MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

News

Događaji, Vijest

Predstavljena šampionska vina 2. revije vina hrvatskih autohtonih sorata

Drugu reviju vina hrvatskih autohtonih sorata VINA OD DAVNINA i izabrana šampionska vina predstavio je na današnjoj konferenciji za medije, pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 85 proizvođača sa 130 uzoraka vina proizvedenih od 34 autohtone sorte različitih godina berbe (2008. – 2018. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi, ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušava vina. Ocjenjivanje vina organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć suorganizatora i partnera Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Povećani odaziv vinara u odnosu na prošlu godinu pokazuje interes proizvođača koji su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede dobili jedinstvenu manifestaciju i promidžbu za svoja vina koja su i turistički autentičan proizvod i dio su gastronomske ponude Hrvatske.

Vinarima s najbolje ocjenjenim vinima potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić dodijelit će šampionska odličja  26. travnja 2019. godine na otvorenju revije VINA OD DAVNINA u Art galeriji Lauba u Zagrebu. Uoči revije vina, ministar Tolušić podsjetio je vinare i vinogradare da je do kraja travnja otvoren natječaj Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Vinske omotnice.

„Mi smo prije svega partner i suradnik vinara i vinogradara što smo i dokazali novim Zakonom o vinu kojim smo maksimalno smanjili administrativna opterećenja i papirologiju te olakšali vinarima pristup tržištu. Decentralizirali smo ocjenjivanje vina, uspostavili veću kontrolu na terenu i osigurali administrativna rasterećenja od 33% u odnosu na dosadašnje propise. Ukinuli smo sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te time  uštedjeli vinarima 12 milijuna kuna, koje će se iskoristiti za marketinške aktivnosti i brendiranje naših vina. Ukinuli smo i  evidencijske markice koje su bile obvezne prije stavljanja vina u promet te se uspostavili marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska. U dogovoru s vinarima i vinogradarima izradili smo i Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. – Vinska omotnica – gdje je tom sektoru kroz četiri mjere na raspolaganju 10,8 milijuna eura godišnje. Mjere poput Promidžba na tržištima trećih zemalja, Restrukturiranje i konverzija vinograda i Ulaganja u vinarije od ranije su poznate, a sada na traženje sektora imamo i mjeru Informiranje u državama članicama. Natječaj za mjeru „Ulaganja u vinarije i marketing vina“ završava krajem travnja i još imate vremena prijaviti svoje projekte.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Najbolje ocijenjena vina u pojedinim kategorijama

Najbolje ocijenjeno vino:

Pušipel prestige –  izborna berba bobica 2015.- Vinogradarstvo-podrumarstvo Branimir Jakopić, Železna gora

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Središnja bregovita Hrvatska:

Pušipel 2018.- Vinarija Preiner, Sveti Urban

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Dalmacija:

Malvasija dubrovačka 2018.- Malvasija Karaman obrt, Pridvorje

Šampion u kategoriji crvenih vina – regije Dalmacija:

Crljenak 2015.- Poljoprivredna zadruga „Maslina i vino“, Polača

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Malvazija istarska 2018.- In Sylvis vina (OPG ZGRABLIĆ MARKO), Sv. Petar u Šumi

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Teran  2016.- OPG Dario Sirotić, Buzet

 „Drago nam je da su proizvođači vina od hrvatskih autohtonih sorata prepoznali napore koje ulažemo da bi etablirali i promovirali upravo njih i njihova vina, te su se i ove godine odazvali ocjenjivanju i izlaganju u većem broju nego na prošloj reviji. To govori da je ova manifestacija potrebna Hrvatskoj jer je jedinstvena u mnoštvu sličnih vinskih događanja koja ukupno podižu interes i znanje potrošača, ali i kvalitetu proizvedenih vina. Zahvaljujem se svima na pomoći, svim partnerima u projektu, a posebno vinarima koji su se odazvali našem pozivu uz posebnu čestitku ovogodišnjim šampionima. Želja nam je senzibilizirati potrošače upravo za ovakva vina koja su ujedno i naša baština, a u njima se krije veliki turistički i gospodarski potencijal. Posjet reviji za sve građane je besplatan, a VINA OD DAVNINA su jedini ovakav vinski događaj gdje su na jednom mjestu okupljena isključivo vina hrvatskih autohtonih sorata iz cijele Hrvatske“ – naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Ocijenjena vina će na reviji u Laubi biti izložena 26. i 27. travnja 2019. te će ih posjetitelji moći kupiti i kušati izravno od proizvođača i saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

Osim poziva svim zainteresiranima da posjete Art galeriju Lauba ovog petka i subote, te se upoznaju s našim vinarima i kušaju vina od hrvatskih autohtonih sorata, predstavljen je i program revije koji je kreiran zajedno sa suorganizatorom i partnerima projekta VINA od DAVNINA. Sudjelovanje na radionicama i panelima je besplatno, uz prijavu na mail: vinaoddavnina@mps.hr.

 

Pripremi za ispis
Ratarstvo, Vijest

Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucija u području poljoprivrede Republike Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Hrvatske gospodarske komore u Zadru je u razdoblju od 8. do 11. studenog 2022. godine održan 15. međunarodni kongres „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“.

Prezentirane teme podijeljene su u četiri cjeline:

  • Zakonska regulativa sa fokusom na sjemenarstvo i rasadničarstvo
  • Uloga oplemenjivanja bilja i sjemenarskog sektora u postizanju ciljeva Europskog zelenog plana
  • Inovacije i napredak u oplemenjivanju bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu
  • Ekonomija proizvodnje sjemena i sadnog materijala

I ove je godine Hrvatsko agronomsko društvo na skupu dodijelilo dva priznanja „Zlatno sjeme“ za najraširenije sorte strnih žitarica na hrvatskom tržištu prema proizvedenim i deklariranim količinama sjemena u 2021./22. godini: Bc Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, za sortu pšenoraži – BC Goran i Poljoprivrednom institutu Osijek za sortu pšenice – Kraljica. Priznanja “Zlatno sjeme” uručio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak koji je prilikom otvaranja kongresa najavio nove modele potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva u novom programskom razdoblju 2023. – 2027.

 

Na kongresu su sudjelovali i službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede koji su kao autori ili koautori prezentirali rezultate istraživanja pod sljedećim nazivima:

  • Suzana Pajić: „Trendovi u proizvodnji ozime pšenice nakon uvođenja kodeksa o otkupu“
  • Siniša Hrgović: „Utjecaj sušnog razdoblja na prinose zrna kukuruza u 2022. godini“
  • Tatjana Martinović: „Rezultati trogodišnjeg ispitivanja hibrida suncokreta na lokacijama u Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji“
  • Mara Bogović: „Inovativne metode proizvodnje ekološkog sjemena na on farm poljoprivrednom gospodarstvu“

 

 

U zborniku sažetaka ovog kongresa tiskano je ukupno 37 sažetaka znanstvenih i stručnih radova koji su izlagani tijekom kongresa.

Tijekom kongresa održana su dva okrugla stola:

  • Potpora u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva stanje i mogućnosti u novom programskom razdoblju 2023. – 2027.
  • Izazovi klimatskih promjena na proizvodni sortiment jabuka u Republici Hrvatskoj.

 

Tatjana Martinović

Pripremi za ispis
Ratarstvo, Savjet

Analiza komparativnih pokusa kukuruza u 2022. godini

ANALIZA KOMPARATIVNIH POKUSA KUKURUZA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE U 2022. GODINI SA ANALIZOM UTJECAJA SUŠE NA PRINOSE U PROIZVODNJI ZRNA KUKURUZA

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama registriranim u RH za prodaju sjemena kukuruza, provela je i ove godine  zajednički komparativni pokus kukuruza  koji je po identičnim metodološkim uvjetima  bio sijan na 4 lokacije: Vukovarsko-srijemska županija: OPG Šibalić Marko – Nijemci;  Osječko-baranjska županija: Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek; Bjelovarsko-bilogorska županija: BILOFARM d.o.o. – Stančići i Međimurska Županija: OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri.

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje komercijalnih (ekonomskih)  vrijednosti u proizvodnji zrna kukuruza, hibrida koji su osobno predložili predstavnici sjemenarskih kuća  u 2022. godini uz analizu svake zasebne lokacije po hibridu i FAO skupine hibrida.

Ova analiza obuhvaća objedinjene prosječne rezultate ostvarenih prinosa u pokusu po lokacijama (ukupno i FAO skupinama) a obzirom da se identičan pokus provodio kroz višegodišnje istraživanje (2019.-2021.) na istim lokacijama analiziran je i utjecaj suše na ukupan prinos zrna kukuruza u 2022. godini koja će zasigurno biti zapamćena po velikoj suši u vrijeme najintenzivnije vegetacije kukuruza i kao takva ostavila je neizbrisiv trag u dijelu prinosa istoga ove godine.

Prosječni ostvareni prinosi po lokacijama i FAO skupinama u 2022. godini:

FAO 300

FAO 400

FAO 500

SVI HIBRIDI

Vukovarsko-srijemska

4761

5044

4633

5067

Osječko-baranjska

4520

4408

3873

4298

Bjelovarsko-bilogorska

11484

11451

14367

11792

Međimurska

7271

9438

10339

9031

Pregled ostvarenih prinosa u ovogodišnjem komparativnom pokusu kukuruza (analiza cca 40 hibrida koji su sudjelovali u pokusu) jasno daje do znanja kako je prisutna velika varijabilnost od lokacije do lokacije i kako su ti prinosi značajno niži nego li se to ostvarivalo u zadnjim razdobljima naših pokusa sa hibridima kukuruza.

Utjecaj klimatskih čimbenika, a najviše količine oborina  i njihov raspored te temperature zraka, definitivno su imale ogroman utjecaj na konačne prinose. Sukladno tome napravljena je  usporedba prosječnih prinosa po lokacijama identičnog pokusa za razdoblje 2019.-2021. sa prinosima u 2022. godini i rezultati izgledaju ovako.

2019.-2021.

2022.

% umanjenje prinosa u 2022.

Vukovarsko-srijemska

10000

5067

49,3

Osječko-baranjska

13069

4298

67,1

Bjelovarsko-bilogorska

13195

11792

10,6

Međimurska

13400

9031

32,6

12416

7547

39,2

Analizom je utvrđeno da je, ukupno gledajući kompletno pdručje imalo podbačaj u prinosu radi čimbenika suše skoro 40 %, pri čemu je istok Hrvatske imao puno veći pdbačaj u postotku od cca 50 – 67 %.

Pravi uzroci doista leže u klimatskim čimbenicima jer blic analizom tih pokazatelja  utvrđeno je i značajno odstupanje analiziranih podataka što je potvrda da je suša u 2022. godini imala ogroman utjecaj na kvantitetu zrna kukruza u realnoj proizvodnji (tablica ispod).

Pregled/usporedba pojedinih klimatskih pokazatelja izraženim u prosječnim vrijednostima za razdoblje vegetacije svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i godine 2019-2021 te 2022. (Izvor podataka: klimatske stanice MP, lokaliteti u blizini lokacija pokusa.)

oborine

prosječne dnevne temperaturama

dani sa temperaturama  30 – 35 0C

dani sa temperaturama  višim od 35 0C

2019.-

2022.

2022.

2019.-

2022.

2022.

2019.-

2022.

2022.

2019.-

2022.

2022.

Vukovarsko – srijemska

248

69

21,5

22,2

41

49

23

31

Osječko – baranjska

167

136

21,0

22,8

41

46

5

15

Bjelovarsko – bilogorska

334

186

20,0

21,0

50

54

9

12

Međimurska

422

273

19,4

20,7

37

41

3

8

prosjek

293

166

20,5

21,7

42

48

10

17

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

 

Pripremi za ispis

Preporuka vlasnicima nasada jabuke i kruške – zimska zaštita

Posljednjim pregledom plantažnih nasada jabuke i kruške u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su nasadi u fenofazi (BBCH 93-95) tj. zelena masa (lišće) je u fazi promjene boje i opadanja. Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja na većini lokaliteta u posljednjih 15 dana zabilježene su višekratno, veće količine oborina (8-16 mm) uz srednje dnevne temperature od 8-10°C. Uz ovakve agrometeorološke uvjete a imajući u vidu kako na vegetativnim izbojcima (grančicama), nakon intenzivnog opadanja listova ostaju otvorene ranice od otpalih peteljki, stvaraju se povoljni uvjeti za prodor patogena u biljno tkivo (Fuzikladij, Erwinia amylovora i dr.). Stoga se u ovoj fenofazi razvoja jabuke i kruške, preporučuje obavljanje kasno-jesenske zaštite nasada.

Za tu namjenu u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog oksida: Nordox 75 WG – u konc. 0,2%; bakarnog oksiklorida: Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha, Cuprocaffaro 50 WP – u konc. 0,75%, Neoram WG – u konc. 0,5 – 0,6%, Codimur SC, Copper Key Flow, Cupra, Copper Lainco – u konc. 0,25-0,3% ili bakarnog hidroksida: Champion Flow SC – u konc. 0,65%, (krajnji rok za primjenu zaliha ovoga pripravka je 01.09.2023.) i dr.

Od ostalih pripravaka za ovu namjenu mogu se koristiti gotovi pripravci s više aktivnih tvari kao što su kombinacije: bakarnog hidroksida i bakarnog oksiklorida (Airone SC – u dozi od 3-4 lit/ha), kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima) ili kombinacija bakarnog hidroksida i parafinskog ulja: (Modro ulje – u konc. 2-3%) i dr.

Navedeni pripravci primjenjuju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.000-1.500 l/ha ili više), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji tzv. „kupanje“ stabala. Uz navedene bakarne pripravke (uz izuzetak Modrog ulja), preporučuje se dodavanje pripravaka na bazi parafinskog ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje, Prominal neu, Ovipron top, Ovitex, Laincoil, Plantoil – u koncentraciji 3-4%) u cilju insekticidnog efekta na prezimljujuće oblike štetnih kukaca (jaja i kukuljice lisnih uši, crvenog pauka, lisnih minera i dr.).

Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.

Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu – FIS, u ekološkoj proizvodnji jabuke i kruške za ovu namjenu registrirani su pripravci: Modro ulje, Nordox 75 WG, Neoram WG, Cuprablau Z 35 WG, Bordoška juha caffaro 20 WP, Cuprocaffaro 50 WP, Airone SC, Cupra i Champion flow SC uz koje se može dodati pripravak na bazi parafinskog ulja. Za mogućnost korištenja ostalih bakarnih pripravaka koji su na tržištu RH registrirani kao gnojiva/ojačivači bilja, ekološki proizvođači moraju se posavjetovati s predstavnicima izabranog kontrolnog tijela ekološke proizvodnje.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

 

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pripremi za ispis

Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske

Imajući u vidu meteorološke uvjete u proteklih 15-ak dana (srednje dnevne temperature iznad 5°C) kao i fenofazu razvoja lijeske, pregledom trajnih nasada u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su stabla/grmovi lijeske izgubila 70 – 90 % lisne mase te je pravo vrijeme za obavljanje zimske zaštite u cilju smanjenja infektivnog potencijala štetočinja (gljivice, bakterije i prezimljujući oblici kukaca) u vegetacijskoj sezoni 2023. godine.

Za kasno-jesensku zaštitu lijeske u RH registrirani su pripravci na bazi: bakarnog hidroksida (Cuprablau Z 35 WG u dozi 1,6-1,7 kg/ha); bakarnog oksiklorida (Neoram WG – u koncentraciji 0,45%, ), kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima) ili kombinacija bakarnog hidroksida i parafinskog ulja: (Modro ulje – u koncentraciji 2-3%). Navedeni pripravci primjenjuju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.000-1.500 l/ha ili više), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabla/grma).

Uz navedene bakarne pripravke (uz izuzetak Modrog ulja), preporučuje se dodavanje parafinskog ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje, Prominal neu, Ovipron top, Ovitex, Laincoil, Plantoil – u koncentraciji 3-4%) u cilju insekticidnog efekta na prezimljujuće oblike štetnih kukaca (jaja i kukuljice).

Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.

Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu – FIS, u ekološkoj proizvodnji lješnjaka za ovu namjenu registrirani su pripravci: Modro ulje, Neoram WG, Cuprablau Z 35 WG, Bordoška juha caffaro 20 WP uz koje se može dodati pripravak na bazi parafinskog ulja. Za mogućnost korištenja ostalih bakarnih pripravaka koji su na tržištu RH registrirani kao gnojiva/ojačivači bilja, ekološki proizvođači moraju se posavjetovati s predstavnicima izabranog kontrolnog tijela ekološke proizvodnje.

Vlasnicima nasada koji su tijekom ovogodišnje vegetacije u nasadima lijeske primijetili naglo sušenje pojedinih grana ili čak cijelih stabala/grmova poradi sumnje na zarazu vrlo opasnim bakteriozama: (Pseudomonas avellanae, Botryosphaeria dothidea) – Bakterijski rak lijeske i (Xanthomonas arboricola pv. corylina) – Bakterijska palež lijeske, preporučuje se odrezivanje zaraženih grana 30 cm ispod mjesta sušenja sve do grane višeg reda i spaljivanje izvan nasada. Cijela stabla koja su tijekom vegetacije doživjela kolaps (palež, sušenje), poradi sumnje na prethodno navedena bakterijska oboljenja, potrebno je izvaditi s korijenom i spaliti izvan nasada. Rane nastale nakon rezanja zaraženih grana mogu se premazati (dezinficirati) pripravcima: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%). Alat za rezidbu potrebno je prije orezivanja svakog pojedinačnog stabla dezinficirati prikladnim sredstvom (70 % alkohol, 3 % Natrijev hipoklorit ili sl.).

Preporuka je da se nasadi  lijeske u kojima postoji sumnja na zarazu bakteriozama, prskaju prethodno navedenim bakarnim preparatima dva puta u jesenskom periodu: Prvi tretman – kada su stabla/grmovi odbacili 50 % lisne mase te drugi tretman nakon potpunog odbacivanja lisne mase. Razmak između dva tretmana treba biti najmanje 10-15 dana. Za tretmane se koriste dva različita pripravka na bazi bakra.

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pripremi za ispis
Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz u Đakovu

Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 21. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Tomić na području Đakova, Đurđanca i Arduševca u Osječko-baranjskoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa štetnicima i neprijateljima pčela, nezaraznim bolestima te zaraznim i nametničkim bolestima pčela. Posebno je demonstrirano na koji način bi pčelari trebali pasivno motriti na etiniozu odnosno malog kornjaša (Aethina tumida).

 

    Prirodno stanište ovog kornjaša su dijelovi Afrike južno od Sahare. Značajno je da na svom prirodnom domaćinu (afrička pčela), etine ne uzrokuju štete osim u prostorijama za vrcanje i skladištenje rezervnog saća i meda. Međutim, kod europske pčele etina nanosi velike štete te uzrokuje njihovo brzo propadanje. Godine 1998. etina se proširila iz Južne Afrike na Floridu, SAD, a uvozom pčelinjeg voska iz SAD-a, etina se 2002. godine proširila na Kanadu (Manitoba). U Egiptu, etina je utvrđena 2000. godine, a u Australiji (New South Wales i Queensland) 2002. godine. U Portugalu je utvrđena 2004. uvozom ilegalnih matica iz SAD-a, ali je oštrim veterinarsko-sanitarnim mjerama suzbijena. Međutim, u rujnu 2014. etina se pojavila u Italiji (Calabria i kasnije Sicilija) i tamo još uvijek nije iskorijenjena. Najveće štete pčelinjoj zajednici nanose ličinke etine koje se hrane pčelinjim leglom, peludom i medom i morfološki su vrlo slični ličinkama voskovog moljca. Zbog globalne trgovine pčelinjim proizvodima, rojevima i pčelinjim zajednicama postoji visoka opasnost daljnje širenje etine u Europi. Posebno su ugroženi pčelinjaci smješteni u toplijim dijelovima umjerenog klimatskog pojasa (južna Europa), na pjeskovitom tlu, u blizini zračnih luka te u blizini mjesta za istovar i pretovar roba iz uvoza (pomorske i riječne luke).

Foto: Ivana Tlak Gajger (etina u crvenom krugu)

Morfologija

Tijelo odraslog kornjaša je ovalnog oblika, duljine 5 – 7 mm i širine 3 – 4.5 mm. Glava je često podvučena pod hitinski štit te stoga nije vidljiva. Na glavi se nalaze kratke antene koje se na krajevima proširuju u kuglice. Cijelo tijelo pokriveno je hitinskim štitom tamno smeđe do crne boje. Krila su prekrivena nježnim dlačicama, a vanjski dijelovi krila kraći su od zatka, tako da je kraj istog vidljiv.

Odrasla etina (Foto: Food and Environment Research Agency (Fera – England))

 

Ličinka je bijele boje, duga 10 – 11 mm i široka 1.6 mm. Prednji i stražnji kraj su zašiljeni. Na leđnom dijelu se nalaze redovi malih bodlji te ima 3 para nogu koje su smještene neposredno iza glave. Diferencijalno-dijagnostički, ličinke etine u usporedbi s ličinkama velikog i malog voskovog moljca te peludnog moljca imaju veći broj slabije razvijenih nogu smještenih na grudima i trbuhu.

Ličinka etine (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

Razvojni ciklus

Etina se razvija potpunom preobrazbom. Tijekom 12 mjeseci etina može imati više generacija potomaka (1 do 6 generacija) ovisno o uvjetima okoliša. Njenom razvoju pogoduju visoka temperatura i vlažnost zraka.

Jaja su bijele boje, veličine 1.5 × 0.25 mm, nalik jajima pčela, ali su manja. Odrasle ženke polažu jaja na saću ili češće u pukotinama i šupljinama unutar košnice u obliku nepravilnih nakupina.

Jaja etine (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

 

Uznemiravanje potiče etine na parenje i polaganje jaja. Odrasla ženka tijekom 12 mjeseci svoga života može proizvesti do 2000 jaja. Nakon 1 – 6 dana iz jaja izlaze ličinke koje se hrane pčelinjim leglom, peludom i medom. Nakon 10 do 14 dana zrela ličinka etine, gmižući prema svjetlu, napušta košnicu i zavlači se u zemlju gdje se zakukulji i nastavlja svoj razvoj. Tražeći pogodno tlo, ličinka etine može prijeći put od nekoliko stotina metara. Naposljetku se zakukulji u zemlji na dubini od 5 do 60 cm. U nepovoljnim klimatskim uvjetima, aktivnost zrelih ličinaka prestaje sve do pojave povoljnih uvjeta za daljnji razvitak. Postotak preživljavanja ličinaka usko je povezan s temperaturom okoline. Pri temperaturi od 30ºC preživljava 100% ličinaka, pri 20ºC preživljava manje od 50%, a pri 10ºC ugibaju sve ličinke. Odrasle jedinke obično se pojavljuju nakon 3 do 4 tjedna, iako se mogu pojaviti u bilo kojem trenutku između 8 i 84 dana ovisno o temperaturama. Etine mogu aktivno letjeti najmanje 10 km, te je mogućnost prenošenja vrlo velika te mogu preživjeti do 9 dana bez vode ili hrane; na saću 50 dana, a na voću i do nekoliko mjeseci.

 

Bolest se najčešće prenosi prirodnim putem jer je etina dobar letač. Međutim, širenju pogoduje globalni promet pčelinjih zajednica i pčelinjih proizvoda te kupoprodaja paketnih rojeva, pčelinjih zajednica, rojeva, saća, voska ili pčelarske opreme. Također, bolest se može proširiti i transportom zemlje, voća ali i alternativnog domaćina (npr. bumbari).

Dijagnoza

Uočljivo je uništeno pčelinje leglo, sluzave naslage te galerije i tuneli po saću jer se ličinke etine hrane leglom, medom i peludom. Također je prisutna i fermentacija i cijeđenje meda koji potamni i miriši na trule naranče. Za lakše utvrđivanje prisutnosti uzročnika mogu se postaviti različiti tipovi klopki. Jednostavna klopka je izrađena od 4mm široke valovite plastike koje se postavljaju na dno i pokraj košnice. Odrasle jedinke uzročnika sakrivat će se od pčela unutar tunela klopke.

Klopke za etinu (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

Nadzor i preventiva

     Redovan pregled pčelinjih zajednica za rano utvrđivanje jer se manji broj odraslih jedinki, jaja i ličinki vrlo teško uoči u košnicama. Presudno je uočiti sve neuobičajene kukce u i oko košnice, u što ranijoj fazi prisutnosti.

U slučaju sumnje na prisutnost etine u RH!

     Hitno obavijestiti najbližu veterinarsku stanicu odnosno nadležno tijelo koje će provesti propisane mjere. Sve sumnjive odrasle jedinke, ličinke ili jaja hitno dostaviti u nacionalni laboratorij i/ili nadležnom tijelu, na identifikaciju. Za dostavu je potrebno koristiti zapečaćenu posudu te uz popratni dopis uključiti što više podataka – ime i adresu, detaljne podatke o pčelinjaku s točnom lokacijom. Ne smiju se slati žive odrasle jedinke, ličinke ili jaja poštom. Najjednostavniji način za pravilno slanje uzoraka jest držanje uzoraka preko noći u zamrzivaču ili stavljanjem uzoraka u 70% – tni etanol.

Prevencija

Važno je održavati higijenu pčelinjaka te pčelarske opreme i prostorije za vrcanje meda. Preporučuje se upotreba svijetlog saća u medištu košnice jer je ono manje privlačno etinama. Iz medišnih nastavaka med se mora izvrcati unutar 1 do 2 dana. Voštane poklopce i saće što prije pretopiti u vosak. Pčelinje zajednice moraju biti zdrave i jake te zaposjedati što veću površinu saća. Preporuča se držanje rezervnog saća u zamrzivaču.

 

Na kraju treba istaknuti da su sudionici bili vrlo zadovoljni tijekom DA, uvijek spremni na otvoreni dijalog, učenje od kolega i spremnost na usvajanje novih metoda i inovacija. Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nam se pridružila na ovoj DA te je demonstrirala svoja znanja u svezi prepoznavanja etine. Velika zahvala nositelju OPG Tomić, gosp. Željku Tomić koji je uložio mnogo truda u organizaciju i provedbu DA ustupajući pri tome svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te ostalim pčelarima koji su demonstrirali svoj način prepoznavanja određenih bolesti te njihovu kontrolu i suzbijanje. Posebna zahvala pčelarima Zlatku Bošnjakoviću (Đurđanci) i Ivanu Krizmaniću (Đakovo) koji su nesebično podijelili svoja znanja i vještine. Također, zahvala na trudu kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ u organizaciji i provedbi DA na području Grada Đakova.

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima povrća

Za plamenjače kupusnjača (Pseudoperonospora cubensis, Peronospora spp.) primijeniti pripravke kao što je: Infinito, a za koncentričnu pjegavost  primijeniti: Ortiva top, Ortiva, Tazer, Azbany, Aztek 250 SL i druge registrirane pripravke.

Za plamenjaču salate (Bremia lactucae) primijeniti pripravke: Taegro, Gachinko, Leimay S, Keyfol WP Revus, Curzate 60 WG, Orvego, Airone SC, Legado, Aliette flash, Avi WG, Infinito, Ortiva, i dr.

Prije sadnje salate u zaštićenom prostoru za nematode korijenovih kvržica (Meloidogyne spp.) može se primijeniti pripravke: Bioact prime, Laisol ili Raisan.

Kod pojave Sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia spp.) primijeniti pripravke: Teldor, Geoxe, Signum, Switch 62,5 WG, Pyrus, Ortiva, Serenade aso, Polyversum i dr. pazeći na karencu i registracije po kulturi.

Kod kupusnjača za rizoktoniju (Rhizoctonia spp.) i trulež korijena (Fusarium spp.) primijeniti pripravke kao što su: Proradix, Proplant i sustavom za kapanje,a bilo bi dobro folijarno primijeniti ojačivače biljaka koji sadrže bakar.

Za prevenciju bolesti u ekološkoj proizvodnji primijeniti jedan od registriranih pripravaka: Serenade Aso, Polyversum, Taegro, Prev-gold, kao i druge registrirane pripravke na osnovi drugih korisnih organizama, koji su registrirani za primjenu u ekološkoj proizvodnji.

Za bakterijske bolesti primijeniti jedan od registriranih bakrenih pripravaka, pazeći na karencu.

Za Sovice primijeniti jedan od registriranih pripravaka na kulturi: Karate zeon, Laser, Decis 100 EC, Rotor super, Ritmus, Voliam targo i dr.

Za kupusne štitaste moljce (Aleyrodes proletella) primijeniti: Decis 2,5 EC, Movento, Promanal neu

Kod pojave kupusnih moljaca (Plutella xylostella) primijeniti: Ampligo, Alverde, Cythrin max, Decis 100 EC, Neemazal-T/S i druge registrirane pripravke.

Za Stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) primijeniti pripravke kao: Closer, Abanto, Requiem prime, Movento, Harpun, Sivanto prime i sl. pazeći na registracije po kulturama.

Za Kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)  primijeniti neki od dopuštenih pripravaka: Requiem prime, Kraft 18 EC, Vertimec 018 EC, Laser i sl. i to u večernjim satima, pri smanjenom osvjetljenju, jer dnevna svjetlost brzo razgradi ove aktivne tvari. Asset Five, Exalt 25SC,   Neemazal-T/S, primijeniti dok su ličinke u mlađim stadijima.

Za Južnoameričkog moljca rajčice (Tuta absoluta), neke sovice (Noctuidae) primijeniti: Alverde, Ampligo, Voliam targo, Neemazal-T/S, Lepinox plus i druge registrirane po kulturi.

Kod pojave Koprivine grinje (Tetranychus urticae) primijeniti jedan od registriranih pripravaka Voliam Targo, Requiem prime, dok Kraft 18 EC ili Vertimec 18 EC, treba primijeniti u večernjim satima.

Primjena bio-stimulatora na osnovi aminokiselina ili algi te korisnih organizama znatno doprinosi jačanju i oporavku od nastalih šokova te pomaže u jačanju obrambenih mehanizama biljaka.

Sredstva za zaštitu bilja primijeniti prema priloženoj uputi  ili etiketi, a sukladno registraciji.

Podaci o registracijama i dozvolama  sredstva za zaštitu bilja nalaze se u Fitosanitarnom informacijskom  sustavu (FIS baza )  Ministarstva poljoprivrede na web adresi :

https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Zoran Kajić, dipl.ing.agr.

e-mail: zoran.kajic@mps.hr

Pripremi za ispis
Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest, Voćarstvo

Prvi tečaj prerade i dorade voća u Čakovcu

U organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Čakovcu, od 7. studenog do 10. studenog 2022. godine, organiziran je tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća.

Tijekom tečaja, dvanaest polaznika imalo je priliku upoznati se sa zakonskim propisima koji reguliraju područje prerade, ekonomskim i marketinškim aspektima te tehnološkim procesima. Kako pored teorije, polaznici prolaze i veliki dio praktične nastave, u okviru tečaja organizirana je terenska radionica kod OPG-a FINOTE – OPG SARAČ NEDIN u Mačkovcu. U registriranom objektu za preradu i doradu voća polaznici su upoznati sa opremom za preradu voća, pripremom džema od aronije te preradom lješnjaka u hladno prešano ulje. U okviru objekta za preradu nalazi se i prezentacijski prostor za promociju i izravnu prodaju vlastitih prerađenih proizvoda OPG-a.

Za teorijski i praktični dio edukacije zaslužni su bili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede iz Zagreba: Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. i Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr., zatim Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., djelatnik u ispostavi Zadar te Adrian Horvat, dipl. ing. agr. i Ljiljana Kocen dipl. ing. agr., djelatnici u ispostavi Čakovec i Štrigova.

Tečaj je namijenjen svim zainteresiranim poljoprivrednicima bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju, a koji su upisani u Upisnik PG/OPG-a. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište, promociju istih te upoznavanje sa osnovama ekonomike i poslovanja OPG-a, poreznom politikom i osnovama knjigovodstva.

Poljoprivredni proizvođači, polaznici tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda, imaju mogućnost dobivanja potrebnih znanja za diversifikaciju svojeg gospodarstva kroz dopunske djelatnosti čime će povećati vrijednost vlastitih proizvoda  i biti konkurentniji na tržištu. Proizvodnjom kvalitetnih prerađevina, mali proizvođači svakako imaju svoje mjesto na zahtjevnom tržištu gdje kvalitetom, manjim serijama specifičnih proizvoda iz vlastite sirovine mogu biti prepoznati na tržištu i biti izvan konkurencije proizvodima velike proizvođačke industrije.

Zbog izrazito pozitivnih reakcija polaznika planira se još tečaja i demonstracijskih aktivnosti kojim će biti obuhvaćena prerada i dorada voća te prema interesu i prerada i dorada povrća. Pohađanje tečaja i demonstracijskih aktivnosti za polaznike je besplatno, odnosno financira se sredstvima EU iz Mjere 1.

Stoga, pozivamo sve zainteresirane za pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji te ovisno o potrebi i interesu završe jedan od tečajeva diverzifikacije djelatnosti na OPG-u.

 

 

Fotogalerija sa tečaja: Ljubomir Peričić

Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za agroekonomiku

Pripremi za ispis
Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Ambrozijina zlatica na području Bjelovarsko-bilogorske županije

Tijekom ovogodišnjih obilazaka terena na području Bjelovarsko-bilogorske županije u cilju praćenja štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama poslova izvršen je i pregled biljaka ambrozije  (Ambrozia artemisifolia L.) na prisutnost ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.). od  mjeseca lipnju pa sve do rujna.  Njihova populacija  bila je u značajno brojnosti što je vrlo korisna informacija jer je riječ o  insektu koji bi mogao postati značajna karika biološke kontrole ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.).

Ambrozijina zlatica je insekt iz podporodice (Galerucinae), porodica (Chrisomelidae),  podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Njena pojava  bilježi se od 2013-te godine u Italiji te kasnije u Švicarskoj, Sloveniji, Srbiji i dr. Prema dostupnoj literaturi u Hrvatskoj je zabilježen prvi nalaz 2019. godine na području  Parka prirode Lonjsko polje.

Na biljkama ambrozije  ličinke i odrasli oblici hrane se lišćem i mogu izazvati i defolijaciju. Osim toga hrane se i polenom čime se umanjuje reprodukcijska moć biljke, što pridonosi i smanjenju alergijskog potencijal. Štete na biljkama ambrozije mogu biti i veće od 80 %. Na biljci istovremeno mogu se naći svi razvojni oblici kukca: jaja, ličinke i odrasli oblici.

Prema podatcima u literaturi smatra se da prezimljavaju odrasli oblici i javljaju se na mladim biljkama ambrozije u travnju, odrasli oblici prve druge i treće generacije javljaju se od lipnja do kolovoza, a četvrta generacija može se javiti u rujnu. Tijekom vegetacije generacije se preklapaju, a na prezimljavane idu u listopadu.

Foto 1. Jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 2. Kukuljica i odložena jaja ambrozijine zlatice (V. Bradić)

 

Foto 3. Ličinka ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 4. Odrasli oblici ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 5. Oštećenja na ambroziji (V. Bradić)

 

Istraživanjima  u Srbiji u 2022. godini utvrđene su štete od ambrozijine zlatice u rasponu od 10-15 %  i na biljkama obična dikica (Xanthium strumarium L.) i tankolisni suncokret

( Helianthus decapetalus), dok se u svijetu spominju štete i na suncokretu (Helianthus annus L.).

Prilikom pregleda ambrozije primijećen je i dosta velik broj parazitarnih i propalih jaja ovog kukca, što upućuje da vjerojatno ima prirodne neprijatelje i u našem podneblju.

U literaturi se spominju prirodni neprijatelji ličinke  azijske bubamare (Harmonia axyridis), ličinke mrežokrilke red (Neutoptera), nimfe i odrasli oblici bogomoljke (Mantodea), stjenice roda (Piocoris varius) nimfe pauka (Agelena opulenta) (Moriya et al., 2002.) te parazitoidna muha (Chaetonodexodes vanderwulpi). Također jaja ambrozijine zlatice mogu napasti i gljive roda (Beauveria bassiana).

Foto 6. Uništena jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

O nalazu  ambrozijine zlatice obaviješteni su  znanstvenici i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, koji su potvrdili vrst i koji će u budućnosti provoditi  istraživanja na području RH kako bi utvrdili stvarnu rasprostranjenost ovog kukca koristan učinak na smanjenje populacije ambrozije kao i potencijalnu opasnost  na nekoj od poljoprivrednih kultura.

Berić Jadranka, dipl. inž. agr.

Vesna Bradić, dipl. inž. agr.

 

Izvor podataka:

Sarajlić, Ankica; Majić, Ivana; Lović, Ivan; Funarić, Mirko; Ravlić, Marija Mogućnosti biološke kontrole ambrozije uz pomoć kukaca // Zbornik sažetaka – 5. Simpozij Hrvatskog entomološkog društva / Sarajlić, Ankica ; Ravlić, Marija (ur.).Osijek: Hrvatsko entomološko društvo, 2022. str. 24-24 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni

https://www.naro.affrc.go.jp/archive/niaes/techdoc/apasd/Ophraella%20communa%20-B.html

Prvi podaci o Xanthium strumarium i Helianthus decapetalus kao biljkama hraniteljkama ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.) u Srbiji Milković Matija, Stanković Mihajlo, Gogić Tatjana, Rodić Sara, Konjević Aleksandra,Biljni lekar, vol. 50, br. 1, str. 40-47, 2022,

 

Pripremi za ispis

Obavijest maslinarima

Preporučujemo maslinarima s područja Istre da nakon berbe, čim to dozvole vremenske prilike, izvrše tretiranje svojih nasada protiv uzročnika bolesti paunovog oka (Spilocea oleagina) te protiv uzročnika raka masline

(Pseudomonas savastanoi).

U tu svrhu preporučujemo  neke od slijedećih pripravaka: NEORAM WG, CUPRABLU Z 35 WG, AIRONE SC, SERENADE ASO  ili  neke druge pripravke.

Maslinare također upozoravamo da u zaštiti masline smiju koristiti samo registrirana sredstva za zaštitu bilja ( SZB).

Podatci o svim registriranim SZB u RH dostupni su u Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Preparate koristiti prema uputama proizvođača!

 

 Marina Kocijančić, dipl. inž. agr.

 Marina.Kocijancic@mps.hr

 

 

 

 

 

Pripremi za ispis

Preporuka vlasnicima nasada oraha – zimska zaštita

Pregledom komercijalnih nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji, može se zaključiti kako su stabla oraha u izgubila u ovisnosti od sortimenta više 80 % lisne mase te je pravo vrijeme za obavljanje zimske zaštite kako bi se smanjio infektivni potencijal gljivičnih i bakterijskih oboljenja u vegetacijskoj sezoni 2023. godine.

Najčešći i najopasniji uzročnici bolesti na orahu su: siva pjegavost (Gnomonia leptostyla) i trulež plodova (Gleosporium epicarpi) tzv. antraknoze oraha, bakterijska pjegavost (Xanthomonas arboricola pv. juglandis) čije zimske spore prezimljavaju na otpalom lišću te bakterijski rak oraha (Botryosphaeria dothidea), koji se posljednjih godina naglo širi u nasadima oraha.

Zimska zaštita nasada oraha vrlo je važna agrotehnička mjera posebno u nasadima u kojima je tijekom ovogodišnje vegetacije zabilježen jači napad prethodno navedenih bolesti kao i u nasadima koji su oštećeni djelovanjem niskih proljetnih temperatura ili zbog ledotuče. Iako zimsku zaštitu oraha otežava činjenica velike visine i volumena krošnje (stariji nasadi), ista se ipak može provesti uz neke prilagodbe na mlaznicama vučenih ili nošenih raspršivača (tzv. turbo mlaznice).

Za kasno-jesensku zaštitu oraha u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida uz dodatak parafinskog ulja (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha), bakarnog oksiklorida (Neoram WG – u koncentraciji 0,45 %) ili kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima). Navedeni pripravci apliciraju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.000-2.000 l/ha), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabala).

Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.

Nadalje, preporučuje se voćarima koji su tijekom ovogodišnje vegetacije u nasadima oraha imali srednje do jak napad orahove muhe (Rhagoletis completa), da međuredni prostor unutar nasada obrade agrotehničkom mjerom plitkog oranja ili tanjuranja kako bi se zimske kukuljice orahove muhe izbacile na površinu i izložile niskim temperaturama. Plitka međuredna obrada smanjuje i infektivni potencijal prethodno navedenih gljivičnih oboljenja jer se otpalo i zaraženo lišće unosi u tlo.

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Pripremi za ispis