanje. U slučaju preobilnog navodnjavanja na tlu oko biljaka razvija se mahovina. U takovim uvjetima rasta biljka je slaba, tanka, neotporna i razvije plitak korijen, te je podložna napadu patogenih gljivica.

Patogene gljive uzročnici polijeganja rasada su iz rodova Verticillium, Rhizoctonia, Pythium i Sclerotinia. Pojedini uzročnici bolesti rasada mogu se prenositi sjemenom: Botrytis, Alternaria, Phoma, Fusarium. Navedeni patogeni inficiraju biljke u uvjetima velike vlage supstrata, visoke relativne vlage zraka i gustog sklopa sadnje.

Simptomi napada navedenim patogenima vidljivi su na kotiledonima u vidu nekroze u zoni korjenova vrata i šire se prema vrhu i korijenu biljke. Tkivo biljaka je omekšano te je onemogućen protok hraniva i vode. Krajnji rezultat je venuće i polijeganje biljaka.

Ako dođe do pojave bolesti, potrebno je oboljeli rasad iznijeti iz zaštićenog prostora kako bi spriječili daljnje širenje bolesti.

Nakon iznošenja rasada potrebno je primijeniti jedan od fungicida dozvoljenih za tu namjenu. Registrirani fungicidi za tu namjenu imaju su: Proplant, Previcur energy, Polyram DF, Beltanol.

Osim biljnih oboljenja, u uvjetima povećane temperature u objektu mogu se javiti i štetnici tijekom uzgoja presadnica. Od štetnih kukaca najčešće se javljaju lisne uši i tripsi, a ponekad i cvjetni štitasti moljac. Za ove štetnike je karakteristično da se javljaju vrlo rano, u proljeće, od faze kotiledona sve do vađenja biljaka iz zaštićenog  prostora. Polifagni su štetnici jer se hrane i održavaju na mnogim različitim biljnim vrstama. Imaju veliki broj generacija tijekom godine, istovremeno su prisutni svi razvojni stadiji. Za razvoj i razmnožavanje pogoduju im više temperature zraka. Štete mogu biti direktne koje se očituju u sisanju biljnih sokova, deformaciji biljnog tkiva i zaostajanja u rastu i smanjenju prinosa. Indirektne štete se očituju u prijenosu virusa te lučenju medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice. Virusna oboljenja u prethodne dvije godine veliki su problem u proizvodnji povrća. Ova oboljenja uzrokuju velike gubitke u prinosu.

Tijekom uzgoja presadnica važno je pratiti pojavu i prisutnost štetnika te ih na vrijeme suzbiti. Lakše je i jednostavnije provesti suzbijanje štetnika na manjoj površini. Važno je da se za presađivanje koriste samo zdrave biljke.

Praćenje štetnika moguće je postavljanjem odgovarajućih ljepljivih ploča iznad biljaka u nasadu. Biljke je potrebno redovito otresati i vizualno pregledavati na prisutnost štetnih organizama. Korištenje insekticida mora biti ekonomski opravdano, a prednost treba dati selektivnim insekticidima sukladno njihovoj dozvoli i registraciji.

Iz uzgoja uvijek ukloniti sve biljke koje su netipičnog izgleda za uzgajanu sortu. Zdrava presadnica preduvjet je sigurne proizvodnje i prinosa!

Ana Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.
Ana-Marija.Cajkulic@mps.hr

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Sušenje cvjetova i grančica na koštičavom voću

Uzročnik bolesti napada koštičavo voće (višnja, marelica, trešnja, breskva, nektarina i šljiva). Gljiva Monilinia laxa čest je uzročnik sušenja cvjetova i grančica koštičavog voća. Simptomi se očituju krajem cvatnje kada su vidljive osušene grančice sa posmeđenim i osušenim cvjetovima. Grančice ostaju suhe i izgledaju kao da su spaljene vatrom. Višegodišnjim uzastopnim infekcijama  dolazi do sušenja grana, pojave smolenja, voćka slabi, te dolazi do sušenja pojedinačnih dijelova krošnje ili pak cijelog stabla.

Foto: Đurđica Kšenek

Gljiva prezimljuje u zaraženim polusuhim granama i na „mumijama“ (suhim podovima punih spora). Spore u fazi cvatnje inficiraju cvijet. Putem cvijeta gljiva prodire u grančicu i dalje u deblje grane. Gljiva izlučuje toksine i dovodi do naglog sušenja cvjetova.

Foto: Željkica Oštrkapa Međurečan

Povoljni uvjeti za razvoj su visoka vlažnost, kiša i hladnije vrijeme u periodu cvatnje.

Ako je za vrijeme cvatnje lijepo i sušno vrijeme ne dolazi do infekcije.

Tijekom zimske rezidbe voćaka uklanjanjem zaraženih grančica i grana te skidanjem suhih plodova smanjuje se potencijal bolesti.

Kemijska zaštita moguća je primjenom registriranih fungicida u dva do tri tretmana. Prvi tretman obaviti kada je otvoreno do 5 % cvjetova, drugi tretman u punoj cvatnji, a u slučaju obilnije kiše izvršiti i treći tretman.

Preporuka je primijeniti fungicide različitih mehanizama djelovanja.

Od fungicida protiv M. laxa  registrirani su:

Višnja: Chorus 50 WG, Chorus 75 WG, Topsin M 500 SC, Luna experience, Signum

Marelica: Chorus 50 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5, signum, Nativo 75 WG, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW

Trešnja: Chorus 50 WG, Luna experience, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Indar 5 EW

Breskva: Chorus 50 WG, Luna experience, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW.

Nektarina: Chorus 50 EW, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Systhane 20 EW.

Šljiva: Topsin M500, Chorus 50 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW.

Sve profesionalne voćare upućujemo na praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji sredstva za zaštiti bilja.

Đurđica Kšenek, dipl. ing. agr.

Mehanizacija, Vijest, Zaštita bilja

Sustav redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticida

U skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine, br. 14/14 i 115/18) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (Narodne novine, br. 142/12) strojevi za primjenu pesticida koje koriste profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja podliježu redovitom pregledu.

Pregledom se provjerava tehnička ispravnost svih dijelova stroja koji direktno utječu na primjenu pesticida.

Ispravni strojevi omogućuju bolju kvalitetu primjene pesticida tj. najbolju pokrivenost bilja zaštitnim sredstvima, ekonomičnu primjenu pesticida i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, zdravlje ljudi i životinja.

Strojevi za primjenu pesticida moraju biti pregledani jednom svake 3 godine.

Izuzetak su novi strojevi, kupljeni nakon 1. siječnja 2013., koji ne trebaju raditi prvi pregled, već se samo preda zahtjev ispitnoj stanici za izdavanje znaka o obavljenom pregledu koji vrijedi 5 godina. Nakon tog razdoblja pregledi se obavljaju jednom svake 3. godine.

Zahtjev za izdavanje znaka treba zatražiti u roku od tri mjeseca nakon kupnje stroja. Uz zahtjev treba priložiti dokaz o kupnji, dokumente s tehničkim podacima o stroju i izjavu o sukladnosti.

Od obveze pregleda izuzete su sve ručne prskalice, leđne prskalice na mehanički, baterijski i motorni pogon i leđni raspršivači na motorni pogon.

Rabljene strojeve za primjenu pesticida kupljene u nekoj od država članica Europske unije vlasnik stroja treba prijaviti ovlaštenoj ispitnoj stanici, dostaviti podatke o državi članici EU u kojoj je uređaj kupljen kao i informaciju ima li uređaj važeći znak o obavljenom pregledu, u kojoj državi članici je znak izdan i do kad je važeći, a ispitna stanica mu na temelju tih podataka izdaje novi znak o obavljenom pregledu.

Najviša naknada za znak o obavljenom pregledu iznosi 20,00 kn bez PDV-a.

Dokumentacija koju vlasnik/korisnik stroja treba donijeti na pregled za rabljene strojeve su dokazi o kupnji (kupoprodajni ugovor, račun i sl.) i tehnički podaci o stroju (proizvođač, godina proizvodnje, model, serijski broj ako je dostupan i sl.).

Općenito je potrebno sa sobom ponijeti valjani osobni identifikacijski dokument (osobna iskaznica ili putovnica). Ako u osobnom dokumentu nije naveden OIB, potrebno ga je napisati i donijeti na pregled ili predočiti iz nekog drugog dokumenta.

Vlasnik/korisnik stroja za primjenu pesticida treba ispitnoj stanici prijaviti i sljedeće:

  • strojeve za primjenu pesticida koji se više ne upotrebljavaju iz tehničkih ili drugih razloga ili je prošlo više od 30 dana od isteka znaka o obavljenom pregledu radi njihove odjave,
  • strojeve kojima je znak o obavljenom pregledu uništen ili izgubljen – prijavljuju se ispitnoj stanici koja je izdala posljednji znak radi izdavanja novog znaka,
  • svaku promjenu podataka o vlasništvu u roku od 30 dana od nastanka promjene u pisanom obliku i priložiti dokaze o promjenama. Dokaz o promjeni može biti i kupoprodajni ugovor ili neki drugi dokument iz kojeg su vidljivi svi potrebni podaci.

Vlasnik/korisnik stroja je obvezan:

  • čuvati izvještaj o pregledu do sljedećeg redovitog pregleda,
  • dostaviti izvještaj o obavljenom zadnjem pregledu ispitnoj stanici ako doveze na pregled stroj koji je već bio pregledan, a znak o pregledu je izgubljen ili uništen,
  • redovito provjeravati ispravnost stroja prije primjene pesticida, kalibrirati i zamjenjivati dotrajale dijelove te provjeravati ispravnost uređaja prije primjene pesticida u skladu s odgovarajućom izobrazbom koju su prošli kao obveznici izobrazbe.

Ispravnost rada stroja za primjenu pesticida kontroliraju isključivo ispitne stanice koje imaju ovlaštenje Ministarstva poljoprivrede. Popis ispitnih stanica objavljen je na web stranici Ministarstva poljoprivrede. Ispitne stanice nakon pregleda i utvrđene ispravnosti stroja vlasniku izdaju izvještaj o obavljenom pregledu, a prskalicu ili raspršivač označivaju znakom.

Popis trenutno aktivnih ispitnih stanica koje je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede:

Jedinstveni
broj
Naziv stanice Adresa Kontakt
001, 004 Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Zavod za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije
Vladimira Preloga 1,
31000 Osijek
tel: 031/554-983; 031/554-948; 098/437-486
fax: 031/554-853
e-mail: dbanaj@fazos.hr; vtadic@fazos.hr
web: http://ljesnjak.pfos.hr/~zavmeh/
002, 003, 005 Agro elektronika d.o.o. Ul. Eugena Kvaternika 8,
31220 Višnjevac
tel: 031/352-303; 098/523-805
e-mail: ivan.grepo@gmail.com
web: www.agro-elektronika.hr
007 Fito promet d.o.o. Bugarova 16,
10250 Lučko
tel: 01/4835-733; 091/1314-062
fax: 01/4835-734
e-mail: ispitna.stanica@fitopromet.hr
web: www.fitopromet.hr
008 Agro-lab d.o.o. Krste Frankopana 9/A,
32221 Nuštar
tel: 095/3804-547; 099/4149-410; 098/561-599
e-mail: agro.laboratorij@gmail.com
web: www.agro-lab.hr
009, 010 Terra projekti d.o.o. Žumberačka 22,
31000 Osijek
tel: 098/9297-067
fax: 031/300-269
e-mail: info@terra-projekti.hr
web: www.terra-projekti.hr
012 Biljna mehanika j.d.o.o. Vučetinec 164A,
40311 Lopatinec
tel: 099/489-5115
e-mail: biljna.mehanika@gmail.com
web: www.biljnamehanika.hr

Detaljne informacije o pripremi strojeva prije pregleda ovlaštene ispitne stanice će navesti u obavijesti o obavljanju pregleda, a korisnici te informacije mogu i sami zatražiti od ispitnih stanica.Pregledi se obavljaju u mjestima gdje vlasnici strojeva za primjenu pesticida prebivaju ili njima najbližim mjestima. O mjestima, datumima i vremenu pregleda ispitne stanice daju informacije unaprijed putem oglasa, interneta, radijskih stanica, plakata, letaka, obavijesti u stručnim časopisima ili preko Ministarstva poljoprivrede.

Općenito vrijedi pravilo da vlasnici ili korisnici strojeva za primjenu pesticida moraju prije pregleda temeljito očistiti prskalice i raspršivače iznutra i izvana. Spremnik za škropivo mora biti napunjen čistom vodom najmanje do polovice njegova volumena. Korištena voda pri pregledu bit će nakon završetka pregleda vraćena u spremnik za škropivo. Takva voda može se koristiti kod prve sljedeće pripreme škropiva.

 

Cjenik pregleda

Ministarstvo poljoprivrede propisalo je najviše iznose koji mogu biti naplaćeni za obavljanje pregleda radi zaštite vlasnika i korisnika strojeva od formiranja previsokih troškova pregleda. Cijene pregleda ovise o radnom zahvatu prskalice i broju sapnica te iznose od 400,00 do 800,00 kuna bez PDV-a. Naknade od naplaćenih pregleda prihod su ispitne stanice koja je obavila pregled.

Najviši iznosi naknada za troškove redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticida propisani su Pravilnikom o visini naknada za obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine, br. 140/14).

Prekršajne kazne

Prema prekršajnim odredbama Zakona o održivoj uporabi pesticida, pravne ili fizičke osobe koje:

  • koriste strojeve za primjenu pesticida koji nisu pregledani ili nemaju znak o obavljenom pregledu,
  • ne prijave novi stroj za primjenu pesticida ovlaštenoj ispitnoj stanici,
  • ne zatraže priznanje pregleda ako su stroj kupili u nekoj od država članica EU,
  • ne čuvaju izvještaje o pregledu,
  • ne prijave ispitnoj stanici promjenu podataka o vlasništvu,
  • ne odjave strojeve za primjenu pesticida ukoliko ih više ne koriste,
  • ne čiste strojeve za primjenu pesticida sukladno uputama na etiketi pojedinog pesticida,

kažnjavaju se na sljedeći način:

  • pravne osobe: novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna
  • odgovorna osoba u pravnoj osobi: novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna
  • fizička osoba obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna
  • fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna.
Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Rak korijena i korijenovog vrata na sadnicama bajama

Slika 1. Zdravo trogodišnje stablo bajama

Uz dobru pripremu terena ključni čimbenik uspješnosti nasada je korištenje zdravog i certificiranog sadnog materijala. Kvalitetna sadnica mora imati dobro razvijen nadzemni dio sa prijevremenim grančicama i lisnim pupovima, dobro razvijen i razgranat korijenov sustav, dobro sraslo cijepljeno mjesto i što je od osobite važnosti mora biti dobrog zdravstvenog stanja.

Međutim, problem se može javiti ako to nije slučaj. Tada za posljedicu imamo zaražene sadnice ili naknadno, nakon godinu dvije, uočene štete od fitopatogene bakterije koja uzrokuje rak korijena i korijenovog vrata (Agrobacterium tumefaciens). Uzročnik raka je bakterija koja živi u zemlji, polifag je, napada jezgričave, koštičave voćne vrste, vinovu lozu, orah, jagodu, grašak, rajčicu, šećernu repu, krizantemu i druge vrste i česta je u rasadničarskoj proizvodnji.

Infekcija bakterijom raka ostvaruje se preko ozljeda na korijenu i korijenovu vratu i to putem rana koje su nastale kao posljedica oštećenja prilikom agrotehničkih ili pomotehničkih mjera kao što su nacijepljivanje, orezivanje itd. Bakterija se prenosi sadnim materijalom, česticama zemlje ako su sadnice primjerice utrapljene u zaraženi supstart, priborom za nacijepljivanje, vodom za navodnjavanje, insektima i dr. i na taj način se širi na nova područja. Kad se ostvari infekcija dolazi do pojačane nekontrolirane tvorbe stanica kod zaražene voćke i stvaranja izraslina (tumori, guke). Izrasline mogu biti različitih veličina i oblika (slika 2. – 4.)

Slika 2. Izrasline na korijenu mladog trogodišnjeg stabla bajama

Slika 3. Izraslina veličine lješnjaka

Slika 4. Izraslina veličine zrna pšenice

Na početku su izrasline mekane sivobijele boje, a kasnije odrvene, postaju naborane i dobivaju tamnu boju. Pri dodiru se lako lome i odvajaju od korijena sadnice. Mlade voćke do primjerice treće godine su osjetljivije na ovog patogena. Iako mjere zaštite provedene nakon zaraze ne garantiraju zaliječenje iskustvo je pokazalo da zaražena biljka ako krene dalje i uspije razviti korijenov sustav može prebroditi ovu bolest.

Osnovnu mjera zaštite je proizvodnja i sadnja zdravog, deklariranog i certificiranog sadnog materijala u rasadnicima. Poštivanje višegodišnjeg plodoreda i obavezna dezinfekcija zemljišta, ruku i pribora za nacijepljivanje. U slučaju pojave raka korijena i korijenovog vrata oboljele sadnice je potrebno ukloniti i spaliti. Sadnu jamu iz koje je izvađena oboljela voćka je uputno ostaviti tokom ljeta otvorenu a za zalijevanje zemljišta moguće je koristiti bakrov oksiklorid ili bakrov hidroksid te za tretiranje biljaka pripravke na osnovi aluminijevog-fosetila (slika 5.). U nekim zemljama dezinfekcija se vrši biopreparatima na bazi Agrobacterium radiobacter tip K84 i K1026. Mehanizam djelovanja ovih biopreparata zasniva se na sposobnosti da ovaj saprofitski soj stvara jedan neobičan antibiotik bakteriocin koji posjeduje selektivnu sposobnost sprečavanja razvoja mnogih agrobakterija koje uzrokuju rak korijena voćnih vrsta.

Slika 5. Otvorena sadna jama

Silvija Grbić Atelj, dipl. ing. agr.
silvija.grbic.atelj@mps.hr

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Mehaničko suzbijanje štetnika primjenom ljepljivih ploča

Na našem tržištu u ponudi su ljepljive ploče: bijele, žute, crvene i plave boje različitih proizvođača. Mogu se kupiti u poljoprivrednim ljekarnama i trgovačkim centrima koji imaju u ponudi poljoprivredne potrepštine i opremu.

Ploče su premazane ljepilom koje je otporno na visoke i niske temperature, ne ispire se, ne otapa i štetnici se na njih vrlo lako zalijepe. Koriste se u voćarstvu, cvjećarstvu i povrćarstvu, na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Ploče se mogu postavljati vješanjem (na grane voćaka) ili se stavljaju na štapove (vise na štapu ili se pričvršćuju čavlićima i postavljaju između biljaka) u povrtnim kulturama i u ukrasnom bilju. Postavljaju se u vrijeme i neposredno prije pojave određenog štetnika. Za učinkovito suzbijanje postavlja se 20-24 ploče/100 m2 površine. Kada je površina ploče prekrivena zalijepljenim štetnicima zamjenjuje se novom. Kod praćenja populacije štetnika zbog određivanja roka suzbijanja ploče se moraju mijenjati u pravilnim vremenskim razmacima u pravilu svakih 7-10 dana kako bi se kontinuirano mogla pratiti brojnost određene generacije štetnika.

Bijele ploče koriste se za suzbijanje osica (jabučne, šljivine, kruškine). U nasad se postavljaju prije cvatnje i skidaju nakon cvatnje (slika 1.).

Slika 1. Bijela ploča u nasadu jabuka (izvor: https://living.vecernji.hr/zelena-zona)

Žuta boja privlači mnoge štetnike, pa se žute ploče koriste za suzbijanje velikog broja štetnika: muha (trešnjine, orahove, lukove, kupusne, maslinine), lisnih uši, leptira (kupusni moljac, lisni mineri), klisnjaka, buhača (slika 2.-4.). U usjevima i nasadima mogu biti postavljene tijekom cijelog perioda vegetacije, jer se tijekom cijele vegetacije pojavljuju različiti štetnici.

Slika 2. Kupusna muha i kupusni moljac na žutoj ploči (foto: Ceranić M.)

Slika 3. Žuta ploča u usjevu kupusa (foto: Ceranić M.)

Slika 4. Žuta ploča u krošnji trešnje (izvor: https://agrobloghortikultura.wordpress.com)

Crvene ploče koriste se za privlačenje potkornjaka (slika 5.).

Slika 5. Crvena ploča za privlačenje i boca za hvatanje potkornjaka (izvor: https://www.hoya- vs.com/uploads/editor)

Plave ploče najviše se primjenjuju za hvatanje cvjetnog štitastog moljca i tripsa (slika 6.).

Slika 6. Plava ploča u usjevu kupusa (foto: Ceranić M.)

Postavljanje ljepljivih ploča je vrlo jednostavna i efikasna metoda. Njihovim korištenjem smanjuje se brojnost određene skupine štetnika, primjena insekticida i broj tretiranja. Za učinkovitije hvatanje pojedinih vrsta štetnika (orahova i maslinina muha, potkornjak) zajedno sa pločama postavljaju se i atraktanti ili feromoni. Metoda je ekološki prihvatljiva, preporučljiva za primjenu u ekološkoj, integriranoj i konvencionalnoj proizvodnji.

dr. sc. Mirna Ceranić

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Utjecaj zimskih temperatura na populaciju štetnika poljoprivrednih kultura

Temperatura je jedan od najvažnijih abiotskih čimbenika koji utječe na kukce i to u prvom redu zato što su oni promjenjive tjelesne temperature. Niske zimske temperature mogu biti ograničavajući faktor geografske rasprostranjenosti pojedinih kukaca. Danas u vrijeme globalizacije različiti štetnici mogu biti (i jesu) uneseni u nove krajeve, no hoće li se tu moći održati ovisi o mogućnosti prezimljenja. Mnogi kukci iz južnih i toplijih krajeva ne mogu preživjeti kontinentalnu zimu. No, što je sa štetnim kukcima koji su već duže vrijeme prisutni na našem području?

Dakako da niske temperature mogu biti uzrok većem mortalitetu prezimljujućih stadija, no treba znati da su oni razvili mehanizme pomoću koji mogu preživjeti i, za nas, ekstremne minuse. Kukci koji prezimljuju kao odrasli oblici krajem jeseni traže skrovita toplija mjesta npr. skladišne prostore, pukotine na stablu, plitki sloj tla, ispod folija za malčiranje i slično. Pojedini štetnici prezimljuju kao gusjenice u zapredcima koji djeluju kao termo izolator i štite ih od hladnoće. Tako u zapredcima borova četinjaka temperatura tijekom zime može biti od 6 do 18 stupnjeva viša od vanjske temperature. Jabučni savijač, najvažniji tehnološki štetnik jabuka, koji prezimljuje kao odrasla gusjenica u kokonu u pukotinama kore grana i debla jabuke može preživjeti temperaturu nižu od -20°C, a kupusni bijelac u stadiju kukuljice može preživjeti temperaturu od -25°C. Jabučna krvava uš, koja posljednjih godina postaje sve veći problem u proizvodnji jabuka, prezimljuje kao ličinka na vratu korijena, debljem korijenju te u pukotinama debla i rak ranama i može preživjeti temperature do -27°C. Poznato je da jajašca kukaca pokazuju otpornost na vrlo niske temperature pa tako jajašca mnogih vrsta lisnih i štitasti ušiju mogu preživjeti temperaturu nižu od -30°C, a neka čak i -40°C. Uz to, kada se kukci postepeno izlažu niskim temperaturama mnogo bolje podnose ekstremne minuse, a s druge strane smrtnost je to veća što niske temperature duže potraju.

Nakon vrlo kišovite 2014. godine značajno je porasla populacija puževa golaća koji od tada predstavljaju problem u uzgoju povrća, ali i nekih ratarskih kultura. Borba protiv puževa nije jednostavna pa bi povećani zimski mortalitet prezimljujućih stadija dobro došao poljoprivrednicima. Većina puževa ne može preživjeti temperaturu nižu od -4°C, no treba znati da je španjolski puž golać (Arion lusitanicus) i pri temperaturi od -3°C aktivan i može se spustiti u niže i toplije slojeve zemlje. Kad uzmemo u obzir da je temperatura tla prekrivenog snijegom znatno viša od temperature zraka, a na dubini od 10 cm je tijekom ovogodišnje zime uglavnom bila između 0°C i 1°C, ne treba očekivati preveliku smrtnost prezimljujućih stadija puževa.

Većina štetnika osjetljivija je na iznenadne niske proljetne temperature, no tada, nažalost, stradaju i poljoprivredne kulture.

Ove zime u još uvijek nismo zabilježili minuse koji bi mogli značajnije smanjiti populaciju štetnika poljoprivrednih kultura, a s obzirom na trend globalnog zatopljenja u budućnosti možemo očekivati sve više problema u zaštiti poljoprivrednih kultura od štetnika.

mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, viša stručna savjetnica