MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Agroekologija

Agroekologija, Hortikultura, Osvrt, Povrćarstvo, Savjet, Vijest

OSVRT NA ODRŽANU DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST U PAPINCU-VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Papincu kraj Vidovca održana je demonstracijska aktivnost  „Uklanjanje zaperaka na rajčici, vizualni pregledi na prisutnost štetnih organizama, prepoznavanje štetnih organizama u plasteničkoj proizvodnji plodovitog povrća te strategije suzbijanja ̋.

Uklanjanje zaperaka  jedna je od obveznih mjera njege rajčice nakon sadnje. Zaperci su zapravo bočne grane koje rastu u pazuhu listova glavne stabljike. Iako se na njima razvijaju plodovi oni su znatno manji, sitniji i u manjim količinama, što u intenzivnoj proizvodnji nije cilj. Zaperke valja na vrijeme odstraniti vodeći računa da ne prerastaju dužinu od 4-5 cm. Ukoliko zaperci prerastaju ne odstranjujemo ih već im otkidamo samo vrhove da ne dođe do pucanja stabljike čime se pospješuje prodor patogena u biljku. Pravovremenim zakidanjem zaperaka dobit ćemo zdravu, rodnu biljku sa krupnim i sočnim plodovima.

Vizualnim pregledom plastenika  željelo se educirati poljoprivredne proizvođače na problematiku štetnih organizama. Prikazan je i način determinacije štetnika, kako prepoznati određenog štetnika te je napravljena usporedba štetnih organizama i na taj način pomoglo poljoprivredniku da što učinkovitije provede zaštitu.

 

Andreja Vukalović Pofuk, dipl.ing.agr.

Zrinka Večerić, mag.ing.agr.

Jelena Stipetić, dipl.ing.agr.

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Sakupljanje prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. nastavljaju sa sakupljanjem prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način.

 Raspored sakupljanja za lipanj i srpanj 2020

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

 

Istarska županija

15.06.2020.

Finida bb (dvorište 6. maj)

Umag

9.00 – 11.00

Brtonigla

Nova Vas

Brtonigla

12.00 – 14.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

15.06.2020.

PZ Napredak

K.Tomislava 40

Gradište

9.00 – 11.00

 

Istarska županija

17.06.2020.

Poslovni prostor Parka d.o.o.

Most 25

(u blizini parkirališta CIMOS)

Buzet

09.00 – 10.30

Parkiralište iza doma Josip Daus

Cerovlje 12

Cerovlje

12.00 – 14.00

 

Brodsko – posavska županija

17.06.2020.

PPK d.o.o. Nova Gradiška

Urije bb

Nova Gradiška

9.00 – 13.00

 

Istarska županija

19.06.2020.

Sajmište Višnjan

Višnjan

09.00 – 11.00

POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o.

Šišanska cesta 124

Pula

13.00 – 14.30

 

Brodsko – posavska županija

19.06.2020.

Agronom d.o.o.

J. Kozarca 12

Bukovlje

11.30 – 13.00

 

Primorsko – goranska županija

23.06.2020.

Poljoapoteka Cortina

Novo naselje Mravinci bb

Čavle

9.00 – 10.00

P.Z. VRBNIK

Namori 2

Vrbnik

12.00 – 14.00

 

Požeško – slavonska županija

23.06.2020.

Kutjevo d.d.

Trg Graševine 2

Kutjevo

8.00 – 11.00

Kutjevo d.d.

Trg Vilima Korajca 13

Kaptol

11.30 – 13.30

 

Karlovačka županija

24.06.2020.

Bublić Commerce d.o.o.

Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c

Karlovac

8.00 – 10.00

Medven trgovina d.o.o.

Mali Erjavec 4

Mali Erjavec

11.00 – 12.00

Vinski podrum Vrbanek

Obrež Vivodinski 1

Vivodina

13.00 – 15.00

 

Požeško – slavonska županija

25.06.2020.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba

Trg Zrinskih i Frankopana

Pleternica

8.00 – 10.30

Komunalno društvo

Kralja Tomislava 56e

Čaglin

11.30 – 13.00

 

Karlovačka županija

25.06.2020.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna

Duga Resa

8.00 – 10.00

 

Ličko – senjska županija

26.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Kralja Zvonimira 131

Otočac

8.00 – 10.00

Poljopromet d.o.o.

Lički Osik 81 (Stari)

Lički Osik (Stari)

11.00 – 13.00

 

Karlovačka županija

29.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Salopek Selo 2

Ogulin

8.00 – 10.00

 

Požeško – slavonska županija

29.06.2020.

Agronom d.o.o.

Voćarska bb, Završje

Brestovac

9.00 – 12:00

 

Karlovačka županija

30.06.2020.

Parkiralište NK Josipdol

Karlovačka

Josipdol

8.00 – 10.00

Benzinska postaja Plaški (preko puta)

Plitvička cesta

Plaški

11.00 – 12.30

 

Bjelovarskobilogorska županija

01.07.2020.

P.Z. Štefanje

Štefanje 84 a

Štefanje

8.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

01.07.2020.

Braniteljska zadruga Kobaš

Kloštarska 6

Slavonski Kobaš

09.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

03.07.2020.

DVD u Gudovcu

Gudovac 41

Gudovac

8.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

03.07.2020.

Općina Gorjani

Kula 1

Gorjani

08.30 – 12.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

06.07.2020.

Šnajder d.o.o.

Bilogorska 74

Kapela

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

08.07.2020.

Sajmište u Garešnici

 

Garešnica

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.07.2020.

Agro Tovarnik

Rusinjska b.b.

Mikluševci

11.00 – 13.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

10.07.2020.

Sima-agro d.o.o.

Donji Sređani 47

Dežanovac

8.00. – 10.00.

 

Požeško – slavonska županija

10.07.2020.

Lipkom d.o.o.

I. Mažuranića 81

Lipik

9.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

13.07.2020.

ABUNDAN d.o.o.

Sv. Mihovila 19

Velika Ludina

8.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

15.07.2020.

Kod Društvenog doma

Radićeva ulica

Kutina

8.00 – 11.00

Sajmišna ulica

kod Veterinarske ambulante

Lipovljani

12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

17.07.2020.

Komunalac Glina d.o.o.

Jukinačka 104

Glina

8.00 – 11.00

PZ Prvča

Barice Rapić 1a

Sisak

12.30 – 16.00

 

Sisačko – moslavačka županija

20.07.2020.

Sajmište Popovača

Moslavačka bb

Popovača

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

22.07.20120.

Parkiralište kod Općine Šandrovac

Bjelovarska 6

Šandrovac

8.00. – 11.00.

 

Osječko – baranjska županija

23.07.2020.

Dvorište komunalnog društva

Kolodvorska 1

Koritna

08.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

24.07.2020.

Sajmište

Početak Bjelovarske ulice

Veliki Grđevac

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

27.07.2020.

Parking za teretna vozila u ulici Ljudevita Gaja

Trg Križnog puta

Daruvar

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

29.07.2020.

Sajmište

Sv. Andrije bb

Čazma

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.07.2020.

PTPO Baruz

Patkovićeva 36

Bobota

 8.00 -11.00

 

Požeško – slavonska županija

30.07.2020.

PZ Prvča

Pavla Radića 44

Požega

09.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

31.07.2020.

Prostor stočnog sajma u Sunji

Sajmište bb

Sunja

8.00 – 11.00

 

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf

Agroekologija, Događaji, Edukacija, Obavijest, Pčelarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ

Dana 05.veljače 2020. (srijeda), s početkom u 17:00 sati održan je demonstracijski događaj pod nazivom „Tehnologija pčelarenja“, u prostorijama Osnovne škole Antuna Mihanovića u Osijeku, uz aktivno sudjelovanje svih demo-farmera, inovacijskih aktera i svih ostalih polaznika.

 

         

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

 

Glavni cilj demo događaja je bio upoznati pčelare sa važnosti pravovremenog provođenja određenih apitehničkih zahvata u funkciji održavanja dobrog, proizvodno- biološkog stanja pčelinje zajednice. To je jedini odgovor na direktne i indirektne klimatske promjene koje utječu na ovu proizvodnju.

Posebna zahvala gospodinu Slavku Stojanoviću, predsjedniku pčelarske udruge „Pčela“ Osijek na organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Igor Petrović dipl. ing. agr.

Član HUB 10

Agroekologija, Savjet

Sličnost leptira lastin rep i prugasto jedarce

Leptiri su izuzetno osjetljiva bića koja vrlo brzo reagiraju na nepovoljne promijene u ekosustavu. Pripadaju skupini kukaca (Insecta) i jedinstveni su među kukcima jer su im svi dijelovi tijela prekriveni tisućama sitnih ljuski. Uloga leptira u prirodi je višestruka jer u svim svojim razvojnim stadijima doprinose ravnoteži ekoloških sustava time što jedu, oprašuju i bivaju pojedeni.

Lastin rep (Papilio machaon L.) i prugasto jedarce (Iphiclides podalirius L.) su lako zamjetljivi danji leptiri koji pripadaju porodici lastinrepci (Papilionidae). Na prvi pogled su vrlo slični zbog osnovne žute boje i raspona krila do 8 cm. Na prednjim krilima lastin rep ima crne pjege, crna rebra i crni rub, a na stražnjim krilima crvene pjege u obliku oka koje su obrubljene plavkastim rubom te kratki repić (Slika 1). Leptir prugasto jedarce na prednjim krilima ima poprečne crne pruge, a na stražnjim krilima uz unutrašnji rub crvenu pjegu u obliku oka dok uz vanjski rub ima plave pjege u obliku polumjeseca (Slika 2).

           
Slika 1.Lastin rep                                      Slika 2. Prugasto jedarce
(Papilio machaon L.)                                  (Iphiclides podalirius L.)
(foto Šostarec K.)                                      (foto Šostarec K.)

Ženke oba leptira obično pojedinačno liježu jajašca na gornju stranu listova roda šljiva (Prunus), na trnini (Prunus spinosa), oskoruši (Sorbus domestica), crnoj bazgi (Sambucus nigra) i glogu (Crataegus). Jajašca su žućkastozelena, sitna, okrugla i glatke površine.

Gusjenice lastinog repa su duge oko 4 cm, zelene s crnim pojasevima i crvenim točkama dok su gusjenice prugastog jedarca u početku tamne, a kasnije postanu zelene sa svijetlim leđnim prugama. Može ih se naći od svibnja do rujna.  Kad se gusjenica osjeti ugroženom i uznemirenom tada iz čeonih dijelova na glavi izvlači žlijezde s jakim mirisom mošusa. Zimuje u stadiju kukuljice koja je pasanica, ljeti zelene, a zimi smeđe boje.

       
Slika 3. Gusjenica (Papilio machaon L.)                   Slika 4. Gusjenica (Iphiclides podalirius L.
(https://ju-priroda.hr/2016/08/crtice)                          (http://www.bubuleps.com/images)

Zbog svoje rijetkosti ovi leptiri se smatraju ugroženim vrstama te su i zakonom zaštićeni u Europi. Iako su neke vlasti upozoravale na status “ranjiv“ još se uvijek ne nalaze na crvenoj listi ugroženih vrsta.

Katarina Šostarec, mag. ing. agr
Stručni savjetnik

 

Literatura:

  • Burnie D. i autori (2002): Enciklopedija prirode. Neografia, Slovačka. Str. 177
  • Dierl W. (1987): Leptiri – upoznavanje i određivanje leptira i njihovih gusjenica. Mladinska knjiga, Ljubljana. Str. 1-5.
  • https://en.wikipedia.org/wiki/Scarce_swallowtail
Agroekologija, Najava, Vijest

Predavanje, radionica i svečanost povodom ljetne ravnodnevnice

Povodom svečanosti obilježavanja ljetne ravnodnevnice ili ljetnog solsticija, biodinamičko gospodarstvo „Drvo Života“, Ministarstvo poljoprivrede i Zadruga za etično financiranje organiziraju 21.6.2019. predavanje, radionicu i Ivanjski krijes u Ugarcima 14., kraj Požege od 18:00 do 22:00 sata.

Namjera je produbiti znanje i spoznaju o događanju koje je prisutno u običajima ljudi ovog kraja te tematski povezati s biljkom koprivom. U lipnju je kopriva u pogodnoj fazi za izradu kompostnog pripravka 504, a svakako je značajno spomenuti njeno svestrano i blagotvorno djelovanje. Kako se u prirodi sve međusobno prožima kopriva ima snagu uspostavljanja reda, također kako se u prirodi izmjenjuju dnevni i godišnji ciklusi značajno je usklađivanje ritmova i frekvencija. U nastavku je izložen program događanja.

18:00 Predavanja:

Kopriva u svakodnevnom životu – Pešut-Pilon Snježana dipl.ing.agr.,

Prirodni ritmovi i frekvencije – Šalata Verica univ.bacc.mus

19:00 Radionica izrade koprivinog pripravka BD 504
21:30 Paljenje Ivanjskog krijesa

Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Savjet, Višestruka sukladnost

Važnost živih organizama u tlu

„Živo tlo je osnovica poljoprivredne proizvodnje“. Ova tvrdnja, počesto može zvučati kao prazna fraza, no ipak je to najdublja istina. Stoga je „oživljeno tlo“, ono koje se razvija uslijed brižljivog gospodarenja, ključ uspjeha svakog dobrog poljoprivrednog gospodarstva. Prskanje pesticidima, upotreba mineralnih gnojiva, specijalnih strojeva, hormona i ostalog čime se danas služi konvencionalna poljoprivreda, samo su „štake“ kojima se takova proizvodnja podupire, što je ujedno dokaz, da je takvo tlo bolesno (dr. Rudolf Steiner).

Izvor: http://geography.name/wp-content/uploads/2016/08/343477.jpg

Što čini žive organizme tla:

  1. bakterije i aktinomicete (oko 40 %) su važne za razgradnju tvari, te fiksaciju dušika iz zraka. Aktinomicete se odlikuju sposobnošću razgrađivanja teško razgradivih spojeva koje ne može razgraditi niti jedna druga skupina organizama (npr. dlake, čekinje, hitin). One tlu daju „miris šumske zemlje“;
  2. alge i gljive (oko 40 %). Za razliku od ostalih mikroorganizama tla, alge mogu obavljati fotosintezu, te same proizvoditi potreban šećer (ugljik), dok gljivice žive većinom u kiselim tlima i specijalizirane su za razgradnju biljnog materijala, osobito onog bogatog ligninom;
  3. gujavice (kišne gliste – oko 12 %) od izuzetnog su značenja za svako tlo. One usitnjuju organsku materiju, luče kalcij, te tako sljepljuju čestice gline i humusa u stabilni tzv. glineno-humusni kompleks koji je vidljiv u obliku nakupina i nepravilnih mrvica, koje gujavice iznose na površinu tla.

U dobrim tlima na kvadratnom metru do 30 cm dubine, može se naći preko stotinu gujavica. Ponegdje ih u literaturi zbog izrazito korisnog rada zovu i „kravicama tla“;

  1. sitne životinjice (mezofauna – oko 3 %). Među ovima su najpoznatije nematode, grinje i neke skupine insekata. Njihova uloga je raznovrsna, ali uvijek povezana sa razgradnjom organske materije;
  2. krupnije životinje (makrofauna – oko 5 %). Ovdje ubrajamo pauke, stonoge, mrave, puževe, krtice i sl. Uloga im je slična kao i kod manjih organizama.

Ukratko, svaki od ovih organizama ima određenu zadaću u tlu, a najvažnije su:

  • usitnjavanje mlade organske tvari, uslijed čega se ujedno povećava i površina dostupna mikroorganizama,
  • daljnja razgradnja (mineralizacija) organske tvari,
  • pretvorba organskih spojeva u humusne,
  • miješanje, transport i povezivanje organskog i mineralnog dijela tla,
  • transport  mikroorganizama u tlu,
  • stvaranje i održavanje pora tla, što je značajno za opskrbu vodom i kisikom,
  • skladištenje minerala (hraniva).

Dakako treba naglasiti, da se organizmi tla ne hrane samo mrtvom organskom materijom, obzirom da su neki od njih i predatori, već između njih postoji „prehrambeni lanac“ i snažna borba za opstanak.

Organizmi tla, osim što razgrađuju organsku materiju i izgrađuju humus, istodobno izlučuju i ugljični dioksid, organske kiseline i druge spojeve, koji „nagrizaju“ minerale tla, te tako oslobađaju hraniva i to ne samo iz humusa već i iz mineralnog dijela tla.

Ostatke nakon žetve svakako bi trebalo vratiti u tlo. Danas se vraća vrlo malo organske materije u tlo, primjerice zrelog stajnjaka. Svjesni podatka da je odnos slame i zrna (prinosa) uglavnom 1:1, treba znati da je spaljivanje slame i strništa čisti gubitak od oko 5-8 tona organske mase po ha.

Po jednom hektaru zemljišta srednje kvalitete u dubini od pet do dvadeset centimetara prema istraživanjima tla, nalazi se oko 140 kg algi i oko 10.000 kg raznih gljivica i bakterija. Također po jednom hektaru zemljišta iste kvalitete i navedenoj dubini sloja zemljišta nalazimo oko 4.200 kg glista i drugih beskralježnjaka. Kada se uzmu svi navedeni parametri flore i faune, računajući i razgradnju bio mase, ukupna količina živih organizama bitnih za održavanje i opstanak prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta iznosi oko 25.000 kg po hektaru.

Uskoro nam dolazi vrijeme žetve, stoga jedan mali podsjetnik o poštivanju obveza višestruke sukladnosti. Višestruka sukladnost definirana je člancima 91. do 101. Uredbe (EU) 1306/2013 i Dodatkom II, iste Uredbe, te Pravilnikom o višestrukoj sukladnosti s izmjenama (NN/32/15, 45/16 i 26/18). Pravila višestruke sukladnosti obveznik mora poštivati na svim poljoprivrednim površinama u svom posjedu ili korištenju, te za svu stoku, koju drži bez obzira da li za isto traži potporu ili ne.

Poštujući Uredbu i Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC), uvjet br. 6. –upravljanje žetvenim ostacima, gdje se izričito zabranjuje paljenje slame i strništa. Iznimno je dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja štetnih organizama bilja o čemu mora postojati službena, naređena mjera.

Kontrolu ispunjavanja propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi. Za neodobreno i protupravno spaljivanje žetvenih ostataka predviđeno je umanjenje izravnih plaćanja za tekuću godinu od 15 % do 100 % iznosa, ovisno o jednom ili više propuštanja propisanih mjera i težini posljedica.

Negativni primjeri sa naših polja – spaljivanje žetvenih ostataka

Spaljivanje žetvenih ostataka je najlošiji odabir poljoprivrednika koji to čine, a razloga zbog kojih to nije poželjno, niti potrebno činiti ima na pretek. Navodim samo pet (5) najvažnijih, a to su:

  1. ugrožavanje ljudskih života i imovine,
  2. ugrožavanje divljači,
  3. uništavanje mikroflore i faune u dijelu oraničnog sloja,
  4. gubitak potencijalne organske mase,
  5. zagađenje okoliša dimom.

Preporuka je ne spaljivati žetvene ostatke već ih vratiti u tlo!

Ovim pregledom, očito je, ne treba paliti ostatke usjeva nakon žetve, jer tim činom radimo dugoročnu i nepovratnu ekološku štetu tlu i okolišu.

Stara mudra izreka govori: „Vatra je dobar sluga, ali loš gospodar“.

Pitanje je trebaju li naše oranice lošeg gospodara ili …?

Ljubomir Duvnjak, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Savjet

Čudesni lišajevi

U ekstenzivnim ili zapuštenim voćnjacima vrlo često možemo uočiti lišajeve. Javljaju se na deblu i granama gotovo svih voćnih vrsta, ali najviše ih pronalazimo na šljivi, orahu i jabuci.

Što su zapravo lišajevi?

Lišajevi (Lichenes) predstavljaju zajednicu gljiva i jednostaničnih algi ili cijanobakterija (Cyanobacteria). Primjer su simbioze (suživota) koji donosi korist i jednom i drugom organizmu te zajednice. Od gljiva su najčešće zastupljene mješinarke (Ascomycotina), a od algi zelene (Chlorophyta) ili modrozelene alge (Cianophyta). Međusobno se nadopunjuju na način da gljiva opskrbljuje algu vodom i mineralnim tvarima, a alga (ili cijanobakterija) osigurava hranu (šećere) koje stvara fotosintezom. Gljiva ujedno pruža i mehaničku zaštitu te o njoj ovisi oblik i izgled lišaja.

Danas je u svijetu poznato oko 25.000 vrsta lišajeva, od čega je oko 1.000 zabilježeno u Hrvatskoj.

Vegetativno tijelo lišaja naziva se steljka i može biti različito obojena. Boja ovisi o specifičnim pigmentima koje sadrži, a određuje se u suhom stanju jer lišaj često mijenja boju u dodiru s vlagom. S obzirom na tip steljke lišajeve možemo podijeliti na:

  • Koraste lišajeve – cijelom svojom površinom su čvrsto priljubljeni za podlogu i imaju jednostavnu građu. Ne mogu se odvojiti od podloge, a da ne uzmemo i dio podloge. Oko 80% lišajeva pripada ovoj grupi.
  • Listaste lišajeve – jednim dijelom labavo pričvršćeni za podlogu, složenije su građe, sastavljeni od režnjeva. Od podloge se mogu odvojiti nožem.
  • Grmaste lišajeve – labavo pričvršćeni za podlogu, uspravni ili viseći u odnosu na podlogu, izgrađeni od dijelova koji nalikuju grmiću i imaju najsloženiju građu.

Slika 1. Tipovi lišajeva

Lišajevi vodu upijaju iz podloge površinom svoga tijela ili pak usvajaju vodenu paru iz atmosfere. Ovisno o načinu skladištenja vode lišaj lako gubi vodu te tada prelazi u tzv. suho stanje, kada su fotosinteza i životni procesi jako slabi ili zaustavljeni. U uvjetima suše lišaj može dugo preživjeti. Da bi se životne funkcije normalizirale dovoljna je i mala količina kiše. Slab intenzitet fotosinteze razlog je što lišajevi sporo rastu, do 1 cm godišnje.

Razmnožavaju se spolno pomoću spora ili nespolno na nekoliko načina:

  • Regeneracijom – iz odlomljenog dijela tijela stvori se novi organizam
  • Soredijama – loptastim nakupinama koje raznosi vjetar, kiša ili ptice
  • Izidijama – izraslinama prekrivenim korom koje raznose vjetar i kiša.

Slika 2. Shematski prikaz lišajne steljke (izvor: A. Partl, Lišajevi – priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb 2009.)

Lišajeve pronalazimo na raznim mjestima – stijenama, tlu, drveću, spomenicima, kostima životinja…

Nanose li štetu voćkama?

Kao što je u uvodu već spomenuto, lišajevi se javljaju u ekstenzivnim ili zapuštenim voćnjacima, na deblu i granama gotovo svih voćnih vrsta. Najviše ih pronalazimo na šljivi, orahu i jabuci. Obično se javljaju na starijim voćkama i to u nasadima u kojima izostaje uobičajena zaštita fungicidima. Ukoliko se lišajevi jave u mladim nasadima na jednom ili više stabala pokazatelj su slabe kondicije voćaka, koje su oslabile uslijed utjecaja nepovoljnih uvjeta.

 

Slika 3. Lišajevi na voćki (foto: M. Križanić Božurić)

Lišajevi nisu paraziti – ne ulaze u biljno tkivo i ne crpe „domaćina“. On im služi kao mjesto za život, a lišajevi se razvijaju na samoj površini biljnih organa. Takve organizme nazivamo epifiti. Međutim, lišajevi posredno mogu štetiti voćkama, osobito ako su prisutni u velikom broju, jer smanjuju životni potencijal biljke na kojoj se nalaze. Oni mogu biti stanište i štetnim organizmima.

Na šljivi se najčešće javlja hrastov lišaj (Evernia prunastri), a na orahu žuti lišaj (Xanthoria parietina).

Slika 4. Hrastov lišaj (foto: M. Križanić Božurić)

Slika 5. Žuti lišaj (foto: M. Križanić Božurić)

Na voćkama se još mogu naći lišajevi rodova Parmelia, Parmelina, Ramalina, Platismatia i dr.

Slika 6. Lišaj roda Parmelia (foto: M. Križanić Božurić)

Uobičajena zaštita fungicidima, osobito onima na bazi bakra, dobro ih suzbija pa ostale mjere suzbijanja nisu potrebne.

Jesu li korisni?

Lišajevi su od velikog značaja za sav živi svijet. Naime oni imaju mogućnost naseljavanja područja na kojima nema drugih vegetacija te stvaraju uvjete za naseljavanje ostalih vrsta. Zbog toga ih nazivamo „pionirima vegetacije“. Izraziti su ekstremisti pa podnose hladna ili vruća područja ali i ona siromašna mineralnim tvarima. Kada nastane lišaj takva mjesta obogaćuju humusom stvarajući plodno tlo.

Važnost lišajeva se ogleda i u tome što su najpoznatiji bioindikatori kvalitete zraka odnosno onečišćenja zraka. S obzirom da nemaju mogućnost izlučivanja apsorbiranih tvari iz tijela, odumiru nakon što količina štetnih tvari postane toksična. Prisutnost lišajeva na nekom području potvrda je izuzetne čistoće zraka. Postoje razlike u osjetljivosti na onečišćenje, a najotporniji su korasti lišajevi. Područja na kojima je veliko onečišćenje zraka nazivamo lišajevske pustinje.

S obzirom da naseljavaju zemljišta siromašna mineralnim tvarima na kojima ne rastu biljke (poput tundri na sjeveru) predstavljaju glavnu hranu životinjama tog područja (npr. sobovima). Međutim, neke vrste lišajeva bogate su škrobom (Cetraria islandica – islandski lišaj) te se koriste i za ishranu ljudi – za pečenje kruha i spravljanje drugih jela.

Slika 7. Islandski lišaj (izvor: www.plantea.com.hr)

Široka je primjena lišajeva i u medicini, s obzirom da su iz više vrsta izolirani antibiotici. Svakako najpoznatiji je već spomenuti islandski lišaj kojeg se često naziva biljnim antibiotikom i čiji se ljekoviti oblici najčešće koriste kao sredstva za smirivanje kašlja kod upale gornjih dišnih putova. Ekstrakt islandskog lišaja sastavni je dio nekih pripravaka za liječenje želučanih tegoba, u preparatima za liječenje infekcija kože, u kozmetici za liječenje mladenačkih bubuljica, dermatitisa i mnogih drugih pripravaka.

Neke vrste sadrže aromatična ulja koja se koriste za proizvodnju parfema. Takav je hrastov lišaj (Evernia prunasti) čije ulje djeluje opuštajuće, omogućuje lakši san i ima erotizirajuće djelovanje.

Lišajevi se koriste u tekstilnoj industriji za bojanje tkanina te u proizvodnji lakmus papira. U postupcima proizvodnje se koriste razne kiseline koje sadrže lišajevi.

I na kraju….

Zanimljiv je podatak da su nedavno u južnoj Kini otkriveni fosili lišajeva za koje se procjenjuje da su stari oko 600 milijuna godina. Ako je zaista tako onda se ova simbioza algi i gljiva javila puno prije evolucije biljaka na Zemlji.

Sve navedeno dovodi nas do zaključka da su lišajevi stvarno čudesni.

 Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr.
Viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

Agroekologija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

Bioplinsko postrojenje OPG-a Vrček

Ulaskom Republike Hrvatske u EU znatno se povećala proizvodnja i korištenje svih obnovljivih izvora energije, kao i energije iz bioplina zbog sve veće potražnje za obnovljivom energijom, kao zamjenom za fosilna goriva. Većina bioplinskih postrojenja koriste bioplin za proizvodnju električne energije u kogeneracijskim postrojenjima, dok se značajno manje koristi toplinska energija. Korištenjem energije iz bioplinskih postrojenja doprinosi se boljoj nacionalnoj energetskoj sigurnosti i ublažavanju štetnih posljedica stakleničkih plinova. U bioplinskim postrojenjima bioplin se proizvodi anaerobnom digestijom, kao biokemijskim procesom u kojem anaerobni mikroorganizmi bez prisutnosti kisika, razgrađuju složene organske tvari u jednostavnije organske spojeve. Radi stabilizacije procesa i optimizacije proizvodnje bioplina u postupku kodigestije, u bioplinskim postrojenjima se može koristiti mješavina različitih sirovina (stajski gnoj, poljoprivredni energetski usjevi, nusproizvodi i ostaci u poljoprivrednoj proizvodnji, organski otpad iz prehrambene industrije i industrije materijala biljnog porijekla, selekcionirani kruti organski komunalni otpad i otpad iz ugostiteljstva). Neka bioplinska postrojenja koriste i kanalizacijski mulj iz postrojenja za obradu otpadnih voda, pri čemu postoji opasnost od ostataka teških metala, zbog čega su  neke države zabranile korištenje takvog digestata na poljoprivrednom zemljištu. Planiranjem i izgradnjom bioplinskog postrojenja, na samom početku se definira količina i vrsta sirovine koja će se koristiti, što će u konačnici utjecati na sastav proizvedenog bioplina.

Bioplin se najvećim dijelom sastoji od metana (40-80%) i ugljičnog dioksida (15-45%), te manjeg udjela sumporovodika, amonijaka, dušika, vodene pare i drugih spojeva. Najvažniji sastojak u bioplinskom postrojenju je energetski bogati metan, koji se putem kogeneracijske jedinice pretvara u električnu i toplinsku energiju. Dobiveni bioplin i njegov sastav značajno utječu na izgaranje bioplina u kogeneracijskoj jedinici, kao i na sastav i temperaturu ispušnih plinova, te količinu i kakvoću toplinske energije. Ovisno o izvedbi bioplinskog postrojenja, sirovini koja se koristi, vremenu retencije i brzini razgradnje određuje se optimalna temperatura, pri čemu je stabilnost anaerobne digestije važan faktor pri određivanju temperaturne razine (psihrofilne, mezofilne ili termofilne).

Cjelokupan koncept bioplinskog postrojenja i korištenja bioplina utječe na ukupnu proizvodnju energije kao i na proizvodnju topline. Pri tome glavni cilj može biti proizvodnja energije (električne i toplinske) uz obradu otpada, ubrizgavanje biometana u mrežu prirodnog plina, ili za korištenje bioplina kao goriva (za transport, rasvjetu, grijanje, sušenje i hlađenje). Na OPG-u Vrček ali i u većini bioplinskih postrojenja najčešće je glavni proizvod električna energija koja se dijelom koristi za vlastite potrebe, dok se preostalim dijelom napaja elektroenergetska mreža. Osim toga u bioplinskom postrojenju važan dio predstavlja održivo korištenje toplinske energije, koja se može koristiti za grijanje i hlađenje vlastitih proizvodnih pogona, za dodatnu proizvodnju električne energije ili za sušenje digestata i drugih poljoprivrednih proizvoda. OPG Vrček uz postojeće postrojenje i svinjogojsku farmu, planira izgradnjom plastenika za uzgoj rajčice povećati korištenje toplinske energije iz bioplinskog postrojenja, a time ujedno povećati proizvodnju i bolju profitabilnost OPG-a.

Mara Bogović mag. ing. agr.
pročelnica Podružnice Varaždinske županije

Agroekologija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Štete od viline kosice na lucerni

Nema korijen ni list, ne vrši fotosintezu, pa koristi hranu svog domaćina parazitirajući na njemu. Tankim nitima se ispreplete oko domaćina i sisaljkama (haustorijima) prodire u provodne snopove i koristi asimilate biljke.

Slika 1. Početak parazitacije na lucerni (foto: Ceranić M.)

Slika 2.  Širenje viline kosice po biljci (foto: Ceranić M.)

Slika 3. Širenje viline kosice po usjevu lucerne (foto: Ceranić M.)

Sjeme viline kosice je sivkasto-crno, sitno. Proklije samo ako se nalazi u plitkom sloju tla, a za klijanje je potrebna vlaga.  U nepovoljnim vremenskim uvjetima zadržava klijavost 10-20 godina. Klijanac koristi rezerve iz sjemena, može narasti 2,5-7 cm. Kad pronađe domaćina obavija se oko njega i počinje parazitaciju. Stabljika je veoma tanka crvene boje Širi se na okolne biljke i može pokriti površinu od 3 m². Tijekom ljeta cvijeta (bjelkasti, žućkasti, krem ili crvenkasti cvjetovi). Cvjetovi su dvospolni ugodnog mirisa , pa su primamljivi pčelama zbog nektara i peluda. Svježa biljka nije preporučljiva za ispašu stoke. U kasnu jesen donosi plod (tobolac) svaki sa 3-4 sjemenke. Jedna biljka može proizvesti do 15000 sjemenki, najčešće oko 2000.

Slika 4. Vilina kosica u cvatnji (foto: Ceranić M.)

Mjere suzbijanja

Vilina kosica predstavlja veliki problem, jer se vrlo brzo širi, parazitira na različitim biljnim vrstama i  parazitacijom pokriva veliku površinu, a osim sjemenom razmnožava se i vegetativno, te ju je kad se pojavi vrlo teško iskorijeniti. Suzbijanje se provodi kombinacijom nekemijskih i kemijskih mjera:

– duboko oranje čime sjeme viline kosice dolazi u dublje slojeve tla i ne može pronaći biljku domaćina

– sjetva kultura u plodoredu koji nisu domaćini viline kosice (žitarice, kukuruz)

– sjetva certificiranog sjemena lucerne

– kasnija sjetva biljaka kada se stvaraju nepovoljni uvjeti za nicanje viline kosice (nedostatak vlage)

– košnja i  sprečavanje osjemenjivanja viline kosice na uvratinama, međama, kanalima, pristupnim putevima..

– primjena herbicida

Kemijsko suzbijanje viline kosice

KERB 50 W (propizamid)

– primjenjuje se u količini od 4-5 kg/ha, uz utrošak vode 300-600 l/ha

– primjenjuje se u rano proljeće (nakon prve kosidbe) kad vilina kosica počinje nicati

– suzbijanje je učinkovitije ako nakon prskanja padne kiša

– sredstvo se smije primijeniti samo jednom godišnje na istoj površini

REGLON 200 SL, QUAD-GLOB 200 SL (dikvat)

– primjenjuje se u količini 2 – 2,5 l/ha (200 -250 ml/1000 m2) uz utrošak vode 300 – 500 l/ha (30 – 50 l vode/1000 m2)

– potrebno je tretirati samo ograničeno napadnuto područje uz ostavljanje zaštitne zone oko tretiranog područja

– ako je napadnuto područje prošireno, potrebno je tretirati nakon košnje

COSMIC (glifosat)

– primjenjuje se u količini 0,5 – 0,7 l/ha, uz utrošak vode od 150 – 250 l vode/ha (15 – 25 l/1000 m2).

– vrijeme primjene 5 do 7 dana nakon košnje.

– maksimalno 2 tretiranja godišnje uz najmanje 60 dana razmaka između tretiranja

Samo kombinacijom svih navedenih mjera može se uspješno riješiti problem s ovim parazitom.

dr.sc. Mirna Ceranić