Agroekologija Archives - Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Predavanja za poljoprivrednike o novostima koje donosi Strateški plan ZPP RH 2023.-2027.

18. travnja 2023.0

Nakon objavljenog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23) službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su niz predavanja za poljoprivredne proizvođače s ciljem da poljoprivrednici na što jednostavniji način, i što bliže mjestu u kojem žive i bave se poljoprivredom, budu upoznati sa Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Na predavanjima su predstavljene novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Poljoprivredni proizvođači upoznati su s uvjetovanosti (Propisani zahtjevi upravljanja i Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti) koju moraju poštivati tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju i o proizvodno nevezanim i vezanim potporama. Poseban naglasak posvećen je predstavljanju Eko shema kao novih dobrovoljnih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika potpora. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su:

21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost

26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

31.02. Eko shema: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

31.04. Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

31.05. Eko shema: Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

31.06. Eko shema: Konzervacijska poljoprivreda

31.07. Eko shema: Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (PVP) iz Strateškog plana su:

32.01. PVP Krave u proizvodnji mlijeka

32.02. PVP Tov junadi

32.03. PVP Krave dojilje

32.04. PVP Ovce i koze

32.05. PVP Povrće

32.06. PVP Voće

32.07. PVP Šećerna repa

32.08. PVP Krmno proteinski usjevi

32.09. PVP Sjeme

Na predavanjima se je također govorilo i o IAKS mjerama ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i 11 (Ekološki uzgoj) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. kojima višegodišnja obveza nije završena su:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije:

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)

10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

10.1.6. Uspostava poljskih traka

10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

10.1.10. Održavanje suhozida

10.1.11. Održavanje živica

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere:

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana 2023.-2027.:

70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima

70.02. AEC Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama

70.03. AEC Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja

70.04. AEC Ekološki uzgoj

70.05. AEC Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

70.06. AEC Plaćanja za dobrobit životinja

70.07. AEC Očuvanje obilježja krajobraza

70.08. AEC Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika

71.01. ANC Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Poljoprivrednici su upoznati i s promjenama koje se odnose na Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (u prošlom programskom razdoblju IAKS Mjera 13, a sada Intervencija 71.01. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima) kojom se potpora dodjeljuje korisnicima s ciljem da se omogući nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Predstavljene su i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu:

– mjera potpore za uzgoj mliječnih krava,

– mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača,

– mjera potpore za proizvodnju duhana,

– mjera potpore za maslinovo ulje,

– mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Poljoprivrednci su na predavanjima upoznati i sa sustavom monitoringa poljoprivrednih površina koji je od ove godine aktivan i funkcionalan za područje cijele Republike Hrvatske. Osnovna namjena monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Predavanja na području Koprivničko-križevačke županije

Na području Koprivničko-križevačke županije završio je ciklus ovakvih predavanja. Započeli smo ih održavati 21. ožujka, a posljednje je održano 17. travnja 2023. godine. Po objavi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu i Pravilnika o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23) svim jedinicama lokalne samouprave uputili smo dopis s ponudom za održavanje predavanja za poljoprivrednike. Zanimanje su pokazale gotovo sve jedinice lokalne samouprave pa je na području Koprivničko-križevačke županije održano ukupno 18 edukacija na kojima je prisustvovalo ukupno 682 poljoprivrednika. (Napomena: Na dan 31. 12. 2022. godine u Upisnik poljoprivrednika i Koprivničko-križevačkoj županiji upisano je ukupno 9108 poljorivrednih gospodarstava.)

Cilj nam je bio olakšati poljoprivrednicima popunjavanje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2023. godinu i omogućiti bolje razumijevanje novosti Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i planiranje poljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu. Svako je predavanje trajalo 2-2,5 sata, ovisno zanimanju poljoprivrednika i broju postavljanjenih pitanja nakon predavanja.

Svi poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na predavanjima potrebne informacije mogu pronaći u pisanim materijalima koji se nalaze na mežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na poveznicama:

https://ruralnirazvoj.hr/program/kutak-za-korisnike/

https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/

https://www.apprrr.hr/korisne-informacije/

https://www.apprrr.hr/intervencije/

mr. sc. Tatjana Martinović

Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Ambrozijina zlatica na području Bjelovarsko-bilogorske županije

17. studenoga 2022.0

Tijekom ovogodišnjih obilazaka terena na području Bjelovarsko-bilogorske županije u cilju praćenja štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama poslova izvršen je i pregled biljaka ambrozije (Ambrozia artemisifolia L.) na prisutnost ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.). od mjeseca lipnju pa sve do rujna. Njihova populacija bila je u značajno brojnosti što je vrlo korisna informacija jer je riječ o insektu koji bi mogao postati značajna karika biološke kontrole ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.).

Ambrozijina zlatica je insekt iz podporodice (Galerucinae), porodica (Chrisomelidae), podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Njena pojava bilježi se od 2013-te godine u Italiji te kasnije u Švicarskoj, Sloveniji, Srbiji i dr. Prema dostupnoj literaturi u Hrvatskoj je zabilježen prvi nalaz 2019. godine na području Parka prirode Lonjsko polje.

Na biljkama ambrozije ličinke i odrasli oblici hrane se lišćem i mogu izazvati i defolijaciju. Osim toga hrane se i polenom čime se umanjuje reprodukcijska moć biljke, što pridonosi i smanjenju alergijskog potencijal. Štete na biljkama ambrozije mogu biti i veće od 80 %. Na biljci istovremeno mogu se naći svi razvojni oblici kukca: jaja, ličinke i odrasli oblici.

Prema podatcima u literaturi smatra se da prezimljavaju odrasli oblici i javljaju se na mladim biljkama ambrozije u travnju, odrasli oblici prve druge i treće generacije javljaju se od lipnja do kolovoza, a četvrta generacija može se javiti u rujnu. Tijekom vegetacije generacije se preklapaju, a na prezimljavane idu u listopadu.

Foto 1. Jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

Foto 2. Kukuljica i odložena jaja ambrozijine zlatice (V. Bradić)

Foto 3. Ličinka ambrozijine zlatice (J. Berić)

Foto 4. Odrasli oblici ambrozijine zlatice (J. Berić)

Foto 5. Oštećenja na ambroziji (V. Bradić)

Istraživanjima u Srbiji u 2022. godini utvrđene su štete od ambrozijine zlatice u rasponu od 10-15 % i na biljkama obična dikica (Xanthium strumarium L.) i tankolisni suncokret

( Helianthus decapetalus), dok se u svijetu spominju štete i na suncokretu (Helianthus annus L.).

Prilikom pregleda ambrozije primijećen je i dosta velik broj parazitarnih i propalih jaja ovog kukca, što upućuje da vjerojatno ima prirodne neprijatelje i u našem podneblju.

U literaturi se spominju prirodni neprijatelji ličinke azijske bubamare (Harmonia axyridis), ličinke mrežokrilke red (Neutoptera), nimfe i odrasli oblici bogomoljke (Mantodea), stjenice roda (Piocoris varius) nimfe pauka (Agelena opulenta) (Moriya et al., 2002.) te parazitoidna muha (Chaetonodexodes vanderwulpi). Također jaja ambrozijine zlatice mogu napasti i gljive roda (Beauveria bassiana).

Foto 6. Uništena jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

O nalazu ambrozijine zlatice obaviješteni su znanstvenici i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, koji su potvrdili vrst i koji će u budućnosti provoditi istraživanja na području RH kako bi utvrdili stvarnu rasprostranjenost ovog kukca koristan učinak na smanjenje populacije ambrozije kao i potencijalnu opasnost na nekoj od poljoprivrednih kultura.

Berić Jadranka, dipl. inž. agr.

Vesna Bradić, dipl. inž. agr.

Izvor podataka:

Sarajlić, Ankica; Majić, Ivana; Lović, Ivan; Funarić, Mirko; Ravlić, Marija Mogućnosti biološke kontrole ambrozije uz pomoć kukaca // Zbornik sažetaka – 5. Simpozij Hrvatskog entomološkog društva / Sarajlić, Ankica ; Ravlić, Marija (ur.).Osijek: Hrvatsko entomološko društvo, 2022. str. 24-24 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni

https://www.naro.affrc.go.jp/archive/niaes/techdoc/apasd/Ophraella%20communa%20-B.html

Prvi podaci o Xanthium strumarium i Helianthus decapetalus kao biljkama hraniteljkama ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.) u Srbiji Milković Matija, Stanković Mihajlo, Gogić Tatjana, Rodić Sara, Konjević Aleksandra,Biljni lekar, vol. 50, br. 1, str. 40-47, 2022,

Agroekologija, IAKS mjere, Program RR, Ratarstvo, Vijest

Poziv na demonstracijsku aktivnost „Uspostavljanje poljskih traka“

13. rujna 2022.0

Poštovani korisnici IAKS mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ i svi poljoprivrednici koje zanima mogućnost sjetve poljskih traka, pozivamo Vas da u srijedu, 14. rujna 2022. godine pogledate već uspostavljene poljske trake u mjestima Hlebine, Koprivnički Ivanec i Koledinec u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Prisutnima će biti pokazane 3 različite uspostavljene poljske trake na tri različite ARKOD parcele (2 cvjetne trake, ali različita godina sjetve i jedna travna traka). Okupljanje je na parceli u Hlebinama (ARKOD PARCELA BENGERICA, ID 2646218), a zatim zajedno odlazimo u selo Koprivnički Ivanec (ARKOD PARCELA IVANJSKO 1, ID 1708555) pa u selo Koledinec gdje je zasijana travna traka na ARKOD PARCELAMA LUG 2 i LUG 3 (ID 1338730 i ID 2196013).

Službenici Ministarstva poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Poljoprivrednici će tijekom demonstracijske aktivnosti biti poznati sa sljedećim temama:

Uspostava cvjetnih traka – obavezni uvjeti, razlike između cvjetnih i travnih traka, mogući rokovi sjetve, sastavi smjesa obzirom na rok sjetve i godinu korištenja, održavanje poljskih traka i njihov utjecaj okoliš (Tatjana Međimurec)
Utjecaj uspostavljene poljske trake na korisne organizme (oprašivači i ptice) (Željkica Oštrkapa-Međurečan)

Poljoprivrednici, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja imaju obavezu:

Voditi evidenciju o provođenju svih radnji na propisanom Obrascu
Završiti izobrazbu svake godine tijekom obveznog razdoblja. Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva svake godine tijekom obveznog razdoblja, u trajanju od najmanje 6 sati.

Edukacija u polju idealna je prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava poljoprivrednih proizvođača.

mr. sc. Tatjana Međimurec

Agroekologija, Edukacija, Međimurska, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”

4. kolovoza 2022.0

Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.

Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj “iMetos“):

Mjeseci	Temperature zraka (°C)	Odstupanje (±°C)*	Oborine (mm)	Odstupanje (±mm)*
siječanj	1,34	+1,20	20,2	-10,4
veljača	5,05	+3,65	27,8	-15,5
ožujak	5,48	-0,12	26,0	-28,8
travanj	10,10	-0,20	86,2	+32,7
svibanj	17,83	+2,53	71,6	-2,1
lipanj	21,86	+3,46	110,4	+8,4
srpanj	22,52	+1,72	43,6	-23,6

*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.

Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno “kišenje“ usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):

Sorte krumpira prema dospijeću	Bez navodnjavanja		Sa navodnjavanjem
Sorte krumpira prema dospijeću	Prinos gomolja t/ha >40-45 mm	Prinos gomolja t/ha <40-45 mm	Prinos gomolja t/ha >40-45 mm	Prinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane	19,47	1,52	48,61	3,29
*srednje rane	17,55	3,01	55,06	3,39
*srednje kasne	15,45	3,60	52,49	3,98
prosječno	17,49	2,71	52,05	3,55

*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!

Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!

Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):

Djelatna tvar	Pripravak	Zadnja primjena	Djelotvornost
klortalonil	Daconil 720 SC	2007.	Phytophthora, Alternaria
propineb	*Antracol 70 WG	2019.	Phytophthora, Alternaria
mankozeb	*Dithane M-45 WP	2021.	Phytophthora, Alternaria

*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!

Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):

Djelatne tvari	Pripravci	Učinkovitost
*imidakloprid	Gaucho FS, Macho WS	zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši
*imidakloprid & pencikuron	Prestige FS 290	bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši

*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!

Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

Agroekologija, Mehanizacija, Vijest, Vinogradarstvo

DEMONSTRACIJA MEHANIČKO UNIŠTAVANJE KOROVA UNUTAR REDOVA VIŠEGODIŠNJIH NASADA I KORIŠTENJE FEROMONSKIH, VIZUALNIH I HRANIDBENIH KLOPKI

27. srpnja 2022.0

U Krapinsko – Zagorskoj županiji na Bolfan Vinski Vrh d.o.o. Gornjaki 56 u mjestu Hrašćina dana 08. srpnja. 2022. održana je demonstracijska aktivnost na temu operacije 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada te operacije 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki unutar višegodišnjih nasada.

Demonstracija se sastojala nekoliko glavnih dijelova:
– Održiva uporaba pesticida – Biološka zaštita bilja – Sandra Majsec dipl. ing. agr.
– Metoda masovnog ulova – Sanja Gregurić dipl. ing. agr.
– Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada – Željka Filipaj dipl. ing. agr.

Demonstracija se sastojala od niza korisnih savjeta za prisutne poljoprivrednike: na koje načine upotrebljavati biološku zaštitu za suzbijanje određenih bolesti i štetnika, kako upotrebljavati feromonske, vizualne i hranidbene klopke unutar svojih višegodišnjih nasada , koje štete uzrokuju korovi i kako je važno poznavati korovnu floru te na kraju prikaz rada strojeva za mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada. Osim stjecanje novih znanja demonstracija je poslužila i za razmjenu iskustava među poljoprivrednicima i sve to s ciljem primjenjivanja tih znanja i iskustava na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima.

Sandra Majsec dipl. ing. agr.
Sanja Gregurić dipl. ing. agr.
Željka Filipaj dipl. ing. agr.

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kruškina osa srčikarica – štetnik mladih izbojaka kruške

3. svibnja 2022.0

Kao i svake godine u trećoj dekadi mjeseca travnja započinje let potencijalno opasnog štetnika mladih izbojaka kruške – Kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.). Štetnik primarno i najintenzivnije napada krušku (uključujući i japanske sorte kruške „NASHI“ – uzgajane na europskom tlu), dok sporadično napada jabuku, mušmulu, dunju i oskorušu. U klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, odrasla osa započinje s letom u trećoj dekadi mjeseca travnja a let traje četiri tjedna. Vrhunac šteta kalendarski se poklapa s 01.svibnjem tekuće godine. Štete na mladim izbojcima čine odrasle ose kao i njihove ličinke. Štetnik je posebno opasan u voćnim rasadnicima jer uništava i zaustavlja rast mladih izbojka kruške nakon cijepljenja (okulacije) tj. komplicira proizvodnju voćnih sadnica. U amaterskim nasadima kruške jači napad u prvim godinama od sadnje, ometa formiranje uzgojnog oblika. Mjere zaštite odnose se na primjenu vizualnih atraktanata te kemijskih (inskticidi) i mehaničkih zahvata.

Kruškina osa srčikarica (Janus compressus Fabricius), eng. Pear shoot sawfly, njem: Perescheutwesp, ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Štete na mladim izbojcima jezgričavih voćnih vrsta prave odrasle ose (ženke) i ličinke. Mužjaci ose srčikarice ne prave nikakve štete.

Kukac pripada redu opnokrilaca – Hymenoptera, unutar koje se nalazi relativno mala porodica osa vlatarica – Cephidae. Unutar porodice osa vlatarica jedan od rodova je i rod Janus – koji obuhvaća 13 vrsta koje prave slične ili identične štete na vrhovima mladih izbojaka. Neke od njih su štetnici šumskog drveća. U RH je zabilježena vrsta Janus femoratus Curtis, koja se povremeno javlja kao štetna u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka. Pojedine vrste iz porodice osa vlatarica su vrlo značajni štetnici strnih žitarica u središnjem dijelu SAD-a.

Osa srčikarica pripada rodu Janus a dobila je domaće ime zbog osobine što ličinke hraneći se, izgrizaju drvenasti dio mladog izbojka (srčiku) dok kora ostaje neoštećena. Ličinke cijeli životni vijek provode unutar izbojka i nemaju dodira s vanjskim svijetom (Slika 1.).

Slika 1. Odrasla ličinka ose srčikarice (dužina 10 mm) u uzdužno razrezanom mladom izbojku kruške (snimio T. Validžić)

Opis šteta i simptomi napada

Osa srčikarica ubraja se u skupinu periodičnih štetnika ali se posljednjih 15-ak godina može smatrati sve značajnijim štetnikom kruške. Ženke napadaju mlade izbojke biljke domaćina kada su duljine 7-15 cm, serijom od 30-ak točkastih uboda raspoređenih u obliku spirale (tzv. „ubodna spirala“). Ženka napada uzastopno nekoliko izbojaka. U svaki napadnuti izbojak ženka polaže samo jedno jaje (Slika 4. i Video zapis 1.).

Kao posljedica napada, vrh izbojka već nakon jednog sata gubi turgor i svija se u obliku luka ili obrnutog slova U (Slike 2. i 3.). U narednim danima nakon napada, vrh izbojka s pripadajućim listićima pocrni i nakon nekog vremena otpada tako da nakon nekoliko tjedana vrh napadnutog izbojka nalikuje na izgorenu šibicu (Slika 11.).

Simptomi napada kruškine ose srčikarice vrlo su vrlo specifični i ne mogu se zamijeniti s napadom neke druge vrste kukaca. Međutim, ove simptome napada, mnogi voćari posebno amateri, zamjenjuju sa simptomima zaraze bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na kruški. Naime, simptomi se mogu vrlo lagano razlikovati jer se kod zaraze bakterijskom paleži ne može pronaći tzv. ubodna spirala oko 10-15 centimetara od vrha izbojka a pocrnjelo lišće i mladi plodovi ne otpadaju nakon nekoliko tjedana nego ostaju na svijenom izbojku sve do jeseni (Slika 6.).

Video zapis 1. Polaganje jaja i simptomi napada Kruškine ose srčikarice na izbojku kruške (snimio T. Validžić)

Slika 2. Simptomi napada ose srčikarice na mladim izbojcima trogodišnje sadnice kruške jedan sat nakon napada (snimio T. Validžić)

Slika 3. Isto stablo trogodišnje sadnice kruške nakon 15 dana. Na fotografiji je vidljivo kako je osa srčikarica uništila gotovo sve jednogodišnje izbojke (snimio T. Validžić)

Slika 4. Simptomi napada ose srčikarice na mladom izbojku kruške 15 dana nakon napada. Na slici se jasno vidi karakteristična „ubodna spirala“ (snimio T. Validžić)

Slika 5. Na uzdužnom presjeku napadnutog izbojka kruške (početak rujna), vidi se ličinka ose srčikarice kako izgriza drvo (srčiku) ostavljajući iza sebe pravocrtni hodnik ispunjen grizotinama (snimio T. Validžić)

Slika 6. Simptomi napada Bakterijskom paleži (Erwinia amilovora) na vrhu mladog izbojka kruške sorte Santa Maria (Izvor: https://gd.eppo.int/taxon/ERWIAM/photos)

Morfološko-biološke osobine

Kruškina osa srčikarica je kukac vitke i nježne građe, izduženog tijela (7-12 mm.) i dugih ticala. Vrsta ima izraženi spolni dimorfizam tj. ženke su krupnije i lako ih se razlikuje od mužjaka po boji abdomena (Slika 7.). Osnovna boja ženki i mužjaka je crna. Glava je crna osim gornje čeljusti (mandibulae) koja je vrlo uočljive žute boje. Ticala su duga i nitastog oblika. Zadak je kod ženki crvene do tamno-crvene boje a u mužjaka žute do svjetlo-narančaste boje. Na leđnoj (dorzalnoj) strani, nalazi se stigma svjetlo-žute boje u obliku trokuta (Slika 7.), koja je generalno uz crveni ili narančasti zadak, siguran znak prepoznavanja ove vrste.

Iako je štetnik sporo leteći kukac, ženke i mužjake karakterizira plahost i temperamentnost te im se kod promatranja nije lagano približiti osim za vrijeme kopulacije.

Slika 7. Spolni dimorfizam kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.) (snimio T. Validžić)

Ženka posjeduje kratku (2 mm) pilasto nazubljenu i uvlačljivu leglicu (ovipositor) kojom pravi točkaste ubode, spiralno raspoređene duž izbojka. Ženka u svaki izbojak odlaže samo jedno jaje pri dnu ubodne spirale. Poradi ovakvog načina napada. dolazi do prekida kolanja sokova iznad mjesta uboda te vrh izbojka gubi turgor i svija se. Pojedini autori navode kako postoje naznake da ženka u mjesta uboda ubrizgava i određeni kemijski spoj koji doprinosi još bržem zaustavljanju kolanja sokova. Razlozi zbog kojih ženka pravi karakterističnu točkastu „ubodnu spiralu“ nisu dovoljno istraženi ali se smatra kako time ženka stvara povoljne uvjete za razvoj ličinke.

Jaja kruškine ose srčikarice vrlo su mekana, cilindrično-izduženog (ovalnog) oblika duljine 0,8-1,0 mm i po uzdužnoj osi blago zakrivljena (Slika 8.). Boja se kreće od prozirno bijele do prozirno svjetlo-žute. Embrionalni razvoj jaja u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje 11-14 dana. Općenito ličinka se ne pili, sve dok se vrh napadnutog izbojka potpuno ne osuši.

Slika 8. Jaja kruškine ose srčikarice ekstrahirana iz abdomena spolno zrele ženke. Dužina jaja iznosi 0,8 mm (snimio T. Validžić)

Ličinke ose srčikarice su bijele do svjetložute boje uz djelomičnu prozirnost. Kada dostignu svoj puni razvoj, ličinke su duge 8-10 mm. U normalnom položaju tijela, ličinka je svijena u obliku slova „S“. Glava ličinke je dobro razvijena. Oči su crne boje. Usni ustroj je razvijen za grizenje. Ličinka pripada tipu protopodnih ličinki kod kojih se razvijaju samo tri para rudimentiranih prsnih nogu (Slike 1. i 5.).

Video zapis 2. Kruškina osa srčikarica – razmnožavanje/kopulacija (snimio T. Validžić)

Vrijeme leta štetnika i životni vijek

Uvidom u literaturne podatke može se zaključiti kako kruškina osa srčikarica u klimatskim uvjetima istočne Hrvatske, leti u periodu od 4 tjedna. Zabilježeni početak leta bio je u trećoj dekadi mjeseca travnja i trajao je do kraja druge dekade svibnja. Vrhunac leta i najintenzivnije štete zabilježene su sredinom drugog tjedna leta koji se kalendarski poklapa s 01. svibnjem tekuće godine.

Odrasla osa (imago) leti i pravi štete tijekom toplih i sunčanih proljetnih dana sa srednjim dnevnim temperaturama od 14 °C ili višim. Imago štetnika se inaktivira i ne pravi štete za vrijeme kišnih i izrazito vjetrovitih dana te kada su srednje dnevne temperature ispod 10 °C. Nepovoljne dnevne uvjete za let kao i noć, imago provodi na naličju listova biljke domaćina, zbog čega je vrlo osjetljiv na niske temperature (jutarnji mraz). Temperature ispod 2 °C, značajno utječu na smanjenje populacije ili „infektivnog potencijala“ štetnika.

Međutim, iako je ovogodišnja zima bila relativno blaga, zahladnjenje koje je započelo krajem veljače i početkom mjeseca ožujka usporilo je početak kretanja vegetacije te će – rečeno agronomskim rječnikom, ovogodišnja vegetacija „kasniti“ oko 10-ak dana. Stoga, u trenutku pisanja ovoga teksta (30.04.2022.) još uvijek u Osječko-baranjskoj županiji nisu zabilježeni napadi kruškine ose srčikarice na stablima krušaka.

Životni vijek imaga je kratak i kod ženki iznosi 4-7 dana a kod mužjaka 3-5 dana. Ženke izlijeću s fertilnim jajima te mogu odmah napadati mlade izbojke. Fertilna ženka nosi prosječno 30 jaja što je važan podatak vezano za infektivni potencijal štetnika tj. jedna ženka može u nekoliko dana uništiti 30-ak izbojaka. Pojedine ženke nakratko prekidaju napade te se pare, a zatim ponovno nastavljaju napadati izbojke (Slika 9. i Video zapis 2.).

Slika 9. Parenje imaga (kopulacija) (snimio T. Validžić)

Štetnik prezimljava u napadnutom izbojku kruške kao ličinka (prepupa) u prozirnoj opnenastoj čahurici (hibernacijska komorica – coccon), (Slika 10.). Nakon preobrazbe u mjesecu ožujku i u prvoj polovici mjeseca travnja imago izlijeće iz napadnutog izbojka kroz okrugli otvor promjera 2 mm (Slika 11.).

Slika 10. Opnenasta hibernacijska komorica ličinke kruškine ose srčikarice (sredina rujna) u kojoj ličinka prezimljava (snimio T. Validžić)

Slika 11. Vrhovi uništenih mladih izbojaka kruške (rujan-ožujak) u kojoj ličinka prezimljava u stadiju prepupe. Žute kružnice prikazuju izlazne otvore za odraslu osicu (snimio T. Validžić)

Prirodni neprijatelji ličinki kruškine ose srčikarice

Prema literaturnim navodima, ličinke ose srčikarice u jesensko-zimskom periodu parazitiraju kukci (predatori) iz pet identificiranih rodova i to: Eurytoma sp., Tetrastichus sp., Eupelmus sp., Pteromalus sp. i Ichneumonida sp. Ličinke kruškine ose srčikarice parazitiraju i tri roda do sada nedeterminiranih entomopatogenih gljivica. Vezano za navedeno potrebna su daljnja istraživanja kao i pronalaženje prikladnih metoda uzgoja i aplikacije prirodnih neprijatelja u borbi protiv ovoga štetnika.

Metode zaštite

Više autora sredinom prošlog stoljeća kao metodu zaštite preporučuju odrezivanje i spaljivanje napadnutih izbojaka jer ličinka u njima prezimljuje. Naravno ova mjera je provediva u manjim nasadima i solitarnim stablima kruške.

Manji nasadi mogu se zaštititi i uz korištenje vizualnih atraktanata tj. postavljanjem 3-4 žute ljepljive ploče po stablu koje se postavljaju početkom treće dekade mjeseca travnja. Za sada na tržištu ne postoji specifični feromon ili hranidbeni atraktant za osu srčikaricu u cilju povećanja atraktantskog (privlačnog) učinka žute boje.

Na žalost u RH nemamo registrirani insekticidni pripravak za suzbijanje kruškine ose srčikarice ali trenutno postoji vrlo veliki broj (čak 46) insekticidnih ili bioloških pripravaka registriranih za korištenje u zaštiti kruške (fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U komercijalnim nasadima kruške ne provode se ciljani tretmani protiv ovoga štetnika zbog vrlo jakog tzv. sporednog učinka insekticida (eng. Side effect) na osu srčikaricu koji se koriste u programu zaštite kruške. Ove činjenice i mnogi profesionalni voćari uopće nisu svjesni. Autor ovih redaka ima primjere starijih solitarnih stabala kruške (50 god.) kao i nasade kruške koji nisu pesticidno tretirani, gdje su štete na mladim izbojcima bile veće od 90 % i vrlo uočljive. Kao ilustracija ove tvrdnje je primjer jednog solitarnog stabla kruške oko 40 godina starosti s procijenjenim relativno malim volumenom krošnje od cca. 20 m³na kojem je tijekom istraživanja detaljnim brojanjem utvrđeno 185 zaraženih izbojaka. Ova vrlo visoka razina napada govori o činjenici da su ovakva solitarna stabla „izvor zaraze“ za sve nasade u blizini.

Već je od ranije poznato kao su voćne osice dosta osjetljive na kontaktne i sistemične insekticide pa tako (na žalost) i one korisne (parazitske/predatorske/najeznice) iz porodica Pteromalidae, Trichogrammatidae, Ichneumonidae i dr. Recentni primjer za navedeno je primjer iz sjeverne Italije gdje su tijekom 2020/21 godine, poradi velikih šteta na voću/povrću od Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys), u ekosustav probno puštane azijske samurajske osice (Trissolcus japonicus) koje parazitiraju jaja stjenice. Rezultati su pokazali kako je oko 38 % jaja stjenice bilo parazitirano, međutim navedeni rezultati se odnose na ruralne predjele i nasade u ekološkom sustavu proizvodnje. U područjima s intenzivnom (konvencionalnom) voćarskom proizvodnjom, postotak parazitiranih jaja stjenice je bio vrlo mali jer je uporaba insekticidnih pripravaka protiv stjenice drastično smanjila i populaciju azijske samurajske osice.

Kako je životni vijek odrasle ose srčikarice relativno kratak 3-7 dana a imago provodi noć i nepovoljne uvjete za let na naličju listova kruške, pojedini autori preporučuju obaviti dva ciljana insekticidna tretmana (cilj – spriječiti štete koje čini odrasla osica), u razmaku od 15 dana. Prvo tretiranje se može obaviti pred sami početak leta tj. početkom treće dekade mjeseca travnja. Preporuka je koristiti insekticidne pripravke izraženog kontaktnog djelovanja koji imaju duži period rezidualnog djelovanja – deltametrin (Decis 100 EC, Poleci Plus, Ritmus i dr.). Od ostalih sredstava mogu se koristiti pripravci na bazi esfenvalerata (Sumialfa 5 FL), fosmeta (Imidan 50 WG), ekološki pogodan pripravak na bazi piretrina (Asset Five), kao i drugi kontaktni insekticidi. Kod korištenja pripravaka na bazi deltametrina, treba voditi računa o fenofazi razvoja kruške vezano za IPM regulativu (Integrirana zaštita bilja).

Pojedini autori navode kako je utvrđeno da su i ličinke kruškine ose srčikarice vrlo osjetljive na sistemične insekticide iz skupne neonikotinoida (tiametoksam) kada se primjene u ranoj fazi njihovog razvoja (15-25 dana od dana piljenja iz jaja). Iz navedenog se može zaključiti da ako bi se zakasnilo s ciljanim insekticidnim tretmanom na odrasle osice (krajem travnja/početkom svibnja), ipak se može naknadnim tretmanom sistemičnim insekticidom djelovati na smanjenje populacije ose srčikarice u narednoj vegetacijskoj sezoni.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je dozvola za korištenje pripravaka na bazi neonikotinoida na otvorenom, poradi zaštite pčela u EU ukinuta.

Zanimljivost za pobornike ekološkog pristupa zaštiti

Na kraju se donosi zanimljivost za voćare hobiste koja se odnosi na nekemijsku zaštitu mladih sadnica kruške uz korištenje obične dječje PVC slamke. Metoda je jednostavna: koristi se uzdužno razrezana slamka koja se reže na manje dijelove (oko 5 cm dužine), kako bi se mogli umetnuti na mladi izbojak između dvije susjedne lisne peteljke. Na slici br. 12 je vidljivo kako vrhovi mladih izbojaka kruške koji su zaštićini slamkom nisu napadnuti dok su nezaštićeni izbojci napadnuti od strane kruškine ose srčikarice (zelene strjelice).

Slika 12. Zaštita mladih izbojaka kruške uz uporabu obične dječje plastične slamke (narančaste strjelice). Zelene strjelice pokazuje napadnute izbojke koji nisu zaštićeni (snimio T. Validžić)

dr. sc. Tihomir Validžić

e-mail: tihomir.validzic@mps.hr

Izvori podataka:

Balachowsky, A., Mesnil, L. (1935): Les insectes nuisibles aux plantes cultivees, Paris, vol. I: 238-241
Chen, S., Hoelmer, K. A., Chen, H., Liu, A., Shanower, T. G. (2004): A review of wheat stem sawfly (Hymenoptera: Cephidae) research in China, J. Agric urban entomology 21(4): 249-256
Ciglar, I. (1988): Integralna zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski Čakovec, str. 97
Coe, R. L. (1953): Handbooks for the identification of British insects. Volume X, part I: Syrphidae. Royal Entomological Society of London, p. 18-21
Frolov, A. N. (2009): Interactive Agricultural Ecological Atlas of Russia and Neighboring
Hoffmeister, T. S. (1992): Factors determining the structure and diversity of parasitoid complexes in tephritid fruit flies Oecologia (Berlin) 89:288-297
Hrašovec, B., Franjević, M. (2007): Pregled značajnijih vrsta šumskih kukaca i njihova osnovna morfološka i biološka obilježja, Šumarski fakultet Zagreb, Skripta str. 9-10
Ivezić, M. (2008): Entomologija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 34-36
Kišpatić, J., Maceljski, M. (1979): Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti, štetnika i korova, Nakladni zavod znanje Zagreb, str. 61-62
Kovačević, Ž. (1950): Primijenjena entomologija I, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 61-63; 103
Kovačević, Ž. (1961): Primijenjena entomologija II, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, str. 145-149.
Maceljski, M. (1999): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec: str.136-137
Mason, P. G., Huber, J. T. (2001): Biological Control Programmes in Canada, 1981-2000, CABI Publishing New York (Paperback), pp. 96-97
Middleton, W. (1917): Notes on the larvae of some Cephidae, Proceedings of the Enomological Society of Washington. 19: 174-179
Naito, T. Smith, D., Fu-Sheng, H. (1998): Records of Cephidae (Hymenoptera) from China an southeastern Asia, with two new species of Janus stephens, Japanese journal of Entomology, 3(1): 23-28
Oštrec, LJ., Gotlin-Čuljak, T. (2005): Opća entomologija, Zrinski Čakovec: str. 160-170
Scmidt, L. (1970): Tablice za determinaciju insekata, Poljoprivredni fakultet Zagreb, str. 120-125
Tanasijević, N., Simova-Tošić, N. (1987): Posebna Entomologija, Naučna knjiga, Beograd, str. 604
Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice: Glasilo biljne zaštite: broj 1/2: 42
Validžić, T., Ivezić, M., Raspudić, E., Brmež, M., Majić, I. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice; 3rd international scientific/profesional conference Agriculure in Nature and Environment Protection, Vukovar: 245-249
Validžić, T. (2010): Suzbijanje ličinki kruškine ose srčikarice (Janus compressus F.), Specijalistički rad, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 35-37
https://www.oliveoiltimes.com/business/samurai-wasp-effective-against-stink-bugs-in-italy/105206

Agroekologija, Ratarstvo, Vijest

Uputa za korisnike TO 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama

7. listopada 2021.0

Od 2021. godine poljoprivredni proizvođači mogu koristiti novi tip operacije u IAKS Mjeri 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (“Narodne novine” br. 23/21) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu (“Narodne novine” br. 52/21; 67/2021; 72/21; 97/21) propisani su uvjeti koje trebaju zadovoljiti korisnici IAKS mjere tipa operacije 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama. Na linku se nalazi detaljna Brošura za korisnike.

Obavezna edukacija

Jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje potpore za sve korisnike IAKS mjera jest obvezna izobrazba (na tečaju), individualno savjetovanje ili edukacija na demonstracijskoj aktivnosti. Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva svake godine tijekom obveznog razdoblja, u trajanju od najmanje 6 sati.

Edukacije organiziraju i provode službenici Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva na području čitave Republike Hrvatske, a za korisnike su besplatne.

Raspored edukacija nalazi se na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva https://www.savjetodavna.hr/. Korisnici mogu sami odabrati i prijaviti se na edukaciju koja im odgovara s obzirom na mjesto i vrijeme održavanja.

Neispunjavanje obveze edukacija ima za posljedicu umanjenje isplate potpora.

Agroekologija, IAKS mjere, Vijest

Evidencije za IAKS mjere 2021.

29. rujna 2021.0

Poštovani korisnici IAKS mjera Ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 – Ekoliški uzgoj, Mjera 14 – Dobrobit životinja) propisano je da svi korisnici koji su potpisom jedinstvenog zahtjeva preuzeli obvezu vođenja evidencija svih radnji, iste vode na na priloženim obrascima iz Priloga 4. navedenog Pravilnika.

Kako bi vam olakšali pristup obrascima, možete ih preuzeti pritiskom na poveznicu (kliknite ovdje).

Agroekologija, Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Održane radionice o Narančinom trnovitom štitastom moljcu

21. rujna 2021.0

Održane radionice za poljoprivrednike u sklopu provođenja programa posebnog nadzora karantenskog štetnika Narančinog trnovitog štitastog moljca Aleurocanthus spp. u dolini Neretve i Konavlima.

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva i Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište te Hrvatske agencije za poljoprivredu hranu i selo u periodu od 15. – 16.9.2021. godine održane su radionice za proizvođače agruma na području doline Neretve i Konavala o karantenskom štetniku Narančinom trnovitom štitastom moljcu (Aleurochanthus spiniferus).

Narančin trnoviti štitasti moljac podrijetlom je iz južne Azije. U Europi je prvi put primijećen 2008. godine, a 2018. godine nađen je u mjestu Vitaljina, Dubrovačko-neretvanska županija, u proizvodnom nasadu mandarina. Važno je naglasiti da je to bio prvi pozitivan nalaz štetnika u RH u prirodnom okruženju.

Riječ je o polifagnom štetniku koji napada brojne biljne vrste, a najznačajniji domaćini su biljke iz rodova Citrus (agrumi), Pyrus (kruške ) i Vitis (loze) na kojima štete prave ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika. Izravne štete nastaju sisanjem biljnih sokova na naličju listova, a neizravne izlučivanjem obilne medne rose i naseljavanjem gljiva čađavica zbog kojih plodovi gube tržnu vrijednost.

Narančin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus) predstavlja visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, osobito za nasade agruma u dolini Neretve.

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnika na temelju pozitivnih rezultata analiza Ministarstvo poljoprivrede donosi „Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020).

Provođenje mjera radi sprječavanja širenja, suzbijanja i iskorjenjivanja karantenskog štetnog organizma Narančinog trnovitog štitastog moljca (A. spiniferus) propisuje i nadzire Fitosanitarna inspekcija.

Propisane mjere podrazumijevaju uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka te primjenu odgovarajućih kemijskih ili bioloških sredstava za zaštitu bilja.

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika A. spiniferus u nasadu obratite se Sektoru za nadzor poljoprivrede i Fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata Republike Hrvatske ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za zaštitu bilja na sljedeće kontakte:

fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr i 01 2375 100 ili czb@hapih.hr i 01 2311 640.

Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Utjecaj klimatskih promjena na pojavu štetnika u usjevima soje

27. kolovoza 2021.0

Klimatske promjene donose nove probleme u poljoprivrednoj proizvodnji i utječu na dinamiku pojavnosti štetnih insekata. Posljednjih godina svjedočimo povećanju populacije insekata i pojavi polifagnih štetnika u soji s kojima se u tako velikoj brojnosti nismo susretali ranijih godina. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda protekla dva mjeseca definirana su kao ekstremno topla. Prema mjerenjima srednjih dnevnih temperatura zraka, odstupanja srednje temperature u lipnju 2021., u odnosu na period 1981. – 2010., na području središnje Hrvatske bila su 2 do 4°C, a odstupanje u mjesecu srpnju 2,1 do 2,6°C. Takvi klimatski uvjeti već su krajem lipnja pogodovali jakoj pojavi grinja na soji.

U literaturi se navodi da na soji dolazi obična koprivina grinja (Tetranycus urticae) i atlanska grinja (Tetranycus atlanticus). Radi se o vrlo sitnim grinjama žućkaste boje, jedva vidljivim prostim okom. Štete čine sišući biljne sokove najčešće na naličju lista. U povoljnim uvjetima za njihov razvoj, grinje mogu razviti 10 generacija u vegetaciji. Uslijed jakog napada grinja, biljke zaostaju u rastu što dovodi do znatnog smanjenja prinosa.

Slika 1. Štete na listu uzrokovane grinjom (snimila S. Slovic)

Slika 2. Grinje na lišću soje (snimila J. Berić)

Slika 3. Štete u usjevu soje uslijed jakog napada grinjama (snimila J. Berić)

Krajem lipnja i početkom srpnja na nekoliko je lokaliteta u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježena pojava fitofagnih bubamara. Porodica bubamara obuhvaća oko 3500 vrsta i uglavnom su to korisne predatorske vrste, dok je mali broj fitofagnih štetnih vrsta. Literatura kod nas spominje dvadesetčetri-točkastu bubamaru (Subcoccinella vigintiquatuorpunctata) i dvije vrste roda Epilachna. Ličinke fitofagnih bubamara izgrizaju parenhimsko tkivo između žilica lišća, tako da list izgleda kao čipka (slika 5.). Do sada nismo dobili determinacijsku potvrdu o kojoj fitofagnoj vrsti se radi.

Slika 4. Ličinke fitofagne bubamare (snimila: S. Slovic)

Slika 5. Štete na listu uzrokovane fitofagnom bubamarom (snimila S. Slovic)

Protekla tri tjedna na brojnim povrtnim i ratarskim kulturama, pa tako i na soji bilježimo pojavu stjenica iz porodice Pentatomidae, a dominira smrdljiva zelena stjenica (Nezara viridula). Pretpostavlja se da je ova stjenica podrijetlom iz Etiopije, odakle se proširila u druge tropske i suptropske krajeve, a zbog klimatskih promjena tijekom posljednjih desetljeća proširila se i u do tada hladnije regije.

Tijekom godine, ova stjenica ima 4 do 5 generacija, koje se preklapaju, tako da u usjevima soje trenutno nalazimo sve razvojne stadije. Štete čine sisanjem biljnih sokova iz lista i mahuna soje. U susjednim državama spominje se jači napad mramorne stjenice (Halyomorpha halys) na soji. Na području Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije ovu vrstu nalazimo sporadično. Obje vrste porijeklom su iz tropskih i suptropskih krajeva i polifagni su štetnici.

Slika 6. Smrdljiva zelena stjenica – ličinke (snimila J. Berić)

Slika 7. Smrdljiva zelena stjenica – imago (snimila J. Berić)

Slika 8. Jaja stjenice (snimila S. Slovic)

Prema podacima Poljoprivrednog instituta Osijek, na njihovim selekcijskim poljima 2008. i 2009. godine zabilježen je jak napad zelene smrdljive stjenice i njihova štetnost na soji. Navode štetu u smanjenju broja i kvaliteti zrna (manji sadržaj ulja, smanjena klijavost i dr.). Kod jakih napada ove stjenice u prvim fazama razvoja sjemena soje, može se dogoditi simptom tzv. zelenog sjemenja, što dovodi do odgođene zriobe. Literatura navodi da se kritičnim brojem smatra nalaz 1 zelene stjenice na 0,3 m reda soje.

Tijekom kolovoza i rujna 2020. godine na postrnim usjevima soje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uočena je jaka populacija gusjenica žute kukuruzne sovice (Helicoverpa armigera). Ova sovica je polifagan štetnik, hrani se na oko 250 biljnih vrsta. Značajne štete pravi na povrtnim kulturama (paprika, rajčica), na kukuruzu, a lani i na postrnoj soji. Gusjenice na soji izgrizaju list i mahune, a posljedica je smanjenje asimilacijske površine i oštećenje zrna. Ovisno o temperaturama zraka, može imati tri generacije godišnje.

Slika 9. Žuta kukuruzna sovica – gusjenica (snimio S. Keco)

U narednim godinama u usjevima soje potrebno je pratiti pojavu stjenica i žute kukuruzne sovice radi eventualne potrebe za tretiranjem. U svijetu se rade istraživanja za mogućnost korištenja bioloških pripravaka kao i mogućnost razvoja otpornosti soje na neke od ovih štetnika. Dok ne dođemo do ekološki prihvatljivijih rješenja trebalo bi razmotriti mogućnost registracije insekticida jer u Republici Hrvatskoj na ovoj kulturi ne postoji registriran niti jedan insekticid za folijarnu primjenu. Ukoliko bi se javila potreba za tretiranjem imali bi isti problem kao i kod potrebe za suzbijanjem koprivine grinje (Tetranycus urticae), koja se javlja u velikoj mjeri osobito u ovako vrućim ljetima, a mi nemamo odgovarajuće rješenje jer ne postoji registriran akaricid.

Literatura:

Maceljski Milan (1999): Poljoprivredna entomologija
Siniša Jelovčan, Jasminka Igrc Barčić, Tanja Gotlin Čuljak: Novoutvrđene vrste božjih ovčica (Coleoptera: Coccinellidae) U HRVATSKOJ; Entomol. Croat. 2007, Vol. 11. Num. 1-2: 69 – 74
Jelovčan Siniša, Maceljski Milan: Epilachna chrysomelina F. – fitofagna božja ovčica; Galsilo biljne zaštite, 1 – dodatak 2003.
Majić Ivana, Marija Ivezić, Raspudić Emilija, Vratarić Marija, Sudarić Aleksandra, Brmež Mirjana, Sarajlić Ankica, Matoša Maja: Pojava stjenica na soji u Osijeku, Glasilo biljne zaštite, Sažeci 54. seminar biljne zaštite 2010.

Suzana Slovic, dipl. ing. agr. – Sisačko moslavačka županija

Jadranka Berić, dipl. ing. agr. – Bjelovarsko-bilogorska županija

Agroekologija