MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Stočarstvo

Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Mladi poljoprivrednici, Obavijest, Osvrt, Reportaža, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka

JOŠ JEDAN HRVATSKI BIK NAJVIŠE SVJETSKE RAZINE

Nakon samo 10-ak dana od promocije najboljeg Royalovog sina na svijetu, hrvatski uzgoj simentalca može se pohvaliti još jednim izuzetnim uspjehom. Naime, OPG Mužinić iz Križevčeca, kraj Svetog Ivana Zeline, uzgojila je jednog od najboljih mladih bikova iz dominantne ‘H-linije’ u ukupnoj simentalskoj – Fleckvieh populaciji.

Ovaj predivni bik s tek navršenih 11 mjeseci došao je s OPG-a Mužinić u Centar za UO Varaždin. Vjerujemo da će sve biti po planu i da će do konca kolovoza na teren krenuti prve doze njegovog sjemena, za koje su zainteresirani i najbolji simentalski uzgoji Europe. Očekujemo da će, kao i njegov ‘cimer’ Royman (u CUO Varaždin), i ovaj mladi Hurly-ev sin dobiti status bikovskog oca, što bi im obojici osiguralo korištenje u najboljim stadima i na najboljim plotkinjama za uzgoj novih generacija bikova za umjetno osjemenjivanje diljem simentalske Europe.

Nova generacija vrsnih uzgajatelja na OPG Mužinić, na kojemu od nedavno krave doje dva nova robota

Točno 5 godina nakon što je njihov mladi bik Wamures otputovao u najveći simentalski centar na svijetu BVN (Neustadt/Aisch), obitelj Mužinić uzgojila je u istoj familiji krava ‘T-Tetra’ još boljeg mladog bika. Originalno domaća ‘T-familija’ dokazala se kao izrazito genetski superiorna u njihovom stadu od 160 krava (ukupno 420 grla svih kategorija).

‘T-krave’ se osobito ističu po svojstvima dugovječnosti i plodnosti te čvrstim, funkcionalnim eksterijerom. Začetnica familije krava Tetra, oteljena u stadu Mužinićevih, doživjela je čak 14 godina. Telila se 11 puta i to s izvrsnim prosječnim međutelidbenim rasponom od 386 dana. Otelila je ukupno 5 kćeri i vjerno prenosi svoje najbolje osobine po ženskoj liniji. Tijekom 10-ak godina vrsni uzgajatelji OPG-a Mužinić, korištenjem samo vrhunskih bikova, od ‘T-krava’ su uzgojili najbolju familiju simentalskih krava u Hrvatskoj s ukupno 26 plotkinja vrhunskih pedigrea.

HURLY x HERZSCHLAG x WILLE x VANSTEIN (x krava Tetra) – pedigre je našeg novog mladog bika ‘svjetske klase’. Svakog od ova četiri bika u njegovom pedigreu moglo bi se proglasiti bikom stoljeća. Teško je danas pronaći ‘jači’ pedigre na najvišoj razini pouzdanosti. I rezultati genomskih testova su mu na istoj – najvišoj razini. Taj bik ima sve: mlijeko, meso, fitnes i eksterijer – jake indekse uz najjači pedigre ! Jedinstvena je njegova kombinacija visokih indeksa mliječnosti (MW 125, +857 Mkg) i vrhunskog indeksa dubine vimena od čak 116 te perzistencije od 121.

Uz malo sreće, ovaj bik bi mogao ostaviti značajan trag u našem i u svim najboljim uzgojima simentalca – Fleckvieh u Europi.

Više fotografija na Facebook stranici saveza ZG SIM .

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Reportaža, Stočarstvo, Vijest

Simentalac se vraća kući

Četvrtak 21. svibanj 2020. bit će zapamćen kao značajan datum za Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. Toga dana na Ratarnu u Križevcima stigle su junice simentalske pasmine. Ukupno dvanaest junica vrhunske genetike pasmine mesnog simentalca iz Njemačke (podtip tzv. Fleckvieh-Fleisch) činit će buduće stado za potrebe Praktikum za Zootehniku u čijem je sastavu Govedarski praktikum. Praktikum s pripadajućim pašnjacima je uređen i opremljen za uzgoj goveda u sustavu krava-tele s ciljem stvaranja nukleusa rasplodnih linija visokovrijednih muških i ženskih grla, odnosno potomaka pogodnih za uzgoj i proizvodnju goveđeg mesa u ovom sustavu uzgoja. Cjelokupni događaj toga dana kao i sve buduće aktivnosti koje će se događati u praktikumu i oko njega, trebale bi biti usmjerene na korištenje svih raspoloživih sredstava da se  uzgoj krava učini atraktivnim za mlade ljude.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede sa svojim djelatnicima Službe za savjetovanje u animalnoj proizvodnji, stručnim doprinosom i podrškom uključila se u realizaciju nabave ovih junica.

Događaj možete pogledati u videu prilogu.

 

 

mr. sc. Dario Zagorec

voditelj Službe za savjetovanje

     u animalnoj proizvodnji

 

Govedarstvo, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka

SVJETSKI REZULTAT HRVATSKOG UZGOJA SIMENTALCA

NAJBOLJI ROYALOV SIN NA SVIJETU uzgojen je u stadu vrijedne obitelji ŠOBAK u Staroj Kapeli, u općini Dubrava u Zagrebačkoj županiji.

Nakon točno 4 godine od promocije prvog top-bika Mozille na OPG Horvatić, imamo ponovo jednog vrhunskog bika ‘svjetske klase’, i to ponovo u selu Stara Kapela.

Vrsni uzgajatelj Miroslav Šobak i njegova obitelj (na slici 3 generacije) imaju vrlo kvalitetno stado simentalca od 40 krava, 25 rasplodnih junica i 28 vlastitih bikova u tovu. U njihovoj staji dominira najbolja familija krava, čija je začetnica bila krava Libussa, rođena davne 1994. godine, koja je ostvarila čak 10 teljenja. U toj izrazito dugovječnoj i pouzdanoj familiji uzgojen je i najbolji Royalov sin na svijetu ! Ogroman je to uspjeh obitelji Šobak jer njihov je bik najbolji od ukupno čak 242 genomski testirana Royalova sina u svim najboljim uzgojima i stadima DE/AT/CZ sustava.

Pedigre ovog bika godišnjaka je ROYAL x MANIGO x WALDBRAND, dakle kombinira 3 ekstremno cijenjena i maksimalno korištena bika u čitavoj Fleckvieh populaciji.

Bik Royal (na slici 1. svibnja u BVN-u), otac naše ‘nove zvijezde’ iz Stare Kapele, najbolji je i najpouzdaniji nasljednik čuvene ‘R’-linije (Romen-Rom-Romulus) u čitavoj svjetskoj simentalskoj – Fleckvieh populaciji. I mi imamo njegovog najboljeg sina – vjerojatnog slijedećeg nasljednika te linije (slika ispod). To je najbolji rezultat hrvatskog uzgoja simentalca ikad u povijesti !

Veliko je to priznanje i cjelokupnom sustavu uzgoja simentalca u Hrvatskoj, čiji je nositelj Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (HUSim), te njegovim najaktivnijim članovima iz Saveza uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba (ZG SIM). To pokazuje da je model uspjeha u našem stočarstvu poznat i da ga samo treba maksimalno stručno, organizacijski i financijski podržati s najviše nacionalne razine i sustavni uspjeh ne može izostati. Model organizacije rada u kojemu su u centru pažnje, u fokusu interesa sustava vrsni, vrijedni i mladi uzgajatelji plemenitog blaga svakodnevno se dokazuje.

Posebno treba istaknuti vrijedne uzgajatelje u selu Stara Kapela – selu koje postaje fenomen hrvatskog stočarstva. Naime, najnoviji bik uzgojen na OPG Šobak, već je četvrti vrhunski genomski testirani bik koji se koristi za umjetno osjemenjivanje iz tog malog pitomog sela u općini Dubrava.

Bik je jučer otputovao u Centar za UO Varaždin, gdje mu želimo dugu i plodnu karijeru, a vrijednoj i ponosnoj obitelji Šobak i ovim putem izražavamo veliko priznanje na dosadašnjem uspjehu i dajemo podršku da uzgoje još puno vrhunskog rasplodnog blaga.

Facebook stranica saveza ZG SIM polako postaje specijalizirana stranica za uzgajatelje i simpatizere uzgoja plemenitog simentalskog blaga u širem okruženju – pogledajte prilog o svjetskom uspjehu hrvatskog uzgoja i vrijednoj obitelji Šobak.

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Upotreba slame miskantusa za malč

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

  • Čuva vlagu tla
  • Inhibira rast korova
  • Regulira temperaturu
  • Potiče rast korisnih mikroorganizama
  • Smanjuje širenje patogena.
  • Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf

Govedarstvo, Mladi poljoprivrednici, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka

ORGANIZIRANA KOMUNIKACIJA, ZAJEDNIŠTVO, MLADI VRSNI UZGAJATELJI

Vrsni mladi uzgajatelji stoke nositelji su razvoja poljoprivrede i trajni čuvari ruralnog prostora. Organiziranost, komunikacija, zajedništvo, moderne tehnologije, produktivnost,… pojmovi su koje mladi ljudi svakodnevno realiziraju u praksi, u poslu – točnije rečeno u načinu života s plemenitim blagom.

U Savezu uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba -ZG SIM- zadržali smo toliko potrebno zajedništvo, organiziranost i modernu komunikaciju i u ova iznimno zahtjevna vremena. Savez okuplja više od 150 članova, korisnik je Mjere 9 Programa ruralnog razvoja (Proizvođačka organizacija) i ima 2 zaposlena djelatnika, koji najviše brinu o tržištu tovne i rasplodne stoke. Komunikacija među članovima organizirana je i djelotvorna, u skladu s aktualnim stanjem prouzročenim ‘korona-krizom’.

Aktivne su dvije WhatsApp grupe. Glavna, zajednička grupa broji 58 članova i u njoj su svi članovi saveza koji se služe ovom praktičnom aplikacijom za komunikaciju. Druga grupa okuplja vrsne mlade uzgajatelje, koji su iznimno vješti i aktivni ‘komunikatori’. Grupa broji 26 članova i komunikacija je svakodnevna, 7 dana u tjednu, od 7 sati ujutro do 11 sati navečer. Razmjenjuju se informacije iskustva, ideje, prijedlozi… uz pregršt fotografija, video-materijala, kalkulacija, rasprava … najvećom mogućom brzinom.

 

 

‘Sastav’ grupe vrsnih mladih uzgajatelja iznimno je respektabilan: prosječno uzgajaju 68 krava (159 goveda), do sada su ukupno genotipizirali 228 svojih genetski vrijednih životinja i uzgojili 9 bikova za umjetno osjemenjivanje (www.simentalac.com).

Facebook stranica saveza ZG SIM u tri mjeseca od prve objave okupila je više od 300 pratitelja, uz puno pozitivnih reakcija i komentara, ne samo iz Lijepe naše…

 

 

Naši vrijedni mladi uzgajatelji zaslužuju najveći mogući angažman nas stručnjaka – savjetodavaca i u ova zahtjevna vremena. Mi možemo i trebamo pružiti svekoliku stručnu podršku razvoju njihovih obiteljskih gospodarstava i organiziranoj komunikaciji, zajedništvu, produktivnosti i dugoročnoj sigurnosti i prosperitetu u njihovom najzahtjevnijem poslu – načinu života – u ruralnom prostoru.

 

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Savjet, Stočarstvo, Vijest

UNIŠTAVANJE MUHA NA GOSPODARSTVU

Gotovo sva stočarska gospodarstva povremeno imaju problem s najezdom muha u toplom djelu godine. Neka od njih kad ih vide, pokušavaju ih suzbijati na različite načine. Ali kad ih vide, vide tek oko petnaestak posto problema koje im muhe nanose, ili su im već donesle. Uz već poznatu činjenicu da su muhe prijenosnici više od sto bolesti, muhe negativno utječu na količinu i kvalitetu proizvoda, što direktno, što indirektno. Na nogama i tijelu muha zabilježeno je više od 7 milijuna mikroorganizama a u probavnom traktu i preko 25 milijuna! Muhe ih prenose na čovjeka, životinje, hranu i opremu. Koliko prljavštine ostavljaju muhe vidljivo je na prozorima, zidovima, rasvjetnim tijelima, instalacijama i svim površinama gdje se nalaze.

Muhe napastuju životinje i ljude u vrijeme hranidbe, počinka, mužnje… U vrijeme velike najezde muha smanjuje se konzumacija hrane i do 15 %, količina proizvedenog mlijeka može se smanjiti za dvadeset do pedeset posto, produžava se mužnja, a smanjen je i prirast.

Muhe treba uništavati sustavno i svestrano. Da bismo u tome uspjeli potrebno je održavati opću higijenu u štalama, stanovima i okolišu. Gnojišta i sanitarije treba održavati urednim a ostatke hrane treba sustavno uklanjati.

Zašto smo neučinkoviti u suzbijanju muha na gospodarstvu?

Nedovoljno poznajemo njihovu biologiju i suzbijanju pristupamo nepravovremeno, tek onda kad ih vidimo.

Muhe vrlo rijetko prezimljavaju kao odrasle jedinke. Njihovo je prezimljavanje u obliku jajašca, larvi ili kukuljica u organskom otpadu, najčešće gnoju. Prvim porastom temperature započinje, za nas nevidljiv, njihov razvoj. Nakon polaganja jaja iz istih se već za jedan dan razviju ličinke. One dozrijevaju oko 7 dana, a potom se začahure. U tom stadiju ostaju 3 do 26 dana (ovisno o temperaturi), nakon čega se izliježe odrasla muha. Ženka u svom životu može položiti i do 1000 jaja. Budući da je uz povoljnu temperaturu i vlagu te obilje hrane razvojni krug muha vrlo kratak, one mogu godišnje dati 8 do 10 generacija. To znači da se od jednog para muha godišnje razvije više milijuna muha.

http://digitalinsectcollection.wikispaces.com/Common+Green+Bottle+Fly

Gnoj je glavno uzgajalište za razvoj muha. Iz štale ga treba redovito odstranjivati i po mogućnosti u dozvoljenim terminima odlagati u polje. Razvojni krug muha može se prekinuti tretiranjem gnojišta insekticidima (larvacidima). Ovo je pravi trenutak za suzbijanje. U protivnom ćemo za nekoliko dana imati novu generaciju muha. Tretiranje se može provesti prskanjem ili zalijevanjem gnojišta insekticidnim pripravkom (0,5 – 2,0 l/m2 ), ovisno o dubini gnojišta. Larve se razvijaju na većim dubinama od 10 cm gdje su optimalna temperatura i vlaga. Tretiranje treba ponavljati svaka dva tjedna. U jesen je poželjno gnoj izvesti u polje, da bi smo spriječili prezimljavanje ličinki.

Štalski gnoj je glavno uzgajalište za muhe

 

Tretiranje gnojišta insekticidom radi suzbijanja larvi muha

Unutar objekata muhe se mogu uništavati prskanjem, raspršivanjem ili premazivanjem insekticidima, postavljanjem otrovnih vabila, muholovki i električnih naprava.

Kod prskanja ili raspršivanja štala mora biti prazna, a jasle i pojilice prekrivene. Koristimo li se premazivanjem, premazujemo prije svega mjesta gdje se muhe najviše zadržavaju (lampe,instalacije, stropove, gornje djelove zidova, stupove, grede, štokove, vrata…).

Tretiranje objekta protiv muha prskanjem

Zatrovana vabila raspoređujemo po prostorima gdje nam neće smetati. Vabila obično sadrže šećer koji ih privlači. Muhe letenjem troše puno energije pa im je potrebna energetska hrana koju nalaze u šećeru. Vabila mogu sadržavati i feromone.

Muholovke su najčešće lepljive trake ili ploče s lepljivim premazom koje svojom bojom privlače muhe. Kad se trake ili ploče napune muhama, jednostavno ih spalimo i zamijenimo novima.

Električne naprave svojim fluroscentnim svjetlom privlače muhe na mrežicu pod naponom koja ih kod dodira odmah ubija.

Za uništavanje muha mogu se koristiti samo dozvoljena sredstva uz pridržavanje uputa o upotrebi.

Umjesto zaključka:

Ako uništite jednu muhu u travnju, uništili ste milijun njenih potomaka; u svibnju, samo nekoliko tisuća; u lipnju, uništili ste samo nju!

 

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.

Pčelarstvo, Ratarstvo, Savjet

Uzgoj facelije uz primjenu reducirane obrade tla

Osobno iskustvo agronoma

U kontekstu prisutnih klimatskih promjena na pojedinim su područjima sve nesigurnije prirodne pčelinje paše. Pčelari koji raspolažu poljoprivrednim zemljištem i skloni su zasijavanju medonosnog bilja, najčešće koriste faceliju. Sjetvu uobičajeno obavljaju rano u proljeće i tijekom ljeta, no moguća je i jesenska sjetva, krajem listopada ili u studenom.

Ponovljena sjetva može se izvesti uz reduciranu obradu tla. Ja ostavim da sjeme dozori. Potom izvršim tanjuranje usjeva. Facelija izvrsno nikne i donosi do jeseni drugu pašu.

Moje drugo iskustvo je zatanjuravanje i/ili zaoravanje usjeva facelije s fiziološki zrelim sjemenom krajem listopada ili početkom studenog.  Facelija će do zime niknuti. Uz blažu zimu, bez velikih golomrazica, usjev prezimi i u proljeće dolazi do brzog porasta usjeva. Početak cvatnje očekujem pred kraj travnja. Pašu će koristiti pčelinja društva koja ne selim na bagrem. Ponovno čekam sazrijevanje sjemena, pretanjuram ili plitko zaorem i imam kasnu jesensku pašu, u inače bezpašnom razdoblju.

Ovo je moje iskustvo. Ne moraju se svi s njime složiti, ali mogu probati u svojim agroklimatskim uvjetima i steći osobno iskustvo.

Izgled usjeva facelije krajem ožujka 2020. godine na području sisačke Posavine. Facelija je nikla između zimskih brazdi formiranih krajem listopada 2019. godine.

 

Početkom travnja 2020. godine, facelija je zatvorila međuredne razmake zimske brazde. Cvjetni pupovi se počinju formirati.

 

Cvjetni pupovi u prvoj polovici travnja.

 

Facelija sijana polovinom ožujka u prvoj polovini travnja tek je u intenzivnom poniku.

 

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.

 

Pčelarstvo, Savjet, Vijest

Informacije za pčelare

Poštovane pčelarke i pčelari,

 

Seljenje pčelinjih zajednica na medonosno-peludne paše trenutno nije zabranjeno u Republici Hrvatskoj. Također, ne odgađa se provedba mjera propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovom financiranju (NN 7/20) kod premještanja živih životinja između gospodarstva, na zahtjev vlasnika.

 

Prije selidbe pčelar će kontaktirati nadležnog veterinara u mjestu gdje mu se nalaze pčelinje zajednice koje želi seliti na novu lokaciju kako bi dobio valjanu Svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje. Kontakt s veterinarom  može se ostvariti telefonski ili putem e-maila i dogovoriti način podizanja Svjedodžbe.

 

1.

Pri tome pčelaru ne treba Propusnica  za kretanje ako se pčelinje zajednice koje namjerava seliti i nadležni veterinar nalaze u njegovom mjestu prebivališta. Kad dobije Svjedodžbu, pčelar će zatražiti Propusnicu od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede (dalje Uprava) https://www.savjetodavna.hr/propusnice/ Pri tome će u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta primjerice Zagreb) i odredišta (primjerice Bjelovar) kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice na novu lokaciju. Pčelar koji već posjeduje Propusnicu od strane Uprave i ima u zahtjevu u rubrici „Razlog“ kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih Propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“  te u rubrici „odredište“ mjesto kamo želi preseliti pčelinje zajednice ne treba ponovo tražiti Propusnicu jer mu ta ista vrijedi i za selidbu pčelinjih zajednica 30 dana od dana izdavanja.

 

2.

Ako se pčelinje zajednice koje pčelar namjerava seliti nalaze izvan mjesta njegovog prebivališta, onda će pčelar zatražiti Propusnicu na slijedećim linkovima (navedeno niže u tekstu) ili može koristiti već izdanu Propusnicu ako u rubrici „Razlog“  ima kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“ te je naveo relaciju polazišta (mjesto prebivališta –primjerice Zagreb) odnosno relacije odredišta gdje su mu trenutno pčelinje zajednice (npr. Gospić) te odredišta kamo želi premjestiti pčelinje zajednice (npr. Sveti Ivan Zelina).

https://www.savjetodavna.hr/2020/03/26/propusnica-za-obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva/

https://www.savjetodavna.hr/propusnice/

 

Ako pčelar nema Propusnicu, ili mu relacije za odredišta za seljenje pčelinjih zajednica u već postojećoj Propusnici ne odgovaraju, onda mora tražiti novu Propusnicu te u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (gdje mu se sada nalaze pčelinje zajednice koje namjerava seliti i novu lokaciju kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice). Primjerice moje mjesto prebivališta je Samobor (u polazište upisujem Samobor). Pčelinje zajednice su mi primjerice u Senju, a želim ih premjestiti u Bašku na Krku. Onda ću u odredište napisati Senj-Baška. Kad pčelar dođe u mjesto gdje mu se nalaze pčelinje zajednice (s odobrenom Propusnicom), odlazi do nadležnog veterinara kojeg je prije telefonski/mailom kontaktirao da mu isti izda Svjedodžbu (prethodno putem maila može dogovoriti preuzimanje Svjedodžbe s veterinarom poštujući  socijalnu distancu i upute Nacionalnog/lokalnog stožera Civilne zaštite). Nakon toga pčelar seli svoje košnice na novu lokaciju (primjerice u Bašku). Po dolasku na novu lokaciju pčelar kontaktira nadležnog veterinara na novoj lokaciji putem telefona ili maila i obavještava ga o svojoj prisutnosti.

 

3.

Ako se nadležni veterinar ne nalazi u mjestu gdje se nalaze pčelinje zajednice koje pčelar želi seliti na novu lokaciju, onda će pčelar u zahtjevu u rubrici „Odredište“ staviti mjesto gdje se nalazi najbliži nadležni veterinar. Primjerice, pčelinje zajednice se nalaze u Senju, ali u slučaju kad tamo ne bi postojala veterinarska stanica i primjerice je najbliža veterinarska stanica u Novom Vinodolskom. U takvim slučajevima pčelar u Zahtjevu u odredište stavlja relaciju Novi Vinodolski (veterinar) – Senj (trenutna lokacija pčelinjih zajednica) – Baška (konačno odredište gdje pčelar želi premjestiti pčelinje zajednice) te kontaktira veterinara u Novom Vinodolskom kako i na koji način će mu veterinar izdati Svjedodžbu. Moram naglasiti da su ovo samo primjeri gradova zbog lakšeg snalaženja u proceduri.

 

4.

Svakako se pčelar prije selidbe mora javiti i nadležnom pašnom povjereniku u mjestu/području gdje želi premjestiti svoje pčelinje zajednice. Ako pašni povjerenik obavlja svoje poslove samo u krugu mjesta prebivališta, nije mu potrebna Propusnica. Međutim, ako pašni povjerenik u obavljanju svojih obveza mora napustiti svoje mjesto prebivališta onda mora imati Propusnicu te će u elektronskom zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (sva mjesta/općine koja se nalaze u zoni djelovanja pašnog povjerenika). Primjerice, polazište je Baška (mjesto prebivališta povjerenika), a odredište su sva mjesta/općine na kojima će djelovati pašni povjerenik (Malinska-Dobrinj-Punat-Omišalj -Vrbnik-Krk).

 

5.

Također, pčelari/poljoprivrednici RH iznad 65 godina mogu dobiti Propusnicu i nije im zabranjeno kretanje. Preporuka da stariji građani ostanu kod kuće  je jedno, a zabrana kretanja je drugo. Izdavanje Propusnica od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede odvija se prema određenoj proceduri. Trenutno imamo izuzetno velik broj upita i Zahtjeva od poljoprivrednika/pčelara i iskreno se nadam da će svaki Zahtjev biti riješen u zadovoljavajućem roku. Također, mi ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija u narednim danima/tjednima ili mjesecima. Može biti da će s vremenom doći do obustave zabrane kretanja izvan mjesta prebivališta ili pak suprotno da će zabrana biti još restriktivnija te da ćemo svi biti u potpunoj karanteni.

 

Molim vas da svi imate dovoljno strpljenja i da shvatite da je danas izrazito zahtjevno organizirati rad pašnih povjerenika i seljenje pčelinjih zajednica na ispašu. Posebice je teško napisati smislenu uputu kad ima mnogo nejasnoća i nedostatnosti u interpretaciji. Također, molim vas da ne zlouporabite izdane Propusnice te se držite svih naputaka o socijalnoj distanci i higijeni od strane Nacionalnog i lokalnih stožera Civilne zaštite.

Na vrijeme ćemo izvještavati pčelare o promjenama putem web stranice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

https://www.savjetodavna.hr/  odnosno Hrvatskog pčelarskog saveza http://www.csprog.net/whps/php/novosti.php

 

Iskren pozdrav i čuvajte se,

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet

voditelj odjela za savjetovanje u pčelarstvu

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske

zlatko.tomljanovic@mps.hr

 

 

 

Pčelarstvo, Ribarstvo, Vijest

Ministrica Vučković posjetila istarske pčelare, tartufare i ribarski gat u Vrsaru

Ministrica Vučković na otvaranju Dana meda

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u petak, 28. veljače 2020., svečano je otvorila Dane meda u Pazinu te novoizgrađeni gat u Vrsaru, a posjet Istarskoj županiji je zaokružila sastankom s tartufarima.

U sklopu otvaranja manifestacije Dani meda ministrica Vučković je istaknula kako uz rast i pozitivne pokazatelje postoji i svjesnost o problemima uvoza meda po izrazito niskim cijenama što zabrinjava domaće pčelare te otežava njihovu poziciju na tržištu. Jedan od načina nošenja s tim i drugim izazovima u pčelarstvu je i prošle godine doneseni Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine, za koji su kroz 3 godine predviđena ukupna sredstva u iznosu od 44,5 milijuna kuna. Cilj je provedbom mjera stvoriti uvjete za bolji položaj pčelarstva u Republici Hrvatskoj te stvoriti osnovu za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru.

„Uz konkretne mjere Nacionalnog pčelarskog programa Ministarstvo poljoprivrede organizira promotivne aktivnosti s ciljem popularizacije i poticanja potrošnje domaćeg meda pa je tako  sufinanciralo izradu nacionalne staklenke čiji su korisnici pčelari upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te ujedno i korisnici znaka „Med hrvatskih pčelinjaka“. Znak sadrži neponovljivi serijski broj koji omogućuje provjeru podataka o pčelaru te o medu kroz Aplikaciju za potrošače koja je dostupna na internetskim stranicama med.mps.hr – a od kraja studenoga prošle godine do danas znak koristi ukupno 1061 korisnika i prodano je 488 866 Nacionalnih staklenki“, istaknula je ministrica Vučković u Pazinu.

Ispred Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva sudjelovao je Miran Gortan

Osim meda i tartufi su bili tema ministričinog posjeta Istarskoj županiji pa se tako sastala s Udrugom istarskih tartufara, predstavnicima Hrvatskih šuma te predstavnicima JLS, županije i Hrvatskog sabora u razgovorima na temu očuvanja i zaštite Motovunske šume, održivom tartufarstvu, te očuvanju staništa ISO.

Ministrica Vučković svečano je otvorila ribarski gat u luci Vrsar, prvi ribarski gat u Republici Hrvatskoj financiran sredstvima Europske unije. Ovim projektom, financiranim iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020. te vrijednim više od 10 milijuna kuna, povećava se kapacitet za pristajanje/vezove plovila i manipulativne površine za čak 60%, dok će se za 200% povećati broj raspoloživih ormara za opskrbu plovila vodom i strujom, tj. s postojećih 2 na 6 ormara. Cilj projekta je cjelovito uređenje ribarske infrastrukture za potrebe ribara na novo izgrađenom produžetku postojećeg gata, poboljšanje uvjeta za vezivanje, istovarivanje i prodaju ribarskih proizvoda te osiguranje rasta ponude lučkih kapaciteta u skladu sa prostornim mogućnostima i načelima održivosti. Provedba ulaganja utjecat će također na očuvanje atraktivnih vizura starog dijela luke Vrsar i integraciju luke u gradski prostor te osiguranje njezinog razvojnog kontinuiteta, kao i podizanje turističke atraktivnosti cijelog područja.

Do sredine ovoga mjeseca Istarska županija je kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH 2014. – 2020. ugovorila 253 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore 295 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 199. Također, do sada je za Istarsku županiju iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. ugovoreno ukupno 618,4 milijuna kuna te su isplaćena 222 milijuna kuna.

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Savjet, Stočarstvo, Vijest

DEMO – DOGAĐAJ O UPRAVLJANJU MESNIM PAŠNIM GOVEDARSTVOM

Iako su u Lici prošle godine održana dva demonstracijska događaja, realiziran je još jedan pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“. Održan je 18. veljače 2020. u Općini Donji Lapac, Ličko-senjska županija u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration). U Republici Hrvatskoj provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i ostali zainteresirani.

 

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo. Središnji dio događaja bilo je izlaganje o najčešćim pogreškama u pašnom govedarstvu iz prakse.

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Najbolji praktičari u upravljanju mesnim pašnim govedarstvom i primjeri na njihovim farmama mogu biti značajna motivacija za postojeće i potencijalne poljoprivrednike. Cilj ovog događaja bio je ukazati uzgajivačima na pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području Rodoljub Džakula (Sjeverovec, Sisačko-moslavačka županija) prikazao je upravljanje na primjeru vlastite farme s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3