MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Stočarstvo

Događaji, Stočarstvo, Vijest

USPJEŠNO ODRŽANE DVIJE DEMONSTRACIJE ZA STOČARE U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

Održivo stočarstvo obuhvaća sustave proizvodnje koji se temelje na korištenju pašnjaka. Ovakav sustav značajno poboljšava dobrobit životinja, djeluje na očuvanje okoliša, a konačni proizvodi su ukusniji i nutricionistički vrjedniji. U istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na obroncima Papuka, prevladavaju većinom površine pod pašnjacima koje su do sada uglavnom koristili uzgajivači ovaca. U novije vrijeme sve više ima i  uzgajivača goveda u sustavu krava-tele. Iz toga razloga na području grada Slatine su početkom mjeseca travnja održane dvije demonstracijske aktivnosti „Higijena i njega papaka u pašnom govedarstvu“ i „Liječenje i prevencija bolesti papaka u ovaca“ i to u okviru Mjere 1- Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, operacije 1.2.1 Demonstracijske aktivnosti.

Prva demonstracijska aktivnost Higijena i njega papaka u pašnom govedarstvu održana je na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Žubrinić, čiji je nositelj mladi poljoprivrednik. Nakon završene srednje poljoprivredne škole preuzeo je gospodarstvo i počeo se baviti uzgojem goveda u sustavu krava-tele. Cilj demonstracije bio je uzgajivače goveda u pašnom govedarstvu usmjeriti prema profesionalnijem pristupu njege papaka putem prevencije i liječenja bolesti kako bi očuvali zdravstvenu ispravnost samog papka s jedne, a s druge strane spriječili štete koje mogu nastati u proizvodnji. Demonstracijsku aktivnost, odnosno praktični prikaz njege papaka goveda održao je službenik Uprave za stručnu podršku razvoju i ribarstva Tomislav Mesić, dipl. ing. agr.

Druga demonstracijska aktivnost Liječenje i prevencija bolesti papaka u ovaca održana je na gospodarstvu Jošavac d.o.o koje u uzgoju ima oko 100 komada ovaca s ciljem proizvodnje mesa. Uzgajivači ovaca dobili su informacije i savjete o prevenciji šepavosti ovaca. Naučili su da je šepavost ovaca prenosiva bolest papaka koju karakterizira propadanje tkiva u međupapčanom području. Bolest nanosi velike štete ovčarima koja se očituju smanjenjem proizvodnje vune, mesa i mlijeka, velikim troškovima liječenja, a u stadima u kojima je obolio veliki broj ovaca i u kojima je bolest zanemarena može doći i do uginuća. Praktični prikaz liječenja bolesti papaka u ovaca održao je vanjski predavač dr. sc. Ozren Smolec, izv. prof., Veterinarski fakultet Zagreba.

 

Autor teksta i fotografija: Tihana Bišćan, mag. ing. agr.

Stočarstvo, Vijest

Kontakti za poljoprivrednike u potrebi s potresom pogođenih područja

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Petrinji zadužen je djelatnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 099/5028774

Adrese privremenih skladišta hrane za životinje 
Petrinja, Sisačka 116, DIP Žužić, bivša ciglana Petrinja: za koncentriranu hranu (žitarice)
Petrinja, Ulica Milana Nemčića, desni II. odvojak za voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

 

Za zaprimanje i raspodjelu stočne hrane u Glini na raspolaganju su savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Siniša Hrgović sinisa.hrgovic@mps.hr 091/4882805
2. Dalibor Zima dalibor.zima@mps.hr 091/4882975
3. Tomislav Mesić tomislav.mesic@mps.hr 091/4882965
4. Ivan Krušelj ivan.kruselj@mps.hr 092/3316800

Adresa privremenog skladišta hrane za životinje
Glina, Dvorska 96, za koncentriranu (žitarice) i voluminoznu hranu (sijeno i sjenaža)

 

Izdavanje hrane obavlja se od ponedjeljka do petka u razdoblju od 9:00 do 15:30 sati.

Iskazane su potrebe za koncentriranom hranom (kukuruz, šrot, ostale žitarice), a posebno za koncentratima za različite kategorije svinja (starter, grover i finišer).

 

Za potrebe premještanja u svrhu pronalaska i osiguranja odgovarajućeg smještaja životno ugroženih domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva:

Redni broj Ime i prezime E-mail adresa Mobitel
1. Mladen Molnar mladen.molnar@hapih.hr 0998153869
2. Renato Šunjić renato.sunjic@hapih.hr 0995028774
3. Mijo Žugaj mijo.zugaj@mps.hr 0914882756

 

Za potrebe intervencije zbog bolesti ili ozljede domaćih životinja i kućnih ljubimaca i za ispisivanje prateće dokumentacije prilikom premještaja domaćih životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju veterinarske organizacije:

Veterinarska organizacija Adresa Poštanski broj Telefon
ANIMA-VET d.o.o. Sela 198 44273, Sela 044/713 107
VETERINARSKA AMBULANTA GLINA d.o.o. Franje Žužeka 23 44400, Glina 044/882 060
VETERINARSKA AMBULANTA TIN d.o.o. Donji Kukuruzari 34 44431, Donji Kukuruzari 044/857 036
VETERINARSKA STANICA GVOZD d.o.o. Karlovačka 55 44410, Gvozd 044/881 009
VETERINARSKA STANICA KUTINA d.o.o. Vladimira Nazora 61 44320, Kutina 044/680 421
VETERINARSKA STANICA NOVSKA d.o.o. Kralja Zvonimira 9 44330, Novska 044/600 130, 044/608 737
VETERINARSKA STANICA PETRINJA d.o.o. Gajeva 40a 44250, Petrinja 044/527 767, 044/815 252
VETERINARSKA STANICA SISAK d.o.o. Zagrebačka 45 44000, Sisak 044/527 710
VETMED d.o.o. Gornje selo 59 44317, Popovača 044/643 700
VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA d.o.o. Sisačka 39 10410, Velika Gorica 01/6221 263

 

Informaciju o pronađenom kućnom ljubimcu, odnosno kućnom ljubimcu kojem vlasnik ne može osigurati potreban smještaj i skrb, potrebno je dojaviti skloništima za životinje ili veterinaru koji će dati daljnje upute.

Zbrinjavanje kućnih ljubimaca s navedenih područja moguće je organizirati na području cijele zemlje, a popis skloništa za životinje dostupan je na web stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60.

Građani koji žele udomiti ili privremeno udomiti kućne ljubimce s potresom stradalih područja u Sisačko-moslavačkoj županiji mogu se za sve potrebne informacije obratiti skloništima za životinje.

Podaci o smještenim životinjama u skloništima, kao i kod privremenih udomitelja bit će od strane skloništa za životinje upisane u Jedinstveni informacijski centar kako bi ih vlasnici lakše pronašli ili kako bi brže bile udomljene.

Događaji, Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Četvrti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.

Četvrti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.g. pod nazivom „Dijagnostičko tretiranje varooze – demonstracija“, održan je 27.ožujka 2021.g. u Seget Donjem na pčelinjacima i proizvodnim pogonima OPG Bilota i OPG Šarić.

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s metodama prepoznavanja, kontrole i suzbijanja varooze. Treba podsjetiti da je varooza nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jaja nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada.

Foto: Z. Tomljanović: Priprema za dijagnostičko tretiranje varooze.

 

Stoga se preporučuje odrediti približan broj varoe u zajednicama kako bi se odredio pravodoban početak tretiranja zajednica protiv varooze. Taj postupak zove se dijagnostičko tretiranje varooze.

Približan broj varoe u zajednicama može se odrediti:

  • kontrolom prirodnog dnevnog pada
  • otklapanjem trutovskog legla
  • posipanjem šećera u prahu po pčelama
  • ispiranjem pčela (agresivna metoda)

U pravilu se provodi posipavanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40 – 50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla u plodištu.

Foto: Z. Tomljanović: 40 – 50 g pčela skupljačica stavi se u plastičnu posudu.

 

U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml stave se 2 jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu. Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći.

Foto: Z. Tomljanović: Posuda za posipavanje pčela.

 

Foto: Z. Tomljanović: Posuda za posipavanje pčela (žuti krug).

 

Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi.

Foto: Z. Tomljanović: Nježno tresemo pčele 60 sekundi.

 

Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo 3 minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta. Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe.

Foto: Z. Tomljanović: Prosijavanje šećera kroz sito.

 

Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe.

Foto: Z. Tomljanović: Utvrđivanje broja varoe na bijelom papiru.

 

Foto: Z. Tomljanović: Varoa na bijelom papiru (žuti krug).

 

Tablica 1 nam govori da li dobiveni broj varoe predstavlja opasnost za pčelinju zajednicu i zahtjeva raniju zaštitu protiv varooze nakon vrcanja meda.

Tablica 1:

Mjesec Broj varoe/

Nije potrebno provoditi raniju zaštitu

Broj varoe/ Potrebno provoditi raniju zaštitu Broj varoe/ Zajednica ugrožena /Potrebna što brža zaštita
svibanj/lipanj manje od 4 4-20 više od 20
srpanj manje od 5 5- 25 više od 25
kolovoz manje od 10 10 – 25 više od 25
rujan manje od 15 15 -25 više od 25

 

Ne smijemo zaboraviti da nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije.

Tijekom demo-događaja dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja razmišljanja i iskustva svezi korištenja određenih veterinarsko-medicinskih proizvoda u kontroli i suzbijanju varooze. Naime, zaključeno je da postoje mnogi problemi i poteškoće u kontroli i suzbijanju varooze. To su:

  • neučinkovito / zakašnjelo/pretjerano tretiranje
  • skrivenost varoe – pravilno određivanje vrijeme početka tretiranja
  • tretiranje neregistriranim ili „garažnim” proizvodima
  • opasnost od rezidua proizvoda u medu
  • reinvazija ( ponovna invazija varoe nakon tretmana)
  • nedostatak koncepta tretiranja („svi pčelari u isto vrijeme”)
  • nepoznavanje rotacije proizvoda pri tretiranju
  • nepravilna rotacija proizvoda na terenu
  • rezistencija varoe na određene proizvode

Također, polaznici demonstracijskog događaja aktivno su se uključili u raspravu o:

  • pravilnoj definiciji „zdrava pčela” ili „zdrava pčelinja zajednica”
  • uzročnicima različitih bolesti
  • interakciji između različitih uzročnika
  • infekcijskoj dozi / pčela
  • infekcijskoj dozi /pčelinja zajednica
  • postmortem dijagnozi / uzroku smrti

 

Ovom prilikom zahvaljujemo vlasnicima OPG Bilota Denis i OPG Šarić Mate na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., voditelj HUB 10

Događaji, Edukacija, EU, Međunarodna suradnja, Obavijest, Pčelarstvo, Savjet

Treći pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021. godini

Treći pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.g. pod nazivom „Mehanizacija i transporti u pčelinjaku – nova rješenja“, održan je 24.ožujka 2021.g. u Prkosu na pčelinjacima i proizvodnim pogonima OPG Butić Ivica.

Foto: Z.Tomljanović: Provedba Nefertiti demo-događaja

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

 

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s novim rješenjima u mehanizaciji i transportu u pčelarskoj proizvodnji. Posebice se to odnosi na novitete kod uporabe različitih vrcaljki, otklapača saća, aparata za utopljavanje satnih osnova u okvire, dizalica, prikolica, kontejnera, topionika, hranilica za pčele te punilice meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

Foto: Z.Tomljanović: Pokretna vrcaona

Posebna pažnja posvećena je selidbi pčelinjih zajednica na pašu kadulje na Kornate, bagrema na područje Zagrebačke županije te ličko-velebitske livade na pašnjake u Ličko-senjskoj županiji. Naime, danas u Republici Hrvatskoj imamo stacionirane i seleće pčelinjake. Poznata je izreka da „med rodi na kotačima“ te sve veći broj pčelara seli svoje košnice na druge ispaše kako bi povećali prinose svojih pčelinjih zajednica. Pri tome je vrlo važan odabir transportnog sredstva za prijevoz pčelinjih zajednica na ispaše.

Foto: J.Ostoić: Pokretna platforma za transport košnica na Kornate

Dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja pozitivna i negativna iskustva u svezi korištenja kontejnera s ugrađenim košnicama. Naime, nesporno je da selenje košnica predstavlja izazov za sve pčelare u smislu brzine transporta te uštede vremena i ljudskog rada. Također, sudionici su se složili da je priprema zajednica za selenje bitan čimbenik u postizanju visokih prinosa, ali i rizika od rojenja, neprijatelja i štetnika pčela na novim lokacijama odnosno horizontalnih infekcija između susjednih pčelinjaka.

Foto: Z.Tomljanović: Priprema pčelinjih zajednica za transport

Voditelji demo-događaja naglasili su važnost pravilnog odabira vrcaljke i otklapača mednog saća jer vrcanje i otklapanje često predstavljaju „usko grlo“ u proizvodnji meda. Primjena elektronskih, radijalnih vrcaljki s 20 i više okvira kao i automatskih otklapača predstavljaju zasigurno rješenje koja štede ljudsku snagu i ubrzavaju proizvodni proces.

          

Foto: Z.Tomljanović: Vlasnik OPG Ivica Butić ispred modernog otklapača saća i radijalne vrcaljke

Logično je stoga bilo očekivati da su se polaznici demonstracijskog događaja aktivno uključili u raspravu o transportnim inovacijama u pčelarstvu, načinima korištenja matične rešetke, primjeni Snelgrove daske, mogućnostima automatskog punjenja meda u staklenke, teškoćama u selenju pčelinjih zajednica te prednostima i manama na paši kadulje, drače i ličko-velebitske livade. Ovom prilikom zahvaljujemo vlasniku OPG Butić Ivici iz Prkosa na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.

voditelj HUB 10

Juraj Ostoić, dipl.ing.agr.

član HUB 10

Događaji, Edukacija, EU, Međunarodna suradnja, Obavijest, Pčelarstvo, Savjet, Vijest

Drugi pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021. godini

Drugi pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021. godini pod nazivom „Proljetni radovi u pčelinjaku“ održan je 21.ožujka 2021.g. u Budrovcima i Đakovu na prostoru OPG Tomić i Udruge pčelara „Đakovština“.

Foto: Z.Tomljanović: provedba Nefertiti demo-događaja

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

 Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s proljetnim radovima u pčelinjaku, kontrolom i suzbijanjem rojenja i pripremom pčelinjih zajednica za iskorištavanje prvih medonsno-peludnih paša. Posebna pažnja posvećena je pravilnoj i pravovremenoj rotaciji nastavaka i proširivanju pčelinjih zajednica. Dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja iskustva u svezi umetanje satnih osnova te proizvodnje pomoćnih zajednica (nukleusa) što čini neizostavan dio apitehničkih radova u pčelinjaku. Također, voditelji demo-događaja ukazali su na moguće probleme u svezi prepoznavanja, kontrole i suzbijanja određenih bolesti pčela poput nozemoze, vapnenastog legla i američke gnjiloće medonosne pčele. Naime, svi sudionici složili su se da moguće pogreške tijekom izvođenja spomenutih radnji imaju veliki utjecaj na prinose meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Nesporno je utvrđeno odabir dobre lokacije za postavljanje pčelinjaka odnosno udaljenost pčelinjaka od paša kao i mogućnost dobrog prilaza na željenu lokaciju za postavljanje pčelinjaka predstavlja važan segment u pčelarskoj proizvodnji. Razumljivo da su  polaznici demonstracijskog događaja aktivno sudjelovali tijekom radionice pa se otvorila rasprava o početku cvatnje bagrema, suzbijanju rojenja po Demaree metodi, aktiviranju higijenske pojilice, izradi satnih osnova, zakonskoj regulativi u svezi prodaje meda i pčelinjih proizvoda, poticajima u pčelarstvu i načinima suzbijanja varooze. Ovom prilikom zahvaljujemo predsjedniku Udruge pčelara „Đakovština“ gosp. Željku Tomiću i ostalim članovima Upravnog i Nadzornog odbora spomenute Udruge na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.

voditelj HUB 10

Juraj Ostoić, dipl.ing.agr.

član HUB 10

Događaji, Edukacija, EU, Međunarodna suradnja, Najava, Obavijest, Pčelarstvo, Poziv, Stočarstvo, Vijest

POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

Izazovi u tehnologiji pčelarenja – novi modeli

Pozivamo Vas dana 30.ožujka 2021. (utorak), s početkom u 17:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Izazovi u tehnologiji pčelarenja – novi modeli“, koji će se održati putem internetskog video razgovora (webinar). Zainteresirani se mole da se jave do 29.03. u 16:00 administratoru demo-događaja Zlatku Tomljanoviću na zlatko.tomljanovic@mps.hr kako bi vas se pozvalo na događaj. POZIV

                     

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

U suvremenom pčelarstvu je vrlo važno pravilno i pravovremeno reagirati tijekom radova u pčelinjaku. Posebice se to odnosi na pripremu pčelinjih zajednica u proljeće kako bi pčele bile u optimalnom biološko-uzgojnom stanju za iskorištavanje prvih paša. Također, važnu ulogu ima i prevencija rojenja te hranidba pčela jer zbog vremensko-klimatskih promjena ne smijemo dozvoliti da pčele uđu u period gladovanja. Tijekom demo-događaja sudionici će biti upoznati s novim modelima u svezi pripreme pčelinjih zajednica za iskorištavanje medonosno-peludnih paša, suzbijanje rojenja te hranidbe pčela.

 

PROGRAM 

17:00-17:10 Uvod u demo događaj Tomljanović
17:10-17:15 Projekt Nefertiti „Atraktivna poljoprivreda“ (HUB 10) u Hrvatskoj Tomljanović
17:15-18:00 Izazovi u tehnologiji pčelarenja – novi modeli Tomljanović
18:00-18:15 Pauza  
18:15-19:00 Suzbijanje rojenja i hranidba pčela Tomljanović
19:00-19:30 Pitanja i rasprava  
19:30 Završetak demo-radionice  
Događaji, Obavijest, Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ „Dijagnostičko tretiranje varooze“

Pozivamo Vas dana 27.ožujka 2021. (subota), s početkom u 10:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Dijagnostičko tretiranje varooze – demonstracija“ , koji će se održati na OPG Šarić u Seget Donjem.

 Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Varooza je nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jaja nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada.

Nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije. O svim navedenim temama i pitanjima raspraviti će se i upoznati sudionike tijekom demo-događaja. Molimo da se poštuju epidemiološke mjere u svezi pandemije  Covid 19.

Program demo-događaja

27.03.2021. 10:00 – 14:00

 

10:00 – 10:10 Okupljanje prisutnih i uvod u radionicu Šarić/Tomljanović/Pavlović
10.10 – 10.20 Projekt Nefertiti „Atraktivna poljoprivreda“ (HUB 10) u Hrvatskoj Tomljanović
10.20 – 12.00 Varooza u pčelinjaku – nova rješenja  (demonstracija) Tomljanović/Bilota
12.00 – 12.15 Pauza  
12.15 – 13.00

 

13.00- 13.15

 

1315 – 14.00

Dijagnostičko tretiranje varooze – prikaz

 

Pauza

 

Pitanja i rasprava

Šarić/Tomljanović/Bilota
14.00 Završetak radionice  

Radujemo se Vašem dolasku !

Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Uloga dušika u prihrani lucerne

Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske usjeve koja se dobije po površini od najmanje jedan hektar. U 2021. godini uvjet je i držanje najmanje jednog uvjetnog grla po hektaru.

Sjetva lucerne  na oranici predstavlja početak  proizvodnje kvalitetne voluminozne krme na površini koja bi trebala biti u korištenju nekoliko godina. Iz toga razloga ne treba započinjati sa pripremom za sjetvu lucerne ako nemamo  napravljenu analizu tla na oranici gdje planiramo proizvodnju. Analiza će nam odrediti da li tlo odgovara za lucernu ili prvo moramo napraviti kalcizaciju, pa tek tada uložiti u sjeme, gnojiva i proizvodnu godinu.

Prinosi krme ovisiti će o količini biljkama pristupačnih hranjiva. Lucerna je veliki potrošač dušika, kalija i kalcija te joj ona moraju biti svake godine na raspolaganju.

Potrebe za hranjivima ovisno o tipu tla uz primijenjeni stajnjak iznosi 70-80kg/ha dušika, 130-160kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalija (Mijatović).

Lucerna je kultura koja ima sposobnost usvajati velike količine dušika iz zraka.

U tome joj pomažu bakterije fiksatori dušika koje se nalaze u tlu, a koje žive u simbiozi na njenom korijenju . Prema istraživanju takva simbioza može godišnje vezati 150 do 250 kg dušika po hektaru.

Međutim bakterije zahtijevaju uglavnom neutralnu pH (6,5-7) reakciju tla. Tla koja su dobre strukture, s većim sadržajem humusa, boljih vodo zračnih odnosa pružaju dobre životne uvjete za rast i razvoj bakterija i raznih mikroorganizama . U takvim tlima za očekivati je da će se na korijenju kroz kraće vrijeme uspostaviti simbioza između korijenja lucerne i bakterija- fiksatora dušika.

Tla niske pH vrijednosti između 4-5 koja se nalaze u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske ne zadovoljavaju uvjete za optimalan rast i razvoj lucerne . U takvom kiselom mediju ne postoji dovoljan broj bakterija koje bi se razvile na korijenju lucerne. Da  bi se uspostavila simbioza između biljke i bakterija treba proći dulje vrijeme.

Zasijani mladi usjev lucerne u porastu može trpjeti radi nedostatka dušika za rast i razvoj.

Usjev to obično pokaže sporim porastom i žućenjem listova.

Foto: Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr

Na pokusnom polju Kmetijskog inštituta Slovenije bio je postavljen gnojidbeni pokus sa :

– negnojenom lucernom,

– lucernom koja je na početku vegetacije pognojena sa 30 kg/ha dušika te iza prvog otkosa 30 kg/ha dušika

– lucernom koja je na početku vegetacije  pognojena sa 60 kg/ha dušika,  te iza  prvog otkosa 60 kg/ha dušika.

Korišteno je sjeme bez nanesenih bakterija i inokulirano sjeme lucerne.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno  je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pri korištenju inokuliranog sjemena nije bilo značajne razlike u prinosu  između negnojene  parcele i  parcela gdje je primijenjeno  dušično gnojivo. To pokazuje važnu ulogu  bakterija u tlu i na korijenu lucerne za usvajanje dušika.

Radi prisutne degradacija naših tala koju prati  narušena struktura tla, smanjena mikrobiološka aktivnost, nizak postotak humusa u tlu za preporučiti je gnojidbu lucerne s dušikom početkom vegetacije.

Izvor:  časopis „Naše travinje“ 2016. godine

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.

Događaji, Govedarstvo, Obavijest, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka, Županije

RAVNATELJICA UPRAVE NA VRBOVEČKOM TERENU

Sektor za stručno savjetovanje organizirao je radni posjet ravnateljice Uprave Jelene Đugum vrbovečkom području i sastanke o prioritetnim temama u govedarstvu

Sektor za stručno savjetovanje u poljoprivredi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede odabrao je vrbovečko područje za terenski obilazak i radne sastanke s ravnateljicom uprave doc.dr.sc. Jelenom Đugum. U obilasku i sastancima sudjelovali su načelnica sektora mr. sc. Tatjana Međimurec, voditelj Službe za savjetovanje u animalnoj proizvodnji mr. sc. Dario Zagorec, voditelj Odjela za savjetovanje u stočarskoj proizvodnji Damir Pejaković te voditeljica Službe za stručnu podršku u Zagrebačkoj županiji Anđelka Pejaković.

Vrbovec je centar stočarstva Zagrebačke županije i sjedište uzgojnih udruženja u govedarstvu. U Obrtničkom domu u Vrbovcu, uz Udruženje vrbovečkih obrtnika, smješteni su i uredi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva te Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, LAG-a Prigorje, regionalnog simentalskog saveza ZG SIM te knjigovodstvenih servisa i konzultanata. Nedostaje još samo ured APPRRR-a da bi usluge poljoprivrednicima bile objedinjene na jednom mjestu. Vrbovcu gravitira čak 2.828 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u upisnik poljoprivrednika pa djelatnici naše uprave, ali i ostalih navedenih službi i ureda, imaju uvijek puno posla.

Tijekom obilaska navedenih ureda ravnateljica Jelena Đugum sa suradnicima upoznala se i s radom jedne od najaktivnijih hrvatskih stočarskih udruga – Saveza uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba – ZG SIM. Ova uzgojna udruga broji 145 članova, ima status proizvođačke organizacije u sektoru govedarstva i u četvrtoj je godini korištenja Mjere 9 Programa ruralnog razvoja. Ima dva profesionalno zaposlena djelatnika, a veliku potporu u protekla 2 desetljeća ima i od djelatnika ‘savjetodavne službe’, odnosno Uprave za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede.

ZG SIM je u suradnji sa Zagrebačkom županijom i općinom Dubrava izradio Razvojni plan Projekta osnivanja Regionalnog centra za razvoj stočarstva u Dubravi, s kojim je Uprava za stručnu podršku detaljnije upoznata, a iskorištena je prilika i posjećena je lokacija izgradnje budućeg centra u Dubravi, na parceli uz nekadašnje sajmište, koja je u vlasništvu ZG SIM-a (opširno na www.simentalac.com).

U nastavku obilaska posjećeno je gospodarstvo uzornih, vrsnih uzgajatelja Horvatić u selu Stara Kapela u općini Dubrava. Damir Horvatić je predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača simentalskog goveda HUSim i regionalnog saveza ZG SIM, a sin Danijel predsjednik je Kluba mladih vrsnih uzgajatelja ZG SIM-a. U vrlo konkretnim i otvorenim razgovorima o temama važnim za razvoj govedarstva Horvatići su više puta naglašavali veliku ulogu stručnih službi, poglavito ‘savjetodavaca’. Njihovo OPG postiže izvrsne rezultate u proizvodnji mlijeka, mesa i u uzgoju vrhunskog simentalskog blaga. Ključ uspjeha je najviše u hranidbi i genetici, što su vrlo kompleksna i široka stručna područja, u kojima na svim našim OPG-ima ima jako puno prostora za razvoj i gdje je neophodan veliki angažman struke na terenu, na poljima i u stajama.

NorFor i genotipizacija ključni su pojmovi i aktualne top-teme s kojima se naša struka mora značajno više i organiziranije baviti. Sektor za stručno savjetovanje i ravnateljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva prepoznaju ove teme kao prioritete u govedarstvu na kojima će se staviti težište savjetodavnog rada u nadolazećem razdoblju, kao i u komunikaciji sa svim relevantnim dionicima u sektoru, osobito organiziranim, ambicioznijim mlađim poljoprivrednicima, kojima pružamo stručnu podršku.

Proljetna sjetva i trend povećanja cijena žitarica i soje (kao novi udar na stočarstvo) bile su također teme razgovora na OPG Horvatić. Proizvodnji što većeg udjela vlastite stočne hrane, osobito proteinskih komponenti, mora se posvećivati sve više pažnje, a i u tom području OPG-ima je potrebna veća stručna podrška. U pripremi su savjetodavne preporuke za sjetvu soje za stočnu hranu na mljekarskim OPG-ima. Izrađuju se i druge preporuke za ekonomski povoljniju proizvodnju krme, proizvodnju/kupovinu komponenti koncentrata i hranidbe krava (model za usporedbu troškova proteinskih komponenti obroka).

Na kraju jednog vrlo sadržajnog dana provedenog na vrbovečkom području možemo zaključiti da stručna podrška razvoju u sektoru govedarstva mora i može biti značajno efikasnija i da će Sektor za stručno savjetovanje Uprave za stručnu podršku dati još veći doprinos ovom prioritetnom sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Sektor za stručno savjetovanje u poljoprivredi

Kozarstvo, Savjet, Stočarstvo

Jarenje i postupci s jaradi nakon jarenja

Jarenje koza dio je reproduktivnog ciklusa kojim započinje nova laktacija koza ali i donošenje na svijet podmlatka koji će se koristiti za daljnji rasplod ili za tov. Postupci s kozama i jaradi te njihova hranidba u tom periodu od presudne su važnosti kako za zdravlje samih životinja i njihov fiziološki razvoj tako i za proizvodnju mlijeka tijekom cijele laktacije. Dok je tijekom perioda suhostaja briga i pažnja uzgajivača bila usmjerena isključivo na bređe koze, nakon jarenja obim posla se povećava jer je uz mužnju i pojačanu hranidbu koza bitno dio vremena odvojiti za uzgoj i hranidbu jaradi.

Postupci tijekom jarenja

Koze se uglavnom jare same, no konstantna prisutnost uzgajivača od posebnog je značaja kako bi se životinjama pomoglo ukoliko nešto pođe po krivom. Odmah nakon jarenja jaretu treba očistiti nosnice i usta kako bi jare moglo početi normalno disati, te se na taj način smanjuje rizik od mogućih dišnih oboljenja. Pupčana vrpca kojom je jare spojeno s majkom tijekom poroda najčešće samo pukne, no ukoliko se to ne dogodi pupčanu vrpcu treba odrezati na 6-7 cm od trbušnog zida, podvezati i dezinficirati dezinfekcijskim sredstvom. Neka jarad rađa se vitalna dok dio jaradi koji se rađa nakon teškog poroda može pokazivati znakove slabosti. Bitno je da se takva jarad nakon poroda što prije osuši suhom krpom i dobro istrlja kako bi se pokrenula cirkulacija te da se dozvoli majci da ga obliže i da se osigura dovoljna količina suhe i čiste prostirke. Sama koza nakon poroda je izmorena i ako nije bilo komplikacija tijekom poroda posteljica će izaći do dva sata nakon poroda. Desetak dana od poroda iz uterusa koze istiskuju se zaostale lohije te su one bez mirisa ukoliko nije došlo do infekcije i upale maternice. U protivnom iscjedak može biti neugodnog mirisa i gnojan te je u takvim slučajevima nužno liječenje kako životinja ne bi uginula ili ostala sterilna.

Kolostrum kao prva hrana

Vrlo brzo nakon jarenja jare instinktivno traži vime majke i počinje sisati. Od posebne je važnosti  da jare što prije popije kolostrum (prvo mlijeko) čiji sastav i vrijednost značajno opada sa svakim satom nakon jarenja. Značaj kolostruma ogleda se ne samo u osiguravanju otpornosti i imunosti samog jareta već je on bitan i za čišćenje crijeva jareta. Ovisno o veličini stada ali i o organizaciji poslova na farmi nakon perioda sisanja koje obično traje desetak dana i gdje jarad siše po volji, jarad se odvaja od koza te se pušta na sisanje  dva do tri puta dnevno ili se odvajaju od majke i napajaju iz kanti ili automatiziranih uređaja za napajanje punomasnim mlijekom ili mliječnom zamjenom. Kod visokomliječnih koza i na područjima gdje se vrši otkup mlijeka, u interesu je uzgajivača da se jarad što prije odvoji od koza kako bi se višak mogao prodati. Prosječna dnevna potrošnja mlijeka ili mliječne zamjene po jaretu je oko 1,5 litara. Kod upotrebe mliječne zamjenice bitno je da je prijelaz postupan te da mliječna zamjena bude stalne temperature od 39°C i dobro promiješana kako se ne bi stvarale grudice. Upotreba mliječne zamjene može početi nakon tri tjedna starosti jareta u omjeru 20 % mliječne zamjene i 80 %mlijeka te se postupno povećava udio mliječne zamjene do 100 % u starosti od mjesec dana.

Odbijanje jaradi

Svakom uzgajivaču koza i proizvođaču kozjeg mlijeka u interesu je da mlijeko što prije stavi na tržište dok s druge strane mora paziti da jarad dobije dovoljnu količinu mlijeka za vlastiti razvoj. Odbijanje jaradi od mlijeka počinje u dobi od četiri do šest tjedana i da bi ono što bezbolnije prošlo treba ga provesti postupno na način da je jaradi na raspolaganju visokokvalitetno sijeno i koncentrirana smjesa s 18% sirovih proteina. Korištenje takove krmne smjese jarad ima po volji dok se ne postigne konzumacija od 400 grama na dan. Nakon toga ta se količina smjese zadržava i raspoređuje jaradi na dva ili tri obroka tijekom dana. Cijelo to vrijeme sijeno i vodu jarad mora imati na korištenje po volji. O tome hoće li se jarad koristiti za rasplod ili samo za tov ovisi i vrijeme odbića. Ono čemu treba težiti je da se za hranidbu rasplodne jaradi koristi visokokvalitetno sijeno čime se stimulira razvoj predželuca i ostvaruje primarni cilj a to je stvaranje preživača da u hranidbi može koristiti vlaknasta krmiva (sijeno). Kako se odrastanje jaradi poklapa s dolaskom proljeća eventualno korištenje zelene krme također treba provesti postupno uz redovito korištenje sijena kao prvog obroka čime se smanjuje mogućnost pojave proljeva. Ukoliko je u hranidbi rasplodne jaradi korištena kvalitetna hrana, ženska jarad postiže spolnu zrelost sa sedam do osam mjeseci starosti i tjelesnu masu od 35 kilograma te se mogu već u godini rođenja koristiti za pripust.

 

Jurica Bengeri, dipl. ing. agr.