MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Agroekologija

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Edukacija, Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

EDUKACIJA SAVJETNIKA IZ PODRUČJA BIOEKONOMIJE

Prema godišnjem planu provedbe M02 – podmjere 2.3. „Potpora za osposobljavanje savjetnika“ za 2020. godinu, u razdoblju od 2. – 6. srpnja 2020., održan je trening trenera za savjetnike  iz područja „Bioekonomija“. Trening trenera je organizirao Odjel za mehanizaciju i primjenu inovativnih tehnologija u poljoprivredi, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Edukaciju savjetnika proveli su stručnjaci iz područja bioekonomije Energetskog Instituta „Hrvoje Požar“ i prof. dr. sc. Lepomir Čoga s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Navedeni su predavači priznati znanstvenici i stručnjaci biotehničkih znanosti i bioekonomije koji su obrazovanjem, znanstveno-istraživačkim i stručnim radom te iskustvom stekli kompetencije za tematiku ovoga tečaja.

Praktična nastava provedena je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u općini Grubišno Polje u mjestu Maslenjača, pogonu za proizvodnju bioplina i organskog gnojiva iz digestata BIO EL, zatim u Staroj Rači, na poljoprivrednom gospodarstvu koje ima instaliran fotonaponski sustav te u Rovišću na pogonu za proizvodnju bioplina.

 

Polaznici tečaja su po završetku tečaja postali treneri koji će osposobljavati druge savjetnike za krajnji savjetodavni rad prema poljoprivrednim gospodarstvima (kroz tečajeve i savjetničke pakete).

Krajnji cilj edukacije je bila nadogradnja teorijskih i praktičnih znanja iz područja bioekonomije, s naglaskom na energetsku potražnju na poljoprivrednom gospodarstvu potrebnih za savjetovanje poljoprivrednika koji žele poboljšati energetsku bilancu svog poljoprivrednog gospodarstava.

 

Danijela Glavica-Tominić dipl. ing. agr

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

mr. sc. Darko Lugonja, MBA

Agroekologija, Savjet, Vijest

Zaštita najvažnijeg resursa – vode

Iako smo država bogata vodama, problem zaštite voda itekako bi nas trebao brinuti jer ono što imamo ovaj trenutak, ništa je u odnosu na bogatstvo koje nepovratno gubimo.

Teško je za povjerovati čemu tolika briga kada voda prekriva čak 71% površine Zemlje. Međutim, najveći dio toga čini slana voda u  oceanima i morima, a  svega 2,8% je slatka voda od čega samo 1% otpada na pitku vodu. Od ukupne količine slatke vode najveći dio nalazi se u polarnom ledu, stijenama i vodenoj pari, a ostatak čine površinske i podzemne vode što čini tih svega cca 1%  pitke vode na Zemlji. To malo pitke vode u prirodi ne stoji na jednome mjestu već globalno i stalno kruži u hidrološkom ciklusu a čim nešto kruži zajedničko je svim stanovnicima Zemlje: životinjama koje vodu same po sebi ne zagađuju i čovjeku koji je unatoč najvišoj intelektualnoj razini zapravo najveća opasnost za vodu.

Kruženjem vode prenose se i po život štetne tvari

U ciklusu kruženja vode mnogo je mjesta koja je čovjek poremetio svojim aktivnostima, najčešće manijakalnom pohlepom za profitom i apsolutnom nebrigom za najvrjednijim blagom – vodom. Pa tako voda usput ispire grijehove čovječanstva, pokupi kojekakve industrijske ostatke, sa time ide dalje kroz ciklus  i vraća se ponovno do zločinca  u kapi vode koja čini njegovu čašu manje ili više punom ostataka njegovih nedjela. Litometeori su te sitne, krute  čestice nečistoća od industrije, paleži, smoga i ostaloga, koje se  dižu u atmosferu nošene vjetrom, gdje se  potom miješaju sa oborinama i padaju na tlo. Najopasniji od svega su litometeori  koji nose ostatke nuklearnih eksplozija (ozračene čestice) a koji su katapultirani visoko u atmosferu i prevaljuju  tisuće kilometara dug put prije padanja na tlo.

Utjecaj poljoprivrede na zagađenje voda

Poljoprivredna proizvodnja kao potrošač vode zapravo i ne bi bio nikakav problem jer bi se sva potrošena voda prije ili kasnije vratila natrag u tlo. Problem poljoprivredne proizvodnje u odnosu na vodu nastao je onoga trenutka kada je počela upotreba sredstava za zaštitu bilja i nekontrolirano korištenje prirodnog i umjetnog gnojiva. Sredstva za zaštitu bilja  (SZB) površinske vode zagađuju već u procesu proizvodnje, a potom prilikom pripreme i konačno samom  upotrebom SZB zagađuju se površinske i podzemne vode. Prema stručnom članku našeg uvaženog sveučilišnog profesora Prof. Ostojić, Zvonimir, Sredstva za zaštitu bilja i vode // Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2003. str. 9-11 (predavanje, sažetak, stručni) vidljivo je u kojoj mjeri je zagađenje pitke vode ostacima SZB ozbiljan problem pa ću iz tog članka citirati  samo nekoliko podataka iz razdoblja 2000-2003.godine: „Uz sve navedene propise i mjere opreza, gotovo da nema zemlje u kojoj ostatne količine nekih često rabljenih i eksponiranih pripravaka ne premašuju maksimalno dozvoljene količine rezidua (0, 1 µg/l za svako sredstvo pojedinačno ili 0, 5 µg/l kao suma svih prisutnih). Tako ljetos čitamo (Agrow, 384) da su rijeke u Velikoj Britaniji uglavnom kontaminirane pesticidima u količinama većim od 0, 1 µg/l. U podzemnim vodama najčešće su prisutni diuron, izoproturon, atrazin, simazin, mekoprop, MCPA, klortoluron i glifosat. Oko 30 % površinskih voda Francuske loše je ili vrlo loše kakvoće. Više od 20 % Francuza pije vode koje sadrže pesticide u količinama koje su iznad europskim propisima dopuštenih normi… Gdje god je uspostavljen sustav stalnog motrenja, situacija je veoma slična. „ Pišući ovaj članak pokušala sam pronaći top listu tvari SZB koji su zagađivači voda u Republici Hrvatskoj, kakva su uočena kretanja i rezultati ali ovom prilikom nije mi to pošlo za rukom. Materijala, a pogotovo podataka na tu temu iznimno je malo. SZB dijelom se talože u tlu prilikom prolaska, međutim, kod lakih, propusnih tala sav višak SZB vrlo brzo nerazgrađen, dospijeva do vodotokova i podzemnih voda.  Zagađenje pitke vode gnojivima u prvom redu se odnosi na jedan od stakleničkih pinova a to je dušik (N), element od vitalne važnosti za rast biljaka i glavni sastojak umjetnih i prirodnih gnojiva. Na žalost dušik je istovremeno plin  koji iznimno brzo ispari ili se u obliku nitratnih spojeva ispire u vodotokove i podzemne vode pa ga je stoga potrebno u poljoprivrednoj proizvodnji primjenjivati u manjim dozama, točno prema potrebi biljaka i u vrijeme kada je najmanja  opasnost da će  prije usvajanja  ispariti u atmosferu ili se isprati i time zagaditi vode.

Novi plastični kontinenti u oceanima

U novije doba, kao što smo mnogo puta čuli, bogatstva se zgrću u manipulaciji smećem, različitim otpadnim materijalom. I dok je biološki materijal uglavnom razgradiv i time neškodljiv za okoliš, metalni otpad zanimljiv radi recikliranja, plastika je svima balast, beskoristan materijal, skup za recikliranje i kojega uz to ima sve više i više. Ne tako davno, jer plastike prije stotinjak godina nije bilo, plastika je postala prirodni neprijatelj i sve veća prijetnja vodama.

Ako niste znali, postoje već cijeli plutajući kontinenti u  oceanima vidljivi iz satelita, a  koji se sastoje od gustog nasada plastike koje su  neki neodgovorni ljudi  istovarali u oceane. Plastika u našoj prirodi općenito je veliki problem jer se sporo razgrađuje, ovisno o vrsti plastike to traje 1-600 godina, a na putu razgradnje najčešće ulazi u naš hranidbeni ciklus. Tako od otpadne plastike  u oceanima do mikroplastike u našoj hrani kratak je put i čine ga samo dvije karike: čovjek koji je plastiku bacio u ocean i riba koja se, niti kriva niti dužna  nahranila neprobavljivom  mikroplastikom. Procjenjuje se kako će već do 2050. godine u moru biti više plastike nego ribe.

Proizvodnja plastike u svijetu:

Ukupna proizvodnja plastike u svijetu
1950. god. 2.000.000  tona
1950.-2017. god. 9.000.000.000 tona
procjena do 2050. god. 13.000.000.000 tona

Procjena je kako smo do 2017. uništili oko 7 milijardi tona plastike od čega je svega 9% reciklirano, 12% spaljeno a 79% je završilo na odlagalištima otpada i u oceanima. Jedna je studija pokazala kako na površini oceana pluta oko 270 tisuća tona plastike, a mnogo je više ima na morskom dnu.

Nepregledne površine plastike koje plutaju morima (izvor: internet)

Plastika se u moru usitnjava pod utjecajem sunca i trenja te tako nastaje mikroplastika koja u kašastom obliku pluta po površini mora. Ribe ju jedu vjerojatno iz razloga što ih svjetlucajući zbunjuje    pa  misle kako im je to hrana. Tako su već, na žalost,  i mikro i makroplastika opažene kao  sadržaj ribljih želudaca u  svim morima. Najsitniji dijelovi plastike pronađeni su u tkivu riba i evo nam naše plastike natrag i to ne pod noge već ravno u tanjur!

Plastični otpad na kornjači (slika lijevo) i mikroplastika (slika desno)(izvor: internet)

Zašto je plastika toliko opasna za naše zdravlje?

Neosporna je štetnost plastike za zdravlje ljudi i životinja, ali još uvijek se vode polemike o razini štetnosti koja se proteže od kancerogenosti, mijenjanja hormonalnog stanja, pretilosti do neplodnosti. Upravo sa povećanjem upotrebe plastike u našem svakodnevnom životu, mnoge studije govore u prilog povećanom broju navedenih bolesti. Za sada nam je najviše poznat štetan utjecaj jednog od sastojaka plastike koja se koristi u ambalaži  hrane i pića, a to je bisfenol (BPA) koji uzrokuje učestale poremećaje diobe spolnih stanica što djeluje na teška oštećenja ploda i pobačaje. U procesu raspadanja plastike oslobađaju  se po zdravlje štetni: vinil-klorid i teški metali kao olovo, kadmij i drugi štetni spojevi. O razmjerima štetnosti plastike po život ljudi govori se mnogo manje no što bi trebalo, dok se svakodnevno  zgražamo oko sve učestalijih pojava karcinoma i neplodnosti, vrlo malo ili gotovo ništa ne činimo na izbacivanju plastike iz svoje svakodnevne upotrebe. Za sada, plastika polako i podmuklo radi na eliminiranju  nas, koji smo ju stvorili.

1% pitke vode na Zemlji  toliko je malo, a toliko važno za život na Zemlji da bismo brigom o vodi trebali započeti i završiti svaki dan, živjeti u skladu sa njom i čuvati ju poput najvećega blaga. Jer voda to i jest.

 

Ljubica Kravarščan, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Hortikultura, Osvrt, Povrćarstvo, Savjet, Vijest

OSVRT NA ODRŽANU DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST U PAPINCU-VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

U okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Papincu kraj Vidovca održana je demonstracijska aktivnost  „Uklanjanje zaperaka na rajčici, vizualni pregledi na prisutnost štetnih organizama, prepoznavanje štetnih organizama u plasteničkoj proizvodnji plodovitog povrća te strategije suzbijanja ̋.

Uklanjanje zaperaka  jedna je od obveznih mjera njege rajčice nakon sadnje. Zaperci su zapravo bočne grane koje rastu u pazuhu listova glavne stabljike. Iako se na njima razvijaju plodovi oni su znatno manji, sitniji i u manjim količinama, što u intenzivnoj proizvodnji nije cilj. Zaperke valja na vrijeme odstraniti vodeći računa da ne prerastaju dužinu od 4-5 cm. Ukoliko zaperci prerastaju ne odstranjujemo ih već im otkidamo samo vrhove da ne dođe do pucanja stabljike čime se pospješuje prodor patogena u biljku. Pravovremenim zakidanjem zaperaka dobit ćemo zdravu, rodnu biljku sa krupnim i sočnim plodovima.

Vizualnim pregledom plastenika  željelo se educirati poljoprivredne proizvođače na problematiku štetnih organizama. Prikazan je i način determinacije štetnika, kako prepoznati određenog štetnika te je napravljena usporedba štetnih organizama i na taj način pomoglo poljoprivredniku da što učinkovitije provede zaštitu.

 

Andreja Vukalović Pofuk, dipl.ing.agr.

Zrinka Večerić, mag.ing.agr.

Jelena Stipetić, dipl.ing.agr.

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Sakupljanje prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. nastavljaju sa sakupljanjem prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način.

 Raspored sakupljanja za lipanj i srpanj 2020

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

 

Istarska županija

15.06.2020.

Finida bb (dvorište 6. maj)

Umag

9.00 – 11.00

Brtonigla

Nova Vas

Brtonigla

12.00 – 14.00

 

Vukovarsko – srijemska županija

15.06.2020.

PZ Napredak

K.Tomislava 40

Gradište

9.00 – 11.00

 

Istarska županija

17.06.2020.

Poslovni prostor Parka d.o.o.

Most 25

(u blizini parkirališta CIMOS)

Buzet

09.00 – 10.30

Parkiralište iza doma Josip Daus

Cerovlje 12

Cerovlje

12.00 – 14.00

 

Brodsko – posavska županija

17.06.2020.

PPK d.o.o. Nova Gradiška

Urije bb

Nova Gradiška

9.00 – 13.00

 

Istarska županija

19.06.2020.

Sajmište Višnjan

Višnjan

09.00 – 11.00

POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o.

Šišanska cesta 124

Pula

13.00 – 14.30

 

Brodsko – posavska županija

19.06.2020.

Agronom d.o.o.

J. Kozarca 12

Bukovlje

11.30 – 13.00

 

Primorsko – goranska županija

23.06.2020.

Poljoapoteka Cortina

Novo naselje Mravinci bb

Čavle

9.00 – 10.00

P.Z. VRBNIK

Namori 2

Vrbnik

12.00 – 14.00

 

Požeško – slavonska županija

23.06.2020.

Kutjevo d.d.

Trg Graševine 2

Kutjevo

8.00 – 11.00

Kutjevo d.d.

Trg Vilima Korajca 13

Kaptol

11.30 – 13.30

 

Karlovačka županija

24.06.2020.

Bublić Commerce d.o.o.

Ul. Dr. Vlatka Mačeka 26c

Karlovac

8.00 – 10.00

Medven trgovina d.o.o.

Mali Erjavec 4

Mali Erjavec

11.00 – 12.00

Vinski podrum Vrbanek

Obrež Vivodinski 1

Vivodina

13.00 – 15.00

 

Požeško – slavonska županija

25.06.2020.

Kod autobusnog stajališta – Restoran Buba

Trg Zrinskih i Frankopana

Pleternica

8.00 – 10.30

Komunalno društvo

Kralja Tomislava 56e

Čaglin

11.30 – 13.00

 

Karlovačka županija

25.06.2020.

Autobusna stanica kod crkve sv. Antuna

Duga Resa

8.00 – 10.00

 

Ličko – senjska županija

26.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Kralja Zvonimira 131

Otočac

8.00 – 10.00

Poljopromet d.o.o.

Lički Osik 81 (Stari)

Lički Osik (Stari)

11.00 – 13.00

 

Karlovačka županija

29.06.2020.

Madig – Mrežnica d.o.o.

Salopek Selo 2

Ogulin

8.00 – 10.00

 

Požeško – slavonska županija

29.06.2020.

Agronom d.o.o.

Voćarska bb, Završje

Brestovac

9.00 – 12:00

 

Karlovačka županija

30.06.2020.

Parkiralište NK Josipdol

Karlovačka

Josipdol

8.00 – 10.00

Benzinska postaja Plaški (preko puta)

Plitvička cesta

Plaški

11.00 – 12.30

 

Bjelovarskobilogorska županija

01.07.2020.

P.Z. Štefanje

Štefanje 84 a

Štefanje

8.00 – 10.00

 

Brodsko – posavska županija

01.07.2020.

Braniteljska zadruga Kobaš

Kloštarska 6

Slavonski Kobaš

09.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

03.07.2020.

DVD u Gudovcu

Gudovac 41

Gudovac

8.00 – 10.00

 

Osječko – baranjska županija

03.07.2020.

Općina Gorjani

Kula 1

Gorjani

08.30 – 12.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

06.07.2020.

Šnajder d.o.o.

Bilogorska 74

Kapela

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

08.07.2020.

Sajmište u Garešnici

 

Garešnica

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

08.07.2020.

Agro Tovarnik

Rusinjska b.b.

Mikluševci

11.00 – 13.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

10.07.2020.

Sima-agro d.o.o.

Donji Sređani 47

Dežanovac

8.00. – 10.00.

 

Požeško – slavonska županija

10.07.2020.

Lipkom d.o.o.

I. Mažuranića 81

Lipik

9.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

13.07.2020.

ABUNDAN d.o.o.

Sv. Mihovila 19

Velika Ludina

8.00 – 11.00

 

Sisačko – moslavačka županija

15.07.2020.

Kod Društvenog doma

Radićeva ulica

Kutina

8.00 – 11.00

Sajmišna ulica

kod Veterinarske ambulante

Lipovljani

12.00 – 14.00

 

Sisačko – moslavačka županija

17.07.2020.

Komunalac Glina d.o.o.

Jukinačka 104

Glina

8.00 – 11.00

PZ Prvča

Barice Rapić 1a

Sisak

12.30 – 16.00

 

Sisačko – moslavačka županija

20.07.2020.

Sajmište Popovača

Moslavačka bb

Popovača

8.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

22.07.20120.

Parkiralište kod Općine Šandrovac

Bjelovarska 6

Šandrovac

8.00. – 11.00.

 

Osječko – baranjska županija

23.07.2020.

Dvorište komunalnog društva

Kolodvorska 1

Koritna

08.00 – 11.00

 

Bjelovarskobilogorska županija

24.07.2020.

Sajmište

Početak Bjelovarske ulice

Veliki Grđevac

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

27.07.2020.

Parking za teretna vozila u ulici Ljudevita Gaja

Trg Križnog puta

Daruvar

8.00. – 11.00.

 

Bjelovarskobilogorska županija

29.07.2020.

Sajmište

Sv. Andrije bb

Čazma

8.00. – 11.00.

 

Vukovarsko – srijemska županija

29.07.2020.

PTPO Baruz

Patkovićeva 36

Bobota

 8.00 -11.00

 

Požeško – slavonska županija

30.07.2020.

PZ Prvča

Pavla Radića 44

Požega

09.00 – 10.00

 

Sisačko – moslavačka županija

31.07.2020.

Prostor stočnog sajma u Sunji

Sajmište bb

Sunja

8.00 – 11.00

 

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf

Agroekologija, Događaji, Edukacija, Obavijest, Pčelarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ

Dana 05.veljače 2020. (srijeda), s početkom u 17:00 sati održan je demonstracijski događaj pod nazivom „Tehnologija pčelarenja“, u prostorijama Osnovne škole Antuna Mihanovića u Osijeku, uz aktivno sudjelovanje svih demo-farmera, inovacijskih aktera i svih ostalih polaznika.

 

         

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

 

Glavni cilj demo događaja je bio upoznati pčelare sa važnosti pravovremenog provođenja određenih apitehničkih zahvata u funkciji održavanja dobrog, proizvodno- biološkog stanja pčelinje zajednice. To je jedini odgovor na direktne i indirektne klimatske promjene koje utječu na ovu proizvodnju.

Posebna zahvala gospodinu Slavku Stojanoviću, predsjedniku pčelarske udruge „Pčela“ Osijek na organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Igor Petrović dipl. ing. agr.

Član HUB 10

Agroekologija, Savjet

Sličnost leptira lastin rep i prugasto jedarce

Leptiri su izuzetno osjetljiva bića koja vrlo brzo reagiraju na nepovoljne promijene u ekosustavu. Pripadaju skupini kukaca (Insecta) i jedinstveni su među kukcima jer su im svi dijelovi tijela prekriveni tisućama sitnih ljuski. Uloga leptira u prirodi je višestruka jer u svim svojim razvojnim stadijima doprinose ravnoteži ekoloških sustava time što jedu, oprašuju i bivaju pojedeni.

Lastin rep (Papilio machaon L.) i prugasto jedarce (Iphiclides podalirius L.) su lako zamjetljivi danji leptiri koji pripadaju porodici lastinrepci (Papilionidae). Na prvi pogled su vrlo slični zbog osnovne žute boje i raspona krila do 8 cm. Na prednjim krilima lastin rep ima crne pjege, crna rebra i crni rub, a na stražnjim krilima crvene pjege u obliku oka koje su obrubljene plavkastim rubom te kratki repić (Slika 1). Leptir prugasto jedarce na prednjim krilima ima poprečne crne pruge, a na stražnjim krilima uz unutrašnji rub crvenu pjegu u obliku oka dok uz vanjski rub ima plave pjege u obliku polumjeseca (Slika 2).

           
Slika 1.Lastin rep                                      Slika 2. Prugasto jedarce
(Papilio machaon L.)                                  (Iphiclides podalirius L.)
(foto Šostarec K.)                                      (foto Šostarec K.)

Ženke oba leptira obično pojedinačno liježu jajašca na gornju stranu listova roda šljiva (Prunus), na trnini (Prunus spinosa), oskoruši (Sorbus domestica), crnoj bazgi (Sambucus nigra) i glogu (Crataegus). Jajašca su žućkastozelena, sitna, okrugla i glatke površine.

Gusjenice lastinog repa su duge oko 4 cm, zelene s crnim pojasevima i crvenim točkama dok su gusjenice prugastog jedarca u početku tamne, a kasnije postanu zelene sa svijetlim leđnim prugama. Može ih se naći od svibnja do rujna.  Kad se gusjenica osjeti ugroženom i uznemirenom tada iz čeonih dijelova na glavi izvlači žlijezde s jakim mirisom mošusa. Zimuje u stadiju kukuljice koja je pasanica, ljeti zelene, a zimi smeđe boje.

       
Slika 3. Gusjenica (Papilio machaon L.)                   Slika 4. Gusjenica (Iphiclides podalirius L.
(https://ju-priroda.hr/2016/08/crtice)                          (http://www.bubuleps.com/images)

Zbog svoje rijetkosti ovi leptiri se smatraju ugroženim vrstama te su i zakonom zaštićeni u Europi. Iako su neke vlasti upozoravale na status “ranjiv“ još se uvijek ne nalaze na crvenoj listi ugroženih vrsta.

Katarina Šostarec, mag. ing. agr
Stručni savjetnik

 

Literatura:

  • Burnie D. i autori (2002): Enciklopedija prirode. Neografia, Slovačka. Str. 177
  • Dierl W. (1987): Leptiri – upoznavanje i određivanje leptira i njihovih gusjenica. Mladinska knjiga, Ljubljana. Str. 1-5.
  • https://en.wikipedia.org/wiki/Scarce_swallowtail
Agroekologija, Najava, Vijest

Predavanje, radionica i svečanost povodom ljetne ravnodnevnice

Povodom svečanosti obilježavanja ljetne ravnodnevnice ili ljetnog solsticija, biodinamičko gospodarstvo „Drvo Života“, Ministarstvo poljoprivrede i Zadruga za etično financiranje organiziraju 21.6.2019. predavanje, radionicu i Ivanjski krijes u Ugarcima 14., kraj Požege od 18:00 do 22:00 sata.

Namjera je produbiti znanje i spoznaju o događanju koje je prisutno u običajima ljudi ovog kraja te tematski povezati s biljkom koprivom. U lipnju je kopriva u pogodnoj fazi za izradu kompostnog pripravka 504, a svakako je značajno spomenuti njeno svestrano i blagotvorno djelovanje. Kako se u prirodi sve međusobno prožima kopriva ima snagu uspostavljanja reda, također kako se u prirodi izmjenjuju dnevni i godišnji ciklusi značajno je usklađivanje ritmova i frekvencija. U nastavku je izložen program događanja.

18:00 Predavanja:

Kopriva u svakodnevnom životu – Pešut-Pilon Snježana dipl.ing.agr.,

Prirodni ritmovi i frekvencije – Šalata Verica univ.bacc.mus

19:00 Radionica izrade koprivinog pripravka BD 504
21:30 Paljenje Ivanjskog krijesa

Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Savjet, Višestruka sukladnost

Važnost živih organizama u tlu

„Živo tlo je osnovica poljoprivredne proizvodnje“. Ova tvrdnja, počesto može zvučati kao prazna fraza, no ipak je to najdublja istina. Stoga je „oživljeno tlo“, ono koje se razvija uslijed brižljivog gospodarenja, ključ uspjeha svakog dobrog poljoprivrednog gospodarstva. Prskanje pesticidima, upotreba mineralnih gnojiva, specijalnih strojeva, hormona i ostalog čime se danas služi konvencionalna poljoprivreda, samo su „štake“ kojima se takova proizvodnja podupire, što je ujedno dokaz, da je takvo tlo bolesno (dr. Rudolf Steiner).

Izvor: http://geography.name/wp-content/uploads/2016/08/343477.jpg

Što čini žive organizme tla:

  1. bakterije i aktinomicete (oko 40 %) su važne za razgradnju tvari, te fiksaciju dušika iz zraka. Aktinomicete se odlikuju sposobnošću razgrađivanja teško razgradivih spojeva koje ne može razgraditi niti jedna druga skupina organizama (npr. dlake, čekinje, hitin). One tlu daju „miris šumske zemlje“;
  2. alge i gljive (oko 40 %). Za razliku od ostalih mikroorganizama tla, alge mogu obavljati fotosintezu, te same proizvoditi potreban šećer (ugljik), dok gljivice žive većinom u kiselim tlima i specijalizirane su za razgradnju biljnog materijala, osobito onog bogatog ligninom;
  3. gujavice (kišne gliste – oko 12 %) od izuzetnog su značenja za svako tlo. One usitnjuju organsku materiju, luče kalcij, te tako sljepljuju čestice gline i humusa u stabilni tzv. glineno-humusni kompleks koji je vidljiv u obliku nakupina i nepravilnih mrvica, koje gujavice iznose na površinu tla.

U dobrim tlima na kvadratnom metru do 30 cm dubine, može se naći preko stotinu gujavica. Ponegdje ih u literaturi zbog izrazito korisnog rada zovu i „kravicama tla“;

  1. sitne životinjice (mezofauna – oko 3 %). Među ovima su najpoznatije nematode, grinje i neke skupine insekata. Njihova uloga je raznovrsna, ali uvijek povezana sa razgradnjom organske materije;
  2. krupnije životinje (makrofauna – oko 5 %). Ovdje ubrajamo pauke, stonoge, mrave, puževe, krtice i sl. Uloga im je slična kao i kod manjih organizama.

Ukratko, svaki od ovih organizama ima određenu zadaću u tlu, a najvažnije su:

  • usitnjavanje mlade organske tvari, uslijed čega se ujedno povećava i površina dostupna mikroorganizama,
  • daljnja razgradnja (mineralizacija) organske tvari,
  • pretvorba organskih spojeva u humusne,
  • miješanje, transport i povezivanje organskog i mineralnog dijela tla,
  • transport  mikroorganizama u tlu,
  • stvaranje i održavanje pora tla, što je značajno za opskrbu vodom i kisikom,
  • skladištenje minerala (hraniva).

Dakako treba naglasiti, da se organizmi tla ne hrane samo mrtvom organskom materijom, obzirom da su neki od njih i predatori, već između njih postoji „prehrambeni lanac“ i snažna borba za opstanak.

Organizmi tla, osim što razgrađuju organsku materiju i izgrađuju humus, istodobno izlučuju i ugljični dioksid, organske kiseline i druge spojeve, koji „nagrizaju“ minerale tla, te tako oslobađaju hraniva i to ne samo iz humusa već i iz mineralnog dijela tla.

Ostatke nakon žetve svakako bi trebalo vratiti u tlo. Danas se vraća vrlo malo organske materije u tlo, primjerice zrelog stajnjaka. Svjesni podatka da je odnos slame i zrna (prinosa) uglavnom 1:1, treba znati da je spaljivanje slame i strništa čisti gubitak od oko 5-8 tona organske mase po ha.

Po jednom hektaru zemljišta srednje kvalitete u dubini od pet do dvadeset centimetara prema istraživanjima tla, nalazi se oko 140 kg algi i oko 10.000 kg raznih gljivica i bakterija. Također po jednom hektaru zemljišta iste kvalitete i navedenoj dubini sloja zemljišta nalazimo oko 4.200 kg glista i drugih beskralježnjaka. Kada se uzmu svi navedeni parametri flore i faune, računajući i razgradnju bio mase, ukupna količina živih organizama bitnih za održavanje i opstanak prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta iznosi oko 25.000 kg po hektaru.

Uskoro nam dolazi vrijeme žetve, stoga jedan mali podsjetnik o poštivanju obveza višestruke sukladnosti. Višestruka sukladnost definirana je člancima 91. do 101. Uredbe (EU) 1306/2013 i Dodatkom II, iste Uredbe, te Pravilnikom o višestrukoj sukladnosti s izmjenama (NN/32/15, 45/16 i 26/18). Pravila višestruke sukladnosti obveznik mora poštivati na svim poljoprivrednim površinama u svom posjedu ili korištenju, te za svu stoku, koju drži bez obzira da li za isto traži potporu ili ne.

Poštujući Uredbu i Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC), uvjet br. 6. –upravljanje žetvenim ostacima, gdje se izričito zabranjuje paljenje slame i strništa. Iznimno je dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja štetnih organizama bilja o čemu mora postojati službena, naređena mjera.

Kontrolu ispunjavanja propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi. Za neodobreno i protupravno spaljivanje žetvenih ostataka predviđeno je umanjenje izravnih plaćanja za tekuću godinu od 15 % do 100 % iznosa, ovisno o jednom ili više propuštanja propisanih mjera i težini posljedica.

Negativni primjeri sa naših polja – spaljivanje žetvenih ostataka

Spaljivanje žetvenih ostataka je najlošiji odabir poljoprivrednika koji to čine, a razloga zbog kojih to nije poželjno, niti potrebno činiti ima na pretek. Navodim samo pet (5) najvažnijih, a to su:

  1. ugrožavanje ljudskih života i imovine,
  2. ugrožavanje divljači,
  3. uništavanje mikroflore i faune u dijelu oraničnog sloja,
  4. gubitak potencijalne organske mase,
  5. zagađenje okoliša dimom.

Preporuka je ne spaljivati žetvene ostatke već ih vratiti u tlo!

Ovim pregledom, očito je, ne treba paliti ostatke usjeva nakon žetve, jer tim činom radimo dugoročnu i nepovratnu ekološku štetu tlu i okolišu.

Stara mudra izreka govori: „Vatra je dobar sluga, ali loš gospodar“.

Pitanje je trebaju li naše oranice lošeg gospodara ili …?

Ljubomir Duvnjak, dipl. ing. agr.