MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Stočarstvo

Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Poziv na predavanje za proizvođače mlijeka

Tema: Rentabilna proizvodnja mlijeka – ključni indikatori

Predavač:  Peter Ruckli, mliječna farma St. Josefsheim, Susten,  Švicarska,

 

Mjesto: Ministarstvo poljoprivrede, Bani 110, Buzin, Zagreb

Datum: 04. 09. 2019., (srijeda)

Vrijeme: 11:00 – 13.00 sati

Moderator i prijevod: Milan Husnjak

Cilj

Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj i Švicarskoj kompariraju ključne indikatore za rentabilnu proizvodnju mlijeka.

Uvod u razgovor poljoprivrednika je portret uspješne mliječne farme St. Josefsheim, Susten, Švicarska, voditelj farme Peter Ruckli.

 

Okvirni program/dnevni red

11:00 – 11:10 Pozdrav i kratko samopredstavljanje sudionika

11:10 – 12:00 Portret mliječne farme St. Josefseim, Peter Ruckli, poljoprivrednik

Podteme:

  • Držanje i higijena
  • Zdravlje stada i dobrobit životinja
  • Upravljanje farmom/organizacija poslova
  • Upravljanje rentabilnošću-praćenje ključnih indikatora
  • Podrška savjetodavne službe i drugih stručnih službi

12:00 –13:00 Moderirani razgovor razmjena iskustava poljoprivrednika

Mliječna farma St. Josefsheim, Susten, Švicarska,  voditelj farme Peter Ruckli
Stara štala koja sada služi za uzgoj

Savjet, Stočarstvo, Svinjogojstvo

Uzgoj crne slavonske svinje

Crna slavonska svinja ili fajferica, kombinirana je pasmina svinja i umnogome se razlikuje od mesnih pasmina, a razlika se ne temelji nužno na sadržaju masti već u kvaliteti mesa, a naročito suhomesnatih proizvoda. I ako vam je to polazište za uzgoj ove svinje tada ste na pravome putu i uspjeh će doći sam po sebi, pa makar on bio i osoban u obliku zdrave hrane koju ste proizveli za potrebe svojeg domaćinstva.

Fajferica je nastala u 19. stoljeću na pustari Orlovnjak na imanju grofa Karla Pfeiffera koji je slovio za vrlo uspješnog selekcionara u stočarstvu. Cilj mu je bio poboljšati svojstva dotadašnjih pasmina svinja dobivanjem svinje koja će biti: ranozrela, brojnijeg legla i mesnatija. To je postigao križanjem lasaste mangulice s nerastovima berkšir pasmine uz periodično osvježavanje krvi sa svinjom pasmine poland kina. Crna slavonska svinja priznata je na Svjetskoj izložbi u Beču 1873. godine gdje je osvojila zlatnu medalju za kvalitetu. Tu razvoj crne slavonske svinje nije stao već se nastavio početkom 20. stoljeća pod utjecajem Cornwall, velike engleske svinje. Do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća gotovo smo ostali bez ovog vrijednog genetskog materijala kojega je 90.-ih godina spasio program revitalizacije ugroženih pasmina.

Meso crne slavonske svinje dobiveno od prasadi starosti minimalno 4 mjeseca te tovljenika starih 5 do 18 mjeseci koristi se uglavnom u svježem obliku. Za tradicijske suhomesnate proizvode  potrebno nam je meso dobiveno od tovljenika starih od 18 do 24 mjeseca što je za oko 50 % duži period uzgoja u odnosu na mesne pasmine. Međutim, vrijedi jer senzorna i tehnološka svojstva mesa crne slavonske svinje neusporedivo su bolja od mesa mesnih i hibridnih mesnih pasmina svinja.

Meso crne slavonske svinje Meso mesnih i hibridnih mesnih svinja
  • tamnija boja,
  • veća čvrstoća mišićnih vlakana,
  • znatno manji postotak otpuštanja mesnog soka
  • značajno viši udjel unutarmišićne masnoće.
  • pogodno za preradu u tradicijske mesne proizvode
  • kandidat za funkcionalnu hranu

 

  • svijetla boja
  • nježna i tanka mišićna vlakna
  • veliki postotak otpuštanja mesnog soka
  • nedostatak unutarmišićne masnoće
  • nije pogodno za preradu u tradicijske mesne proizvode
  • uzgojem svinja na velikim farmama u uvjetima stresa, može znatno izgubiti na pozitivnim svojstvima

Sva pozitivna svojstva mesa crne slavonske svinje, uvjetovana su slobodnim načinom držanja na ispustima i pašnjacima, te specifičnim načinom hranidbe temeljenim na obaveznom udjelu zelenog obroka uz dodatak zrna žitarica.

Crna slavonska svinja nije namijenjena za „hotelski uzgoj na punom pansionu“ poput mesnih pasmina svinja, mnogo je skromnija, no to ne isključuje nužna ulaganja i postupke kojima ipak možemo postići profitabilno držanje: kompletno ograđeni prostor, čvrstu nastambu za pojedine kategorije, prasilište, kaljužište, hranilište.

Nastambe za svinje: Potrebno je osigurati minimalno 1m2 /komadu zatvorenog prostora, najbolje izvedenog od drveta. Hranilice se preporuča staviti ispod nadstrešnice na betonsku podlogu radi izbjegavanja većih gubitaka u rasipanju hrane. Prasilište sa svim inventarom kao izdvojena jedinica neophodno je i u uzgoju crne slavonske svinje kako bi se što bolje sačuvalo malobrojnije leglo te prasadi omogućio kvalitetan start za dalji uzgoj.

Ograđeni prostor, ispust: Za držanje crne slavonske svinje potrebno je osigurati što veći ograđeni prostor kako bi ona imala priliku boraviti krećući se na suncu i svježem zraku, baveći se svojom potrebom i hobijem, a to je rovanje. Ispust mora biti ograđen dvostrukom ogradom, razmaka 50-80 cm, od kojih barem jedna mora biti ukopana u zemlju min. 50 cm kako bi se spriječio bilo kakav kontakt sa divljim životinjama koje su potencijalan izvor zaraze bolestima svinja. U ispustu mora biti osiguran neometan pristup čistoj i pitkoj vodi te hrani. Kaljužište je obavezni sastavni dio ispusta, a služi za rashlađivanje svinja i stvaranje zaštitnog sloja blata na koži svinja koje ih štiti od insekata i služi kao izolator od visokih temperatura.

Optimalno je po jednom tovljeniku osigurati 0,10 ha prostora što znači da nam je 1 ha ograđenog ispusta dovoljan za 10 tovljenika.

Hranidba crne slavonske svinje

Prasad se dohranjuje gotovom krmnom smjesom kao i krmača u fazi dojenja, ako u leglu ima više od 7 prasadi, kako krmača ne bi bila previše iscrpljena nakon čega bi uslijedio dugačak period oporavka uz odgođen pripust. Druge kategorije svinja nema potrebe hraniti krmnim smjesama već cjelovitim žitaricama i voluminoznom hranom koja se proizvede na poljoprivrednom gospodarstvu.

Voluminozna krmiva u hranidbi crne slavonske svinje: u prosjeku je potrebno osigurati oko 10 kg voluminozne hrane po komadu, a najbolji rezultati ostvaruju se sa voluminoznom hranom koja ima veliki udio proteina, obzirom da u obroku koristimo koncentriranu hranu u obliku žitarica koje su bogate energijom. Pored sadržaja proteina, drugi uvjet za korištenje voluminoznog krmiva je njegova dostupnost i niska cijena. U tu svrhu treba osigurati neka od krmiva u svježem ili suhom obliku: stočni grašak, lucerku ili druge djeteline,  soju, sačme, bundeve, stočnu repu ili mrkvu, stočni kelj, kuhani krumpir, žir i slična krmiva. Kopriva je  jednakovrijedno krmivo kao i djeteline sa napomenom kako je zbog mravlje kiseline preporučljiva u čišćenju svinja od crijevnih nametnika. Trop i sirutka su također mogući izbor jeftine voluminozne hrane ali samo u blizini industrije kojoj je to otpadni materijal. Pristup svježoj i pitkoj vodi mora biti osiguran stalno i to svakoj kategoriji svinja pa tako i sisajućoj prasadi.

Tov crne slavonske svinje optimalno završava u kilaži od 130- 150 kg  što će se postići u starosti od 18 mjeseci uz prosječan prirast od 260 g/dan. Takva svinja je zrela i pogodna  za potrošnju mesa u svježem stanju ali i za preradu u tradicijske mesne proizvode. Moguće je crnu slavonsku svinju hraniti većim količinama koncentrata što će skratiti vrijeme tova ali u tom slučaju dobiti ćemo trup sa slabijom kvalitetom mesa za preradu i većim udjelom masti koji će više koštati obzirom da je u ishrani korišteno manje jeftinih krmiva i činjenicu kako je potrebno ukupno više hrane za proizvodnju masti.

Ljubica Kravarščan, dipl. ing. agr.

Korištena literatura:

  1. Knjiga „Svinjogojstvo”, Uremović Marija, Zvonimir Uremović, 1997.
  2. Priručnik „Razvoj proizvodnih sustava i standardizacija kvalitete mesa crne slavonske svinje” 2018.
  3. Udžbenik „Ekološko stočarstvo”, Senčić Đuro, Zvonko Antunović, 2003.
  4. Časopis Meso, pregledni rad „Strategija proizvodnje funkcionalne hrane animalnog porijekla”, Marenjak, T.S.,I. Delaš, I. Štoković, N. Poljičak-Milas, 2008.
Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo, Vijest

MLIJEČNOST KRAVA PUNO OVISI O IDUĆIH 40-AK DANA

Pola hektara kvalitetne krme i 0,3 ha kukuruzne silaže po kravi neophodno je osigurati godišnje kao temelj održive proizvodnje mlijeka. Uz kvalitetu uzgoja krava i solidne, funkcionalne stajske objekte, dostatna količina i visoka kvaliteta krme preduvjet su isplative govedarske proizvodnje. Kontinuirani stručni rad u suradnji s terenskim inženjerima, savjetnicima za proizvodnju krme i hranidbu osigurao je brojnim našim uspješnim govedarima stabilnost i dugoročnu održivost proizvodnje. No, ima i onih drugih, koji nikako ne uspijevaju poštivati temeljni standard hranidbe krava, a to je voluminozna krma po volji. Iskustvo pokazuje da iskorak gospodarstva u tom smjeru znači u pravilu prekretnicu prema bržem razvoju i mogućnostima za ulaganja u modernije tehnologije koje su neophodne.

 

 

Dostatna količina kvalitetne voluminozne krme preduvjet je održivosti govedarske proizvodnje

 

Za uzgajatelje goveda, proizvođače mlijeka, mesa i rasplodne stoke u idućih 40-ak dana preklapaju se dva izrazito važna posla, a to su spremanje kukuruzne silaže te sjetva trava i djetelina. O tome koliko budu uspješni u tim poslovima ovisit će iduća godina proizvodnje. Tu je izuzetno bitna dobra organiziranost, pravovremenost, računanje i naravno prikladna, učinkovita mehanizacija – kronično nam nedostaje sustav efikasnijeg korištenja strojeva (strojni prsteni te ugovorni pružatelji usluga mehanizacijom – tzv. kontraktori).

 

Stajski gnoj ključna je poveznica održive biljne i stočarske proizvodnje: prije sjetve krmnih kultura stočari mogu i trebaju zaorati najmanje 40 tona zrelog stajnjaka ili gnojovke po hektaru

 

Djeteline dolaze prve – njih treba sijati čim to uvjeti vlažnosti tla dozvole, ali svakako prije kraja prve dekade rujna. Pod djetelinama u širem smislu podrazumijevamo naravno i kraljicu krmnih kultura lucernu, koja je u povoljnim uvjetima u mnogim dijelovima Lijepe naše svakako prvi izbor za glavnu krmnu kulturu. Što točno sijati na kojoj parceli, koje sorte i mješavine izabrati i na što sve treba obratiti pažnju, razboriti stočari uvijek će se konzultirati sa svojim specijaliziranim stručnim savjetnicima – lokalno na svom području.

Stajski gnoj ima u proizvodnji krme presudnu važnost. Djeteline, trave i djetelinsko travne smjese uglavnom se siju po strništu nakon ljetne i rano-jesenske temeljite pripreme tla, koja podrazumijeva i kemijsku analizu, eventualno podrivanje, kalcizaciju i svakako zaoravanje što veće količine stajskog gnoja (u različitim oblicima, ovisno o tipu izgnojavanja iz staje). Tu je izrazito važan optimalni omjer broja stoke i površine zemljišta koje se obrađuje. U govedarstvu je optimalni odnos stoke i zemljišta 2-2,5 uvjetna grla po hektaru (1-1,5 krava/ha + podmladak). Ako je to tako, onda je govedarskom gospodarstvu na raspolaganju svake godine, po svakom hektaru 40-50 tona visokovrijednog organskog gnoja ! To je pravo bogatstvo ! Gledajući samo na 3 glavna makro hranjiva, za većinu glavnih kultura koje stočari siju, stajskim se gnojem namiruje više od 70% potreba na N:P:K hranjivima. O organskoj tvari i svim drugim vrijednostima stajnjaka te koliku dugoročnu dobrobit gospodarstvu znači raspravite svakako sa svojim terenskim savjetnikom.

 

Nikada „sva jaja u jednu košaru“ – treba smanjiti rizik sjetvom više tipova krme:

brzorastući talijanski ili engleski ljulj, čista djetelina/lucerna, djetelinsko-travne smjese,…

 

Pravilan, široki plodored stočarskim gospodarstvima ne bi trebao biti problem, no, na nekim je područjima, u težim uvjetima gospodarenja, neophodno pomno planirati i uložiti dodatni napor i sredstva da bi se barem dio parcela „osposobio“ za sjetvu zahtjevnijih kultura, a to su djeteline, lucerna, soja, ječam,… Vrlo često tek nakon dosta vremena uzgajatelji sagledaju dobrobit koju im je donijelo ulaganje u poboljšanje parcela na kojima kontinuirano mogu sijati te kulture, osobito leguminoze, koje višestruko vraćaju uloženo.

Dakle, neovisno o kojim se krmnim kulturama radi, nepisano je pravilo za orijentaciju da treba imati na proljeće za košnju 0,5 ha dobre krme po kravi. Ako ne posijete, nećete ni kositi !

 

Nije lako uspostaviti optimalni omjer djeteline u odnosu na trave,

no, trud se uvijek isplati jer djeteline donose puno dobroga i tlu i krmi i kravama

 

Silaža cijele biljke kukuruza u našim je kontinentalnim, nizinskim područjima nezamjenjivo, super isplativo energetsko voluminozno krmivo u govedarskoj proizvodnji. Stvarno je neshvatljivo da još uvijek dobar dio proizvođača mlijeka ostaje bez silaže u obroku krava već početkom proljeća !? Pa „kukuruzna smo zemlja“, silaže mora biti u obroku muznih krava 366 dana u godini !

Najjeftinija energija iz kukuruzne silaže mora biti temelj obroka muznih krava 366 dana u godini

 

Kukuruzna silaža koja se počinje spremati ovih dana mora „dočekati Božić 2020.“ Klimatske promjene su sve izraženije i nikada ne znamo što nas čeka iduće vegetacijske sezone. Krmu treba u povoljnim sezonama proizvoditi i za zalihe, a to je upravo slučaj i sa kukuruznom silažom. Ako ostvarujete solidne prinose kukuruzne silaže od 40-50 tona po hektaru (14-18 tona suhe tvari po hektaru), za cjelogodišnju hranidbu bit će vam dovoljno 0,25-0,30 ha po kravi kukuruza za silažu. Naravno, neophodni su dobri skladišni kapaciteti, pravilno spremanje, konzerviranje i čuvanje (sigurno pokrivanje s opterećenjem).

 

Dimenzije silosa moraju se prilagoditi broju stoke i to tako da

potrošnja u dubinu silosa bude najmanje 30 cm dnevno (2 m tjedno)

 

Često se najvažniji parametar u planiranju spremanja i korištenja kukuruzne silaže smetne s uma – to je brzina izuzimanja iz silosa, koja je presudna za stabilnost silaže, sprječavanje kvarenja i gubitaka. Ukupna dužina silosnih prostora za cjelogodišnju hranidbu silažom mora biti najmanje 100 metara ?! Jer izuzimati se mora najmanje 30 cm dnevno ili 2 m tjedno, inače bi zrak brže prodirao u dubinu silosa, što ne smijemo dozvoliti. Dakle, tom se najvažnijem parametru moraju prilagoditi dimenzije silosa s obzirom na broj stoke i količinu silaže koju treba spremiti. I tu je važno računanje u kojemu svakako potražite pomoć svojega savjetnika !

 

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Savjet, Stočarstvo, Vijest

Kako početi s uzgojem svinja

Uvijek treba početi s najjednostavnijim i najmanje rizičnim rješenjem.
To znači, ako smo početnici u bavljenju svinjogojstvom, a imamo želju, mogućnosti i uvjete za držanje svinja, počnimo s tovom.
Mnogi uzgajivači i dalje ostanu samo „ tovljači“. Specijaliziraju se, skupljaju i razmjenjuju iskustva i tako postaju sve sigurniji.
Kad je riječ o držanju rasplodnih grla, krmača, nerastova i nazimica, to je nešto što traži iskustvo, znanje, ljubav, naklonost i jasnu opredjeljenost.

I u malim stadima može se postići vrhunska plodnost (leglo od 18 prasadi)

Za bavljenje svinjogojstvom potrebni su adekvatni uvjeti:
– Prvo je bitna odluka, a bez uloženog truda i vremena ništa se ne može isplatiti
– Drugi uvjet je odabrati tip proizvodnje u skladu sa svojim mogućnostima
Odabiremo proizvodnju prasadi za rasplod ili tov, tov svinja, kombinirana proizvodnja, zatvoreni ciklus koji završava tovom.

Križanjem željenih pasmina određujemo smjer proizvodnje

Specijalizacija u uzgoju znači bolje rezultate i pravu posvećenost uzgoju svinja.
Kod zatvorenih farmi tov je tehnološki najmanje složen, ali i osjetljiv na trenutna stanja ponude i potražnje.
Prema svojim mogućnostima pravo je zadovoljstvo za sebe i svoje potrebe proizvesti kvalitetno svinjsko meso za konzumaciju i preradu u suhomesnate proizvode.


Produženim tovom možemo postići veliku količinu vrhunskoga mesa za preradu

 


Najkvalitetnije dijelove mesa pretvaramo u prave delicije

 


Tradicijski suhomesnati proizvodi imaju „šmek“ koji se ne može naći kod industrijskih proizvoda

 


Domaća svinjska mast i švargl

Za kvalitetnu domaću šunku, kulen, slaninu, kobasice, čvarke i svinjsku mast važno je odabrati određene pasmine ili križance, imati kvalitetnu hranidbu i što prirodnije uvjete držanja.
Produženim tovom križanih svinja (kod nas tri ili četiri pasmine) dobivamo kvalitetne svinje
s velikom količinom i odličnom kvalitetom mesa za daljnju upotrebu.

 


Domaće je domaće …

U proizvodnji svinjskog mesa i masti na manjim obiteljskim gospodarstvima ključni je odabir dobre genetike koja ima potencijal da se može postići ono što se želi. Na tome treba posebno raditi jer uzgoj i genetsko unaprjeđenje je malo dugotrajniji proces, gdje struka i znanost moraju dati prava rješenja.

Dalibor Zima, dipl.ing.agr.
dalibor.zima@mps.hr

Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Uzgoj goveda atraktivan mladima prioritet je br.1

Zaustavljanje pada broja krava i preokretanje loših trendova u govedarstvu na vrhu su liste strateških ciljeva u našoj poljoprivredi i ruralnom razvoju. To mogu ostvariti samo mladi ljudi na selu. Pojedinačne uspješne primjere neophodno je koristiti u stvaranju sustava koji će učiniti uzgoj goveda atraktivnim za mlade ljude u ruralnom prostoru.

U Zagrebačkoj se županiji u posljednjih 15-ak godina intenzivno radilo na unaprjeđenju uzgoja goveda, i to upravo s mladima na gospodarstvima s dugom tradicijom u simentalskom uzgoju. U okviru Saveza uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba još od 2006. godine djeluje Klub mladih uzgajatelja, čiji su članovi danas većinom nositelji većih, uglednih govedarskih OPG-a na ovom prostoru. Sve su to educirani, obrazovani i vrlo dobro informirani mladi ljudi, što potvrđuju i rezultati u proizvodnji mlijeka i mesa, a napose uzgoju vrlo kvalitetne rasplodne stoke. O svemu tome detaljno se može čitati već godinama na web-portalu saveza www.simentalac.com.

Jedno od najvećih i najuspješnijih govedarskih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji je OPG Mužinić, u Križevčecu, na području Svetog Ivana Zeline. Obrađuje više od 200 ha zemlje i uzgaja više od 370 grla goveda, što nije nimalo uobičajeno za ovo područje, na kojemu je usitnjenost posjeda jako izražena. Uzgoj simentalca na ovom gospodarstvu ima dugu tradiciju, kroz generacije, a odnedavno je nositelj OPG-a 25-godišnji sin Josip. Organizacija, podjela poslova i odgovornosti najvažniji su za dobro funkcioniranje gospodarstva pa je angažman svih članova obitelji maksimalan. Veliku odgovornost u menadžmentu osnovnog stada od 140 krava i 130 grla ženskog podmlatka ima Josipova sestra Marija (32), doktorica veterinarske medicine, koja svakodnevno brine o zdravlju i reprodukciji stada. Naravno, sama obavlja i umjetno osjemenjivanje u posljednjih 6 godina i rezultati su odlični. Plodnost je stalno iznad 90%, a prosječno međutelidbeno razdoblje značajno je ispod 400 dana i unatoč posljedicama od cijepljenja protiv BKK. Najbolji pokazatelj uspješnosti reprodukcije je prodaja ili kupovina rasplodnih junica – ovo OPG godišnje prodaje 15-20 bređih junica. Ukupni broj uginuća životinja na gospodarstvu minimalan je, na razini 2-4% godišnje. Značajan dio prihoda gospodarstvo ostvaruje i od tova vlastite junadi, za koji je temeljna pretpostavka odlična plodnost i zdravstveno stanje stada te uravnotežena selekcija na mlijeko, meso i fitnes, koja se godinama provodi. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po kravi je na razini 7.500 kg sa 4,30% masti i 3,60% bjelančevina, a utovljeni bikovi kolju se (2018.) u prosječnoj starosti od 18 mjeseci i ostvaruju mase toplih polovica od prosječno 415 kg (neto dnevni prirast 727 gr.) i 75% E i U klase mesa.

Veliku ulogu u menadžmentu stada na ovom OPG-u ima uzgoj i genetsko unaprjeđenje, kojim se intenzivno bave od 2005. godine, kad je županijski savez uzgajatelja pokrenuo projekt korištenja vrhunskih bikova. Od tada se u kontinuitetu koriste isključivo bikovi prema pravilu „samo najbolje je dovoljno dobro“ pa ovih dana na svijet dolazi telad četvrte generacije plotkinja uzgojene od vrhunskih bikova. Koristila se u međuvremenu i tehnika transfera embrija, pomoću koje je uzgojen kvalitetni bik Russam, među prvima u Hrvatskoj odabran na temelju genomskog testiranja. No, do sada najveći uzgojni uspjeh ovoga gospodarstva zasigurno je bik Wamures, koji je „produkt“ vlastite, domaće familije krava, a zbog svojih je kvaliteta zahvaljujući CUO Varaždin ušao u sustav EuroGenetik-a – sjeme proizvodi u njemačkom Neustadt/Aischu – najvećem svjetskom simentalskom centru za UO. Upravo ovih dana počinje dobivati i prve njemačke progene testove, koji će do kraja godine biti i dovoljno pouzdani jer ukupno ima u Bavarskoj 171 potomka.

Kvalitetni uzgoj goveda počiva na pouzdanim, jakim familijama krava, a upravo je Wamures uzgojen u izrazito najboljoj familiji krava na OPG-u Mužinić – familiji „T“ (Tetra-Tulipa).

 

Mladost i stručnost u kombinaciji s pouzdanom kvalitetom kroz generacije – to je uzgoj

 

Mlada, vrsna uzgajateljica Marija i krava Tulipa (na slici) simboliziraju strateški cilj, prioritet našeg govedarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja općenito – uzgoj goveda atraktivan mladim ljudima na selu. Neophodna nam je mladost, stručnost, upornost i umijeće uzgoja kvalitetnog blaga kakva je upravo krava Tulipa i njezina velika familija u staji Mužinićevih. Tulipa je nedavno otelila 8. tele i u odličnoj je kondiciji, a takva je bila i njena majka „kraljica“ familije „T“ – Tetra, koja se telila 11 puta i ukupno proizvela više od 80.000 kg mlijeka vrhunske kvalitete (4,62%m.m. – 3,70%m.p.). Plodnost i dugovječnost krase ovu familiju, koja trenutno broji ukupno 22 plotkinje ! Od ukupno ostvarenih 24 međutelidbenih raspona Tetre, Tulipe i njezinih kćeri, čak 20 (83%) je idealnih – 364 dana ! Od početka sudjelovanja hrvatskog uzgoja simentalca u međunarodnom sustavu genomskog testiranja iz ove je familije testirano ukupno 12 kandidata. Prosjek svih tih 12 kandidata izuzetno je dobar u osobinama fitnesa (109) i osobito vimena (čak 114 !). Najbolji je naravno Wamures, koji i danas spada u 5% najbolje rangiranih sinova (polubraće) svojega oca Waldbranda.

 

Wamures – bik iz hrvatske familije – u Njemačkoj

 

Bez obzira kakvi budu (dugo očekivani) progeni testovi bika Wamuresa, sigurni smo u kvalitete ove familije i možemo garantirati da će ona ubuduće dati još puno vrhunskih rasplodnih životinja. OPG Mužinić, vođeno stručnim i mladim, a već dovoljno iskusnim uzgajateljima u sigurnim je rukama i bit će i ubuduće perjanica modernog uzgoja simentalca na ovim prostorima i oslonac daljnje izgradnje sustava koji je neophodan svim mladim uzgajateljima goveda.

 

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Trajni travnjaci

Smanjenjem stočnog fonda, livade u Arkod pregledniku evidentirane kao trajni travnjaci dobivaju drugu namjenu i prelaze u oranice, iako su u katastarskom pregledniku evidentirane kao livade možda i više od jednog stoljeća. Livade su bile značajne za spremanje kvalitetnog sijena i otave, a nakon skidanja drugog otkosa livade su služile za ispašu. Na takav način vodila se briga o botaničkom sastavu naših livada – danas trajnih travnjaka. Značajnim smanjenjem broja stoke, preživača, od 2015. godine površine evidentirane kao livade preorane su i privedene drugim kulturama ne uvažavajući bioraznolikost. Time su uništena dugogodišnja staništa flore i faune, a na žalost sve je manje livada, odnosno trajni travnjak u našem okruženju.

Godina je započela sušnim periodom, gdje trava gotovo nije rasla, a zatim je nastupilo kišno razdoblje koje je otežalo spremanje sjena pa i ulazak mehanizacije na parcele. Na prste možemo nabrojiti poljoprivrednike koji su sa livada skinuli i drugi otkos, jer je prvi otkos spremljen u sjenažu.

Preporuka je za sve stočare, da vode brigu o pravovremenoj košnji kako livada tako i zasijanih trava, travnih smjesa, djetelina i lucerne sa oranica. Samo kvalitetnom voluminoznom krmom možemo postiti veću proizvodnju mlijeka, a da bi dobili kvalitetni finalni proizvod kod prerade mlijeka od velikog je značenja spremiti kvalitetno sijeno.

Napomena za poljoprivrednike koji koriste potpore u poljoprivredi, da poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, moraju minimalno održavati napasivanjem stoke u vlasništvu i/ili posjedu do 15. rujna 2019. godine ili kositi barem jednom godišnje, pri čemu prva košnja treba biti obavljena do 30. lipnja 2019. godine u skladu s pravilima višestruke sukladnosti.

Datum prve košnje ne primjenjuje se na površine iz:

  • operacije 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,
  • operacije 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i
  • operacije 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira.

Datum prve košnje ne primjenjuje se i na poljoprivrednim površinama pod trajnim travnjacima koje su definirane kao gorsko planinsko područje, gdje prva košnja treba biti obavljena do 31. srpnja 2019. godine.

Nedavno, sve su to bile livade.

Ako poljoprivrednici koristite  Mjeru 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,  ulaskom u sustav potpora trebaju se pridržavati slijedećih obaveza u trajanju od 5 godina:

  1. svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz M10,
  2. zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja,
  3. zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja,
  4. košnja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama,
  5. vrijeme i učestalost košnje određena je prema regijama, zadnji dan do kada se može obaviti košnja je 15. rujna.
Regija Početak košnje Broj otkosa
Kontinentalna nizinska 1. kolovoza Jedan
Brdsko-planinska 20. srpnja Jedan do dva
Mediteranska 15. srpnja Jedan
  1. ukoliko se travnjak koristi za napasivanje, dozvoljeno je maksimalno 1,0 UG/ha ovaca, koze, goveda i/ili kopitara, minimalni pašni pritisak je 0,3 UG/ha,
  2. ručno odstranjivati pojedinačne biljke koje nisu prikladne za ispašu: Amorpha fruticosa (čivitnjača), Asclepias syriaca L. (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L. (obalna dikica),
  3. hidromelioracijski zahvati nisu dozvoljeni,
  4. voditi evidenciju o provođenju svih radnji na Obrascu 3,
  5. tijekom obveznog razdoblja provoditi operaciju na istim površinama u skladu s podnesenim zahtjevom za ulazak u sustav potpore i donesenom Odlukom o ulasku u sustav potpore kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu,

(2) Evidenciju korisnik dostavlja na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Kako znati koja je parcela travnjak velike prirodne vrijednosti ?

Uvidom u zapisnik Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju o uporabi Arkod parcela u opaskama je naznačeno koja parcela može biti evidentirana kao travnjak velike prirodne vrijednosti i gdje se nalazi.

Nemojte zapisnike samo potpisati, već ih treba obvezno i pročitati. Vašim potpisom prihvaćate da ste upoznati sa  svim zakonima i propisima. Ako nešto nije jasno korisnicima navedenih mjera, mogu se obratiti  nadležnim županijskim službama APPRRR ili Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Vera Jandrić- viša stručna savjetnica

dipl. ing. poljoprivrede -stočar

Stočarstvo, Vijest

PRVI CAMEMBERT SIRANE JURKAS

Prošli tjedan je sazrio i prodan prvi Camembert u obiteljskoj sirani Jurkas iz Harmice u Općini Brdovec, Zagrebačka županija.

Za male sirare i nas stručnjake koji s njima radimo značajan je to događaj koji dokazuje da je želja za novim znanjima i izazovima veliki pokretač i daje iznimne rezultate koji čine razliku.

Gospođa Katarina Jurkas je u siječnju 2019. godine sudjelovala na tečaju sirarstva u francuskoj gdje smo učili raditi nekoliko vrsta sireva s plemenitim plijesnima.

Proizvodnja

Proizvodnja mlijeka u sirani Jurkas započela je prije desetak godina kada su preuredili postojeće tovilište junadi u staju za muzne krave te uvezli prvih 35 bređih junica simentalske pasmine iz kojih je nastalo današnje stado od 76 muznih krava s pomlatkom svih kategorija od teladi do junica (ukupno 149 grla). Hranu za životinje proizvode na 140 ha zemljišta.

1Obitelj Jurkas na svojoj farmi muznih krava u Harmici

 Dnevno se na ovoj farmi proizvodi oko 1400 litara mlijeka, od čega se dio prodaje kao svježe sirovo mlijeko na kućnom pragu i na mljekomatu u Zagrebu, a dio se na zahtjev kupaca pasterizira, puni u flaše i prodaje kao pasterizirano mlijeko.

Oko 800 do 1.000 litara mlijeka se dnevno prerađuje u razne mliječne proizvode u vlastitoj, moderno opremljenoj mini sirani. Proizvode različite vrste mliječnih proizvoda  kao što su čokoladno mlijeko, probiotički jogurti, jogurti obični i s raznim voćnim dodacima, maslac, meki sir škripavac, mekani sir Harmičan,  Basu, kuhane sireve obične, dimljene i s raznim dodacima, polutvrde sireve, slatko vrhnje,  kiselo vrhnje i svježi sir. Njihov svježi sir  se proizvodi u skladu s pravilima proizvodnje robne marke „Zagrebački friški kravlji sir ZG  Sirek“ u čiju proizvodnju su se uključili 2017. godine. Od polutvrdih sireva osim Zmajčeka i Kalimera započeli su i proizvodnju novog tipa polutvrdog sira koji je osmišljen kao proizvod zaprešićkog područja pod nazivom  Banski sir.  Također proizvode i polutvrde sireve elastičnog tijesta Goudu i Edamac. Jedan dio sireva čak premazuju pravim pčelinjim voskom.

Camembert

Najnoviji sir kojeg smo prošlog tjedna kušali i ocijenili, odredili mu način pakiranja i rok trajanja krenuo je u prodaju. To je Camembert – meki sir s bijelom plemenitom plijesni na površini. Za njegovu proizvodnju je vrlo važna topla, vlažna predzrionica  (Hastener) u kojoj kroz nekoliko dana na površini sira narastu bijele plijesni roda Penicillium, a koje su dodane u mlijeko za sirenje. Nakon toga sirevi idu na zrenje na niže temperature desetak dana pa se zamataju ili u strech foliju ili u bijeli papir obložen  folijom s jedne strane i ostavljaju u hladnjaču nekoliko dana pa do više tjedana odnosno dok se ne prodaju. Sve te uvjete je osigurala gospođa Katarina Jurkas i proizvela svoj prvi Camembert.


Camembert na zrenju u sirani Jurkas

Prodaja

Svoje proizvode prodaju doma te na tržnici Špansko u Zagrebu na  mljekomatu i siromatu. Dio proizvoda dostavljaju i u nekoliko restorana i malih dućana u Zagrebu. Također su uključeni i u provedbu školske sheme te svoje mlijeko dostavljaju u susjedno selo Šenkovec u osnovnu školu. Osim toga aktivni su i reklamiraju se i na društvenim mrežama.

Slijedeći izazov nam je za ovo ljeto proizvodnja smrznutog jogurta (frozen yogurt), a u budućnosti i mliječnog sladoleda s voćnim okusima.

I na kraju treba spomenuti da je njihova farma od samog početka bila uključena i u genomsku selekciju te je već sada davne 2014. godine dala Wausa, prvog bika tada korištenog i u Austrijskom uzgoju za UO.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica za napredne sirare „Bogatstvo okusa sira“

Od 6. do 9. svibnja 2019. održana je stručna radionica – tečaj za napredne sirare, one koji su prošli osnovni tečaj pod nazivom „Bogatstvo okusa sira“ u mjestu Gusakovec, Donja Stubica u prostorima klijeti „Lojzekova hiža“.

Korisnici tečaja, njih jedanaest, imali su priliku proći kroz teoretski i praktični prikaz izrade kvalitetnih sireva.

Tako su kroz tečaj – radionicu, u organizaciji djelatnika Ministarstva poljoprivrede – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, praktično prikazane izrade svježeg sira sa sirilom, slatkog i kiselog vrhnje, Zrnatog sira, Kriška sir, Gaude, Mascarpona, Tučenog slatko vrhnja – šlag, Topljenog sira.

Osim praktičnog tehnološkog prikaza izrade sireva i prerađevina od sira , korisnici su naučeni i o važnosti sira u prehrani, tržištu i marketingu, izravnoj prodaji, novim tehnologijama u proizvodnji i zrenju sireva, senzorskom ocjenjivanju, prezentiranju i posluživanju sira, sljubljivanju sira i vina.

Današnje tržište zahtjeva od poljoprivrednika dodatno stručno usavršavanje, kao i proizvodnju proizvoda veće vrijednosti, te se na taj način povećava konkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, gdje djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva svojim dugogodišnjim radom i iskustvom na terenu daju svoj veliki doprinos.

Georg Gal
viši stručni savjetnik

Stočarstvo, Vijest

Izložba stoke i Izložba konja Krapinsko–zagorske županije

U subotu, 11. svibnja 2019. godine na prostoru sajmišta u Zlataru, održana je 19. Izložba stoke i 21. Izložba konja Krapinsko-zagorske županije.

Okupljene su pozdravili pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek, župan KZŽ Željko Kolar, zamjenik župana Anđelko Ferek-Jambrek, te Ivica Vranić iz Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Miško Šklempe i zamjenik gradonačelnice Zlatara Stanko Majdak.

Šampioni ovogodišnje izložbe stoke i konja su pastuh Vihor vlasnika Mladena Šanjeka iz Hrašćine i krava simentalske pasmine Maja, vlasnika  Božidara Domitrana iz Martinšćine.

Nagrade svima nagrađenim grlima, koja su sudjelovala na izložbi, uručio je pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek i župan Željko Kolar, zajedno s Ivicom Vranićem iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te predsjednikom Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Miškom Šklempeom.

Posjetitelji izložbe, uz goveda i konje, mogli su vidjeti i magarce, zagorske purane, kokoši hrvatice, te druge male životinje. U sklopu manifestacije organiziran je i izbor najbolje uređene konjske zaprege, te Bambino kup gdje su djeca od uzgajivača stoke predvodila telad, taj prikaz plijenio je posebnu pažnju od posjetitelja izložbe.

Na kraju izložbe pohvaljeni su izlagači koji se dobro brinu o svojoj stoci, te je istaknuto kako treba stočarima pružiti svu pomoć kako bi se stočarstvo u budućnosti što bolje razvijalo.

fotografije Marko Sokolić

Dragutin Kasteljan, dipl.ing.agr.

 

Prerada, Stočarstvo, Vijest

Sirarstvo u Francuskoj

Dvoje sirara iz hrvatske od 21. do 26. siječnja sudjelovalo je na tečaju sirarstva sa slovenskim kolegama u francuskoj regiji Auvergnes-Rona-Alpe u školskoj sirani u mjestu Rochefort Montagne.

Tečaj je obuhvaćao praktični prikaz izrade sireva s plavim i bijelim plijesnima te polutvrdog sira uz teoretsku nastavu vezanu za pripremu mlijeka za sirenje, zakiseljavanje i grušanje mlijeka, prešanje i zrenje sireva te terenski dio nastave – razgledavanje farmi, sirana i zrionica u okolici. Polaznici su posjetili i velikog francuskog distributera sirarske opreme i potrepština za sirenje gdje su mogli izabrati nešto i za svoje vlastite sirane.

Kao što je opće poznato Francuska je zemlja koja ima najviše vrsta sireva u svijetu, preko 300, s godišnjom proizvednjom preko 3,7 milijuna tona. Prva je zemlja po broju zaštićenih sireva jednom od EU oznaka kvalitete prehrambenih proizvoda s 54 zaštićena sira. Oznaku izvornosti (PDO – Protected Designation of Origin) nosi 45 vrsta sireva i još 10 sireva čeka registraciju od strane Europske komisije, a oznaku zemljopisnog podrijetla (PGI – Protected Geographical Indication) nosi još 9 vrsta sireva i 1 vrsta čeka registraciju. Slijedeća zemlja po broju zaštićenih sireva je Italija s 52 sira dok naši susjedi slovenci imaju 4 zaštićena sira. Hrvatska još uvijek nema ni jedan zaštićeni sir na nivou EU ali 2 sira imaju nacionalnu zaštitu i čekaju europsku registraciju (Bjelovarski Kvargl i Paški sir).

Slika 2) Oznaka jednog od zaštićenih francuskih sireva, Saint – Nectaire

Francuska je najveći europski proizvođač i izvoznik poljoprivrednih proizvoda s preko 20% ukupne europske poljoprivredne proizvodnje. Također je i veliki potrošač hrane jer ima preko 66 milijuna stanovnika i time zauzima treće mjesto u EU. Površina joj je 543.965 km2 i prema zadnjoj velikoj administrativnoj reformi provedenoj 2016. godine podijeljena je na 18 regija koje su podijeljene na 101 departman (okrug), pa dalje na kantone i na kraju na komune.

Francuska ima oko 500.000 farmi (poljoprivrednih gospodarstava), a što se tiče stočarske proizvodnje ima oko 19 milijuna goveda, 14 milijuna svinja, 7,5 milijuna ovaca, 1,5 milijun koza, 45 milijuna kokoši nesilica, 141 milijun pilića.

Prerada je jako razvijena kako u većim industrijskim tako i manjim obiteljskim objektima. Registrirano/odobreno je oko 30.000 objekata za preradu životinjskih proizvoda od čega je 1.290 industrijskih mljekara i 7.000 minisirana.

Jedna od takvih sirana koju smo posjetili je mini sirana i farma koza »La Ferme Du Chene« u mjestu Chozeau, nedaleko Lyona. Farma ima 100 koza Alpina pasmine s mužnjom organiziranom tijekom cijele godine zbog stalne ponude sireva.

Slika 3) Dio stada koza u punoj laktaciji na farmi La Ferme Du Chene

Godišnje prerade oko 120.000 litara mlijeka u razne sireve i to većinom sireve s plemenitim plijesnima (bijele i plavo-zelene plijesni iz roda Penicillium) te dio sireva s crvenim mazom na kori sira (bakterije iz roda Brevibacterium).

Objekt za preradu je izgrađen i opremljen prije dvadesetak godina pa je već dosta opreme zastarjelo te se vlasnik gospodin Frederic Blanchard sve teže nosi sa higijenskim zahtjevima i inspekcijskim nadzorom ali kako djeca neće nastaviti ovu proizvodnju plan mu je da on i supruga rade ovaj posao još najviše 10 godina kada planiraju prodati imanje, otići u mirovinu i odseliti u neki drugi kraj. Toliko još misli da može održati proizvodnju u postojećim uvjetima.

Gospodin Blanchard je predsjednik nacionalne udruge uzgajivača koza Francuske (Fédération Nationale des Eleveurs de Chèvres, Francuska) kao i Europske mreže proizvođača domaćih i tradicijskih sireva i mliječnih proizvoda (FACEnetwork) te puno sudjeluje u pregovorima s EK oko primjene fleksibilnosti kod higijenskih i zdravstvenih uvjeta u objektima za preradu mlijeka malog kapaciteta.

Slika 4) Zrionica za kozje sireve s bijelim plijesnima u mini sirani La Ferme Du Chene

Sireve prodaju najvećim dijelom trgovačkim centrima, a manji dio izravno na gospodarstvu u vrlo zanimljivo uređenom prodajnom prostoru (stara gradnja sa stropnim gredama i kamenim zidovima). Osim toga u dvorištu imaju i jednu staru gospodarsku zgradu preuređenu u ruralnu kuću za odmor kapaciteta 8 osoba koju iznajmljuju turistima pa i na taj način plasiraju dio proizvoda.

Slika 5) Prodajni prostor mini sirane La Ferme Du Chene

Proizvođači mlijeka u Francuskoj imaju različite načine prerade ili prodaje mlijeka pa tako imamo i gospodarstva koja u svojim siranama rade samo prvi dio prerade i odmah nakon prešanja taj nezreli sir dalje otkupljuje neka od zrionica u okolici koja se dalje brine o zrenju sira i plasira ga na tržište. Većina sireva koja se ovako proizvodi i prodaje je neki od zaštićenih sireva koji u svojoj specifikaciji imaju propisane uvjete za način držanja krava, hranidbu, neki i za pasminu krava, preradu mlijeka (najčešće sirovog) i zrenje sireva.


Slika 6) Jedna od tri komore u Zrionici »MONS«

Moderna zrionica »MONS« u blizini sela Rochefort Montagne koju smo posjetili ima 3 komore za zrenje sira sa potrebnim uvjetima vlage (>90%) i temperature (10-11°C) za zrenje zaštićenog sira Saint-Nectaire koji može biti proizveden i samo od mlijeka pasmine Salers što se još dodatno označava na siru. Jednu komoru iznajmljuju jednom lokalnom udruženju proizvođača za njihove potrebe, a u ostale dvije zriju sireve koje otkupljuju od farmera koji nemaju svoje zrionice kao što je i partnerska farma GAEC de la Griffe u čijem partnerstvu se nalaze 2 člana koji nisu rodbinski vezani, a jedan od njih se brine za stado, a drugi za sir. Sa svojih 45 Montbéliarda, oni proizvode 25 tona sira, od čega nakon prodaje zrionici natrag otkupljuju 30% zrelog sira kojeg prodaju direktno na gospodarstvu.

Slika 7) Partnerska farma krava »GAEC de la Griffe« sa siranom koja nema zrenje sireva

GAEC (Groupement Agricole d’Exploitation en Commun) ili partnerske farme u Francuskoj su partnerstva koja omogućuje poljoprivrednicima da rade zajedno pod uvjetima sličnim kao i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Oni udružuju zemlju, rad i kapital, a benefit su im povoljniji porezni sustav, olakšano prenošenje kapitala, potpore i sl., a ovakva partnerstva su zakonski uređena.  Partnerstva mogu biti između članova obitelji (osim supružnika) npr. otac i sinovi ili između osoba koje nisu rodbinski povezane i to najmanje 2, a najviše 10 partnera.

GAEC de la Mûre u Biolu je obiteljsko partnerstvo s tri partnera (otac, stric i sin). Posjeduju 108 muznih krava s pripadajućim podmlatkom i tovom te obrađuju 150 ha zemlje. Farmu je osnovao djed i započeo proizvodnju s HF pasminom, a koje su otac i stric pretapali s Montbéliardom da bi sada sin Olivier Giroud te križance počeo pretapati s norveškim crvenim govedom. Zašto? Olivier kaže da je razlog to što želi imati vrhunske životinje, a te krave imaju odličnu proizvodnju, odlično zdravlje i odličnu plodnost, dugovječne su, lako se tele i danas ih je u uzgoju već puno bezrožnih. Na svemu tome su norvežani u selekcijskom radu zadnjih četrdesetak godina puno radili.

Slika 8) Objekt s muznim kravama na farmi GAEC de la Mûre

Farma GAEC de la Mûre proizvodi godišnje oko 750.000 l mlijeka za siranu »Fromageries de l’Etoile« u blizini i to isključivo za proizvodnju dva zaštićena sira: Saint Marcellin i Saint Félicien.

Zahtjevi koje sirana postavlja za mlijeko su da krave budu na paši 200 dana, da se silaža i sjenaža sprema isključivo u betonskim silosima i da se pazi na visinu košnje i urednost kod spremanja  da se sa zemljom ne bi donijele sporotvorne bakterije, da je higijena u staji na visokom nivou, mlijeko se osim na ukupan broj mikroorganizama kontrolira redovito i na prisutnost patogenih bakterija.

Slika 9) Jedan od silosa za spremanje sjenaže

Zbog svega navedenog ovo gospodarstvo na 150 ha sije oko 30 ha žitarica zbog potreba za velikom količinom slame koju koriste kao stelju kod svih kategorija, oko 40 ha travnjaka i lucerne, oko 40 ha kukuruza većinom za silažu i oko 40 ha zasijanih i uređenih pašnjaka.


Slika 10) Natkriveno spremište za slamu

Farma poštiva sve uvjete višestruke sukladnosti (naročito zimski pokrov i skladištenje i rasipanje gnoja) pa i one vezane za dobrobit životinja jer je na farmi sve tako uređeno da životinje imaju sav potreban komfor, a telad se drži ili u pojedinačnim boksovima ili skupno ovisno o strarosti.

Slika 11) Pojedinačni boksovi za telad do 8 tjedana starosti

Francusko Ministarstvo poljoprivrede, agrobiznisa i šumarstva je treće po važnosti odnosno po rasploživom budžetu i s obzirom na njegovu decentraliziranu organizaciju jako dobro komunicira sa selom i seljacima što su nam i svi posjećeni poljoprivrednici potvrdili. Sjedište mu je u Parizu gdje se nalaze i sve glavne uprave, a dalje je razgranato po regijama gdje se nalaze regionalne uprave i opet dalje lokalno uprave po departmanima, sveukupno s preko 5.500 zaposlenih službenika.

Velika pozornost se posvećuje marketingu zaštićenih proizvoda i kad razgovarate s ljudima čini se da svi francuzi znaju razlike između zaštićenih, tradicionalno proizvedenih sireva koji se rade u manjim pogonima od ostalih sireva. Prema njihovim riječima sva takva tradicionalna proizvodnja se prodaje lokalno jer su francuzi veliki gurmani i jako su osvješteni po pitanju očuvanja i pomoći vlastitim proizvođačima što im i standard dozvoljava, a proizvodi iz velikih industrijskih pogona idu u izvoz širom EU i cijelog svijeta.

Smatram da se od francuskih kolega i proizvođača može puno toga naučiti kako u tehnologiji tako i u provođenju poljoprivredne politike.

Anđelka Pajaković, dipl. ing. agr.