MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Agroekologija

Agroekologija, Hortikultura, Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

MREŽA SAKUPLJANJA AMBALAŽNOG OTPADA SZB ZA 2021.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, Albaugh TKI (Pinus Agro), BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

Raspored prikupljanja ambalažnog otpada možete preuzeti ovdje.

Agroekologija, Obavijest, Vijest

PODSJETNIK PROIZVOĐAČIMA DRVENASTIH KULTURA KRATKIH OPHODNJI

Podsjećamo proizvođače drvenastih kultura kratkih ophodnji na obvezu prijave stručnog nadzora do 15. veljače 2021.

Sukladno Pravilniku o stručnom nadzoru uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji („Narodne novine“ br. 111/2018;  33/2019; 50/2019)  proizvođači drvenastih kultura kratkih ophodnji prijavljuju se za stručni nadzor središnjem tijelu državne uprave nadležnom za obavljanje upravnih i drugih poslova u području poljoprivrede i šumarstva (Ministarstvo poljoprivrede) najkasnije do 15. veljače tekuće godine. Proizvođači koji žele uključiti nove površine za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji prijavljuju iste za stručni nadzor tijekom cijele kalendarske godine.

Obveza stručnog nadzora drvenastih kultura kratkih ophodnji propisana je na temelju članka 9. stavka 4. Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (»Narodne novine«, broj 15/18 i 111/18).

Stručni nadzor podrazumijeva kontrolu udovoljavanja uvjetima uzgoja propisanim Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji i pravilnikom kojim se propisuje popis biljnih vrsta te način i uvjeti uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji.

Stručni nadzor obuhvaća:

  1. a) kontrolu na terenu nakon osnivanja drvenaste kulture kratkih ophodnji
  2. b) kontrolu na terenu najmanje jednom godišnje kod svih proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji u vrijeme vegetacije.

Prilikom prijave za stručni nadzor proizvođač je dužan Ministarstvu dostaviti sljedeće podatke:

  1. a) ime i prezime ili naziv Proizvođača
  2. b) adresu, telefonski broj i/ili e-mail adresu i OIB
  3. c) upisni broj u Upisniku proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji
  4. d) popis površina za stručni nadzor (ARKOD za poljoprivredno zemljište ili K.O. i k.č.br. za šumsko zemljište)

Dokumenti za prijavu stručnog nadzora:

Prijava za stručni nadzor uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji

Prijava se dostavlja poštom na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

ili putem emaila na: gordana.jurina@mps.hr ili jasmina.vagan@mps.hr

Na osnovu podnesenog Zahtjeva proizvođaču se dostavlja obavijest o osobi koja je zadužena za stručni nadzor (službenik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede), minimalno 15 dana prije izvršenja nadzora.

Agroekologija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Pretvaranje trajnih travnjaka u oranične površine

Prirodni travnjaci se nalaze na terenima koji  radi  vodnog režima obično nisu odgovarali  proizvodnji ratarskih kultura. Smanjenjem broja stoke na gospodarstvu  prestaje potreba za  proizvodnjom krme na prirodnim livadama te se poljoprivrednici odlučuju na njihovo preoravanje i pretvaranje u oranične površine.

Obilazeći teren uočavamo da se sve više hektara trajnih travnjaka pretvara u oranice. Uređenje odvodnih kanala, posjedovanje traktora jačih  tehničkih osobina i prelazak na proizvodnju ratarskih kultura dovodi do smanjenja  površina pod trajnim travnjacima.

Nakon zaoravanja postojećeg biljnog pokrova treba proći dovoljno vremena da se on radom mikroorganizama  preradi.  Vremenski period preoravanja će ovisiti o tome kojom kulturom želimo započeti proizvodnju.  Moramo voditi računa da, prilikom obrade tla oranjem, sloj humusa koji se godinama stvarao ne zaoremo preduboko i da ne izbacimo mineralni sloj tla u sjetveni sloj. Dubina obrade je na 12-20 cm. Često takve parcele imaju narušene i vodno–zračne odnose te moramo nastojati popraviti strukturu tla povećanjem sadržaja humusa u tlu. Popraviti strukturu na takvim oranicama možemo  sjetvom usjeva za zelenu gnojidbu, zaoravanjem biljnih ostataka i podrivanjem tijekom godina.

Na preoranim travnjacima usjev, posebno kukuruz, može biti ugrožen pojavom zemljišnih štetnika (sovice, žičnjaci), pa treba voditi računa o upotrebi zemljišnih insekticida. Poljoprivrednici si mogu pomoći u prognozi pojave zemljišnih štetnika kopajući jame veličine 25 cm x 25 cm x 25 cm. Iskopana zemlja stavlja se na foliju, dobro usitni i pregledava. Posebno brojimo pronađene žičnjake, a posebno druge štetnike.

Broj potrebnih jama za preglede će ovisiti o veličini i ujednačenosti parcele: na površini do 1 ha treba 4-5 jama , od 1-3 ha, 6-10 jama, a na parceli većoj od 3 ha 10-20 jama.

Kritičan broj kada trebamo primijeniti neki od načina suzbijanja je od 3-5 žičnjaka / m2.

Na koji način administrativno ispravno provesti promjenu načina korištenja parcele iz trajnog travnjaka u oraničnu površinu?

U ARKOD zapisniku potrebno je provjeriti na koji je način evidentirana parcela trajnog travnjaka ili pašnjak koji se planira preorati. Kod djelatnika regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) može se dobiti informacija o mogućnosti preoravanja željene parcele.

Prema Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20) korisnici osnovnih plaćanja osim poljoprivrednika koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike dužni su provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš ( „zelena plaćanja“) koje se odnose na očuvanje prirodnih travnjaka. Provođenje navedenog sastoji se od dvije komponente, od kojih je jedna nacionalna obveza Republike Hrvatske, a druga obveza poljoprivrednika u posebnim područjima unutar područja „Natura 2000“, a odnosi se na:

– Očuvanje trajnih travnjaka u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu Republike Hrvatske (RH) i

– Zabranu prenamjene okolišno-osjetljivih travnjaka u Natura 2000 područjima.

Trajni travnjaci evidentirani na taj način u 2015. godini ne mogu se prenamijeniti u drugu vrstu korištenja (tj. pretvoriti u oranice, voćnjake, vinograde i dr.), već ih moramo trajno čuvati kao trajne travnjake ili pašnjake.

Republika Hrvatska na nacionalnoj razini ima obvezu očuvanja omjera ukupnih nacionalnih površina pod trajnim travnjacima i pašnjacima u odnosu na ukupne poljoprivredne površine. Referentni omjer utvrđen je 2015. godine. Omjer površina trajnih travnjaka i pašnjaka prema ukupnoj poljoprivrednoj površini prijavljenoj u 2015. godini ne smije se (idućih godina) smanjiti za više od 5% (na cjelokupnom području RH).

Ovaj omjer (postotak) svake će godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju analizirati prema površinama prijavljenima u ARKOD-u. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 4%, primjenjuje se postupak prethodnog pojedinačnog odobrenja prenamjene trajnih travnjaka. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 5%, Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će do 31. prosinca 2020. godine putem mrežne stranice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i AGRONET-a obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka.

Korisnici ne smiju okolišno-osjetljive travnjake prenamijeniti niti preorati. Ako korisnik prenamijeni ili preore okolišno-osjetljivi travnjak, dužan je vratiti ga u prvobitno stanje najkasnije do zadnjeg dana za zaprimanje zahtjeva u 2021. godini.

Poljoprivrednici koji razmišljaju o preoravanju trajnih travnjaka trebaju se informirati u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o mogućnosti prenamjene postojećeg trajnog travnjaka u oranicu, kako bi izbjegli nepotrebne troškove vraćanja površine u prvobitno stanje –  trajni travnjak.

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing.

Agroekologija, Vijest, Zaštita bilja

Mankozeb – povlačenje s tržišta Republike Hrvatske

Ministarstvo poljoprivrede obavještava da se s tržišta Republike Hrvatske povlači 28 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari mankozeb.

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2087 o neproduljenju odobrenja aktivne tvari mankozeb, koja je stupa na snagu 5. siječnja 2021. godine, propisano je da države članice moraju oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju aktivnu tvar mankozeb.

Sredstvima za zaštitu bilja, na osnovi aktivne tvar mankozeb, koja se na tržištu Republike Hrvatske nalaze pod trgovačkim nazivima: ACROBAT MZ WG, DITHANE DG NEOTEC, DITHANE M-45, PERGADO MZ, PINOZEB M-45, RIDOMIL GOLD MZ PEPITE, MANFIL 75 WG, MANFIL 80 WP, STAR 80 WP, PENNCOZEB 75 DG, MOXIMATE 505 WP, CADILLAC 80 WP, ALFIL DUPLO, FYLAL DOUBLE, ELECTIS WG, MANKOZEB, MANOXANIL, NAUTILE DG, PROFILUX, FANTIC M, INDOFIL 80 WP, INDOMATE 505 WP, ARMETIL M, DOUBLE COPPER KEY, CODIMUR M, MANCOZEB BLUE 72 WP, LAINCOBRE M i FORTUNA GOLD, temeljem navedene Uredbe, ukidaju su registracije za stavljanje na tržište Republike Hrvatske s datumom 4. srpnja 2021.

Sukladno rješenjima o ukidanju registracija, na tržištu Republike Hrvatske bit će dozvoljena prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja ACROBAT MZ WG, DITHANE DG NEOTEC, DITHANE M-45, PERGADO MZ, PINOZEB M-45, RIDOMIL GOLD MZ PEPITE, MANFIL 75 WG, MANFIL 80 WP, STAR 80 WP, PENNCOZEB 75 DG, MOXIMATE 505 WP, CADILLAC 80 WP, ALFIL DUPLO, FYLAL DOUBLE, ELECTIS WG, MANKOZEB, MANOXANIL, NAUTILE DG, PROFILUX, FANTIC M, INDOFIL 80 WP, INDOMATE 505 WP, ARMETIL M, DOUBLE COPPER KEY, CODIMUR M, MANCOZEB BLUE 72 WP, LAINCOBRE M i FORTUNA GOLD do 4. listopada 2021., a zbrinjavanje, skladištenje i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja do 4. siječnja 2022. (Tablica 1.)

Tablica 1. Popis sredstava za zaštitu bilja kojima se ukida registracija

Naziv SZB Aktivne Tvari Klasa Vlasnik Registracije
ACROBAT MZ WG dimetomorf, mankozeb UP/I-320-20/06-01/223 BASF Agro B.V. Arnhem (NL) Zurich Branch
DITHANE DG NEOTEC mankozeb UP/I-320-20/03-01/113 Indofil Industries (Netherlands) B.V.
DITHANE M-45 mankozeb UP/I-320-20/04-01/169 Indofil Industries (Netherlands) B.V.
PERGADO MZ mandipropamid, mankozeb UP/I-320-20/06-01/279 Syngenta Crop Protection AG
PINOZEB M-45 mankozeb UP/I-320-20/05-01/57 ALBAUGH TKI d.o.o.
RIDOMIL GOLD MZ PEPITE mankozeb, metalaksil-M UP/I-320-20/09-01/321 Syngenta Crop Protection AG
MANFIL 75 WG mankozeb UP/I-320-20/12-01/128 Indofil Industries Limited
MANFIL 80 WP mankozeb UP/I-320-20/12-01/129 Indofil Industries Limited
STAR 80 WP Mankozeb UP/I-320-20/09-01/546 Indofil Industries Limited
PENNCOZEB 75 DG mankozeb UP/I-320-20/09-01/575 United Phosphorus Ltd.
MOXIMATE 505 WP cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/13-01/257 Indofil Industries Limited
CADILLAC 80 WP mankozeb UP/I-320-20/09-01/534 Agria S.A.
ALFIL DUPLO fosetil, mankozeb UP/I-320-20/14-01/106 INDUSTRIAS AFRASA, S.A.
FYLAL DOUBLE fosetil, mankozeb UP/I-320-20/14-01/290 Cheminova A/S
ELECTIS WG mankozeb, zoksamid UP/I-320-20/09-01/508 Gowan Crop Protection Limited
MANKOZEB mankozeb UP/I-320-20/09-01/515 Indofil Industries Limited
MANOXANIL cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/15-01/501 Indofil Industries Limited
NAUTILE DG cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/15-01/10 United Phosphorus Ltd.
PROFILUX cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/13-01/269 Belchim Crop Protection N.V./S.A.
FANTIC M benalaksil-M, mankozeb UP/I-320-20/14-01/937 Isagro S.p.A.
INDOFIL 80 WP mankozeb UP/I-320-20/17-03/410 Indofil Industries Limited
INDOMATE 505 WP cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/17-03/411 Indofil Industries Limited
ARMETIL M mankozeb, metalaksil UP/I-320-20/17-03/77 INDUSTRIAS QUIMICAS DEL VALLES S.A.
DOUBLE COPPER KEY bakarni spojevi: bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/343 INDUSTRIAL QUIMICA KEY S.A.
CODIMUR M Bakarni spojevi: Bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/349 Exclusivas Sarabia S.A.
MANCOZEB BLUE 72 WP mankozeb UP/I-320-20/17-03/244 Indofil Industries Limited
LAINCOBRE M bakarni spojevi: bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/339 LAINCO, S.A.
FORTUNA GOLD cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/16-03/29 Agria S.A.

Navedenu Provedbenu uredbe možete pronaći na Fitosanitarnom portalu pod nazivom Propisi – klikom na Sredstva za zaštitu bilja – drugim klikom na Sredstva za zaštitu bilja ili na http://fisportal.mps.hr/hr/sve/propisi/

Agroekologija, IAKS mjere, Potpore i poticaji, Program RR, Vijest

Znate li tko je kosac?

Kosac je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta ptice koju možemo naći na vlažnim livadama nizinske Hrvatske, livadama Papuka, Gorskog kotara, Učke i Ćićarije te na krškim poljima Like i Dalmacije.

Glavni uzroci ugroženosti ptice kosca u Republici Hrvatskoj su odumiranje tradicionalnog stočarstva, prelazak na intenzivnu poljoprivredu, napuštanje vlažnih i poplavnih travnjaka kao i mehanizirana košnja koja također smanjuje uspješnost gniježđenja, jer stradaju ptići koji se kreću po tlu. Poljoprivrednici imaju važnu ulogu u zaštiti ptice kosca jer održavanjem travnjaka prilagođenim načinom košnje u točno određenom razdoblju pridonose rastu njezine gnjezdeće populacije.

U sklopu Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020. godine unutra mjere 10 Poljoprivreda okoliš i klimatske promjene nalazi se operacija 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu ptice kosca (Crex crex) koja se u Republici Hrvatskoj provodi još od 2015. godine.

Kako bi se utvrdio utjecaj ove operacije na populaciju ptice kosca Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine provodi projekt o procjeni utjecaja ove pilot mjere. Projekt će se provoditi u razdoblju od 3 godine, a sastoji se od više terenskih istraživanja na značajnijim gnjezdilištima kosca na području RH.

Sve o ovoj maloj ptici i doživljajima naših istraživača na terenu pročitajte na linku „Lovci na kosce“

Agroekologija, Bjelovarsko-bilogorska, Govedarstvo, Obavijest, Osvrt, Reportaža, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Prikaz prednosti ispusta u uzgoju mliječnih krava

UZGOJ I PRAKSA 

Predstavljamo pozitivan primjer držanja mliječnih krava na OPG-u Halauš iz Lasovca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Današnja intenzivna govedarska proizvodnja podrazumijeva upotrebu genetski visokoproduktivnih mliječnih krava kod kojih treba ispuniti visoke zahtjeve u pogledu hranidbe, smještaja i njege kako bi se maksimalno iskoristio njihov genetski potencijal. U intenzivnom sustavu proizvodnje često dolazi do pojave stresa, narušavanja dobrobiti životinja i onemogućavanja prirodnog ponašanja krava. Najčešće to dovodi do narušavanja zdravstvenog stanja – ozljeda, češćih pojava mastitisa, zaostajanja posteljice, poremećaja reprodukcije i problema s papcima – što rezultira pojavom šepavosti.

Otežani uvjeti držanja u staji

Držanjem krava u staji otežani su higijenski uvjeti i teško je održati krave čistima. U staji krave često borave na vlažnom i skliskom betonu punom fekalija. Krave su na manjim farmama uglavnom vezane i uz kombinaciju skliskog betona otežano ustaju. Do pojave velikog stresa dolazi u ljetnim mjesecima, kada su vanjske temperature više od 30 °C. Tada u staji osim znatnog povećanja temperatura dolazi i do povećanja koncentracije amonijaka i vlage ali i pojave insekata, prije svega muha koje privlači stajski gnoj.

U takvim uvjetima dolazi do velikog pritiska na organizam krave. Svi navedeni loši čimbenici u konačnici uzrokuju pad proizvodnje mlijeka i velike veterinarske troškove. Zato životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja što će neutralizirati stresne pojave. Životinje će nam stoga biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka.

 

Slika 1. Svu voluminoznu krmu krave dobivaju na ispustu.

Ispust smanjuje stres

Kao idealan način za smanjenje stresa nameće se držanje krava na ispustu. Kretanjem krava na ispustu sprečava se atrofija mišića i omogućuje prirodna korekcija papaka. Papci stalno rastu, ali se kretanjem i troše. Držanjem na ispustu krave borave na svježem zraku i izložene su utjecaju sunčeve svjetlosti, tj. utjecaju UV-zraka. To pak omogućava stvaranje provitamina kolekalciferola (vitamin D3) koji ima velik pozitivan utjecaja na zdravstveno i reprodukcijsko stanje životinja.

Budući da na našem gospodarstvu već 20 godina krave držimo na ispustu, i to tijekom cijelog dana, svojim iskustvom mogu potvrditi sve blagodati takva načina držanja krava.

 

Kako mi upravljamo stadom?

Naše se stado sastoji od 25 mliječnih krava i 15 grla ženskog pomlatka simentalske i holstein pasmine goveda. Veći dio stada čine krave simentalske pasmine, dok je manji dio holstein pasmine nešto križanaca. Prosječna dnevna proizvodnja po kravi kreće se oko 25 litara. U idućih nekoliko godina planiramo krave holstein pasmine izlučiti iz uzgoja, odnosno pretopiti u simentalsku pasminu Bez obzira na ukupno dobro zdravstveno stanje našeg stada, simentalska grla ipak su otpornija od holsteina. S druge pak strane, upotrebom vrhunske genetike te uz dobru hranidbu i uvjete držanja postižemo dobru mliječnost kod simentalskih krava i nemamo potrebu za držanjem krava holstein pasmine.

Obrađujemo 50 ha poljoprivrednog zemljišta na kojemu proizvodimo svu voluminoznu krmu. Hranidbu krava voluminoznim dijelom obavljamo na ispustu pa krave jedu po volji, dok smjesu dajemo u staji. Obrok je sastavljen od sjenaže ljulja ili lucerne, silaže cijele biljke kukuruza i smjese koju proizvodimo sami, te manjeg dijela zelene mase koje krave pasu na ispustu.

Takva organizacija olakšava nam hranidbu i smanjuje fizički rad u staji. Budući da su krave većim dijelom godine vani, tijekom godine moramo spremiti manju količinu stelje što opet rezultira smanjenjem troškova ali i fizičkog rada. Za krave pak to znači smanjenje toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci, svjež zrak, bolju higijenu krava i slobodno kretanje koje poboljšava tjelesnu kondiciju. Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja, a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima. Gonidba krava na ispustu vrlo je lako uočljiva pa nemamo problema s reprodukcijom. Pomoći kod teljenja krava gotovo da i nema. Na našem gospodarstvu nikada nismo imali potrebu obavljati korekciju papaka jer krave velik dio vremena provode hodajući po ispustu pa se korekcija provodi prirodnim putem. Na taj su način zdravstvene tegobe u stadu svedene na najmanju moguću mjeru, što potvrđuje i podatak da većih zdravstvenih tegoba ili uginuća kod nas nije bilo u posljednjih nekoliko godina.

 

Slika 2. Veličinu ispusta treba prilagoditi broju krava kako bi dio ispusta uvijek bio zatravljen

Pregoni na ispustu

Želim istaknuti kako je vrlo bitan izgled ispusta, odnosno njegova veličina. Ispust svakako treba biti neka veća površina prilagođena broju krava, stoga se naš ispust prostire na tri hektra. Krave dio ispusta uvijek utabaju i unište travnati dio, osobito na mjestima gdje se hrane i napajaju. U slučaju obilnijih kiša na tom se dijelu stvori blato.

Zbog toga je bitno da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata. Ako na ispustu ima travnate površine, krave će uvijek imati nešto trave za pašu, osobito u proljeće. Zbog svega navedenog ispust smo podijelili na dva dijela-pregona kako bismo što bolje sačuvali travnjak i iskoristili pašnu površinu. Kada krave iskoriste travnati dio jednog pregona prebacujemo ih u drugi kako bi se travna površina prvog pregona mogla obnoviti.

 

Slika 3. Na ispustu treba osigurati hladovinu

 

Krave na ispustu imaju osiguranu hladovinu, i to u malom šumarku, ali i neograničen pristup pitkoj vodi kako bi i u vrijeme najviših temperatura mogle boraviti na otvorenom tijekom cijelog dana.

Pristup krava ispustu ili pašnjaku svakako je jedan od važnijih čimbenika isplativa uzgoja mliječnih krava, no kako bismo imali zdravo, kvalitetno i visokoproduktivno stado ne smijemo zaboraviti najvažnije – kvalitetnu hranidbu i korištenje sjemena genetski vrhunskih bikova za umjetno osjemenjivanje.

 

 

Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja,

a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima

Bitno je da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata

Životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja

što će neutralizirati stresne pojave

– zato će nam biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka

 

                                                                                               Dario Halauš, struč.spec.ing.agr. 

                                                                                               Izvor: Uzgoj goveda 3/2020

Agroekologija, Hortikultura, Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Što učiniti sa mehanizacijom u zimskom periodu

Zima je već pokucala na vrata, a poslovi sa našom mehanizacijom i opremom ili su pri kraju ili su završeni. Nastavno na okolnosti naša mehanizacije također zaslužuje odmor i stoga ju sukladno mogućnostima treba uredno spremiti ili u natkriveni i zaštićeni prostor ili jednostavno prekriti nekim od pogodnih pokrova. No prije toga, a kako bi i mi i naša neophodna oprema i mehanizacija bezbrižno dočekali novu sezonu, svakako sugeriram sljedeće:

  • Izvršiti čišćenje i pranje strojeva. Molim, voditi računa o odabiru mjesto gdje se neće kontaminirati okoliš sredstvima za pranje i odmašćivanje (idealna mjesta su registrirane samposlužne praonice).
  • Strojeve i opremu osušiti i zaštititi od korozije u kontekstu čega može poslužiti: motorno ulje, litijeva mast, ili posebni i specijalni zaštitni premazi.
  • Nakon pranja i sušenja izvršiti podmazivanje na zato predviđenim mjestima kako bi nova mast istisnula kapljice vode iz ležajeva, utora i sličnih područja u kojima mast ima svoju aktivnu ulogu tijekom procesa rada.
  • Spremnike goriva naših traktori, kombajna i drugih samohodnih strojeva napuniti do vrha kako bi se smanjila pojava korozije samih spremnika i sustava vezanog za distribuciju i tok goriva
  • Svakako provjeriti, ispitati i po potrebi izvršiti izmjene ili ispuštanje u svim sustavima sa rashladnim tekućinama na adekvatne vrijednosti točki smrzavanja
  • Provjeriti i prilagoditi tlakove u gumama uobičajenim radnim tlakovima za vrijeme eksploatacije istih.
  • Ovaj period mrtve sezone tijekom mirovanja naše opreme i mehanizacije iskoristiti za sve eventualne popravke i potrebna podešavanja strojeva.

Velika većina poljoprivredne populacije posjeduje prskalice i atomizere, a osim svega ispred navedenog kod ovih strojeva prije zimskog mirovanja treba učiniti i dodatne korake – stručnim riječima izvršiti konzervaciju istih:

  • Kompletno pranje izvana i iznutra, svih filtere i svih mlaznica
  • U spremnik uliti sredstvo protiv smrzavanja bilo antifriz bilo zimsko sredstvo za pranje stakla. Dovoljno bi bilo otprilike 1-2 % volumena prskalice s minimalnom jačinom točke smrzavanja -20 0C
  • Uliveno sredstvo promiješati kroz zatvoren sustav stroja a nakon toga isto na par sekundi propustiti kroz same mlaznice
  • S prskalice demontirati manometar i pohraniti na sigurno

U proljeće kada nam prskalica bude ponovo potrebna obrnutim redoslijedom izvršiti dekonzervaciju:

  • Na prskalicu montirati manometar
  • Sredstvo protiv smrzavanja ispustiti na jednoj od krajnjih mlaznica
  • Prskalicu isprati čistom vodom
  • Ispušteni antifriz ili zimsko sredstvo za pranje stakla pohraniti u odgovarajući spremnik i spremiti za slijedeću zimsku sezonu konzerviranja

Ovakvim postupanjem definitivno ćemo našoj opremi produžiti vijek trajanja i u novu sezonu poslova krenuti spremni i pouzdaniji.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Edukacija, IAKS mjere, Izravna plaćanja, Mladi poljoprivrednici, Potpore i poticaji, Program RR, Vijest

Važna obavijest za primatelje izravnih potpora poljoprivredi i IAKS mjera Ruralnog razvoja

Svi koji su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2020. godini zatražili plaćanje za mlade poljoprivrednike i/ili potporu za neke od IAKS mjera ruralnog razvoja (Mjera 10; Mjera 11; Mjera 14), preuzeli su obvezu pohađanja izobrazbe. Sukladno odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 22/2020) jedan od uvjeta za ostvarenje potpore je dokaz o završenoj strukovnoj izobrazbi.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva tijekom cijele godine provodila je aktivnosti na provedbi Mjere 1 – ‘Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja’. Usprkos pandemiji i otežanim uvjetima rada, održavani su tečajevi, kako direktno u učionicama, tako i online. Zadovoljavajući interes i odaziv poljoprivrednika je bio tijekom cijele godine, ali sada apeliramo da se svi oni koji se dosad iz bilo kojeg razloga nisu mogli odazvati edukaciji, iskoriste priliku koja im se pruža do kraja godine da ispoštuju preuzetu obvezu. Raspored tečajeva je objavljen na stranicama Uprave (https://www.savjetodavna.hr/tecajevi/) pa molimo da pratite objave i prijavite se na vrijeme.

Ukoliko ste obveznik neke od mjera, na svom Zahtjevu za potporu imate oznake kako su prikazanje u pripadajućem .pdf dokumentu (PDF DOKUMENT)

Napominjemo da produžetka roka za edukaciju neće biti.

Nepoštivanje obveza propisanih za IAKS mjere ruralnog razvoja dovodi do primjene administrativnih kazni od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (povrat isplaćenih sredstava potpore).

Agroekologija, Hortikultura, Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Ekološki prihvatljiv sustav zbrinjavanja otpadnih tekućina koje sadrže pesticide

Dana 18. rujna 2020. u Koprivničkim Bregima održan je demonstracijski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda koje sadrže ostatke sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednicima je prikazan i opisan način rada sustava koji se naziva Remdry. Načela dobre poljoprivredne prakse nalažu pravilno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu sa ciljem sprečavanja onečišćenja vodotokova, između ostalog. Nakon završenog tretiranja proizvodne površine, ako se na pravilan način ne zbrinjava preostalo škropivo ili voda nakon pranja uređaja za primjenu pesticida, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Remdry sustav koji je prikazan u Koprivničkim Bregima, omogućuje jednostavno i ispravno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda, koje sadrže ostatke sredstva za zaštitu bilja, na poljoprivrednom gospodarstvu. Sustav se sastoji od platforme i spremnika koji mora biti postavljen prema propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. Platforma je izrađena od čvrste i nepropusne PVC membrane na koju se prazni spremnik sa otpadnim tekućinama iz uređaja za primjenu pesticida.

U sredini platforme nalazi se spremnik iz kojeg se pomoću pumpe tekućina prebacuje u spremnik. Osmerokutni spremnik prekriven je prozirnim krovom, s bočnim otvorima kapaciteta 2500 l otpadne vode. Unutar spremnika učvršćena je debela nepropusna folija za zadržavanje tekućine s koje se pomoću vjetra i sunca isparava voda ostavljajući na foliji suhi talog (ostaci sredstva za zaštitu bilja). Unutarnja folija sa suhim talogom sigurno se zbrinjava tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada kao i prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja.

Ova demonstracija imala je za cilj podizanje razine svijesti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja, s praktičnim prikazom o važnosti pravilnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpadnih tekućina iz prskalice sa svrhom smanjenja onečišćenja voda.

Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr.

Agroekologija, Edukacija, Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

EDUKACIJA SAVJETNIKA IZ PODRUČJA BIOEKONOMIJE

Prema godišnjem planu provedbe M02 – podmjere 2.3. „Potpora za osposobljavanje savjetnika“ za 2020. godinu, u razdoblju od 2. – 6. srpnja 2020., održan je trening trenera za savjetnike  iz područja „Bioekonomija“. Trening trenera je organizirao Odjel za mehanizaciju i primjenu inovativnih tehnologija u poljoprivredi, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Edukaciju savjetnika proveli su stručnjaci iz područja bioekonomije Energetskog Instituta „Hrvoje Požar“ i prof. dr. sc. Lepomir Čoga s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Navedeni su predavači priznati znanstvenici i stručnjaci biotehničkih znanosti i bioekonomije koji su obrazovanjem, znanstveno-istraživačkim i stručnim radom te iskustvom stekli kompetencije za tematiku ovoga tečaja.

Praktična nastava provedena je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u općini Grubišno Polje u mjestu Maslenjača, pogonu za proizvodnju bioplina i organskog gnojiva iz digestata BIO EL, zatim u Staroj Rači, na poljoprivrednom gospodarstvu koje ima instaliran fotonaponski sustav te u Rovišću na pogonu za proizvodnju bioplina.

 

Polaznici tečaja su po završetku tečaja postali treneri koji će osposobljavati druge savjetnike za krajnji savjetodavni rad prema poljoprivrednim gospodarstvima (kroz tečajeve i savjetničke pakete).

Krajnji cilj edukacije je bila nadogradnja teorijskih i praktičnih znanja iz područja bioekonomije, s naglaskom na energetsku potražnju na poljoprivrednom gospodarstvu potrebnih za savjetovanje poljoprivrednika koji žele poboljšati energetsku bilancu svog poljoprivrednog gospodarstava.

 

Danijela Glavica-Tominić dipl. ing. agr

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

mr. sc. Darko Lugonja, MBA