MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Agroekologija

Agroekologija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Utjecaj klimatskih promjena na pojavu štetnika u usjevima soje

Klimatske promjene donose nove probleme u poljoprivrednoj proizvodnji i utječu na dinamiku pojavnosti štetnih insekata. Posljednjih godina svjedočimo povećanju populacije insekata i pojavi polifagnih štetnika u soji s kojima se u tako velikoj brojnosti nismo susretali ranijih godina. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda protekla dva mjeseca definirana su kao ekstremno topla. Prema mjerenjima srednjih dnevnih temperatura zraka, odstupanja srednje temperature u lipnju 2021., u odnosu na period 1981. – 2010., na području središnje Hrvatske bila su 2 do 4°C, a odstupanje u mjesecu srpnju 2,1 do 2,6°C. Takvi klimatski uvjeti već su krajem lipnja pogodovali jakoj pojavi grinja na soji.

U literaturi se navodi da na soji dolazi obična koprivina grinja (Tetranycus urticae) i atlanska grinja (Tetranycus atlanticus). Radi se o vrlo sitnim grinjama žućkaste boje, jedva vidljivim prostim okom. Štete čine sišući biljne sokove najčešće na naličju lista. U povoljnim uvjetima za njihov razvoj, grinje mogu razviti 10 generacija u vegetaciji. Uslijed jakog napada grinja, biljke zaostaju u rastu što dovodi do znatnog smanjenja prinosa.

Slika 1. Štete na listu uzrokovane grinjom (snimila S. Slovic)

 

Slika 2. Grinje na lišću soje (snimila J. Berić)

 

Slika 3. Štete u usjevu soje uslijed jakog napada grinjama (snimila J. Berić)

 

Krajem lipnja i početkom srpnja na nekoliko je lokaliteta u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježena pojava fitofagnih bubamara. Porodica bubamara obuhvaća oko 3500 vrsta i uglavnom su to korisne predatorske vrste, dok je mali broj fitofagnih štetnih vrsta. Literatura kod nas spominje dvadesetčetri-točkastu bubamaru (Subcoccinella vigintiquatuorpunctata) i dvije vrste roda Epilachna. Ličinke fitofagnih bubamara izgrizaju parenhimsko tkivo između žilica lišća, tako da list izgleda kao čipka (slika 5.). Do sada nismo dobili determinacijsku potvrdu o kojoj fitofagnoj vrsti se radi.

Slika 4. Ličinke fitofagne bubamare (snimila: S. Slovic)

 

Slika 5. Štete na listu uzrokovane fitofagnom bubamarom (snimila S. Slovic)

 

Protekla tri tjedna na brojnim povrtnim i ratarskim kulturama, pa tako i na soji bilježimo pojavu stjenica iz porodice Pentatomidae, a dominira smrdljiva zelena stjenica (Nezara viridula). Pretpostavlja se da je ova stjenica podrijetlom iz Etiopije, odakle se proširila u druge tropske i suptropske krajeve, a zbog klimatskih promjena tijekom posljednjih desetljeća proširila se i u do tada hladnije regije.

Tijekom godine, ova stjenica ima 4 do 5 generacija, koje se preklapaju, tako da u usjevima soje trenutno nalazimo sve razvojne stadije. Štete čine sisanjem biljnih sokova iz lista i mahuna soje. U susjednim državama spominje se jači napad mramorne stjenice (Halyomorpha halys) na soji. Na području Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije ovu vrstu nalazimo sporadično. Obje vrste porijeklom su iz tropskih i suptropskih krajeva i polifagni su štetnici.

Slika 6. Smrdljiva zelena stjenica – ličinke (snimila J. Berić)

 

Slika 7. Smrdljiva zelena stjenica – imago (snimila J. Berić)

 

Slika 8. Jaja stjenice (snimila S. Slovic)

 

Prema podacima Poljoprivrednog instituta Osijek, na njihovim selekcijskim poljima 2008. i 2009. godine zabilježen je jak napad zelene smrdljive stjenice i njihova štetnost na soji. Navode štetu u smanjenju broja i kvaliteti zrna (manji sadržaj ulja, smanjena klijavost i dr.). Kod jakih napada ove stjenice u prvim fazama razvoja sjemena soje, može se dogoditi simptom tzv. zelenog sjemenja, što dovodi do odgođene zriobe. Literatura navodi da se kritičnim brojem smatra nalaz 1 zelene stjenice na 0,3 m reda soje.

Tijekom kolovoza i rujna 2020. godine na postrnim usjevima soje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uočena je jaka populacija gusjenica žute kukuruzne sovice (Helicoverpa armigera). Ova sovica je polifagan štetnik, hrani se na oko 250 biljnih vrsta. Značajne štete pravi na povrtnim kulturama (paprika, rajčica), na kukuruzu, a lani i na postrnoj soji. Gusjenice na soji izgrizaju list i mahune, a posljedica je smanjenje asimilacijske površine i oštećenje zrna.  Ovisno o temperaturama zraka, može imati tri generacije godišnje.

Slika 9. Žuta kukuruzna sovica – gusjenica (snimio S. Keco)

 

U narednim godinama u usjevima soje potrebno je pratiti pojavu stjenica i žute kukuruzne sovice radi eventualne potrebe za tretiranjem. U svijetu se rade istraživanja za mogućnost korištenja bioloških pripravaka kao i mogućnost razvoja otpornosti soje na neke od ovih štetnika. Dok ne dođemo do ekološki prihvatljivijih rješenja trebalo bi razmotriti mogućnost registracije insekticida  jer u Republici Hrvatskoj na ovoj kulturi ne postoji registriran niti jedan insekticid za folijarnu primjenu. Ukoliko bi se javila potreba za tretiranjem imali bi isti problem kao i kod potrebe za suzbijanjem koprivine grinje (Tetranycus urticae), koja se javlja u velikoj mjeri osobito u ovako vrućim  ljetima, a mi nemamo odgovarajuće rješenje jer ne postoji registriran akaricid.

 

Literatura:

  1. Maceljski Milan (1999): Poljoprivredna entomologija
  2. Siniša Jelovčan, Jasminka Igrc Barčić, Tanja Gotlin Čuljak: Novoutvrđene vrste božjih ovčica (Coleoptera: Coccinellidae) U HRVATSKOJ; Entomol. Croat. 2007, Vol. 11. Num. 1-2: 69 – 74
  3. Jelovčan Siniša, Maceljski Milan: Epilachna chrysomelina F. – fitofagna božja ovčica; Galsilo biljne zaštite, 1 – dodatak 2003.
  4. Majić Ivana, Marija Ivezić, Raspudić Emilija, Vratarić Marija,  Sudarić Aleksandra, Brmež Mirjana, Sarajlić Ankica, Matoša Maja: Pojava stjenica na soji u Osijeku, Glasilo biljne zaštite, Sažeci 54. seminar biljne zaštite 2010.

Suzana Slovic, dipl. ing. agr. – Sisačko moslavačka županija

Jadranka Berić,  dipl. ing. agr. – Bjelovarsko-bilogorska županija

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

MASOVNA POJAVA ORAHOVE MUHE (Rhagoletis completa) U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae), eng. Walnut husk fly ili WHF, posljednjih godina je sve značajniji štetnik plodova oraha a štete na plodovima mogu biti veće od 80%. U razvijenim zemljama, uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i višekratnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), koje su usmjerene na suzbijanje odraslih muha (imaga), prije polaganja jaja u zelenu lupinu ploda. Borbu protiv ovoga štetnika komplicira i nedostatak registriranih insekticida u EU pa tako i u RH a sve poradi IPM regulative (Integrirane zaštite bilja) usvojene u EU. Iako štetnik ima samo jednu generaciju godišnje, zaštitu otežava činjenica kako muha ima vrlo dug period izlijetanja (gotovo dva mjeseca) te da nema prirodnih neprijatelja. Stoga je u svrhu učinkovite borbe protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja.

Slike 1. i 2. Odrasli oblik (imago) orahove muhe. Lijevo-ženka, desno-mužjak (snimio T. Validžić)

 

Početkom mjeseca srpnja 2021. godine, započeto je praćenje leta Orahove muhe na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji. Let ovoga štetnika praćen je u većim nasadima oraha kao i na solitarnim (pojedinačnim) stablima na okućnicama. Za praćenje leta korištene su obične žute ljepljive ploče A4 formata uz dodatak sintetičkog hranidbenog atraktanta koji proizvodi mađarska tvrtka Csalomon. Prvi ulov (jedna odrasla jedinka), na žutim ljepljivim pločama zabilježen je dana 18. srpnja u trajnom nasadu oraha u k.o. Popovac (Baranja), nakon čega je ulov svakodnevno rastao eksponencijalno. Imajući u vidu podatke stranih autora a kako su 2020. godini zabilježene vrlo velike štete orahove muhe, bilo je za očekivati ovako jak napad i u 2021. godini.

Zanimljivo je spomenuti kako je na pojedinim lokalitetima u periodu od 01.08.-10.08. na žutim ljepljivim pločama uhvaćeno 320 (solitarno stablo), odnosno 509 imaga (nasad oraha – 5 ha), što je ogromna populacija štetnika (Slika 3.). Ovaj period bi se mogao smatrati vrhuncem (peak) leta orahove muhe u istočnoj Slavoniji. U navedenom periodu moglo se i vizualnim pregledom u krošnji oraha uočiti istovremeno i više od 20 imaga (Video zapis 1.).

Video zapis 1. Mužjak i ženka orahove muhe na stablu oraha neposredno pred kopulaciju (snimio T.Validžić)

 

Analizom skinutih žutih ljepljivih ploča utvrđen je odnos uhvaćenih imaga u razmjeru 58:42 u korist ženki. I pored ove razlike moglo bi se zaključiti kao je sintetički hranidbeni atraktant, podjednako atraktivan i za mužjake i za ženke (Slika 3.).

Slika 3. Dvije žute ljepljive ploče uz dodatak hranidbenog atraktanta na kojima je uhvaćeno ukupno 509 imaga (snimio T. Validžić)

 

Morfološke karakteristike orahove muhe

Odrasli oblik muhe (imago) je crvenkastosmeđe boje (boja može varirati), dužine 5-8 mm sa svjetlo-žutom glavom. Imago ima velike segmentirane oči crne boje tipične za rod Diptera. Oči imaju presijavajući (metalik) efekt, koje zavisno od osvjetljenja mogu izazvati izrazito zeleni ili crveni efekt što voćare amatere može zavarati. Na leđnom (dorzalnom) dijelu prsišta nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Krila imaga su prozirna a imaju vrlo karakterističan uzorak omeđen s tri naizmjenične crne pruge od kojih je posljednja u obliku položenog slova V (Slike 1. i 2).

Mužjaci i ženke nemaju izražen spolni dimorfizam tj. površnim pogledom ih nije lako razlikovati. Osnovne razlike su u boji nogu te na završetku zadnjeg članka abdomena (spolni organi). Zadnji članak abdomena kod ženki je izdužen u obliku vrlo kratke cijevi u kojoj se nalazi vrlo oštra leglica. Prvi članci nogu kod ženki su tamnije žute (oker) boje dok su kod mužjaka većim dijelom tamno-smeđe do crne boje (Slike 4. i 5.).

Slike 4. i 5. Boja prvih članaka nogu odrasle muhe. Lijevo-ženka, desno-mužjak (snimio T. Validžić)

 

Imaga su dobri letači i prema podacima Sacramento Valley Orchard Source (sacvalleyorchards.com), mogu letjeti u krugu od pola milje tj. 800 metara. Ovo je vrlo važan podatak za voćare koji imaju nasade u blizini drugih nasada oraha u kojima se ne provode mjere zaštite.

Jaja štetnika su mekana, vretenastog oblika, prozirno-mliječne boje i dužine 0,8-1,0 mm. Oblikom podsjećaju na zrno riže. (Slika 6.).

Slika 6. Jaja ekstrahirana iz abdomena ženke. Na fotografiji se dobro vidi detalj zadnjeg članka abdomena s leglicom (snimio T. Validžić)

 

Ličinke štetnika su u ranim fazama razvoja bijele boje koja u kasnijim stadijima (razvoj traje 3-5 tjedana), prelazi u žutu boju. Odrasle ličinke dosegnu dužinu do 12 mm, nemaju noge i glavu dok im je usni aparat izdužen i crne boje (Slika 7.).

Slika 7. Ličinke orahove muhe u plodu oraha (snimio T. Validžić)

 

Ličinke su jako pokretne i hrane zelenom lupinom ploda (mezokarp) koji tijekom ishrane pocrni a zbog svojih biološko-morfoloških odlika ne mogu izgristi tvrdu ljusku ploda te ne ulaze i ne mogu oštetiti samu jezgru ploda oraha (Video zapis 2.).

Video zapis 2. Ličinke orahove muhe (snimio T.Validžić)

 

Životni ciklus orahove muhe

Nakon prezimljavanja, prve muhe izlijeću iz tla (u klimatskim uvjetima RH – druga dekada mjeseca srpnja) te se intenzivno hrane osam ili više dana kako bi postigle spolnu zrelost. Iako nema literaturnih podataka čime se orahova muha hrani, Prokopy i Roitberg, 1992., navode kako značajan dio svog života, vrste iz porodice Tephritidae (voćne muhe), provode tražeći izvore hrane kao što su medna rosa (eng. Honydew), cvjetni nektar, pelud, kvasac, bakterije i životinjske izlučevine.

Tek izletjele muhe veličine su 4-5 mm te narastu do 9 mm. Nakon što su postigle spolnu zrelost, muhe se pare ali ženke ne odlažu jaja odmah nego je potrebno prosječno sedam dana za sazrijevanje istih, nakon čega ženka započima polaganje jaja u zelenu lupinu ploda. Inkubacija položenih jaja traje 4-7 dana, nakon čega se pile ličinke te započinju s intenzivnom ishranom. Ličinke se hrane zelenom lupinom ploda 3-5 tjedana zavisno od klimatskih faktora, ponajviše temperature zraka. Većina ličinki nakon sazrijevanja napušta plod oraha te pada na tlo gdje se kukulje na dubini 5-10 cm i tu prezimljavaju (Slika 8.). Pojedine ličinke se kukulje u samom plodu oraha gdje i prezimljavaju do proljeća. Literaturni podaci navode kako neke ličinke mogu u stadiju kukuljenja provesti i 2 godine.

Slika 8. Životni ciklus orahove muhe (Izvor: Walnut Husk Fly Biology, Monitoring, and Spray Timing (sacvalleyorchards.com), Universtiy of California

 

Metode zaštite

Preventivne mjere koje smanjuju napad štetnika u nasadima su (ako je moguća,) zimska međuredna obrada tla do 20 cm dubine, čime se zimske kukuljice izlažu niskim temperaturama. Nadalje, prilikom skupljanja plodova potrebno je u nasadu pokupiti i zaražene plodove a zatim ih naknadnom selekcijom izdvojiti i spaliti.

Za sada nije određen kritičan broj ili prag štetnosti kao signal za početak zaštite. Prema web-stranici Walnut Husk Fly Biology, Monitoring, and Spray Timing (sacvalleyorchards.com), ženkama orahove muhe potrebno je prosječno dva tjedna za parenje, razvoj jaja i polaganje u zelenu ljusku oraha. Najučinkovitije vrijeme za aplikaciju insekticida je period kada je ženka spolno zrela tj. od trenutka kada nosi potpuno razvijena jaja do trenutka kada započinje polaganje jaja. Stoga se predlažu tri metode kojima bi se odredio početak prve zaštite:

  1. Praćenje i determinacija uhvaćenih muha na ljepljivim pločama. Nakon što se determiniraju prve uhvaćene ženke, potrebno je laganim stiskom abdomena istisnuti njegov sadržaj (Slika 6.). Ako se u istisnutom sadržaju, koristeći ručnu lupu (10x ili jače), uoče jaja, potrebno je odmah započeti sa zaštitom.
  2. U visoko intenzivnim nasadima oraha, preporučuje se početak zaštite kada se ulovi prva odrasla muha na ljepljivim pločama. U polu intenzivnim nasadima, termin za početak tretmana je naglo svakodnevno povećanje ulova na ljepljivim pločama.
  3. Najmanje preporučljiva metoda je pregled i praćenje ubodnih mjesta na zelenoj lupini ploda koje se mogu prepoznati kao tamne točkice koje mogu lučiti crnu smolu. Termin za početak tretmana je nakon što se pronađe prvi napadnuti plod oraha.

Kemijske mjere zaštite odnose se na primjenu registriranih insekticida. Zaštita oraha obavlja se u nekoliko tretmana u razmaku od 7-14 dana što ovisi o vremenskim uvjetima (kiša) kao i rezidualnog efekta upotrijebljenih pripravaka. Imajući u vidu relativno dug period izlijetanja imaga (oko dva mjeseca), za uspješnu zaštitu bilo bi potrebno obaviti 4-5 tretmana (Šubić i sur., 2014).

Na žalost u RH (slično kao i u EU), za suzbijanje orahove muhe imamo registriran samo jedan kontaktno-želučani pripravak na bazi fosmeta (Imidan 50 WG). Dozvoljena su 2 tretmana u vegetaciji u razmaku o od 14 dana pa se postavlja opravdano pitanje kako i s kojim sredstvima obaviti 4-5 tretmana u nasadima oraha.

Kao metoda zaštite na solitarnim stablima na okućnicama, može se koristiti metoda masovnog ulova tako da se na stablo postavi veći broj žutih ljepljivih ploča (3-10 kom.), koje se mijenjaju jednom tjedno čime će se znatno smanjiti štete na plodovima oraha. Još bolja metoda je ako se uz žute ljepljive ploče vješaju i hranidbeni atraktanti koji su i za naše uvjete financijski pristupačni. Iskustva iz praćenja leta u 2021. godini, pokazuju kako je efekt privlačenja odraslih muha na žute ljepljive ploče 5-7 veći uz korištenje atraktanta. Atraktant je učinkovit na stablu oko 30 dana i ne mora se mijenjati svaki tjedan.

Kako štetnik prezimi u tlu, žute ljepljive ploče mogu se postavljati samo u donjem dijelu krošnje. Postavljanjem 3 žute ljepljive ploče sa atraktantom po stablu većeg volumena, mogu se znatno umanjiti štete na plodovima oraha.

Za više informacija o praćenju leta i provođenju zaštite oraha od ovoga opasnog štetnika, voćari se upućuju na praćenje Preporuka za zaštitu bilja koje se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede (www.savjetodavna.hr/category/preporuka/).

 

dr. sc. Tihomir Validžić, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

 

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Vijest, Zaštita bilja

Održana demonstracija u Opuzenu

Demonstracijska aktivnost korištenja feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i mehaničkog uništavanja korova unutar redova višegodišnjih nasada u Opuzenu.

U voćnjaku mandarina Ivana Mihaljevića iz Opuzena, djelatnici Uprave za  stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva dana 15.7. održali su demonstracijsku aktivnost operacije 10.1.12 Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i 10.1.16  Mehaničko uništavanja korova unutar redova višegodišnjih za 24 poljoprivrednika korisnika mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.

Cilj demonstracijske aktivnosti kroz navedene operacije je educirati poljoprivredne proizvođače o pravilnom postavljanju vizualnih lovki za praćenje populacije gospodarski najznačajnijeg štetnika na agrumima –mediteranske voćne muhe, pravilnom determiniranju štetnika i utvrđivanju praga štetnosti. Pojašnjena su načela i važnost integrirane zaštite bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno Nacionalnom akcijskom planu za postizanje održive uporabe pesticida.

U drugom dijelu demonstracijske aktivnosti proizvođači agruma su upoznati s korovskom florom u nasadima mandarina te je demonstrirana aktivnost suzbijanja korova u višegodišnjim nasadima pomoću roto-drljače. Poljoprivredni proizvođači su na terenu uvidjeli prednosti  i manje nedostatke prilikom rada s ovim priključkom te su educirani o povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost. Održana demonstracija je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem očuvanja okoliša, ljudskog zdravlja i smanjenja troškova poljoprivrednih gospodarstava.

Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka – prijenosnika zlatne žutice vinove loze!

Zlatna žutica vinove loze, poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD) jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma (Candidatus Phytoplasma vitis), jednostanični bakterijski organizam, koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu).

Širenje fitoplazme zlatne žutice vinove loze, posebice u nekim vinorodnim područjima Republike Hrvatske poprima zabrinjavajuće razmjere. Od nekoliko inficiranih trsova do prije nekoliko godina, danas nailazimo na vinograde s pravom epidemijskom slikom zaraze.

Pojava zlatne žutice u Hrvatskoj utvrđena je 2009. godine u Vivodini, Karlovačka županija potom se brzo proširila u vinogradarska područja ostalih županija. Do ove godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko- zagorskoj, Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Zagrebu.

U vinogradima u kojima se pojavi vrlo brzo poprima razmjere epidemije, pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.

 

Širenje zlatne žutice vinove loze  vrši se putem vektora američkog cvrčka (Scapoideus titanus Ball).

Američki cvrčak utvrđen je u mnogim europskim zemljama, a prisutan je i na gotovo cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Prezimljuje u obliku jaja uloženih u koru dvogodišnje rozgve u malim skupinama (2-4 jaja) ili u nizu od 10 – 12 jaja. Prve ličinke iz jaja počinju izlaziti sredinom svibnja i naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa.

Mladice na donjem dijelu trsa gdje se naseljavaju ličinke američkog cvrčka

 

Ličinke cvrčka se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća a ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje oko 10 dana, ovisno o temperaturama zraka. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno oko 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna.

Suzbijanje populacije vektora u vinogradima vrlo je važna mjera smanjenja infekcijskog potencijala bolesti koje se provodi upotrebom kemijskih pripravaka.

Ličinka L1 S. titanus

 

Ličinka L2 S. titanus

 

Ličinka L3 S. titanus

 

Ličinka L4 S. titanus

 

Ličinka L5 S. titanus

 

Odrasli oblik S. titanus

 

Američki cvrčak je oligofagna vrsta i cijeli svoj životni ciklus provede na biljkama iz roda Vitis, ali se može hraniti i drugim biljkama (joha i pavitina). Prisutnost ličinki američkog cvrčka obavlja se vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja. Prvi pregledi vrše se na donjim listovima bazalnih mladica.

Ličinka američkog cvrčka na naličju lista vinove loze

 

Prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a izmjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Ploče se postavljaju krajem lipnja ili početkom mjeseca srpnja.

Žuta ljepljiva ploča za praćenje američkog cvrčka

 

Odrasli oblik američkog cvrčka na žutoj ljepljivoj ploči

 

S obzirom da nema mogućnosti kurativnog suzbijanja uzročnika bolesti i da oboljeli trsovi vinove loze ostaju trajno zaraženi, preventivne mjere sprečavanja zaraze sastoje se u suzbijanju vektora. Obavezno je suzbijanje vektora – američkog cvrčka insekticidima registriranim u RH u najmanje dva tretiranja: prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora, drugo tretiranje dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom

srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka su nalaze se u tablici 1.

Pripravak

Aktivna tvar

Primjena  u vegetacijskoj sezoni

Karenca

DECIS 2,5 EC

deltametrin

1

21 dan

SUMIALFA SL

esfenvalerat

1

21 dan

CYTHRIN MAX

cipermetrin

1

21 dan

AVAUNT EC

indoksakarb

3

10 dana

ABANTO

piretrin

2

3 dana

KRISANT EC

piretrin

2

3 dana

PYREGARD

piretrin

2

3 dana

ASSET FIVE

piretrin

3

1 dan

Radi zaštita pčela, prije primjene insekticida potrebno je pokositi cvatući pokrov u vinogradu!

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze  (Narodne novine 48/2018) osim suzbijanja američkog cvrčka nužno je provoditi:

  • Uklanjanje oboljelih trsova koji pokazuju simptome bolesti zajedno s korijenom
  • Krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području.
  • Uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba).

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti Fitosanitarnu inspekciju ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

 

 

Agroekologija, IAKS mjere, Potpore i poticaji, Program RR, Savjet, Vijest

Novi tip operacije 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama u IAKS Mjeri 10

Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama je novi tip operacije u IAKS Mjeri 10. Rok za zaprimanje zahtjeva produžen je do 28. lipnja 2021. godine. Sukladno tome produljuje se rok za izmjene ili dopune već podnesenih jedinstvenih zahtjeva do 13. srpnja 2021. godine te rok za zakašnjele zahtjeve do 23. srpnja 2021. godine, kao i rok za dostavu potrebne dokumentacije u pojedinim mjerama.

Detaljnije upute za poljoprivredne proizvođače, korisnike Mjere 10, operacije 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama možete pronaći na linku:

Upute poljoprivrednicima (tekst)

Na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljene su i ostale novosti koje propisuje Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu („Narodne novine“ br. 67/21) kojim se uvode nove vrste potpora u Mjeri 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene te Mjeri 14 Dobrobit životinja. Informacije možete pronaći na linku:

 

Produljuje se rok za zaprimanje jedinstvenih zahtjeva do 28. lipnja

Agroekologija, IAKS mjere, Program RR

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama 10.1.17. Poticanje upotrebe stajskog gnoja na oraničnim površinama (PUS)

Cilj:

Operacija Poticanje unosa stajskog gnoja na oraničnim površinama ima za cilj potaknuti poljoprivredne proizvođače da se korištenjem stajskog gnoja umanji/zaustavi degradacija tla uslijed smanjenja sadržaja organske tvari u tlu.

Korisnici mjere:

Činjenica je kako se dugi niz godina na pojedinim poljoprivrednim ratarskim površinama vrlo rijetko ili nikako ne koristi stajski gnoj. Uslijed trenda smanjenja broja stoke na području Republike Hrvatske, nedovoljne su količine raspoloživog stajskog gnoja za raspodjelu po svim površinama oranica. Nasuprot tome, poljoprivredna gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom primjenjuju stajski gnoj uglavnom na vlastitim poljoprivrednim površinama koje su u blizini farme. Na površinama udaljenima od farmi rijetko se ili nikako ne primjenjuje stajski gnoj pa su i te površine oranica podložne degradaciji uslijed smanjenja sadržaja organske tvari. Korisnici mjere su poljoprivredna gospodarstva koja u ARKOD sustavu imaju poljoprivredno zemljište koje se koristi kao oranica.

Obavezna dokumentacija:

  1. Analiza tla
  2. Račun za obavljenu analizu tla
  3. Analiza stajskog gnoja
  4. Račun za obavljenu analizu stajskog gnoja
  5. Petogodišnji plan gnojidbe
  6. Evidencija na Obrascu
  7. Račun o kupljenom stajskom gnoju (samo korisnici koji kupuju stajski gnoj)

Na kojim ARKOD parcelama se provodi?

Poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja treba u ARKOD sustavu biti registrirano i označeno kao oranica (neprihvatljive su površine trajnih travnjaka, trajnih nasada, plastenici, staklenici, i ostali načini korištenja poljoprivrednog zemljišta).

Obveze korisnika:

Provesti analize tla na ARKOD parcelama na kojima će se provoditi gnojidba stajskim gnojem.

Gnojidbu provoditi u skladu s obavljenom analizom tla te izraditi i provoditi petogodišnji plan gnojidbe.

Obavezno je korištenje stajskog gnoja (kruti ili tekući) na oranici u količini koja odgovara primjeni dušika iz stajskog gnoja od najmanje 70 kg N/ha do najviše 170 kg N/ha u skladu s minimalnim i maksimalnim količinama stajskog gnoja po hektaru iz Tablice 17. Priloga 1.  Pravilnika o izravnoj potpori i IAKS mjerama ruralnog razvoja („Narodne novine“ br. 23/21, 52/21 i 67/21), dalje u tekstu, Pravilnik.

Korisnik je preuzeo dvogodišnju obvezu provođenja operacije potpisivanjem jedinstvenog zahtjeva na listu A.

Tijekom obveznog razdoblja obavezno je provoditi operaciju na istim površinama u skladu s podnesenim zahtjevom za ulazak u sustav potpore i donesenom Odlukom o ulasku u sustav potpore kojom se utvrđuje obvezna površina.

Korisnik obavezno uz jedinstveni zahtjev prve godine prilikom ulaska u sustav potpore podružnici Agencije za plaćanja donosi na uvid Petogodišnji plan gnojidbe najkasnije do 15. rujna 2021. godine. (prijedlog obrasca plana gnojidbe u privitku)

Korisnik je obavezan voditi evidenciju o provođenju svih radnji na Obrascu 38. iz Priloga 4. Pravilnika

Svake godine tijekom dvogodišnjeg obveznog razdoblja obavezno je završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz M10.

Važni rokovi:

Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja jedinstveni zahtjev na kojem traži ulazak u sustav potpore za PUS na listu A i prijavljuju površine na listu B, a u skladu s propisanim rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva (U 2021. godini do 28. lipnja 2021.)

Petogodišnji plan gnojidbe,  analizu tla i analizu stajskog gnoja te račun za obavljenu analizu tla i račun za obavljenu analizu stajskog gnoja korisnik dostavlja na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 15.  rujna 2021. godine.

 

Korisnik koji nema dovoljne količine stajskog gnoja ili nema proizvodnju vlastitog stajskog gnoja dužan je do 15. rujna 2021. godine Agenciji za plaćanja dostaviti presliku računa o kupljenom stajskom gnoju iz kojeg je vidljiva:

– količina kupljenog stajskog gnoja po vrstama stajskog gnoja navedenima u Tablici 17. Priloga 1. Pravilnika

– MIBPG i naziv poljoprivrednika od kojeg je kupljen stajski gnoj.

Za korisnika koji posjeduje stoku količina proizvedenog stajskog gnoja izračunava se na temelju prosječnog broja grla/kljunova evidentiranih u JRDŽ-u u godini koja prethodi godini podnošenja jedinstvenog zahtjeva i godišnjoj proizvedenoj količini dušika u stajskom gnoju po UG iz Tablice 18. Priloga 1. Pravilnika

 

Agroekologija, Savjet

Primjena nekemijskih mjera u zaštiti kupusa od štetočinja

Cilj suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih prinosa po jedinici površine. Kako bi se ostvarili visoki prinosi provodi se intenzivna obrada tla, upotrebljava teška mehanizacija, primjenjuju se nekontrolirano mineralna gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja. Time se  narušavaju fizikalne, kemijske i biološke karakteristike poljoprivrednog tla, a uslijed česte primjene povećanih doza sredstava za zaštitu bilja dolazi do  pojave rezistentnosti štetnih organizama na kemijske pripravke, nepovoljnog utjecaja na okoliš i bioraznolikost, te nepovoljnog utjecaja na zdravlje ljudi i životinja.

Kako bi se nepovoljan trend zaustavio, a postigli zadovoljavajući prinosi  potrebno je  tražiti nova rješenja u borbi sa štetnim organizmima primjenom nekemijskih mjera zaštite. Tim mjerama omogućava se populacija štetnih organizama održavati ispod kritičnog broja te se stvaraju uvjeti za razvoj zdrave biljke. Čuvaju se populacije prirodnih neprijatelja, smanjuje rizik od pojave rezistentnosti, smanjuje se unos sredstava za zaštitu bilja u okoliš, a za primjenitelje predstavljaju i manji rizik za njihovo zdravlje.

U proizvodnji kupusa  za suzbijanje ekonomski važnih štetnih organizama mogu se primijeniti nekemijske mjere: agrotehničke, mehaničke, biološke, fizikalne i biotehničke.

 

AGROTEHNIČKE MJERE

PLODORED

Plodored je pravilna prostorna i vremenska izmjena usjeva na poljoprivrednim površinama.  U proizvodnji kupusa ovo je vrlo važna mjera jer se poštivanjem plodoreda izbjegava napad štetnika koji su prezimili na parceli, a pričinjavali su štete u prethodnoj godini. Jedan od najvažnijih takvih štetnika je kupusna muha (Delia radicum) za čije suzbijanje nemamo na tržištu RH registriran niti jedan insekticid. U tlu prezimljuju u obliku kukuljica i gusjenice leptira: kupusnog moljca (Plutella xylostella), kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnih sovica (Mamestra brassicae), buhači (Phyllotreta spp.), ličinke klisnjaka žičnjaci, te ličinke hrušta grčice pa sjetvom neke druge kulture u plodoredu (preporuka žitarice) onemogućujemo daljnji razvoj navedenih štetnika.

Plodored u proizvodnji kupusa ima vrlo važnu ulogu u ublažavanju  šteta od biljnih bolesti, jer velik broj uzročnika bolesti kupusa prezimljuju na biljnim ostacima ili u tlu na parceli i uzrokuje zarazu u idućoj vegetacijskoj sezoni. Takva je bolest kupusna kila (Plasmodiophora brassicae). Raspadanjem zaraženog korijena trajne spore dospiju u tlo i aktivne su u tlu do  5 godina. Parazitu je za razvoj potrebna vlaga i kiselo tlo pa je uz poštivanje plodoreda za sprečavanje širenja ove bolesti potrebno provoditi mjere odvodnje vode s parcele i pratiti stanje pH vrijednosti tla (provoditi kalcizaciju tla), jer je kod pH 7,5 onemogućen razvoj parazita.

 

Slika 1. Simptomi kupusne kile (Plasmodiophora brassicae) na korijenu kupusa

 

Zaraženim biljnim ostacima kupusa prenose se i druge značajne bolesti kupusa: plamenjača (Peronospora parasitica), mumifikacija glave kupusa (Sclerotinia sclerotiorum), suha trulež (Phoma lingam), fusarijsko venuće (Fusarium oxysporum) i dr.

Uzgojem u plodoredu iza kupusa kultura gustog sklopa (žitarice, leguminoze) utječe se na ,,gušenje,, korova  koji su bili dominantni u kupusu prethodne godine.

 

OBRADA TLA

Jesenskim dubokim oranjem jaja, ličinke, kukuljice i odrasli oblici štetnika koji provode zimu u dubljim slojevima tla (u sloju dubine 20-30 cm), izbacuju se na površinu te su  izloženi niskim temperaturama što pospješuje njihovo smrzavanje tijekom zime.

Ta mjera ima naročito veliki utjecaj na žičnjake, sovice pozemljuše, grčice, kupusnu muhu.

Izbačeni na površinu ti kukci poslužit  će kao hrana pticama ili će se prilikom obrade mehanički uništiti.

Kultivacijom ili okopavanjem  tijekom vegetacije također se može utjecati na mehaničko uništavanje insekata i puževa, kao i izostanak upotrebe herbicida zbog mehaničkog uništavanja korova.

 

ROK SADNJE

Sjetva ili sadnja se moraju obavljati u rokovima koji su optimalni za pojedine kulture, no usprkos tome, malim pomacima u rokovima  može izbjeći napad nekih štetnika.

Štete od kupusne muhe puno su veće na ranim sortama kupusa, nego na kasnim. Rane sorte kupusa presađuju se u polje u prvoj dekadi travnja kad započinje napad prve generacije kupusne muhe. Brojnost prve generacije kupusne muhe je veća od sljedeće dvije generacije, pa je odlaganje jaja i štete od prve generacije najveće. Presadnice su još slabo razvijene kad počinje masovno odlaganje jaja i pojava ličinki i one u velikom postotku propadaju. Kasnijim presađivanjem u polje (kraj travnja ili početak svibnja)  kad završi let prve generacije kupusne muhe mogu se štete u potpunosti izbjeći.

 

ZDRAVO SJEME I SADNI MATERIJAL

Neki  uzročnici  bolesti prenose se sjemenom iz jedne u drugu vegetacijsku sezonu.

Kupovinom certificiranog sjemena ili tretmanima kojima se uklanjaju uzročnici bolesti sa sjemena  osigurava se zdrav usjev, te preventivno djeluje na pojavu bolesti.

U proizvodnji kupusa zaraženim sjemenom prenose se gljivične bolesti: plamenjača (Peronospora parasitica), suha trulež (Phoma lingam), prstenasta pjegavost (Mycosphaerella brassicicola), pjegavost (Alternaria spp.).

Za dobivanje zdravog sjemena i sadnog materijala mogu se primijeniti postupci:

 

TERMOTERAPIJA

Od bakterioza vrlo raširena i česta je crna trulež provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris). Zbog proizvodnje sjemena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima zaraza se prenosi zaraženim biljkama iz godine u godinu. Za uspješno suzbijanje ove bakterije koja se zadržava na površini sjemena, ispitana je mogućnost provođenja termoterapije – potapanje sjemena u zagrijanu vodu. Tretiranje sjemena kupusa i ostalih kupusnjača  25 minuta na 50C.  Ispitivanja su pokazala da se ovim tretmanom ne smanjuje klijavost.

 

Slika 2. Simptomi crne truleži provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris) na korijenu kupusa

 

PRIMJENA ČAJA  ZA TRETMAN SJEMENA

Koristi su čaj kamilice, stolisnika, koprive, maslačka i poljske preslice. Kamilica je izvor kalcija i utječe na klijavost te kao fungicid, stolisnik je izvor kalija i daje reproduktivnu energiju, kopriva donosi vitalnost i izvor je željeza, maslačak daje vitalnost. Preporuka je skuhati čaj od mješavine i potopiti sjeme na par sati u čaju. Nakon toga sjeme dobro osušiti da bi bilo spremno za sjetvu. Razrijeđeni čaj sa 4 dijela vode može se koristiti za tretiranje rasada (i supstrata) svakih tjedan dana.

 

PRIMJENA MIKROBIOLOŠKIH PREPARATA

Za tretman sjemena, a kasnije presadnica i biljaka u polju mogu se koristiti različiti mikrobiološki preparati koji  povećavaju klijavost sjemena, ubrzavaju razvoj biljaka, povećavaju otpornost na stres i smanjujju zaraženost raznim fitopatogenim organizmima. Na tržištu se mogu naći proizvodi različitih proizvođača  (PRO BAC, EXTRASOL, ORGANICO, FITOBACILLUS, RHIZOVITAL, SERENADE ASO…).

 

BIOLOŠKE MJERE

U zaštiti kupusa od štetnika vrlo važnu ulogu ima biološko suzbijanje. To uključuje suzbijanje štetnih organizama prirodnim neprijateljima, biološkim pripravcima na bazi bakterija ili gljiva, te biljnim preparatima.

 

Slika 3. Hotel za korisne kukce

 

Lisne uši suzbijaju korisni organizmi: ličinke i odrasli oblici  bubamare i zlatooke, uholaže, grabežljive stjenice, bogomoljke. Da bi korisne kukce privukli u svoje usjeve potrebno im je izgraditi staništa za obitavanje kao što su:  kućice, zasaditi grmove i živice, postaviti kamenjare, lokvice,  zasijati cvjetne trake. Za ptice postaviti kućice i motke. Manje ptice će se hraniti manjim insektima, a velike grabljivice suzbijat će puževe i glodavce na parcelama.

Prirodni neprijatelji žičnjaka, grčica i sovica pozemljuša su trčci i  ptice.

Za biološko suzbijanje na tržištu se mogu naći različiti pripravci. Tako se za suzbijanje žičnjaka   koristi pripravak na bazi gljivice Metarhizium anisopliae. Za suzbijanje grčica hrušta koristi se  pripravak na bazi nematode Heterorhabditis bacteriophora  (NEMAGREEN) i gljivice  Metarhizium anisopliae. Pripravak NEMASTAR na bazi nematode Steinernema carpocapse suzbija sovice pozemljuše i rovce. Pripravci na bazi bakterije Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki BIOBIT WP i BATURAD WP koristi se za suzbijanje gusjenica kupusnog bijelca.

 

Različite biljke koje slobodno rastu u prirodi ili ih uzgajamo kao kultivirane mogu poslužiti u borbi sa bolestima i štetnicima kupusa, a mogu dodatno ojačati otpornost biljaka.

Preslica (Equisetum arvense ) biljka bogata silicijem koji utječe na čvrstoću staničnih stijenke biljaka, pa se pripravak od preslice  koristi kao ojačivač biljaka, kao insekticid protiv lisnih uši,  te kao fungicid u zaštiti presadnica protiv bolesti polijeganja rasada, pepelnice i plamenjače. Kopriva (Urtica dioica) ljekovita biljka, bogata je vitaminima i mineralima te se od nje spravlja gnojivo za zalijevanje presadnica ili potapanje kontejnera prije sadnje, ima ulogu ojačivača biljaka i sredstvo je protiv lisnih uši. Prah ili ekstrakt biljne vrste Dalmatinski buhač (Chrysamtemum cinerariiefolium) može se koristiti u zaštiti od insekata koji sišu i grizu. Pripravak od luka  i češnjak može poslužiti u zaštiti od lisnih uši, te protiv bakterijskih i gljivičnih bolesti. Sok od lišća rajčice potopljen u vodi može se koristiti u zaštiti od kupusnog bijelca, lisnih sovica te lisnih uši.

Zaštita usjeva kupusa od štetnika  može se postići i alelopatijom tj. sadnjom određenih biljaka uz kupus koja zbog određenih supstanci utječe pozitivno  na  rast i razvoj kupusa  i djeluje repelentno na štetnike.

Rajčica posađena uz kupus odbija kupusnu muhu, kupusnog bijelca, kupusnog moljca i  kupusne buhače. Kadifica odbija nematode. Paprena metvica i celer odbijaju kupusnog bijelca i lisne uši. Mlječika odbija rovce. Majčina dušica, hren, dragoljub i kadulja odbijaju puževe.

 

Slika 4. Kadifica u usjevu odbija nematode

 

MEHANIČKE MJERE

Kod jakog napada lisnih uši i  gusjenica mogu se mehanički odstraniti dijelovi biljaka koji su jako zaraženi.

Presadnice kupusa nakon nicanja mogu se  prekriti agrotekstilom pa se na taj način sprečavaju štete od kupusnih buhača, gusjenica leptira, lisnih uši.

Oko biljaka kupusa mogu se staviti ovratnici čime je mehanički  spriječeno odlaganje jaja kupusne  muhe na korijenov vrat biljaka.

 

FIZIKALNE MJERE

Kukci zapažaju boje, posebno boje valne dužine 400-600 nm. Fitofage najviše privlači zelena boja biljaka. Neke boje djeluju privlačno kukcima, a neke ih odbijaju. Primjena obojenih ljepljivih ploča u usjevima  kupusa može se znatno smanjiti  populacija štetnika i izostati primjena insekticida.

Žuto  obojene ljepljive ploče privući će kupusnu muhu, kupusne buhače, kupusnog moljca, kupusnog bijelca, lisne uši i klisnjake.

 

Slika 5. Žute ploče u usjevu kupusa

 

Slika 6. Žuta ploča u usjevu kupusa

 

Plave ploče privući će tripse, a bijele odbiti lisne uši.

 

Slika 7. Plava ploča u usjevu kupusa

 

Umjesto ljepljivih ploča kao mamci na parcele se mogu postavljati i obojene posude napunjene vodom uz nekoliko kapi deterdženta – privučeni bojom kukci će ulaziti u posudu i utopiti se.

 

BIOTEHNIČKE MJERE

U usjevima kupusa za praćenje pojave i suzbijanje štetnih kukaca često se koriste feromoni. To su kemijski spojevi koje proizvodi kukac te ga luči izvan tijela da bi privukao ili stimulirao drugog kukca iste vrste. U zaštiti bilja najčešće se koriste seksualni feromoni-sintetizirani mirisi ženke s ciljem privlačenja i suzbijanja mužjaka. Postavljaju se u usjevu u visini biljke.  Mužjake privlači sintetizirani miris ženke postavljen u kućicu s ljepljivom podlogom. Ulaskom u kućicu mužjak se nalijepi na ljepljivu podlogu te ugiba, čime je spriječena oplodnja ženki. Na tržištu su za primjenu u kupusnjačama dostupni feromoni za: kupusne buhače, kupusnog moljca, kupusnu sovicu i kupusnu muhu.

 

Slika 8. Feromon u usjevu kupusa

 

Kombincijom različitih nekemijskih mjera u zaštiti kupusa može se primjena sredstava za zaštitu bilja znatno smanjiti ili može u potpunosti izostati. Ovakvim načinom zaštite znatno se smanjuju troškovi proizvodnje, a povoljno se utječe na okoliš, zdravlje čovjeka i  životinja  te povećanje populacije drugih korisnih organizama.

 

 

                                                                       dr.sc. Mirna Ceranić

 

Agroekologija, Hortikultura, Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

MREŽA SAKUPLJANJA AMBALAŽNOG OTPADA SZB ZA 2021.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, Albaugh TKI (Pinus Agro), BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

Raspored prikupljanja ambalažnog otpada možete preuzeti ovdje.

Agroekologija, Obavijest, Vijest

PODSJETNIK PROIZVOĐAČIMA DRVENASTIH KULTURA KRATKIH OPHODNJI

Podsjećamo proizvođače drvenastih kultura kratkih ophodnji na obvezu prijave stručnog nadzora do 15. veljače 2021.

Sukladno Pravilniku o stručnom nadzoru uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji („Narodne novine“ br. 111/2018;  33/2019; 50/2019)  proizvođači drvenastih kultura kratkih ophodnji prijavljuju se za stručni nadzor središnjem tijelu državne uprave nadležnom za obavljanje upravnih i drugih poslova u području poljoprivrede i šumarstva (Ministarstvo poljoprivrede) najkasnije do 15. veljače tekuće godine. Proizvođači koji žele uključiti nove površine za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji prijavljuju iste za stručni nadzor tijekom cijele kalendarske godine.

Obveza stručnog nadzora drvenastih kultura kratkih ophodnji propisana je na temelju članka 9. stavka 4. Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (»Narodne novine«, broj 15/18 i 111/18).

Stručni nadzor podrazumijeva kontrolu udovoljavanja uvjetima uzgoja propisanim Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji i pravilnikom kojim se propisuje popis biljnih vrsta te način i uvjeti uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji.

Stručni nadzor obuhvaća:

  1. a) kontrolu na terenu nakon osnivanja drvenaste kulture kratkih ophodnji
  2. b) kontrolu na terenu najmanje jednom godišnje kod svih proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji u vrijeme vegetacije.

Prilikom prijave za stručni nadzor proizvođač je dužan Ministarstvu dostaviti sljedeće podatke:

  1. a) ime i prezime ili naziv Proizvođača
  2. b) adresu, telefonski broj i/ili e-mail adresu i OIB
  3. c) upisni broj u Upisniku proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji
  4. d) popis površina za stručni nadzor (ARKOD za poljoprivredno zemljište ili K.O. i k.č.br. za šumsko zemljište)

Dokumenti za prijavu stručnog nadzora:

Prijava za stručni nadzor uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji

Prijava se dostavlja poštom na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

ili putem emaila na: gordana.jurina@mps.hr ili jasmina.vagan@mps.hr

Na osnovu podnesenog Zahtjeva proizvođaču se dostavlja obavijest o osobi koja je zadužena za stručni nadzor (službenik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede), minimalno 15 dana prije izvršenja nadzora.

Agroekologija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Pretvaranje trajnih travnjaka u oranične površine

Prirodni travnjaci se nalaze na terenima koji  radi  vodnog režima obično nisu odgovarali  proizvodnji ratarskih kultura. Smanjenjem broja stoke na gospodarstvu  prestaje potreba za  proizvodnjom krme na prirodnim livadama te se poljoprivrednici odlučuju na njihovo preoravanje i pretvaranje u oranične površine.

Obilazeći teren uočavamo da se sve više hektara trajnih travnjaka pretvara u oranice. Uređenje odvodnih kanala, posjedovanje traktora jačih  tehničkih osobina i prelazak na proizvodnju ratarskih kultura dovodi do smanjenja  površina pod trajnim travnjacima.

Nakon zaoravanja postojećeg biljnog pokrova treba proći dovoljno vremena da se on radom mikroorganizama  preradi.  Vremenski period preoravanja će ovisiti o tome kojom kulturom želimo započeti proizvodnju.  Moramo voditi računa da, prilikom obrade tla oranjem, sloj humusa koji se godinama stvarao ne zaoremo preduboko i da ne izbacimo mineralni sloj tla u sjetveni sloj. Dubina obrade je na 12-20 cm. Često takve parcele imaju narušene i vodno–zračne odnose te moramo nastojati popraviti strukturu tla povećanjem sadržaja humusa u tlu. Popraviti strukturu na takvim oranicama možemo  sjetvom usjeva za zelenu gnojidbu, zaoravanjem biljnih ostataka i podrivanjem tijekom godina.

Na preoranim travnjacima usjev, posebno kukuruz, može biti ugrožen pojavom zemljišnih štetnika (sovice, žičnjaci), pa treba voditi računa o upotrebi zemljišnih insekticida. Poljoprivrednici si mogu pomoći u prognozi pojave zemljišnih štetnika kopajući jame veličine 25 cm x 25 cm x 25 cm. Iskopana zemlja stavlja se na foliju, dobro usitni i pregledava. Posebno brojimo pronađene žičnjake, a posebno druge štetnike.

Broj potrebnih jama za preglede će ovisiti o veličini i ujednačenosti parcele: na površini do 1 ha treba 4-5 jama , od 1-3 ha, 6-10 jama, a na parceli većoj od 3 ha 10-20 jama.

Kritičan broj kada trebamo primijeniti neki od načina suzbijanja je od 3-5 žičnjaka / m2.

Na koji način administrativno ispravno provesti promjenu načina korištenja parcele iz trajnog travnjaka u oraničnu površinu?

U ARKOD zapisniku potrebno je provjeriti na koji je način evidentirana parcela trajnog travnjaka ili pašnjak koji se planira preorati. Kod djelatnika regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) može se dobiti informacija o mogućnosti preoravanja željene parcele.

Prema Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20) korisnici osnovnih plaćanja osim poljoprivrednika koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike dužni su provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš ( „zelena plaćanja“) koje se odnose na očuvanje prirodnih travnjaka. Provođenje navedenog sastoji se od dvije komponente, od kojih je jedna nacionalna obveza Republike Hrvatske, a druga obveza poljoprivrednika u posebnim područjima unutar područja „Natura 2000“, a odnosi se na:

– Očuvanje trajnih travnjaka u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu Republike Hrvatske (RH) i

– Zabranu prenamjene okolišno-osjetljivih travnjaka u Natura 2000 područjima.

Trajni travnjaci evidentirani na taj način u 2015. godini ne mogu se prenamijeniti u drugu vrstu korištenja (tj. pretvoriti u oranice, voćnjake, vinograde i dr.), već ih moramo trajno čuvati kao trajne travnjake ili pašnjake.

Republika Hrvatska na nacionalnoj razini ima obvezu očuvanja omjera ukupnih nacionalnih površina pod trajnim travnjacima i pašnjacima u odnosu na ukupne poljoprivredne površine. Referentni omjer utvrđen je 2015. godine. Omjer površina trajnih travnjaka i pašnjaka prema ukupnoj poljoprivrednoj površini prijavljenoj u 2015. godini ne smije se (idućih godina) smanjiti za više od 5% (na cjelokupnom području RH).

Ovaj omjer (postotak) svake će godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju analizirati prema površinama prijavljenima u ARKOD-u. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 4%, primjenjuje se postupak prethodnog pojedinačnog odobrenja prenamjene trajnih travnjaka. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 5%, Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će do 31. prosinca 2020. godine putem mrežne stranice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i AGRONET-a obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka.

Korisnici ne smiju okolišno-osjetljive travnjake prenamijeniti niti preorati. Ako korisnik prenamijeni ili preore okolišno-osjetljivi travnjak, dužan je vratiti ga u prvobitno stanje najkasnije do zadnjeg dana za zaprimanje zahtjeva u 2021. godini.

Poljoprivrednici koji razmišljaju o preoravanju trajnih travnjaka trebaju se informirati u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o mogućnosti prenamjene postojećeg trajnog travnjaka u oranicu, kako bi izbjegli nepotrebne troškove vraćanja površine u prvobitno stanje –  trajni travnjak.

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing.