MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

News

Događaji, Vijest

Predstavljena šampionska vina 2. revije vina hrvatskih autohtonih sorata

Drugu reviju vina hrvatskih autohtonih sorata VINA OD DAVNINA i izabrana šampionska vina predstavio je na današnjoj konferenciji za medije, pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 85 proizvođača sa 130 uzoraka vina proizvedenih od 34 autohtone sorte različitih godina berbe (2008. – 2018. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi, ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušava vina. Ocjenjivanje vina organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć suorganizatora i partnera Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Povećani odaziv vinara u odnosu na prošlu godinu pokazuje interes proizvođača koji su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede dobili jedinstvenu manifestaciju i promidžbu za svoja vina koja su i turistički autentičan proizvod i dio su gastronomske ponude Hrvatske.

Vinarima s najbolje ocjenjenim vinima potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić dodijelit će šampionska odličja  26. travnja 2019. godine na otvorenju revije VINA OD DAVNINA u Art galeriji Lauba u Zagrebu. Uoči revije vina, ministar Tolušić podsjetio je vinare i vinogradare da je do kraja travnja otvoren natječaj Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Vinske omotnice.

„Mi smo prije svega partner i suradnik vinara i vinogradara što smo i dokazali novim Zakonom o vinu kojim smo maksimalno smanjili administrativna opterećenja i papirologiju te olakšali vinarima pristup tržištu. Decentralizirali smo ocjenjivanje vina, uspostavili veću kontrolu na terenu i osigurali administrativna rasterećenja od 33% u odnosu na dosadašnje propise. Ukinuli smo sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te time  uštedjeli vinarima 12 milijuna kuna, koje će se iskoristiti za marketinške aktivnosti i brendiranje naših vina. Ukinuli smo i  evidencijske markice koje su bile obvezne prije stavljanja vina u promet te se uspostavili marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska. U dogovoru s vinarima i vinogradarima izradili smo i Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. – Vinska omotnica – gdje je tom sektoru kroz četiri mjere na raspolaganju 10,8 milijuna eura godišnje. Mjere poput Promidžba na tržištima trećih zemalja, Restrukturiranje i konverzija vinograda i Ulaganja u vinarije od ranije su poznate, a sada na traženje sektora imamo i mjeru Informiranje u državama članicama. Natječaj za mjeru „Ulaganja u vinarije i marketing vina“ završava krajem travnja i još imate vremena prijaviti svoje projekte.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Najbolje ocijenjena vina u pojedinim kategorijama

Najbolje ocijenjeno vino:

Pušipel prestige –  izborna berba bobica 2015.- Vinogradarstvo-podrumarstvo Branimir Jakopić, Železna gora

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Središnja bregovita Hrvatska:

Pušipel 2018.- Vinarija Preiner, Sveti Urban

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Dalmacija:

Malvasija dubrovačka 2018.- Malvasija Karaman obrt, Pridvorje

Šampion u kategoriji crvenih vina – regije Dalmacija:

Crljenak 2015.- Poljoprivredna zadruga „Maslina i vino“, Polača

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Malvazija istarska 2018.- In Sylvis vina (OPG ZGRABLIĆ MARKO), Sv. Petar u Šumi

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Teran  2016.- OPG Dario Sirotić, Buzet

 „Drago nam je da su proizvođači vina od hrvatskih autohtonih sorata prepoznali napore koje ulažemo da bi etablirali i promovirali upravo njih i njihova vina, te su se i ove godine odazvali ocjenjivanju i izlaganju u većem broju nego na prošloj reviji. To govori da je ova manifestacija potrebna Hrvatskoj jer je jedinstvena u mnoštvu sličnih vinskih događanja koja ukupno podižu interes i znanje potrošača, ali i kvalitetu proizvedenih vina. Zahvaljujem se svima na pomoći, svim partnerima u projektu, a posebno vinarima koji su se odazvali našem pozivu uz posebnu čestitku ovogodišnjim šampionima. Želja nam je senzibilizirati potrošače upravo za ovakva vina koja su ujedno i naša baština, a u njima se krije veliki turistički i gospodarski potencijal. Posjet reviji za sve građane je besplatan, a VINA OD DAVNINA su jedini ovakav vinski događaj gdje su na jednom mjestu okupljena isključivo vina hrvatskih autohtonih sorata iz cijele Hrvatske“ – naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Ocijenjena vina će na reviji u Laubi biti izložena 26. i 27. travnja 2019. te će ih posjetitelji moći kupiti i kušati izravno od proizvođača i saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

Osim poziva svim zainteresiranima da posjete Art galeriju Lauba ovog petka i subote, te se upoznaju s našim vinarima i kušaju vina od hrvatskih autohtonih sorata, predstavljen je i program revije koji je kreiran zajedno sa suorganizatorom i partnerima projekta VINA od DAVNINA. Sudjelovanje na radionicama i panelima je besplatno, uz prijavu na mail: vinaoddavnina@mps.hr.

 

Pripremi za ispis
Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

JABUKA – KRATKI ILI DUGI REZ ?

 

Tko u stvarnosti najčešće orezuje voćnjake ? Njihovi vlasnici ili „stručni timovi rezača“. Manje površine uglavnom orezuju vlasnici, dok se za veće površine uglavnom koriste rezači iz okolice ili čak iz nekih drugih krajeva. Tako se za svega nekoliko dana završi rezidba cijelog nasada. Nakon završenog posla vlasnik voćnjaka osjeća se zadovoljan jer je u kratkom vremenu riješio svoj veliki problem, uvjeren da su rezači „stručno obavili“ svoj posao. Međutim ukoliko on sam nije detaljno upoznat sa svim fiziološkim osnovama rezidbe jabuke i nije barem po par sati dnevno bio sa rezačima u nasadu, često puta se rezidba svodi u jurnjavu kroz voćnjak da se što prije završi i naplati posao. U najgorim slučajevima u što sam se osobno uvjerio u praksi, vlasnik  nije ni svjestan da je platio ljude da mu unište ili urod za dvije godine unaprijed ili čak i djelomično sam voćnjak.

U praksi je dosta dugo bila prisutna tehnologija tzv. „dugog reza“ , odnosno – držiš rodnu granu par godina dok se ne izrodi i onda je makneš van na „čep“. Kada se takva grana maknula na čep, za očekivati je bilo da će narednih nekoliko godina urod biti na višim granama na stablu. Istovremeno je pojam izolacije vrhova provodnica bio nepoznat, te je za ponovno kretanje donjih novih grana iz tzv. „čepova“ zapravo uzmanjkalo energije pošto je sva bila utrošena apikalno na vršnom rodu i vršnim vodopijama. I stablo polako počinje ličiti na okrenutu smreku.

U nekim slučajevima vlasnici pojačano orezuju voćnjak da bi bio prozračniji sa ciljem efikasnije zaštite. No svaki jači rez, provocira i novu jaču bujnost. Jabuku uzgajamo da dobijemo što veći urod prve klase, a zaštita je uz pomotehniku samo jedan od ključnih elemenata. Slabija bujnost postiže se slabijom gnojidbom. Stoga je potrebno održavati i balansirati između svih agrotehničkih, pomotehničkih i mjera zaštite.

Iz svih navedenih razloga potrebno je poznavanje fiziologije, a ne poznavanje šablone. Osobno sam se uvjerio reakciji jednog mlađeg voćara koji je vrlo brzo shvatio fiziologiju reza i ushićen rekao sam sebi da mu više nitko nikad neće rezat njegov voćnjak nego on sam.

 

Da bi znali kada i kako koristiti „KRATKI REZ“ , a kada i kako „ DUGI REZ “, krenimo prvo da objasnimo razlike između jednog i drugog reza.

Kratki rez                                                                                                                     Dugi rez

 

Rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine ukoliko je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa. Razlika između kratkog i dugog reza počinje nakon druge vegetacije.

Kod KRATKOG REZA prikraćujemo dvogodišnju granu obloženu cvjetnim pupovima na zadnji razvijen cvjetni pup. Istovremeno moramo na nekom drugom mjestu na drvetu osigurati novu jednogodišnju granu koja će diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu, jer u pravilu – uvijek režemo za dvije godine unaprijed.

Kod DUGOG REZA ostavljamo jednu od slabijih vršnih jednogodišnjih grana za produljinicu, a sve konkurente joj odstranjujemo do osnove, slično kao što se to radi u izolaciji vrhova provodnice. Na taj način dobivamo trogodišnju osnovu na kojoj se polako razvija pršljenasto rodno drvo, na njoj klasičnu dvogodišnju rodnu granu sa najkvalitetnijim pupovima, te na vrhovima novi rast. Pitanje je koliko dugo, odnosno koliko godina možemo granu izduživati u sistemu „dugog reza“ ? Ne možemo si dozvoliti da grane jednog stabla ulaze u prostor drugog stabla jer time stvaramo gužvu, zasjenjivanje i lošije uvjete za obavljanje zaštite. Dakle, kad-tad moramo istu prikratiti.

 

Kod KRATKOG REZA prikraćujemo na zadnji cvjetni pup dvogodišnje grane koja ove godine donosi urod. Nove jednogodišnje grane koje će tek diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu moramo ostaviti iz ogranaka, osnova nosača rodnog drveta, kojeg u ovom slučaju nema.

 

Primjer dugog reza na Braeburnu, koji nije na vrijeme skraćen za obnovu rodnog drveta. Stoga nema rasta novih jednogodišnjih grana iz osnove ogranaka, nosača rodnog drveta.

 

Tehnologija „dugog reza“ skriva i jednu veliku zamku. U praksi se često izrođena stara duga grana odreže i tek se onda čeka da se pojavi novi rast. Time se gubi najmanje dvije do tri godine na urodu pošto toliko treba čekati da grana prvo naraste, da se naredne godine na njoj pojave cvjetni pupovi i tek treće godine dobijemo plodove. U pravilu izrođenu granu mičemo tek kada smo joj osigurali nove jednogodišnje grane za zamjenu. Kod uzgojnog oblika vretenasti grm ili uski vretenasti grm, postoje takozvani „nosači rodnog drveta ili ogranci“ koji ostaju na deblu sve do kraja korištenja voćnjaka. Na njima se zapravo uzgaja kratko ili duže rodno drvo, kao i pripremne grane za obnovu što ovisi o vrlo mnogo faktora što je najbolje prikazati i objasniti uz crtež, odnosno sliku.

 

Kratki ili dugi rez ovisi o razmaku sadnje, o jačini podloge, bujnosti sorte, bujnosti nasada, visini formiranja uzgojnog oblika……

 

Rezidba po sistemu kratkog ili po sistemu dugog reza može dati vrlo loše rezultate ukoliko se ne primjenjuju pravilno. Poznavanje neke šablone, a nepoznavanje i uočavanja fizioloških potreba stabala u nasadu za jačinom i načinom rezidbe može u vrlo mnogo slučajeva dati potpuno suprotne rezultate od očekivanih. Ovo se dešava najčešće kada nam nestručne osobe „sa velikim iskustvom“ orezuju nasad.

 

  1. Kod manjih razmaka sadnje, nosači rodnog drveta (crna boja na slici) ili ogranci, duljine su 10-20 cm, na koje se stalno vraća povratni rez za uzgoj novih jednogodišnjih – dvogodišnjih grana, (crvena boja na slici) dok kod većih razmaka oni mogu biti i do 50 cm u donjim etažama.
  2. Što se više dižemo prema vrhu stabla, nosači rodnog drveta su sve kraći dok se na samom vrhu uzgaja novi jednogodišnji položeni rast iz osnove debla.
  3. Rodna grana se ne vadi van ukoliko na nosaču već ne postoji nova jednogodišnja grana što se osigurava pravilnom izolacijom vrhova i optimalnom prihranom.
  4. Duga rezidba koristi se u pravilu kod većih razmaka sadnje (100-120 cm)
  5. Duga rezidba koristi se u pravilu kod postavljanja donjih etaža u srednjim i većim razmacima sadnje.
  6. Dugi rez koristi se kod bujnijih sorata ili bujnijeg voćnjaka da se energija novog rasta rasporedi na što veći broj pupova.
  7. Kratki rez koristi se kod manjih razmaka sadnje (50-80 cm)
  8. Kratki rez koristi se kod obrezivanja i održavanja gornjih etaža stabla svih razmaka sadnje.
  9. Kratki rez koristi se kod sorata slabije bujnosti osobito tzv „spur sorata“( Red Chief, Grany spur, Goldspur, Wellsper itd)
  1. Kratki rez koristi se kod pojačane obnove rodnog drveta preslabo bujnih dijelova nasada uz poštivanje pravila izolacije vrhova provodnice.
  2. Ukoliko smo sa većih razmaka sadnje (100 cm) u obnovi voćnjaka prešli na manje razmake sadnje (70 cm) moramo također preći sa duge na kratku rezidbu.

 

Uz dvogodišnju granu sa cvjetnim pupovima, važno je misliti i na ostavljanje jednogodišnjih grana na kojima će se razvijati cvjetni pupovi za narednu godinu.

 

Voćnjak će uvijek biti najbolje orezan ukoliko ga oreže sam vlasnik. Ukoliko ovo nije moguće, vlasnik voćnjaka morao bi u potpunosti poznavati fiziologiju rezidbe, poznavati razlike između dugog i kratkog reza, kao i pojam pravilne izolacije vrhova provodnica. Tek tada može obilascima kroz voćnjak svojim rezačima davati najkvalitetnija uputstva, što ima dvostruku korist.  „Stručni rezači“ nešto će naučiti te će narednih godina sve kvalitetnije orezivati voćnjake. Rezidba je ovih dana u zamahu, pa svim voćarima i njihovim rezačima želim da ih vrijeme posluži.

Ne zaboravimo najvažnije. Rod za godinu pred nama je već formiran, sad režemo i razmišljamo o urodu za dvije ili tri godine unaprijed.

 

 

Adrian Horvat, dipl. ing.

Pripremi za ispis
Agroekologija, Vijest, Zaštita bilja

Mankozeb – povlačenje s tržišta Republike Hrvatske

Ministarstvo poljoprivrede obavještava da se s tržišta Republike Hrvatske povlači 28 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari mankozeb.

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2087 o neproduljenju odobrenja aktivne tvari mankozeb, koja je stupa na snagu 5. siječnja 2021. godine, propisano je da države članice moraju oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju aktivnu tvar mankozeb.

Sredstvima za zaštitu bilja, na osnovi aktivne tvar mankozeb, koja se na tržištu Republike Hrvatske nalaze pod trgovačkim nazivima: ACROBAT MZ WG, DITHANE DG NEOTEC, DITHANE M-45, PERGADO MZ, PINOZEB M-45, RIDOMIL GOLD MZ PEPITE, MANFIL 75 WG, MANFIL 80 WP, STAR 80 WP, PENNCOZEB 75 DG, MOXIMATE 505 WP, CADILLAC 80 WP, ALFIL DUPLO, FYLAL DOUBLE, ELECTIS WG, MANKOZEB, MANOXANIL, NAUTILE DG, PROFILUX, FANTIC M, INDOFIL 80 WP, INDOMATE 505 WP, ARMETIL M, DOUBLE COPPER KEY, CODIMUR M, MANCOZEB BLUE 72 WP, LAINCOBRE M i FORTUNA GOLD, temeljem navedene Uredbe, ukidaju su registracije za stavljanje na tržište Republike Hrvatske s datumom 4. srpnja 2021.

Sukladno rješenjima o ukidanju registracija, na tržištu Republike Hrvatske bit će dozvoljena prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja ACROBAT MZ WG, DITHANE DG NEOTEC, DITHANE M-45, PERGADO MZ, PINOZEB M-45, RIDOMIL GOLD MZ PEPITE, MANFIL 75 WG, MANFIL 80 WP, STAR 80 WP, PENNCOZEB 75 DG, MOXIMATE 505 WP, CADILLAC 80 WP, ALFIL DUPLO, FYLAL DOUBLE, ELECTIS WG, MANKOZEB, MANOXANIL, NAUTILE DG, PROFILUX, FANTIC M, INDOFIL 80 WP, INDOMATE 505 WP, ARMETIL M, DOUBLE COPPER KEY, CODIMUR M, MANCOZEB BLUE 72 WP, LAINCOBRE M i FORTUNA GOLD do 4. listopada 2021., a zbrinjavanje, skladištenje i primjena postojećih zaliha sredstva za zaštitu bilja do 4. siječnja 2022. (Tablica 1.)

Tablica 1. Popis sredstava za zaštitu bilja kojima se ukida registracija

Naziv SZB Aktivne Tvari Klasa Vlasnik Registracije
ACROBAT MZ WG dimetomorf, mankozeb UP/I-320-20/06-01/223 BASF Agro B.V. Arnhem (NL) Zurich Branch
DITHANE DG NEOTEC mankozeb UP/I-320-20/03-01/113 Indofil Industries (Netherlands) B.V.
DITHANE M-45 mankozeb UP/I-320-20/04-01/169 Indofil Industries (Netherlands) B.V.
PERGADO MZ mandipropamid, mankozeb UP/I-320-20/06-01/279 Syngenta Crop Protection AG
PINOZEB M-45 mankozeb UP/I-320-20/05-01/57 ALBAUGH TKI d.o.o.
RIDOMIL GOLD MZ PEPITE mankozeb, metalaksil-M UP/I-320-20/09-01/321 Syngenta Crop Protection AG
MANFIL 75 WG mankozeb UP/I-320-20/12-01/128 Indofil Industries Limited
MANFIL 80 WP mankozeb UP/I-320-20/12-01/129 Indofil Industries Limited
STAR 80 WP Mankozeb UP/I-320-20/09-01/546 Indofil Industries Limited
PENNCOZEB 75 DG mankozeb UP/I-320-20/09-01/575 United Phosphorus Ltd.
MOXIMATE 505 WP cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/13-01/257 Indofil Industries Limited
CADILLAC 80 WP mankozeb UP/I-320-20/09-01/534 Agria S.A.
ALFIL DUPLO fosetil, mankozeb UP/I-320-20/14-01/106 INDUSTRIAS AFRASA, S.A.
FYLAL DOUBLE fosetil, mankozeb UP/I-320-20/14-01/290 Cheminova A/S
ELECTIS WG mankozeb, zoksamid UP/I-320-20/09-01/508 Gowan Crop Protection Limited
MANKOZEB mankozeb UP/I-320-20/09-01/515 Indofil Industries Limited
MANOXANIL cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/15-01/501 Indofil Industries Limited
NAUTILE DG cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/15-01/10 United Phosphorus Ltd.
PROFILUX cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/13-01/269 Belchim Crop Protection N.V./S.A.
FANTIC M benalaksil-M, mankozeb UP/I-320-20/14-01/937 Isagro S.p.A.
INDOFIL 80 WP mankozeb UP/I-320-20/17-03/410 Indofil Industries Limited
INDOMATE 505 WP cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/17-03/411 Indofil Industries Limited
ARMETIL M mankozeb, metalaksil UP/I-320-20/17-03/77 INDUSTRIAS QUIMICAS DEL VALLES S.A.
DOUBLE COPPER KEY bakarni spojevi: bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/343 INDUSTRIAL QUIMICA KEY S.A.
CODIMUR M Bakarni spojevi: Bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/349 Exclusivas Sarabia S.A.
MANCOZEB BLUE 72 WP mankozeb UP/I-320-20/17-03/244 Indofil Industries Limited
LAINCOBRE M bakarni spojevi: bakarni oksiklorid, mankozeb UP/I-320-20/15-01/339 LAINCO, S.A.
FORTUNA GOLD cimoksanil, mankozeb UP/I-320-20/16-03/29 Agria S.A.

Navedenu Provedbenu uredbe možete pronaći na Fitosanitarnom portalu pod nazivom Propisi – klikom na Sredstva za zaštitu bilja – drugim klikom na Sredstva za zaštitu bilja ili na http://fisportal.mps.hr/hr/sve/propisi/

Pripremi za ispis
Stočarstvo, Vijest

Kontakti za poljoprivrednike u potrebi s potresom pogođenih područja

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Petrinji zadužen je djelatnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 099/5028774

Adrese privremenih skladišta hrane za životinje 
Petrinja, Sisačka 116, DIP Žužić, bivša ciglana Petrinja: za koncentriranu hranu (žitarice)
Petrinja, Ulica Milana Nemčića, desni II. odvojak za voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

 

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Glini na raspolaganju su savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Siniša Hrgović sinisa.hrgovic@mps.hr 091/4882805
2. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 091/4882756
3. Ivan Ključec ivan.kljucec@mps.hr 091/4882802
4. Željko Ferenc zeljko.ferenc@mps.hr 091/4882977
5. Josipa Miličić josipa.milicic@mps.hr 099/4903857
6. Tomislav Kovačić tomislav.kovacic@mps.hr 091/4882807

Adresa privremenog skladišta hrane za životinje
Glina, Dvorska 96, za koncentriranu (žitarice) i voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

 

Izdavanje hrane obavlja se svakog dana u razdoblju od 9:00 do 15:30 sati.

Iskazane su potrebe za koncentriranom hranom (kukuruz, šrot, ostale žitarice), a posebno za koncentratima za različite kategorije svinja (starter, grover i finišer).

 

Za potrebe premještanja u svrhu pronalaska i osiguranja odgovarajućeg smještaja životno ugroženih domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Mladen Molnar mladen.molnar@hapih.hr 0998153869
2. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 0995028774
3. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 0914882756

 

Za potrebe intervencije zbog bolesti ili ozljede domaćih životinja i kućnih ljubimaca i za ispisivanje prateće dokumentacije prilikom premještaja domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju veterinarske organizacije:

Veterinarska organizacija Adresa Poštanski broj Telefon
ANIMA-VET d.o.o. Sela 198 44273, Sela 044/713 107
VETERINARSKA AMBULANTA GLINA d.o.o. Franje Žužeka 23 44400, Glina 044/882 060
VETERINARSKA AMBULANTA TIN d.o.o. Donji Kukuruzari 34 44431, Donji Kukuruzari 044/857 036
VETERINARSKA STANICA GVOZD d.o.o. Karlovačka 55 44410, Gvozd 044/881 009
VETERINARSKA STANICA KUTINA d.o.o. Vladimira Nazora 61 44320, Kutina 044/680 421
VETERINARSKA STANICA NOVSKA d.o.o. Kralja Zvonimira 9 44330, Novska 044/600 130, 044/608 737
VETERINARSKA STANICA PETRINJA d.o.o. Gajeva 40a 44250, Petrinja 044/527 767, 044/815 252
VETERINARSKA STANICA SISAK d.o.o. Zagrebačka 45 44000, Sisak 044/527 710
VETMED d.o.o. Gornje selo 59 44317, Popovača 044/643 700
VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA d.o.o. Sisačka 39 10410, Velika Gorica 01/6221 263

 

Informaciju o pronađenom kućnom ljubimcu, odnosno kućnom ljubimcu kojem vlasnik ne može osigurati potreban smještaj i skrb, potrebno je dojaviti skloništima za životinje ili veterinaru koji će dati daljnje upute.

Zbrinjavanje kućnih ljubimaca s navedenih područja moguće je organizirati na području cijele zemlje, a popis skloništa za životinje dostupan je na web stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60.

Građani koji žele udomiti ili privremeno udomiti kućne ljubimce s potresom stradalih područja u Sisačko-moslavačkoj županiji mogu se za sve potrebne informacije obratiti skloništima za životinje.

Podaci o smještenim životinjama u skloništima, kao i kod privremenih udomitelja bit će od strane skloništa za životinje upisane u Jedinstveni informacijski centar kako bi ih vlasnici lakše pronašli ili kako bi brže bile udomljene.

Pripremi za ispis
Ribarstvo, Vijest

ISKAZ INTERESA ZA OBAVLJANJE RIBOLOVA OKRUŽUJUĆOM MREŽOM PLIVARICOM – SRDELAROM U KANALSKIM PODRUČJIMA

ROK ZA POSNOŠENJE ISKAZA INTERESA 10. OŽUJKA 2021.

Prema Pravilniku o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom( NN 18/2019, 101/2019, 115/19, 16/2020; 28/2020; 84/2020141/2020 )  plovila duljine od 12 do 18 metara  mogu obavljati ribolov u kanalskim područjima označenim na kartama prikazanim u prilozima od 1. do 9. ovog pravilnika. Ovlaštenici povlastice koji su zainteresirani za ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom u tim područjima obvezni su, uz suglasnost vlasnika plovila, ministarstvu podnijeti Iskaz interesa za obavljanjem ribolova u navedenim područjima.

Rok za podnošenje Iskaza interesa je 10. ožujka 2021.

Plovila koja podnesu Iskaz interesa obvezuju se da njihov godišnji ulov po plovilu neće premašiti 280 tona.

Iskaz interesa moguće je dostaviti elektronskim putem na adresu rmc@mps.hr ili u područni ured Uprave ribarstva, a obrazac se nalazi ovdje.

Pripremi za ispis
Hortikultura, Savjet, Vinarstvo

Stabilizacija vinskog kamena

Vinska kiselina je glavna kiselina vina i u njemu je najvećim dijelom vezana na kalij u obliku soli kalij tartarata, manjim dijelom na kalcij, a najmanje se nalazi u slobodnom obliku (disocirana). Taloženje (precipitacija) ovih soli u vidu vinskog kamena je nestabilnost koja može uzrokovati zamućenja vina stvaranjem kristaličnog taloga. Vinski kamen taloži se ili na dnu ili na stjenkama posude u vidu naslaga kristala, a intenzitet i količina taloženja ovih soli u vinu ovisi o nekoliko razloga:

  1. O količini ukupnih kiselina u vinu. U lošijim berbama (npr. u 2014.) kada moštevi sadržavaju više kiselina taloži se i više vinskog kamena;
  2. O sadržaju alkohola. Što je više alkohola u vinu to je i jače taloženje vinskog kamena o obratno;
  3. O temperaturi. Što je niža temperatura na kojoj se drži vino to je i jače taloženje vinskog kamena;
  4. O pH vina

Taloženje soli vinske kiseline je normalan proces koji započinje već u alkoholnoj fermentaciji mošta s pojavom alkohola i kasnije se nastavlja u toku dozrijevanja vina posebice dolaskom zime i nižih temperatura. Taloženjem 2,5 g vinskog kamena ukupna kiselost vina se smanjuje za  oko 1 g/l. Pri tome vrijedi pravilo da se više vinskog kamena taloži u slučajevima kada vino sadrži više alkohola i što su temperature niže kada je njegova topivost manja. Iz ovog pravila proizlazi praktično pravilo kako se iz vina može istaložiti višak nestabilnog vinskog kamena, a to je hlađenjem. Potpuna stabilnost vinskog kamena je daleko važnija kada se vina stavljaju u bocu, nego za vina koja se prodaju ili konzumiraju kao rinfuza.

Za taloženje/stabilizaciju vinskog kamena najjednostavniji i najjeftiniji način je izlaganje vina niskim temperaturama tijekom zimskih mjeseci. Potrebno je pratiti vremensku prognozu, te za hladnijih zimskih dana/noći rashlađivati podrumske prostorije otvaranjem vrata i prozora na nekoliko dana. Također se preporuča, ako je moguće, jedan dio vina istočiti u posudu koja je dobar vodič topline npr. od inox-a ili stakloplastike koja se drži izvan podruma na niskim temperaturama. Drugi način stabilizacije je značajno skuplji (električna energija) i radi se s pomoću rashladnih/frigo uređaja. Treba napomenuti da se vino zbog stabilizacije vinskog kamena ne treba smrznuti, to čak nije poželjno, već negativna temperatura treba biti 1 do 2 °C iznad točke smrzavanja. Potrebna negativna temperatura hlađenja vina izračunava se po formuli: alkohol u vol % podijeli sa dva i tom se rezultatu oduzme jedan.

Primjer: Vino s 11,2 vol% alkohola počinje se smrzavati na -4,6°C (izračun prema formuli: 11,2 vol% / 2 = 5,6 – 1 = -4,6°C). U praktičnom smislu to znači da bi takvo vino trebali ohladiti na temperaturu između -2,6 i -3,6 °C radi izlučivanja viška i stabilizacije vinskog kamena. Za većinu vina našeg kraja može se općenito reći da su to temperature od -3 do -5°C. Postignutu temperaturu treba održavati cijelo vrijeme hlađenja tijekom 5 do 7 dana.

Druga mogućnost stabilizacije vinskog kamena je dodavanje kemijskih stabilizatora kao što su metavinska kiselina ili pak karboksimetil celuloza (CMC).

Metavinska kiselina snagom adsorpcije inhibira stvaranje i taloženje kristala tartarata. U vino se je smije dodati najviše 100 mg/L, odnosno 10 g/hl. Na dužinu zaštitnog djelovanja metavinske kiseline jako utječe temperatura vina. Naime, kod nižih temperatura njezino djelovanje je duže, ali već iznad 20°C metavinska kiselina prelazi u vinsku kiselinu i stabilizacijskog učinka neće biti.

Karboksimetil celuloza – CMC dolazi pod različitim trgovačkim imenima. Vrlo je djelotvorno sredstvo za stabilizaciju tartarata u vinu neposredno prije njegovog stavljanja u bocu. Za razliku od metavinske kiseline, ne degradira povećanjem temperature, pa u stabilnom koloidnom sustavu s vremenom ne gubi svoje stabilizirajuće djelovanje. Može se koristiti za nadopunu klasične hladne stabilizacije tartarata. Dodaje se u količini od 5 do 10 g/hl (zakonski limit).

Vinari, a posebno potrošači i prodavatelji rinfuznog vina, ako je u posudi došlo do taloženja vinskog kamena to nipošto ne znači da je vino loše kvalitete ili da je podrumar napravio s vinom nešto loše, a također ne znači da se s vinom radilo nešto nedozvoljeno („kemija“). Naprotiv, to je samo vidljiva manifestacija izlučivanja jednog prirodnog, nestabilnog sastojka vina. U takvim slučajevima vino treba otočiti (dekantirati) od nastalog taloga i može ga se bez straha konzumirati. Ako se i proguta mala količina vinskog kamena čovjeku neće biti ništa. Pojava taloga od vinskog kamena je znak da se vino držalo u uvjetima koji su potaknuli njegovo taloženje pa valja razmisliti o promjeni uvjeta u kojima se vino čuva.

Miroslav Matovinović dipl. inž. agr.

Pripremi za ispis
Dopunske djelatnosti, Ribarstvo, Vijest, Zakonski okvir

Dopuna Pravilnika o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju hranom

Registracija objekata

 

U Narodnim novinama br. 3/2021, od 13. siječnja 2021. objavljen je:

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom

 

Više o registraciji objekata možete pročitati na stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane:

Odobravanje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

Registracija objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

Registracija farmi riba i školjkaša

Izmjenom pravilnika farme riba i školjkaša smatraju se registriranima ako imaju važeću dozvolu za akvakullturu:

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Uzgajališta riba, školjkaša i ostali objekti akvakulture smatraju se registriranim ukoliko imaju važeću dozvolu upisanu u Registar dozvola u akvakulturi koji vodi Uprava nadležna za poslove ribarstva i akvakulture.«

Izmjenom Pravilnika farme riba i školjkaša brišu se iz registra:

»(7) Rješenja o registraciji objekata iz članka 16. ovoga Pravilnika koji su bili registrirani sukladno Pravilniku o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (»Narodne novine«, broj 125/08) i Pravilniku o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom (»Narodne novine«, broj 84/15), stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti te se objekti brišu iz Upisnika registriranih objekta u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla – farme riba i živih školjkaša.«

Registar dozvola u akvakulturi možete pogledati na poveznici:

REgistar dozvola

Pripremi za ispis
Ratarstvo, Savjet

ULOGA STANJA TLA I VREMENSKIH PRILIKA NA OSTVARENJE STABILNIH PRINOSA USJEVA OZIMIH ŽITARICA

 

Usprkos tome što se ozimi ratarski usjevi nalaze u periodu mirovanja  postoji potreba njihovog pregleda kako bi se na vrijeme provele potrebne agrotehničke mjere u vrijeme kretanja vegetacijske sezone. Uspoređujući zabilježene količine oborina na i-Metos uređaju, mjerna postaja Mursko Središće posljednja tri mjeseca 2020. godine s višegodišnjim prosjekom 1990.-2002. godine (podaci DHMZ-mjerna postaja Čakovec) vidljivo je povećanje oborina u mjesecu listopadu i značajno povećanje oborina u mjesecu prosincu 2020. godine (tablica 1.).

 

Mjesec Prosjek 1990.-2002.-DHMZ mjerna postaja Čakovec (mm/m²) Oborine 2020.

(mm/m²)

Listopad 95,5 131,6
Studeni 76,6 25,8
Prosinac 58,4 103,8

 

Povećana količina oborina uzrokuje ispiranje hraniva u dublje slojeve tla. Korijenov sustav ozimih žitarica nalazi se u plićem sloju tla u vrijeme kretanja proljetnog dijela vegetacijske sezone i usjevi u tom sloju neće imati na raspolaganju dovoljne količine hraniva, naročito dušičnih. Plodnost i fizikalna svojstva tla  također imaju veliku ulogu u ostvarivanju stabilnih prinosa uzgajane vrste. Visina uroda i kvaliteta zrna pivarskog ili običnog ječma ovisna su o genetskim odlikama uzgajanog kultivara, provedenim agrotehničkim mjerama, no veliki utjecaj imaju i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone uzgoja i plodnost tla. Usjevi ječma preferiraju rastresitija tla osrednje plodnosti s dovoljnim sadržajem humusa. Na tlima kisele reakcije u dosta slučajeva možemo primijetiti propadanje usjeva ječma. Ječam je najbolje uzgajati na tlima neutralne reakcije koja imaju pH vrijednost od 6,8-7,2. Zbog plitko razvijenog korijenovog sustava (najpliće od svih žitarica) usjevi ječma nisu u mogućnosti koristiti hraniva iz dubljih slojeva tla.

 

SLIKA 1.- TRENUTNA DUBINA RAZVOJA KORIJENOVOG SUSTAVA

 

SLIKA 2.-MLADA BILJKA JEČMA NA KISELOM TLU

 

Ječam vrlo racionalno koristi vodu, ali nije sklon tlima s visokim podzemnim vodama niti tlima koja imaju nedostatak vlage. Međutim, u velikom broju slučajeva, poljoprivredni proizvođači uzgajaju ječam na tlima slabije plodnosti, lošijih fizikalnih svojstava, nepovoljne pH vrijednosti te tlima lošijeg vodo-zračnog odnosa i stanja vode u tlu. Pregledom stanja usjeva primijećena je sjetva ječma na području s tlima koja imaju izrazito nisku pH vrijednost. Na parcelama je zamijećeno žućenje i propadanje usjeva već pred sam početak mirovanja usjeva.

 

SLIKA 3.-IZGLED USJEVA OZIMOG JEČMA NA KISELOM TLU- 11.01.2021

 

Povećana količina oborina tijekom zimskih mjeseci, osim kiselosti tla uzrokovala je ovakvo stanje usjeva. Poljoprivrednim proizvođačima koji žele ostvariti stabilne prinose i dobru kvalitetu uroda bez obzira na uzgajanu vrstu, u interesu je poznavati stanje tla na kojima proizvode poljoprivredne proizvode.

 

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Pripremi za ispis
Ribarstvo, Vijest

Objavljena Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu

U Narodnim novinama 3/21, od 13. siječnja 2021. objavljena je Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu. U prilogu odluke se nalaze:

  • Ažurirana lista sudionika u malom obalnom ribolovu utvrđena sustavom bodovanja
  • Ažurirana lista podnositelja zahtjeva koji su udovoljili kriterijima za ostvarivanje prava na mali obalni ribolov ali primjenom sustava bodovanja ni nakon ažuriranja rang liste ne prelaze prag za ulazak u mali obalni ribolov
  • Ažurirana lista sudionika u malom obalnom ribolovu kojima je izdana povlastica ili su podnijeli zahtjev za izdavanje povlastice na temelju Pravilnika o malom obalnom ribolovu („Narodne novine“, broj 29/14).

Odluku možete pogledati putem poveznice NN 3/21 Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu ili putem poveznice Ažurirane rang liste za 2020. godinu

Pripremi za ispis
Stočarstvo, Vijest

Pomoć poljoprivrednom stanovništvu nakon potresa pružaju službenici Ministarstva poljoprivrede i djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Razoran potres pogodio je Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. Nakon toga se svakodnevno nastavlja podrhtavanje tla. Saniranje šteta i obnova trajat će dugo. Službenici Ministarstva poljoprivrede uključili su se u pružanje pomoći od prvog dana.

 

Prijava šteta od potresa

Stanovnici s područja Sisačko-moslavačke županije nastalu štetu na stambenim objektima nastalu uslijed potresa mogu prijaviti popunjavanjem upitnika na sljedećoj poveznici: https://arcg.is/Se0v90. Na taj se način podaci unose u središnju bazu podataka za područje Sisačko-moslavačke županije. Osobe koje nemaju pristup internetu (ili se njime ne služe) štete mogu za prijaviti na sljedeće brojeve telefona:

za područje grada Siska  044/510-164, 044/510-834, 044/510-139;

za područje grada Petrinje  044/515-250, 044/515-234;

za područje grada Gline  044/551-600.

Formirani su lokalni stožeri civilne zaštite za područje Petrinje, Gline i Siska. U rad svakog od navedenih lokalnih stožera uključeni su službenici Ministarstva poljoprivrede i djelatnici  Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu:

Ivan Jukić iz Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva za područje Siska i okolice: ivan.jukic@mps.hr, telefon: 091/4882749;

Igor Petrović iz Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva za područje Gline i okolica: igor.petrovic@mps.hr, telefon: 091/4882840;

Mladen Molnar iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) za područje Petrinje i okolice: mladen.molnar@hapih.hr, telefon: 099/8153869.

U rad Županijskog stožera Civilne zaštite uključen je Ivan Jukić. Stožer Civilne zaštite Sisačko-moslavačke županije ima sjedište u Sisku, u prostoru nove Strukovne škole, gdje je i operativni centar za pozive građana. Na ukupno pet brojeva mobilnih telefona građani mogu podnijeti  zahtjev ili upit vezano uz potres: 099/5826729, 099/5826730, 099/5826731, 099/5826732, 099/5826733.

 

Uloga službenika Ministarstva poljoprivrede i djelatnika Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Već od 30. prosinca 2020. godine službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva obilaze su poljoprivredna gospodarstva koja su pretrpjela oštećenja na stambenim objektima, objektima za smještaj stoke i hrane za domaće životinje kao i na ostalim poljoprivrednim resursima. Svakog dana redovito se obilaze područja koja su pretrpjela najveća oštećenja, evidentiraju se potrebe za smještajem domaćih životinja i potrebe za stočnom hranom. Prikupljeni podaci se obrađuju na dnevnoj razini radi procjene potreba poljoprivrednika. Službenici Ministarstva poljoprivrede i djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pomažu poljoprivrednim proizvođačima na područjima pogođenim potresom kroz čitav niz aktivnosti kako bi se umanjile posljedice potresa i čim prije uspostavila i nastavila poljoprivredna proizvodnja.  Poljoprivrednim proizvođačima s područja pogođenim potresom od sada je dostupna i aplikacija za prijavu šteta na poljoprivrednim gospodarstvima.

Registrirani poljoprivrednici, putem ove aplikacije, osim oštećenja poljoprivrednih resursa (gospodarskih zgrada i objekata, poljoprivrednih površina i stoke) mogu prijaviti i potrebe za stočnom hranom, izmještanjem stoke kao i poteškoće sa prodajom poljoprivrednih proizvoda.

Podaci koji su već prikupljeni dosadašnjim obilaskom terena i telefonskim pozivima bit će uneseni u aplikaciju i koristit će se u svrhu pripreme i provedbe mjera namijenjenih obnovi poljoprivrednih resursa i imovine koja će se financirati iz Programa ruralnog razvoja.

Obrazac za prijavu štete na poljoprivrednim gospodarstvima nalazi se na poveznici potresi.mps.hr.

Poljoprivrednicima koji nisu u mogućnosti sami prijaviti štetu na raspolaganju stoje poljoprivredni savjetnici putem telefonskih brojeva:

  1. Ivan Danjek, 091/4882715
  2. Jasmina Vagan,  099/4926460
  3. Davorin Hrsto, 091/4882803

 

Raspodjela hrane za domaće životinje

Formirana su tri skladišta u kojima se zaprima donirana hrana za domaće životinje. Svi koji žele donirati hranu za domaće životinje, ali i poljoprivrednici kojima je potresom uništena spremljena hrana, skladišta i sjenici mogu se obratiti na kontakte navedene u tablici niže u tekstu.

Na 3 lokacije su formirana privremena skladišta hrane za životinje u Petrinji i Glini:

  • Petrinja, Sisačka 116, DIP Žužić, bivša ciglana Petrinja: za koncentriranu hranu (žitarice)
  • Petrinja, Ulica Milana Nemčića, desni II. Odvojak za voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)
  • Glina, Dvorska 96, za koncentriranu (žitarice) i voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Petrinji zadužen je djelatnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 099/5028774

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Glini na raspolaganju su savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Siniša Hrgović sinisa.hrgovic@mps.hr 091/4882805
2. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 091/4882756
3. Ivan Ključec ivan.kljucec@mps.hr 091/4882802
4. Željko Ferenc zeljko.ferenc@mps.hr 091/4882977
5. Josipa Miličić josipa.milicic@mps.hr 099/4903857
6. Tomislav Kovačić tomislav.kovacic@mps.hr 091/4882807

Izdavanje hrane obavlja se svakog dana u razdoblju od 9:00 do 15:30 sati.

Iskazane su potrebe za koncentriranom hranom (kukuruz, šrot, ostale žitarice), a posebno za koncentratima za različite kategorije svinja (starter, grover i finišer).

Timovi agronoma iz Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu obilaze poljoprivrednike i bilježe potrebe za hranom za životinje, zbrinjavanjem domaćih životinja i ostalim potrebama. Osim izravnog obilaska poljoprivrednika, obavlja se i telefonsko pozivanje radi što bržeg i efikasnijeg prikupljanja podataka o potrebama poljoprivrednog stanovništva. Od katastrofalnog potresa do 11. siječnja službenici su kontaktirali ukupno 2900 poljoprivrednika, od čega su službenici Ministarstva poljoprivrede obišli 753 poljoprivrednika, a telefonski uputili ukupno 1941 poziva poljoprivrednicima, od čega je 1550 poljoprivrednika odgovorilo na upit o pretrpljenim oštećenjima (odaziv 80%). Djelatnici HAPIH-a obavili su kontakt s 597 poljoprivrednika.

Osim 2960 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela Zahtjev za potporu poljoprivrednoj proizvodnji u 2020. godini, obilaskom se utvrđuju oštećenja i  potrebe kod poljoprivrednog stanovništva koje nije evidentirano u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, ali se bave poljoprivrednom proizvodnjom za osobne potrebe.

 

Zbrinjavanje domaćih životinja

Za potrebe premještanja u svrhu pronalaska i osiguranja odgovarajućeg smještaja životno ugroženih domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Mladen Molnar mladen.molnar@hapih.hr 0998153869
2. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 0995028774
3. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 0914882756

Prijavom i registracijom premještanja životinja na druge lokacije, životinje u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ-u) moraju ostati registrirane na OIB trenutnog posjednika s potresom pogođenog područja. Postupak za premještanje domaćih životinja opisan je u: LETAK – Premještanje stoke.

 

Za potrebe intervencije zbog bolesti ili ozljede domaćih životinja i kućnih ljubimaca i za ispisivanje prateće dokumentacije prilikom premještaja domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju veterinarske organizacije:

Veterinarska organizacija Adresa Poštanski broj Telefon
ANIMA-VET d.o.o. Sela 198 44273, Sela 044/713 107
VETERINARSKA AMBULANTA GLINA d.o.o. Franje Žužeka 23 44400, Glina 044/882 060
VETERINARSKA AMBULANTA TIN d.o.o. Donji Kukuruzari 34 44431, Donji Kukuruzari 044/857 036
VETERINARSKA STANICA GVOZD d.o.o. Karlovačka 55 44410, Gvozd 044/881 009
VETERINARSKA STANICA KUTINA d.o.o. Vladimira Nazora 61 44320, Kutina 044/680 421
VETERINARSKA STANICA NOVSKA d.o.o. Kralja Zvonimira 9 44330, Novska 044/600 130, 044/608 737
VETERINARSKA STANICA PETRINJA d.o.o. Gajeva 40a 44250, Petrinja 044/527 767, 044/815 252
VETERINARSKA STANICA SISAK d.o.o. Zagrebačka 45 44000, Sisak 044/527 710
VETMED d.o.o. Gornje selo 59 44317, Popovača 044/643 700
VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA d.o.o. Sisačka 39 10410, Velika Gorica 01/6221 263

 

Zbrinjavanje lešina

Na žalost, neke su domaće životinje zbog potresa zatrpane pod ruševinama staja u kojima su bile smještene ili su na neki drugi način stradale. Lešine s  neregistriranih farmi prikupljaju se i otpremaju na isti način, pod istim uvjetima kao i one s registriranih farmi. Sustav prikupljanja lešina u cijelosti je financiran iz sredstava Državnog proračuna. Postupak zbrinjavanja lešina opisan je u: LETAK – Zbrinjavanje lešina.

 

Njega domaćih životinja nakon potresa

Katastrofalan potres i njegove posljedice ostavile su traga na ljudima, ali i na životinjama. Osnovne informacije o načinu na koji možemo pružiti osnovnu njegu životinjama nalazi se u: LETAK- Kako pomoci domacim zivotinjama nakon potresa.

Službenici Ministarstva poljoprivrede (terenski savjetnici) i nadalje će biti uključeni u pružanje podrške poljoprivrednicima kroz provođenje mjera koje su neophodne u ovoj velikoj prirodnoj katastrofi, a koje se odnose na osiguranje nužnog smještaja za životinje, hranidbu i napajanje životinja, evidentiranje nastalih oštećenja te stručne savjete kako održati poljoprivrednu proizvodnju na oštećenim gospodarstvima.

 

Fotogalerija

 

Pripremi za ispis