MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Agroekologija

Agroekologija, Vijest, Zaštita bilja

Mankozeb – povlačenje s tržišta Republike Hrvatske

Ministarstvo poljoprivrede obavještava da se s tržišta Republike Hrvatske povlači 28 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari mankozeb.

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2087 o neproduljenju odobrenja aktivne tvari mankozeb, koja je stupa na snagu 5. siječnja 2021. godine, propisano je da države članice moraju oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju aktivnu tvar mankozeb.

Sredstvima za zaštitu bilja, na osnovi aktivne tvar mankozeb, koja se na tržištu Republike Hrvatske nalaze pod trgovačkim nazivima: ACROBAT MZ WG, DITHANE DG NEOTEC, DITHANE M-45, PERGADO MZ, PINOZEB M-45, RIDOMIL GOLD MZ PEPITE, MANFIL 75 WG, MANFIL 80 WP, STAR 80 WP, PENNCOZEB 75 DG, MOXIMATE 505 WP, CADILLAC 80 WP, ALFIL DUPLO, FYLAL DOUBLE, ELECTIS WG, MANKOZEB, MANOXANIL, NAUTILE DG, PROFILUX, FANTIC M, INDOFIL 80 WP, INDOMATE 505 WP, ARMETIL M, DOUBLE COPPER KEY, CODIMUR M, MANCOZEB BLUE 72 WP, LAINCOBRE M i FORTUNA GOLD, temeljem navedene Uredbe, ukidaju su registracije za stavljanje na tržište Republike Hrvatske s datumom 4. srpnja 2021.

Sukladno rješenjima o ukidanju registracija, na tržištu Republike Hrvatske bit će dozvoljena prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja ACROBAT MZ WG, DITHANE DG NEOTEC, DITHANE M-45, PERGADO MZ, PINOZEB M-45, RIDOMIL GOLD MZ PEPITE, MANFIL 75 WG, MANFIL 80 WP, STAR 80 WP, PENNCOZEB 75 DG, MOXIMATE 505 WP, CADILLAC 80 WP, ALFIL DUPLO, FYLAL DOUBLE, ELECTIS WG, MANKOZEB, MANOXANIL, NAUTILE DG, PROFILUX, FANTIC M, INDOFIL 80 WP, INDOMATE 505 WP, ARMETIL M, DOUBLE COPPER KEY, CODIMUR M, MANCOZEB BLUE 72 WP, LAINCOBRE M i FORTUNA GOLD do 4. listopada 2021., a zbrinjavanje, skladištenje i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja do 4. siječnja 2022. (Tablica 1.)

Tablica 1. Popis sredstava za zaštitu bilja kojima se ukida registracija

Naziv SZB Aktivne Tvari Klasa Vlasnik Registracije
ACROBAT MZ WG dimetomorf, mankozeb UP/I-320-20/06-01/223 BASF Agro B.V. Arnhem (NL) Zurich Branch
DITHANE DG NEOTEC mankozeb UP/I-320-20/03-01/113 Indofil Industries (Netherlands) B.V.
DITHANE M-45 mankozeb UP/I-320-20/04-01/169 Indofil Industries (Netherlands) B.V.
PERGADO MZ mandipropamid, mankozeb UP/I-320-20/06-01/279 Syngenta Crop Protection AG
PINOZEB M-45 mankozeb UP/I-320-20/05-01/57 ALBAUGH TKI d.o.o.
RIDOMIL GOLD MZ PEPITE mankozeb, metalaksil-M UP/I-320-20/09-01/321 Syngenta Crop Protection AG
MANFIL 75 WG mankozeb UP/I-320-20/12-01/128 Indofil Industries Limited
MANFIL 80 WP mankozeb UP/I-320-20/12-01/129 Indofil Industries Limited
STAR 80 WP Mankozeb UP/I-320-20/09-01/546 Indofil Industries Limited
PENNCOZEB 75 DG mankozeb UP/I-320-20/09-01/575 United Phosphorus Ltd.
MOXIMATE 505 WP cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/13-01/257 Indofil Industries Limited
CADILLAC 80 WP mankozeb UP/I-320-20/09-01/534 Agria S.A.
ALFIL DUPLO fosetil, mankozeb UP/I-320-20/14-01/106 INDUSTRIAS AFRASA, S.A.
FYLAL DOUBLE fosetil, mankozeb UP/I-320-20/14-01/290 Cheminova A/S
ELECTIS WG mankozeb, zoksamid UP/I-320-20/09-01/508 Gowan Crop Protection Limited
MANKOZEB mankozeb UP/I-320-20/09-01/515 Indofil Industries Limited
MANOXANIL cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/15-01/501 Indofil Industries Limited
NAUTILE DG cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/15-01/10 United Phosphorus Ltd.
PROFILUX cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/13-01/269 Belchim Crop Protection N.V./S.A.
FANTIC M benalaksil-M, mankozeb UP/I-320-20/14-01/937 Isagro S.p.A.
INDOFIL 80 WP mankozeb UP/I-320-20/17-03/410 Indofil Industries Limited
INDOMATE 505 WP cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/17-03/411 Indofil Industries Limited
ARMETIL M mankozeb, metalaksil UP/I-320-20/17-03/77 INDUSTRIAS QUIMICAS DEL VALLES S.A.
DOUBLE COPPER KEY bakarni spojevi: bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/343 INDUSTRIAL QUIMICA KEY S.A.
CODIMUR M Bakarni spojevi: Bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/349 Exclusivas Sarabia S.A.
MANCOZEB BLUE 72 WP mankozeb UP/I-320-20/17-03/244 Indofil Industries Limited
LAINCOBRE M bakarni spojevi: bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/339 LAINCO, S.A.
FORTUNA GOLD cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/16-03/29 Agria S.A.

Navedenu Provedbenu uredbe možete pronaći na Fitosanitarnom portalu pod nazivom Propisi – klikom na Sredstva za zaštitu bilja – drugim klikom na Sredstva za zaštitu bilja ili na http://fisportal.mps.hr/hr/sve/propisi/

Agroekologija, IAKS mjere, Potpore i poticaji, Program RR, Vijest

Znate li tko je kosac?

Kosac je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta ptice koju možemo naći na vlažnim livadama nizinske Hrvatske, livadama Papuka, Gorskog kotara, Učke i Ćićarije te na krškim poljima Like i Dalmacije.

Glavni uzroci ugroženosti ptice kosca u Republici Hrvatskoj su odumiranje tradicionalnog stočarstva, prelazak na intenzivnu poljoprivredu, napuštanje vlažnih i poplavnih travnjaka kao i mehanizirana košnja koja također smanjuje uspješnost gniježđenja, jer stradaju ptići koji se kreću po tlu. Poljoprivrednici imaju važnu ulogu u zaštiti ptice kosca jer održavanjem travnjaka prilagođenim načinom košnje u točno određenom razdoblju pridonose rastu njezine gnjezdeće populacije.

U sklopu Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020. godine unutra mjere 10 Poljoprivreda okoliš i klimatske promjene nalazi se operacija 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu ptice kosca (Crex crex) koja se u Republici Hrvatskoj provodi još od 2015. godine.

Kako bi se utvrdio utjecaj ove operacije na populaciju ptice kosca Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine provodi projekt o procjeni utjecaja ove pilot mjere. Projekt će se provoditi u razdoblju od 3 godine, a sastoji se od više terenskih istraživanja na značajnijim gnjezdilištima kosca na području RH.

Sve o ovoj maloj ptici i doživljajima naših istraživača na terenu pročitajte na linku „Lovci na kosce“

Agroekologija, Bjelovarsko-bilogorska, Govedarstvo, Obavijest, Osvrt, Reportaža, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Prikaz prednosti ispusta u uzgoju mliječnih krava

UZGOJ I PRAKSA 

Predstavljamo pozitivan primjer držanja mliječnih krava na OPG-u Halauš iz Lasovca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Današnja intenzivna govedarska proizvodnja podrazumijeva upotrebu genetski visokoproduktivnih mliječnih krava kod kojih treba ispuniti visoke zahtjeve u pogledu hranidbe, smještaja i njege kako bi se maksimalno iskoristio njihov genetski potencijal. U intenzivnom sustavu proizvodnje često dolazi do pojave stresa, narušavanja dobrobiti životinja i onemogućavanja prirodnog ponašanja krava. Najčešće to dovodi do narušavanja zdravstvenog stanja – ozljeda, češćih pojava mastitisa, zaostajanja posteljice, poremećaja reprodukcije i problema s papcima – što rezultira pojavom šepavosti.

Otežani uvjeti držanja u staji

Držanjem krava u staji otežani su higijenski uvjeti i teško je održati krave čistima. U staji krave često borave na vlažnom i skliskom betonu punom fekalija. Krave su na manjim farmama uglavnom vezane i uz kombinaciju skliskog betona otežano ustaju. Do pojave velikog stresa dolazi u ljetnim mjesecima, kada su vanjske temperature više od 30 °C. Tada u staji osim znatnog povećanja temperatura dolazi i do povećanja koncentracije amonijaka i vlage ali i pojave insekata, prije svega muha koje privlači stajski gnoj.

U takvim uvjetima dolazi do velikog pritiska na organizam krave. Svi navedeni loši čimbenici u konačnici uzrokuju pad proizvodnje mlijeka i velike veterinarske troškove. Zato životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja što će neutralizirati stresne pojave. Životinje će nam stoga biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka.

 

Slika 1. Svu voluminoznu krmu krave dobivaju na ispustu.

Ispust smanjuje stres

Kao idealan način za smanjenje stresa nameće se držanje krava na ispustu. Kretanjem krava na ispustu sprečava se atrofija mišića i omogućuje prirodna korekcija papaka. Papci stalno rastu, ali se kretanjem i troše. Držanjem na ispustu krave borave na svježem zraku i izložene su utjecaju sunčeve svjetlosti, tj. utjecaju UV-zraka. To pak omogućava stvaranje provitamina kolekalciferola (vitamin D3) koji ima velik pozitivan utjecaja na zdravstveno i reprodukcijsko stanje životinja.

Budući da na našem gospodarstvu već 20 godina krave držimo na ispustu, i to tijekom cijelog dana, svojim iskustvom mogu potvrditi sve blagodati takva načina držanja krava.

 

Kako mi upravljamo stadom?

Naše se stado sastoji od 25 mliječnih krava i 15 grla ženskog pomlatka simentalske i holstein pasmine goveda. Veći dio stada čine krave simentalske pasmine, dok je manji dio holstein pasmine nešto križanaca. Prosječna dnevna proizvodnja po kravi kreće se oko 25 litara. U idućih nekoliko godina planiramo krave holstein pasmine izlučiti iz uzgoja, odnosno pretopiti u simentalsku pasminu Bez obzira na ukupno dobro zdravstveno stanje našeg stada, simentalska grla ipak su otpornija od holsteina. S druge pak strane, upotrebom vrhunske genetike te uz dobru hranidbu i uvjete držanja postižemo dobru mliječnost kod simentalskih krava i nemamo potrebu za držanjem krava holstein pasmine.

Obrađujemo 50 ha poljoprivrednog zemljišta na kojemu proizvodimo svu voluminoznu krmu. Hranidbu krava voluminoznim dijelom obavljamo na ispustu pa krave jedu po volji, dok smjesu dajemo u staji. Obrok je sastavljen od sjenaže ljulja ili lucerne, silaže cijele biljke kukuruza i smjese koju proizvodimo sami, te manjeg dijela zelene mase koje krave pasu na ispustu.

Takva organizacija olakšava nam hranidbu i smanjuje fizički rad u staji. Budući da su krave većim dijelom godine vani, tijekom godine moramo spremiti manju količinu stelje što opet rezultira smanjenjem troškova ali i fizičkog rada. Za krave pak to znači smanjenje toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci, svjež zrak, bolju higijenu krava i slobodno kretanje koje poboljšava tjelesnu kondiciju. Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja, a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima. Gonidba krava na ispustu vrlo je lako uočljiva pa nemamo problema s reprodukcijom. Pomoći kod teljenja krava gotovo da i nema. Na našem gospodarstvu nikada nismo imali potrebu obavljati korekciju papaka jer krave velik dio vremena provode hodajući po ispustu pa se korekcija provodi prirodnim putem. Na taj su način zdravstvene tegobe u stadu svedene na najmanju moguću mjeru, što potvrđuje i podatak da većih zdravstvenih tegoba ili uginuća kod nas nije bilo u posljednjih nekoliko godina.

 

Slika 2. Veličinu ispusta treba prilagoditi broju krava kako bi dio ispusta uvijek bio zatravljen

Pregoni na ispustu

Želim istaknuti kako je vrlo bitan izgled ispusta, odnosno njegova veličina. Ispust svakako treba biti neka veća površina prilagođena broju krava, stoga se naš ispust prostire na tri hektra. Krave dio ispusta uvijek utabaju i unište travnati dio, osobito na mjestima gdje se hrane i napajaju. U slučaju obilnijih kiša na tom se dijelu stvori blato.

Zbog toga je bitno da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata. Ako na ispustu ima travnate površine, krave će uvijek imati nešto trave za pašu, osobito u proljeće. Zbog svega navedenog ispust smo podijelili na dva dijela-pregona kako bismo što bolje sačuvali travnjak i iskoristili pašnu površinu. Kada krave iskoriste travnati dio jednog pregona prebacujemo ih u drugi kako bi se travna površina prvog pregona mogla obnoviti.

 

Slika 3. Na ispustu treba osigurati hladovinu

 

Krave na ispustu imaju osiguranu hladovinu, i to u malom šumarku, ali i neograničen pristup pitkoj vodi kako bi i u vrijeme najviših temperatura mogle boraviti na otvorenom tijekom cijelog dana.

Pristup krava ispustu ili pašnjaku svakako je jedan od važnijih čimbenika isplativa uzgoja mliječnih krava, no kako bismo imali zdravo, kvalitetno i visokoproduktivno stado ne smijemo zaboraviti najvažnije – kvalitetnu hranidbu i korištenje sjemena genetski vrhunskih bikova za umjetno osjemenjivanje.

 

 

Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja,

a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima

Bitno je da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata

Životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja

što će neutralizirati stresne pojave

– zato će nam biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka

 

                                                                                               Dario Halauš, struč.spec.ing.agr. 

                                                                                               Izvor: Uzgoj goveda 3/2020

Agroekologija, Hortikultura, Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Što učiniti sa mehanizacijom u zimskom periodu

Zima je već pokucala na vrata, a poslovi sa našom mehanizacijom i opremom ili su pri kraju ili su završeni. Nastavno na okolnosti naša mehanizacije također zaslužuje odmor i stoga ju sukladno mogućnostima treba uredno spremiti ili u natkriveni i zaštićeni prostor ili jednostavno prekriti nekim od pogodnih pokrova. No prije toga, a kako bi i mi i naša neophodna oprema i mehanizacija bezbrižno dočekali novu sezonu, svakako sugeriram sljedeće:

  • Izvršiti čišćenje i pranje strojeva. Molim, voditi računa o odabiru mjesto gdje se neće kontaminirati okoliš sredstvima za pranje i odmašćivanje (idealna mjesta su registrirane samposlužne praonice).
  • Strojeve i opremu osušiti i zaštititi od korozije u kontekstu čega može poslužiti: motorno ulje, litijeva mast, ili posebni i specijalni zaštitni premazi.
  • Nakon pranja i sušenja izvršiti podmazivanje na zato predviđenim mjestima kako bi nova mast istisnula kapljice vode iz ležajeva, utora i sličnih područja u kojima mast ima svoju aktivnu ulogu tijekom procesa rada.
  • Spremnike goriva naših traktori, kombajna i drugih samohodnih strojeva napuniti do vrha kako bi se smanjila pojava korozije samih spremnika i sustava vezanog za distribuciju i tok goriva
  • Svakako provjeriti, ispitati i po potrebi izvršiti izmjene ili ispuštanje u svim sustavima sa rashladnim tekućinama na adekvatne vrijednosti točki smrzavanja
  • Provjeriti i prilagoditi tlakove u gumama uobičajenim radnim tlakovima za vrijeme eksploatacije istih.
  • Ovaj period mrtve sezone tijekom mirovanja naše opreme i mehanizacije iskoristiti za sve eventualne popravke i potrebna podešavanja strojeva.

Velika većina poljoprivredne populacije posjeduje prskalice i atomizere, a osim svega ispred navedenog kod ovih strojeva prije zimskog mirovanja treba učiniti i dodatne korake – stručnim riječima izvršiti konzervaciju istih:

  • Kompletno pranje izvana i iznutra, svih filtere i svih mlaznica
  • U spremnik uliti sredstvo protiv smrzavanja bilo antifriz bilo zimsko sredstvo za pranje stakla. Dovoljno bi bilo otprilike 1-2 % volumena prskalice s minimalnom jačinom točke smrzavanja -20 0C
  • Uliveno sredstvo promiješati kroz zatvoren sustav stroja a nakon toga isto na par sekundi propustiti kroz same mlaznice
  • S prskalice demontirati manometar i pohraniti na sigurno

U proljeće kada nam prskalica bude ponovo potrebna obrnutim redoslijedom izvršiti dekonzervaciju:

  • Na prskalicu montirati manometar
  • Sredstvo protiv smrzavanja ispustiti na jednoj od krajnjih mlaznica
  • Prskalicu isprati čistom vodom
  • Ispušteni antifriz ili zimsko sredstvo za pranje stakla pohraniti u odgovarajući spremnik i spremiti za slijedeću zimsku sezonu konzerviranja

Ovakvim postupanjem definitivno ćemo našoj opremi produžiti vijek trajanja i u novu sezonu poslova krenuti spremni i pouzdaniji.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Edukacija, IAKS mjere, Izravna plaćanja, Mladi poljoprivrednici, Potpore i poticaji, Program RR, Vijest

Važna obavijest za primatelje izravnih potpora poljoprivredi i IAKS mjera Ruralnog razvoja

Svi koji su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2020. godini zatražili plaćanje za mlade poljoprivrednike i/ili potporu za neke od IAKS mjera ruralnog razvoja (Mjera 10; Mjera 11; Mjera 14), preuzeli su obvezu pohađanja izobrazbe. Sukladno odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 22/2020) jedan od uvjeta za ostvarenje potpore je dokaz o završenoj strukovnoj izobrazbi.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva tijekom cijele godine provodila je aktivnosti na provedbi Mjere 1 – ‘Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja’. Usprkos pandemiji i otežanim uvjetima rada, održavani su tečajevi, kako direktno u učionicama, tako i online. Zadovoljavajući interes i odaziv poljoprivrednika je bio tijekom cijele godine, ali sada apeliramo da se svi oni koji se dosad iz bilo kojeg razloga nisu mogli odazvati edukaciji, iskoriste priliku koja im se pruža do kraja godine da ispoštuju preuzetu obvezu. Raspored tečajeva je objavljen na stranicama Uprave (https://www.savjetodavna.hr/tecajevi/) pa molimo da pratite objave i prijavite se na vrijeme.

Ukoliko ste obveznik neke od mjera, na svom Zahtjevu za potporu imate oznake kako su prikazanje u pripadajućem .pdf dokumentu (PDF DOKUMENT)

Napominjemo da produžetka roka za edukaciju neće biti.

Nepoštivanje obveza propisanih za IAKS mjere ruralnog razvoja dovodi do primjene administrativnih kazni od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (povrat isplaćenih sredstava potpore).

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Edukacija, Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

EDUKACIJA SAVJETNIKA IZ PODRUČJA BIOEKONOMIJE

Prema godišnjem planu provedbe M02 – podmjere 2.3. „Potpora za osposobljavanje savjetnika“ za 2020. godinu, u razdoblju od 2. – 6. srpnja 2020., održan je trening trenera za savjetnike  iz područja „Bioekonomija“. Trening trenera je organizirao Odjel za mehanizaciju i primjenu inovativnih tehnologija u poljoprivredi, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Edukaciju savjetnika proveli su stručnjaci iz područja bioekonomije Energetskog Instituta „Hrvoje Požar“ i prof. dr. sc. Lepomir Čoga s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Navedeni su predavači priznati znanstvenici i stručnjaci biotehničkih znanosti i bioekonomije koji su obrazovanjem, znanstveno-istraživačkim i stručnim radom te iskustvom stekli kompetencije za tematiku ovoga tečaja.

Praktična nastava provedena je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u općini Grubišno Polje u mjestu Maslenjača, pogonu za proizvodnju bioplina i organskog gnojiva iz digestata BIO EL, zatim u Staroj Rači, na poljoprivrednom gospodarstvu koje ima instaliran fotonaponski sustav te u Rovišću na pogonu za proizvodnju bioplina.

 

Polaznici tečaja su po završetku tečaja postali treneri koji će osposobljavati druge savjetnike za krajnji savjetodavni rad prema poljoprivrednim gospodarstvima (kroz tečajeve i savjetničke pakete).

Krajnji cilj edukacije je bila nadogradnja teorijskih i praktičnih znanja iz područja bioekonomije, s naglaskom na energetsku potražnju na poljoprivrednom gospodarstvu potrebnih za savjetovanje poljoprivrednika koji žele poboljšati energetsku bilancu svog poljoprivrednog gospodarstava.

 

Danijela Glavica-Tominić dipl. ing. agr

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

mr. sc. Darko Lugonja, MBA

Agroekologija, Savjet, Vijest

Zaštita najvažnijeg resursa – vode

Iako smo država bogata vodama, problem zaštite voda itekako bi nas trebao brinuti jer ono što imamo ovaj trenutak, ništa je u odnosu na bogatstvo koje nepovratno gubimo.

Teško je za povjerovati čemu tolika briga kada voda prekriva čak 71% površine Zemlje. Međutim, najveći dio toga čini slana voda u  oceanima i morima, a  svega 2,8% je slatka voda od čega samo 1% otpada na pitku vodu. Od ukupne količine slatke vode najveći dio nalazi se u polarnom ledu, stijenama i vodenoj pari, a ostatak čine površinske i podzemne vode što čini tih svega cca 1%  pitke vode na Zemlji. To malo pitke vode u prirodi ne stoji na jednome mjestu već globalno i stalno kruži u hidrološkom ciklusu a čim nešto kruži zajedničko je svim stanovnicima Zemlje: životinjama koje vodu same po sebi ne zagađuju i čovjeku koji je unatoč najvišoj intelektualnoj razini zapravo najveća opasnost za vodu.

Kruženjem vode prenose se i po život štetne tvari

U ciklusu kruženja vode mnogo je mjesta koja je čovjek poremetio svojim aktivnostima, najčešće manijakalnom pohlepom za profitom i apsolutnom nebrigom za najvrjednijim blagom – vodom. Pa tako voda usput ispire grijehove čovječanstva, pokupi kojekakve industrijske ostatke, sa time ide dalje kroz ciklus  i vraća se ponovno do zločinca  u kapi vode koja čini njegovu čašu manje ili više punom ostataka njegovih nedjela. Litometeori su te sitne, krute  čestice nečistoća od industrije, paleži, smoga i ostaloga, koje se  dižu u atmosferu nošene vjetrom, gdje se  potom miješaju sa oborinama i padaju na tlo. Najopasniji od svega su litometeori  koji nose ostatke nuklearnih eksplozija (ozračene čestice) a koji su katapultirani visoko u atmosferu i prevaljuju  tisuće kilometara dug put prije padanja na tlo.

Utjecaj poljoprivrede na zagađenje voda

Poljoprivredna proizvodnja kao potrošač vode zapravo i ne bi bio nikakav problem jer bi se sva potrošena voda prije ili kasnije vratila natrag u tlo. Problem poljoprivredne proizvodnje u odnosu na vodu nastao je onoga trenutka kada je počela upotreba sredstava za zaštitu bilja i nekontrolirano korištenje prirodnog i umjetnog gnojiva. Sredstva za zaštitu bilja  (SZB) površinske vode zagađuju već u procesu proizvodnje, a potom prilikom pripreme i konačno samom  upotrebom SZB zagađuju se površinske i podzemne vode. Prema stručnom članku našeg uvaženog sveučilišnog profesora Prof. Ostojić, Zvonimir, Sredstva za zaštitu bilja i vode // Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2003. str. 9-11 (predavanje, sažetak, stručni) vidljivo je u kojoj mjeri je zagađenje pitke vode ostacima SZB ozbiljan problem pa ću iz tog članka citirati  samo nekoliko podataka iz razdoblja 2000-2003.godine: „Uz sve navedene propise i mjere opreza, gotovo da nema zemlje u kojoj ostatne količine nekih često rabljenih i eksponiranih pripravaka ne premašuju maksimalno dozvoljene količine rezidua (0, 1 µg/l za svako sredstvo pojedinačno ili 0, 5 µg/l kao suma svih prisutnih). Tako ljetos čitamo (Agrow, 384) da su rijeke u Velikoj Britaniji uglavnom kontaminirane pesticidima u količinama većim od 0, 1 µg/l. U podzemnim vodama najčešće su prisutni diuron, izoproturon, atrazin, simazin, mekoprop, MCPA, klortoluron i glifosat. Oko 30 % površinskih voda Francuske loše je ili vrlo loše kakvoće. Više od 20 % Francuza pije vode koje sadrže pesticide u količinama koje su iznad europskim propisima dopuštenih normi… Gdje god je uspostavljen sustav stalnog motrenja, situacija je veoma slična. „ Pišući ovaj članak pokušala sam pronaći top listu tvari SZB koji su zagađivači voda u Republici Hrvatskoj, kakva su uočena kretanja i rezultati ali ovom prilikom nije mi to pošlo za rukom. Materijala, a pogotovo podataka na tu temu iznimno je malo. SZB dijelom se talože u tlu prilikom prolaska, međutim, kod lakih, propusnih tala sav višak SZB vrlo brzo nerazgrađen, dospijeva do vodotokova i podzemnih voda.  Zagađenje pitke vode gnojivima u prvom redu se odnosi na jedan od stakleničkih pinova a to je dušik (N), element od vitalne važnosti za rast biljaka i glavni sastojak umjetnih i prirodnih gnojiva. Na žalost dušik je istovremeno plin  koji iznimno brzo ispari ili se u obliku nitratnih spojeva ispire u vodotokove i podzemne vode pa ga je stoga potrebno u poljoprivrednoj proizvodnji primjenjivati u manjim dozama, točno prema potrebi biljaka i u vrijeme kada je najmanja  opasnost da će  prije usvajanja  ispariti u atmosferu ili se isprati i time zagaditi vode.

Novi plastični kontinenti u oceanima

U novije doba, kao što smo mnogo puta čuli, bogatstva se zgrću u manipulaciji smećem, različitim otpadnim materijalom. I dok je biološki materijal uglavnom razgradiv i time neškodljiv za okoliš, metalni otpad zanimljiv radi recikliranja, plastika je svima balast, beskoristan materijal, skup za recikliranje i kojega uz to ima sve više i više. Ne tako davno, jer plastike prije stotinjak godina nije bilo, plastika je postala prirodni neprijatelj i sve veća prijetnja vodama.

Ako niste znali, postoje već cijeli plutajući kontinenti u  oceanima vidljivi iz satelita, a  koji se sastoje od gustog nasada plastike koje su  neki neodgovorni ljudi  istovarali u oceane. Plastika u našoj prirodi općenito je veliki problem jer se sporo razgrađuje, ovisno o vrsti plastike to traje 1-600 godina, a na putu razgradnje najčešće ulazi u naš hranidbeni ciklus. Tako od otpadne plastike  u oceanima do mikroplastike u našoj hrani kratak je put i čine ga samo dvije karike: čovjek koji je plastiku bacio u ocean i riba koja se, niti kriva niti dužna  nahranila neprobavljivom  mikroplastikom. Procjenjuje se kako će već do 2050. godine u moru biti više plastike nego ribe.

Proizvodnja plastike u svijetu:

Ukupna proizvodnja plastike u svijetu
1950. god. 2.000.000  tona
1950.-2017. god. 9.000.000.000 tona
procjena do 2050. god. 13.000.000.000 tona

Procjena je kako smo do 2017. uništili oko 7 milijardi tona plastike od čega je svega 9% reciklirano, 12% spaljeno a 79% je završilo na odlagalištima otpada i u oceanima. Jedna je studija pokazala kako na površini oceana pluta oko 270 tisuća tona plastike, a mnogo je više ima na morskom dnu.

Nepregledne površine plastike koje plutaju morima (izvor: internet)

Plastika se u moru usitnjava pod utjecajem sunca i trenja te tako nastaje mikroplastika koja u kašastom obliku pluta po površini mora. Ribe ju jedu vjerojatno iz razloga što ih svjetlucajući zbunjuje    pa  misle kako im je to hrana. Tako su već, na žalost,  i mikro i makroplastika opažene kao  sadržaj ribljih želudaca u  svim morima. Najsitniji dijelovi plastike pronađeni su u tkivu riba i evo nam naše plastike natrag i to ne pod noge već ravno u tanjur!

Plastični otpad na kornjači (slika lijevo) i mikroplastika (slika desno)(izvor: internet)

Zašto je plastika toliko opasna za naše zdravlje?

Neosporna je štetnost plastike za zdravlje ljudi i životinja, ali još uvijek se vode polemike o razini štetnosti koja se proteže od kancerogenosti, mijenjanja hormonalnog stanja, pretilosti do neplodnosti. Upravo sa povećanjem upotrebe plastike u našem svakodnevnom životu, mnoge studije govore u prilog povećanom broju navedenih bolesti. Za sada nam je najviše poznat štetan utjecaj jednog od sastojaka plastike koja se koristi u ambalaži  hrane i pića, a to je bisfenol (BPA) koji uzrokuje učestale poremećaje diobe spolnih stanica što djeluje na teška oštećenja ploda i pobačaje. U procesu raspadanja plastike oslobađaju  se po zdravlje štetni: vinil-klorid i teški metali kao olovo, kadmij i drugi štetni spojevi. O razmjerima štetnosti plastike po život ljudi govori se mnogo manje no što bi trebalo, dok se svakodnevno  zgražamo oko sve učestalijih pojava karcinoma i neplodnosti, vrlo malo ili gotovo ništa ne činimo na izbacivanju plastike iz svoje svakodnevne upotrebe. Za sada, plastika polako i podmuklo radi na eliminiranju  nas, koji smo ju stvorili.

1% pitke vode na Zemlji  toliko je malo, a toliko važno za život na Zemlji da bismo brigom o vodi trebali započeti i završiti svaki dan, živjeti u skladu sa njom i čuvati ju poput najvećega blaga. Jer voda to i jest.

 

Ljubica Kravarščan, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Hortikultura, Osvrt, Povrćarstvo, Savjet, Vijest

OSVRT NA ODRŽANU DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST U PAPINCU-VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Papincu kraj Vidovca održana je demonstracijska aktivnost  „Uklanjanje zaperaka na rajčici, vizualni pregledi na prisutnost štetnih organizama, prepoznavanje štetnih organizama u plasteničkoj proizvodnji plodovitog povrća te strategije suzbijanja ̋.

Uklanjanje zaperaka  jedna je od obveznih mjera njege rajčice nakon sadnje. Zaperci su zapravo bočne grane koje rastu u pazuhu listova glavne stabljike. Iako se na njima razvijaju plodovi oni su znatno manji, sitniji i u manjim količinama, što u intenzivnoj proizvodnji nije cilj. Zaperke valja na vrijeme odstraniti vodeći računa da ne prerastaju dužinu od 4-5 cm. Ukoliko zaperci prerastaju ne odstranjujemo ih već im otkidamo samo vrhove da ne dođe do pucanja stabljike čime se pospješuje prodor patogena u biljku. Pravovremenim zakidanjem zaperaka dobit ćemo zdravu, rodnu biljku sa krupnim i sočnim plodovima.

Vizualnim pregledom plastenika  željelo se educirati poljoprivredne proizvođače na problematiku štetnih organizama. Prikazan je i način determinacije štetnika, kako prepoznati određenog štetnika te je napravljena usporedba štetnih organizama i na taj način pomoglo poljoprivredniku da što učinkovitije provede zaštitu.

 

Andreja Vukalović Pofuk, dipl.ing.agr.

Zrinka Večerić, mag.ing.agr.

Jelena Stipetić, dipl.ing.agr.

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Sakupljanje prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. nastavljaju sa sakupljanjem prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način.

 Raspored sakupljanja za lipanj i srpanj 2020

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

 

Istarska županija

15.06.2020.

Finida bb (dvorište 6. maj)

Umag

9.00 – 11.00

Brtonigla

Nova Vas

Brtonigla

12.00 – 14.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

15.06.2020.

PZ Napredak

K.Tomislava 40

Gradište

9.00 – 11.00

 

Istarska županija

17.06.2020.

Poslovni prostor Parka d.o.o.

Most 25

(u blizini parkirališta CIMOS)

Buzet

09.00 – 10.30

Parkiralište iza doma Josip Daus

Cerovlje 12

Cerovlje

12.00 – 14.00

 

Brodsko – posavska županija

17.06.2020.

PPK d.o.o. Nova Gradiška

Urije bb

Nova Gradiška

9.00 – 13.00

 

Istarska županija

19.06.2020.

Sajmište Višnjan

Višnjan

09.00 – 11.00

POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o.

Šišanska cesta 124

Pula

13.00 – 14.30

 

Brodsko – posavska županija

19.06.2020.

Agronom d.o.o.

J. Kozarca 12

Bukovlje

11.30 – 13.00

 

Primorsko – goranska županija

23.06.2020.

Poljoapoteka Cortina

Novo naselje Mravinci bb

Čavle

9.00 – 10.00

P.Z. VRBNIK

Namori 2

Vrbnik

12.00 – 14.00

 

Požeško – slavonska županija

23.06.2020.

Kutjevo d.d.

Trg Graševine 2

Kutjevo

8.00 – 11.00

Kutjevo d.d.

Trg Vilima Korajca 13

Kaptol

11.30 – 13.30

 

Karlovačka županija

24.06.2020.

Bublić Commerce d.o.o.

Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c

Karlovac

8.00 – 10.00

Medven trgovina d.o.o.

Mali Erjavec 4

Mali Erjavec

11.00 – 12.00

Vinski podrum Vrbanek

Obrež Vivodinski 1

Vivodina

13.00 – 15.00

 

Požeško – slavonska županija

25.06.2020.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba

Trg Zrinskih i Frankopana

Pleternica

8.00 – 10.30

Komunalno društvo

Kralja Tomislava 56e

Čaglin

11.30 – 13.00

 

Karlovačka županija

25.06.2020.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna

Duga Resa

8.00 – 10.00

 

Ličko – senjska županija

26.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Kralja Zvonimira 131

Otočac

8.00 – 10.00

Poljopromet d.o.o.

Lički Osik 81 (Stari)

Lički Osik (Stari)

11.00 – 13.00

 

Karlovačka županija

29.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Salopek Selo 2

Ogulin

8.00 – 10.00

 

Požeško – slavonska županija

29.06.2020.

Agronom d.o.o.

Voćarska bb, Završje

Brestovac

9.00 – 12:00

 

Karlovačka županija

30.06.2020.

Parkiralište NK Josipdol

Karlovačka

Josipdol

8.00 – 10.00

Benzinska postaja Plaški (preko puta)

Plitvička cesta

Plaški

11.00 – 12.30

 

Bjelovarskobilogorska županija

01.07.2020.

P.Z. Štefanje

Štefanje 84 a

Štefanje

8.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

01.07.2020.

Braniteljska zadruga Kobaš

Kloštarska 6

Slavonski Kobaš

09.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

03.07.2020.

DVD u Gudovcu

Gudovac 41

Gudovac

8.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

03.07.2020.

Općina Gorjani

Kula 1

Gorjani

08.30 – 12.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

06.07.2020.

Šnajder d.o.o.

Bilogorska 74

Kapela

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

08.07.2020.

Sajmište u Garešnici

 

Garešnica

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.07.2020.

Agro Tovarnik

Rusinjska b.b.

Mikluševci

11.00 – 13.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

10.07.2020.

Sima-agro d.o.o.

Donji Sređani 47

Dežanovac

8.00. – 10.00.

 

Požeško – slavonska županija

10.07.2020.

Lipkom d.o.o.

I. Mažuranića 81

Lipik

9.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

13.07.2020.

ABUNDAN d.o.o.

Sv. Mihovila 19

Velika Ludina

8.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

15.07.2020.

Kod Društvenog doma

Radićeva ulica

Kutina

8.00 – 11.00

Sajmišna ulica

kod Veterinarske ambulante

Lipovljani

12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

17.07.2020.

Komunalac Glina d.o.o.

Jukinačka 104

Glina

8.00 – 11.00

PZ Prvča

Barice Rapić 1a

Sisak

12.30 – 16.00

 

Sisačko – moslavačka županija

20.07.2020.

Sajmište Popovača

Moslavačka bb

Popovača

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

22.07.20120.

Parkiralište kod Općine Šandrovac

Bjelovarska 6

Šandrovac

8.00. – 11.00.

 

Osječko – baranjska županija

23.07.2020.

Dvorište komunalnog društva

Kolodvorska 1

Koritna

08.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

24.07.2020.

Sajmište

Početak Bjelovarske ulice

Veliki Grđevac

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

27.07.2020.

Parking za teretna vozila u ulici Ljudevita Gaja

Trg Križnog puta

Daruvar

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

29.07.2020.

Sajmište

Sv. Andrije bb

Čazma

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.07.2020.

PTPO Baruz

Patkovićeva 36

Bobota

 8.00 -11.00

 

Požeško – slavonska županija

30.07.2020.

PZ Prvča

Pavla Radića 44

Požega

09.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

31.07.2020.

Prostor stočnog sajma u Sunji

Sajmište bb

Sunja

8.00 – 11.00