MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Sirarstvo

Dopunske djelatnosti, Edukacija, Prerada, Sirarstvo, Vijest

TEČAJ PRERADE MLIJEKA ODRŽAN I TIJEKOM EPIDEMIJE CORONA VIRUSOM

U ova izazovna vremena za sve nas, održan je četverodnevni tečaj „Prerada mlijeka“ za poljoprivrednike. Razlikovao se od svih dosadašnjih tečajeva, jer je zahtijevao poštivanje svih epidemioloških mjera od strane predavača i polaznika kako u učionici tako i u prostoru za praktičnu nastavu (kuhinji).
Zbog specifične situacije i osiguranja dovoljnog razmaka tečaj je objavljen za masimalno 10 polaznika a, njih 7 ga je i završilo. Predavači su, kao i do sada, bili iskusni savjetodavci, specijalisti sirarstva, članovi radne grupe za sirarstvo te su se izmjenjivali u predavaonici kao i u prikazu tehnologija izrade pojedinih mliječnih proizvoda u kuhinji. Tečaj je obuhvatio teoretsku nastavu o higijeni, tehnologiji proizvodnje, opremi, objektima, sljedivosti, zakonskom okviru, označavanju, poreznom sustavu i marketingu te praktični prikaz izrade svježeg sira i vrhnja, mekog, polutvrdog i kuhanog sira, skute, jogurta, aromatizirane sirutke i mozzarelle.

 

Slika 1. Teorijski dio tečaja „Prerada mlijeka“ u učionici

Ovo je bio 49 tečaj „Prerade mlijeka“ u sklopu mjere 1, operacije 1.1.2., a prvi je održan, sada već davne, 2016. godine u mjesecu prosincu u Babinoj Gredi. Kroz tečaj smo do sada osposobili ukupno 972 poljoprivrednika i to su u većem postotku bile žene.
Ovaj prošlotjedni tečaj je ipak bio drugačijeg sastava nego svi dosadašnji, od 7 polaznika njih 5 su bili muškarci. Nakon 4 dana pod maskama te pridržavajući se svih drugih mjera zaštite, svi su položili pismeni test te su zasluženo dobili Potvrde o sudjelovanju, a koje im je dodijelila pomoćnica ministrice poljoprivrede doc. dr. sc. Jelena Đugum koja je na čelu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

 

Slika 2. Praktični dio tečaja

Prerada mlijeka je oduvijek pa tako i danas zanimljiva diversifikacija primarne proizvodnje za dio proizvođača mlijeka koji imaju osnovne preduvjete za to, a to su, prije svega, ljubav prema sirarstvu te dovoljno radne snage, po mogućnosti iz vlastite obitelji. Naravno da je u početku potrebno i nešto novaca da bi se uredio objekt za preradu, ali danas postoji nekoliko mjera iz Programa ruralnog razvoja koje mogu donekle pomoći, kao i sredstva pojedinih županija i/ili gradova. Imamo pozitivne primjere nekoliko mladih poljoprivrednika koji su sredstva ostvarena kroz natječaj za mjeru 6, podmjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike, uložila u uređenje male obiteljske sirane, a nekoliko njih trenutno uređuje takve sirane uz pomoć mjere 4. podmjere 4.2. koja je namijenjena za takve prerade koje daju proizvod s dodanom vrijednošću.

 

Slika 3. Polaznici sa dodijeljenim Potvrdama o sudjelovanju na tečaju

Danas, kada naše zakonodavstvo primjenjuje sve mogućnosti fleksibilnosti uvjeta koje dopušta EU legislativa, urediti i opremiti malu obiteljsku siranu više nije tako veliki izazov kao prije desetak godina. Manji proizvođači koji prerađuju do 250 litara mlijeka dnevno mogu prilično jednostavno urediti i registrirati objekt za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva u kojem mogu proizvoditi razne mliječne proizvode koje mogu prodavati na području cijele Republike Hrvatske.
Infrastrukturni uvjeti koje ovi objekti trebaju osigurati nisu previše zahtjevni, treba osigurati slijedeće:
 – prostorija ili odgovarajući prostor s opremom za prikupljanje/čuvanje mlijeka (to može biti: laktofriz, hladnjak)
 – prostor za preradu, a ovisno o mliječnim proizvodima koje proizvodi: prostorija za kuhanje, cijeđenje, fermentaciju, sušenje, zrenje ili druge postupke koji zahtijevaju posebne mikroklimatske uvjete u proizvodnji (zasebna, glavna prostorija);
 – garderobni prostor za radnike, prostor za skladištenje ambalaže te prostor za sredstva za čišćenje i dezinfekciju proizvodnog pogona može biti dislociran od radnog dijela, ako se nalazi unutar kruga objekta (garderobni ormar, ormar za ambalažu);
 – Prostor za zrenje sireva (zrionica) ukoliko se proizvode sirevi sa zrenjem;
 – prostor za skladištenje gotovih proizvoda (hladnjača, hladnjak, vitrina – samo za gotove proizvode);
 – opremu za prikupljanje i čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (kante za sirutku, spremnik za robu iz povrata s oznakom „nus proizvodi kategorije III“);
Većina mini sirana ima i prostor za pakiranje i prodaju sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Trenutno u Hrvatskoj imamo nešto više od 100 manjih obiteljskih sirana koje su se do kraja 2019. godine odobravale pod posebnim uvjetima. Do kraja ove godine će zbog izmjene propisa i ukidanja objekata odobrenih pod posebnim uvjetima sve one biti prebačene ili u odobrene (ako prerađuju više od 250 litara mlijeka dnevno ili žele kupovati dio mlijeka ili žele prodavati na području cijel EU) ili u registrirane objekte (ako prerađuju manje od 250 litara mlijeka dnevno od vlastitog stada i tržište će im biti samo RH).

Mišljenja smo da će broj registriranih objekata za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva kroz naredne godine rasti zbog jednostavnijih uvjeta za njihovo uređenje i registraciju te širenja kratkih lanaca opskrbe odnosno porasta potražnje za domaćim, lokalnim proizvodima.

S obzirom da je edukacija jedna od bitnih uvjeta za kvalitetno praćenje sljedivosti proizvodnje te osiguranje sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane pa tako i one proizvedene u mini siranama, uskoro ćemo krenuti i sa jednodnevnim tečajem „Uvjeti sigurnosti hrane u proizvodnji i preradi mlijeka“.

Zagreb, 24.8. 2020.
Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Prerada, Savjet, Sirarstvo

Korištenje začina u proizvodnji domaćih sireva

UVOD

Sir je svježi ili zreo, čvrsti ili polučvrsti proizvod dobiven koagulacijom (grušanjem) mlijeka, obranog ili djelomično obranog mlijeka, vrhnja, sirutkinog vrhnja, stepke ili kombinacijom navedenih sirovina pomoću sirila ili nekog drugog koagulacijskog sredstva pri čemu se izdvaja sirutka kao posljedica koagulacije.

Sir je vjerojatno i najstariji mliječni proizvod, koji je čovjek počeo izrađivati. Arheološka istraživanja provedena u kolijevci civilizacije, između rijeka Eufrat i Tigris i nalazi koji potječu od 7000. do 6000. godina prije nove ere (p.n.e.) upućuju na postojanje sira. Nalazi egipatske civilizacije ilustriraju razvoj mljekarske djelatnosti (4000. p.n.e.).

Začinsko bilje počelo se uzgajati prije mnogo tisuća godina u Egiptu, Kini, Indiji, Arabiji, Perziji i Grčkoj. Začini su, pored zlata i svile, bili predmet trgovine između Istoka i Zapada. Trgovina i upotreba začinskih biljnih vrsta na europskom kontinentu počela je Kolumbovim otkrićem Amerike potkraj 15. st. Stare kulture poznavale su korištenje začina i biljnih vrsta, kako u očuvanju hrane, tako i njihovu upotrebu u ljekovite svrhe.

Sir je visoko cijenjeni mliječni proizvod u mnogim zemljama svijeta, a posebna pažnja pridaje se tradicionalnim sirevima, koji nisu samo hrana već i dio kulture i obilježja neke zemlje. Zahvaljujući zemljopisnom položaju i klimatsko-vegetacijskoj raznolikosti Republike Hrvatske, u pojedinim regijama razvijena je proizvodnja različitih tradicionalnih sireva uz upotrebu začina. A zadnjih desetak godina, kako se je raširila proizvodnja kuhanih sireva i izvan područja njegove tradicionalne proizvodnje, rijetko koji proizvođač ne koristi začine, tako da danas imamo cijelu paletu kuhanih sireva, različitih okusa i boja.

Kuhani sir sa začinima

Polutvrdi (zreli) sirevi sa začinima

DODAVANJE ZAČINA

Kod proizvodnje sireva sa začinima, začini se dodaju ili u sir koji se potom oblikuje, ili se sir omata lišćem začinskog bilja, ponekad se začini nanose na površinu sira, a povećanjem proizvodnje kuhanih sireva sa začinima, sve više je i dodavanja začina u sam gruš.

Začini u svježem siru

Pri dodavanju začina ne smije se pretjerivati te prilikom miješanja više začina treba obratiti pažnju da se začini međusobno dobro sljube kao i sa sirom u koji se dodaju.

Dodavanje začina u sir treba ograničiti do 2%, inače začin preuzima okus sira, a što se ne bi smjelo dešavati. Prevelika količina dodanog bilja može negativno utjecati na senzorske karakteristike i optimalna koncentracija bilja je oko 1 %.

Adekvatan dodatak začina u sirarstvu pridonosi poboljšanju senzorskih karakteristika, povećanju stabilnosti i roka trajanja sira te povećanju nutritivne vrijednosti sira.

Kemijski sastav začina je kompleksan i svaki začin ima neki specifičan i dominantan sastojak koji pridonosi aromi proizvoda i/ili antimikrobnom i antioksidacijskom djelovanju začina. U proizvodnji tradicionalnih sireva začinsko i aromatsko bilje, ujedno, služi i kao konzervans.

VRSTE ZAČINA

Najčešći začina korišteni u našem podneblje su: peršin, kopar, crvena paprika (pretežito ljuta), čili paprika, feferoni, bijeli luk (češnjak), vlasac, papar, kim, origano, ružmarin, celer, kopriva, kadulja, medvjeđi luk, paprena metvica, timijan, bosiljak, sušeni vrganji, tartufi, mada proizvođači eksperimentiraju i sa đumbirom, šafranom, kurkumom, cimetom, lavandom te nizom drugih, rjeđe korištenih začina i dodataka. Začini pojedinačno i u kombinaciji (kao i drugi dodaci u siru) postaju neiscrpni izvor nastajanja novih i zanimljivih sireva.

Neki začini se koriste u prirodnom svježem obliku, dok se drugi pripremaju sušenjem, usitnjavanjem, pretvaranjem u prah ili ekstrakcijom aromatičnih sastojaka. U potrošnji značajno mjesto zauzimaju mljeveni začini. Kemijski sastav začina je kompleksan i svaki ima neki specifičan i dominantan sastojak.

DJELOVANJE ZAČINA

Najznačajnije komponente začina pripadaju grupi hlapljivih i čvrstih ulja, smola, estera, fenola, terpena, alkohola, organskih kiselina, alkaloida i spojeva sa sumporom. Kao redovni sastojci začina prisutni su i proteini, škrob, šećeri i veliki broj drugih organskih spojeva. Specifična aroma začina potječe od eteričnih ulja, a oštar i ljut okus od alkaloida i glukozida, te produkata njihove hidrolize.

Antimikrobno i antioksidativno djelovanje začina je različito i ovisi o koncentraciji i vrsti aktivnih komponenti.

Antioksidativno djelovanje začina

Prema porijeklu, antioksidanti se dijele na prirodne i sintetske tako da začini u siru imaju ulogu prirodnih antioksidanata.

Antioksidativni kapacitet začina pripisuje se fenolnim spojevima, sekundarnim biljnim metabolitima prisutnim u značajnijim količinama u velikom broju biljaka. Poznato je više od 8000 različitih fenolnih spojeva, a posebno je značajan njihov veliki udio u svim vrstama medicinskog i začinskog bilja. Antioksidativni kapacitet začina ne ovisi samo o koncentraciji nego i i vrsti prisutnih fenolnih spojeva.

Kada se analizira koncentracija ukupnih fenola i antioksidativni kapacitet začina po njihovim obiteljima, biljne vrste iz porodice Lamiaceae predstavljaju značajan izvor prirodnih antioksidanata. U ovu porodicu pripadaju ružmarin te brojne druge začinske biljne vrste, kao origano, bosiljak, metvica, kadulja, mažuran, timijan i majčina dušica. Svi su bogati fenolnim spojevima i eteričnim uljima te su poznati po svojim antioksidativnim i antimikrobnim svojstvima.

Antimikrobno djelovanje začina

Začini koji se dodaju prehrambenim proizvodima kako bi se poboljšale senzorske karakteristike te povećala nutritivna i biološka vrijednost proizvoda, s obzirom na svoju antimokrobnu aktivnost mogu djelovati i kao prirodni konzervansi.

Antimikrobno djelovanje začina pripisuje se uglavnom eteričnim uljima te nekim fenolnim spojevima. Njihov mehanizam djelovanja je različit. U biljnim ekstraktima i eteričnim uljima prisutan je veliki broj različitih reaktivnih skupina pa se antimikrobna aktivnost ne pripisuje samo jednom, specifičnom mehanizmu, već je uključeno nekoliko ciljnih mjesta na stanici mikroorganizma.

Većina istraživanja bazirano je na djelovanju začina na bakterije, mada  začini mogu inhibirati i rast kvasaca i plijesni.

Istraživanja pokazuju da vrste iz porodice Lamiaceae imaju najjače antimikrobno djelovanje.

Van ove porodice snažno antimikrobno djelovanje pripisuje se klinčiću i češnjaku, dok druge vrste tipa peršina, kopra, paprike ili gorušice imaju manju antimikrobnu aktivnost.

Origano, ružmarin, žalfija i timijan, vrste iz porodice Lamiaceae imaju najjače antimikrobno djelovanje i to već pri niskim koncentracijama ekstrakta dok bosiljak i metvica imaju manju antimikrobnu aktivnost.

Piskavica je jedna od najstarijih začinskih biljaka. Kao začin se koriste listovi i sjemenke ove biljke. Sjeme se još naziva i grčko sjeme. U usporedbi mažurana, piskavice, cimeta i đumbira, antimikrobna aktivnost eteričnog ulje piskavice u rangu je cimeta, jednog od začina u vrhu začina s antimikrobnim djelovanjem.

Alicin je organosumporni spoj u češnjaku odgovoran za njegov tipičan miris i okus, a odgovoran je i za antimikrobno djelovanje češnjaka.

ZAČINI I DODACI U HRVATSKIM SIREVIMA

U Hrvatskoj imamo oko tridesetak različitih vrsta autohtonih sireva. Tradicionalno, začini su se dodavali u sireve proizvedene doradom iz svježeg sira (čebričnjak, nabiti sir, prgice, kvargli te turoš) i to dodatkom najčešće crvene mljevene paprike te mješanjem s vrhnjem i solju te formiranjem u oblike svojstvene svakoj pojedinoj vrsti.

Prgice

Turoš

Zahvaljujući razvoju malih mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, na tradicionalnu proizvodnju sireva nadovezuje se inovacija i razvoj sireva različitih specifičnih okusa, a uz pomoć začina i dodataka. Osim cijelog niza kuhanih sireva sa začinima te kockica sireva pohranjenih u ulju sa začinskim biljem, pojedina gospodarstva su eksperimentirala sa začinima i dodacima u zrelim sirevima. Zahvaljujući uspješnim kombinacijama, u Hrvatskoj možemo naći specijalne sireve koji oduševljavaju i izgledom i okusom te prilikom konzumiranja postaju delikatesa među drugom hranom. Samo ću navesti nekoliko novih kombinacija: od polutvrdog sira koji zrije sa zrnom zelenog papra, istarskih sireva u kombinaciji s također autohtonim teranom te do patentiranog krčkog sira koji zrije sa začinskim biljem umotan u orahov list.

Polutvrdi (zreli) sir sa začinima

Republika Hrvatska je zemlja bogata raznovrsnim ljekovitim i aromatskim biljem što joj daje veliki potencijal za proizvodnju novih, različitih domaćih sireva sa začinskim biljem. Upravo tu prednost koriste pojedina gospodarstva te time značajno obogaćuju našu gastronomsku i turističku ponudu.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Savjet, Sirarstvo

Sirutka – dragocjena tekućina

Sirarski kutak

U ovo Covid 19 vrijeme ograničenih međusobnih kontakata nemamo sirarskih radionica, ali imamo Internet i zahvaljujući njemu priliku nešto pročitati, naučiti, obnoviti znanje, a i primijeniti ga u praksi. Vrijeme je branje bazge i izrade njezina aromatična sirupa, a okus bazge i sirutke se baš lijepo sljubljuju. Ako imate oboje ili možete doći do njih, ovaj tekst je upravo ono što vam treba.

Foto 1. Vrč sirutke

Foto 2. Bazga u cvatu

Sirutka – dragocjena tekućina

Iako je sirutka stara kao i sirevi, ova dragocjena tekućina najprije se bacala, a potom koristila isključivo kao krmivo. U ljudsku prehranu uvedena je nakon što se spoznalo da je sirutka izvanredan izvor visokovrijednih proteina.

Sirutka je zeleno-žuta tekućina koja nastaje kao sporedni proizvod u tehnološkom procesu proizvodnje sira, a nakon koagulacije kazeina. U prosjeku od 10 litara mlijeka dobije se 1 kg sira i 9 litara sirutke.

Sastav sirutke

Sastav i svojstva sirutke ovise o tehnologiji proizvodnje sira te o kakvoći korištenog mlijeka.  Postupkom prirodnog zakiseljavanja ( pri izradi svježih sireva) nastaje kisela sirutka, a sirenjem sirilom (razni meki, polutvrdi i tvrdi sirevi) nastaje slatka sirutka.

Prema prosječnom sastavu sirutka sadrži oko 93% vode, a u nju prelazi i oko 50% suhe tvari mlijeka. Najveći dio sirutke čini laktoza (4,5%), manje od 1% proteini sirutke, a u manjim količinama prisutne su mineralne tvari i vitamini topljivi u vodi. U suhoj tvari sirutke laktoze ima 75% , proteina 14% , dok masti i mineralne tvari čine 11% suhe tvari sirutke. Od mineralnih tvari sadrži kalcij, fosfor i magnezij, a od vitamina je naročito zastupljen vitamin B2 koji joj daje boju te je jako bitan za zdravlje kože, kose, noktiju i jetre. Jedna litra sirutke može zadovoljiti dnevne potrebe odrasle osobe za vitaminima B kompleksa.

Sastav kisele i slatke sirutke je sličan s tim da kisela sirutka sadrži više kalcija i slobodnih aminokiselina i može duže trajati ( i do 15 dana).

Foto 3. Izdvajanje sirutke pri proizvodnji svježeg sira

Priprema sirutke

Sirutka ima vrlo široku primjenu pa se tako koristi kao sastojak različitih napitaka primjerenih za sve uzraste zatim kao sastojak pripravaka za sportaše, za bolesnike, u procesu reguliranja tjelesne težine ili kao dodatak raznim jelima.

Proteini sirutke su najvrjedniji proteini za ljudsko zdravlje (albumini i globulini). Lako su probavljivi i potpuno se iskorištavaju u ljudskom organizmu zbog čega ih puno koriste sportaši. Na tržištu se sve više pojavljuju proteini u prahu na bazi sirutke namijenjeni body builderima. Proteini sirutke ne izazivaju alergije, potiču izgradnju mišića, poboljšavaju imunitet, snižavaju krvni tlak i kolesterol u krvi, a mogu djelovati i antikancerogeno. Nakon postoperativnih tretmana i kada je smanjen imunitet organizma preporuča se  prehrana sirutkom. Dnevne potrebe za većinom esencijalnih aminokiselina mogu se podmiriti konzumacijom oko 1,5 L sirutke ili 0,5 L mlijeka.

Laktoza iz sirutke potiče peristaltiku crijeva i poboljšava probavu, poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora i ne utječe na stvaranje karijesa, sprječava rast štetnih bakterija u crijevima.

Možemo reći da je sirutka dragocjena tekućina ili napitak odnosno da je prava blagodat za ljudski organizam, jer je hranjiva, pomaže u reguliranju probave, a zbog  kvalitetnih, vitamina, aminokiselina, enzima, itd.,  izvanredan je izbor za zdravlje i razvoj, jer pomaže u brzoj obnovi stanica, potiče rad bubrega, jetre i žuči, ubrzava čišćenje organizma i odbacivanje nakupljenih otrova. Zbog niske PH vrijednosti, vrlo brzo stiže do svih organa gdje nadoknađuje različite deficite. Sprečava osteoporozu, skida naslage na zubima i prevenira karijes.

U proljetno doba je najčešći osjećaj umora. Sirutka potiče lučenje serotonina (hormona zadovoljstva), te tako smanjuje osjećaj stresa i kroničnog umora. Sadrži i alfa-lactalbumin koji obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja.

Sirutka je prirodni lijek za jetru. Preporuča se koristi kod problema s jetrom – masne jetre, oštećene jetre uslijed virusnih oboljenja te posebno kod jetre opterećene pretjeranom konzumacijom alkohola i masne i nezdrave hrane. Ovaj jednostavni napitak sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA koje pomažu kod uznapredovalih bolesti jetre te oboljelima od ciroze pomaže da žive duže i kvalitetnije. Terapija traje dulje vrijeme i sastoji se od svakodnevnog konzumiranja najmanje pola litre sirutke, po mogućnosti i više.

Sirutka sadrži upola manje kalorija nego mlijeko i važna je u procesu mršavljenja, jer pomaže u aktiviranju brojnih tjelesnih funkcija kao i u topljenju viška nagomilanih masnoća. Preporučuje se ljudima koji imaju problema s povišenim masnoćama u krvi.  Gotovo kod svih nakon nekoliko tjedna redovitog pijenja potpuno regulira povišeni kolesterol i trigliceride.

Sirutka je najbolji proljetni napitak za čišćenje i regeneraciju organizma, ujedno najjeftiniji i najprirodniji!

Sirutka je sigurna za upotrebu i da biste osjetili njen blagotvorni učinak pijte između pola litre do litre dnevno. Dobro ju je piti natašte, a najbolje ju je piti raspoređeno tokom dana. Osvježit će vas i ukloniti umor. Obiluje elektrolitima, odlično hidratizira tijelo, daje više energije pa je puno prikladnija od štetnih energetskih pića. Puno je jeftinija od bilo kakvih osvježavajućih napitaka. Košta svega 5 kn litra, a puno je efikasnija i zdravija od bilo kojih napitaka koji se nalaze u prodaji.

Sirutku možete uspješno koristiti i u kuhinji. Sirutka može zamijeniti mlijeko u pripremi mliječnih napitaka (milkshake) ili primjerice muffina. Kod izrade peciva, probajte mlijeko zamijeniti sirutkom dobiti ćete malo drugačiji, ali ukusan i zdraviji proizvod. Kod pripreme variva od mahunarki namočite ih u vodi kojoj ste dodali nekoliko žlica sirutke. Pripremate li pak rižoto, umjesto vode koristite sirutku – dobit ćete kremasto jelo dodatno obogaćeno hranjivim tvarima. Odreske probajte marinirati u mješavini sirutke i začina. Osim što će marinada sa sirutkom dati novi okus, njeni će enzimi pomoći i u omekšavanju mesa i postizanju sočnosti.

Kako proteini sirutke imaju dobra funkcionalna svojstva, poput dobre topljivosti, viskoznosti, sposobnosti želiranja i emulgiranja, njihovi se koncentrati upotrebljavaju u prehrambenoj industriji. Proteini sirutke probavljiviji su od kazeina pa se koriste u proizvodnji hrane za dojenčad te u svrhu povećanja hranjive vrijednosti, ne samo mliječnih, već i brojnih drugih prehrambenih proizvoda.

Industrijska proizvodnja sirutke počela je tek četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, ali povijest korištenja sirutke kao narodnog lijeka je puno starija te se prenosila s koljena na koljeno.

Prerada sirutke

Sirutkini napitci namijenjeni su širokim skupinama potrošača – od onih najmanjih pa do najstarijih. Odlikuju se visokom hranjivom vrijednošću i dobrim terapijskim svojstvima.

Prerada sirutke u napitke počela je još u 70-tim godinama prošlog stoljeća, a do danas je razvijena čitava paleta sirutkinih napitaka bilo da su proizvedeni od slatke ili kisele sirutke, od deproteinizirane sirutke, zatim od svježe sirutke razrijeđene vodom, fermentirane sirutke, pa sve do napitaka u prahu uz dodatak raznih aroma.

Bezalkoholni napitci

Bezalkoholni napitci od sirutke predstavljaju veoma šaroliku skupinu proizvoda dobivenih uglavnom miješanjem slatke, rjeđe i kisele, sirutke s različitim dodatcima, poput tropskog voća (ali i ostalog voća, kao npr. jabuke, kruške, jagodasto i bobičasto voće), žitarica i njihovih prerađevina (najčešće mekinja), izolata proteina biljnog podrijetla,

(najčešće mekinja), izolata proteina biljnog podrijetla, CO2, čokolade, kakao praha, vanilije te drugih aromatizirajućih dodataka.

Alkoholni napitci

Kako najveći dio suhe tvari sirutke čini laktoza (oko 70%), ona je izvrsna sirovina za proizvodnju alkoholnih napitaka. Alkoholni napitci od sirutke dijele se na napitke malog sadržaja alkohola (do 1,5%), sirutkino pivo i sirutkino vino. Sirutkini napitci namijenjeni su širokim skupinama potrošača – od onih najmanjih pa do najstarijih. Odlikuju se visokom hranjivom vrijednošću i dobrim terapijskim svojstvima.

Praktični dio

Na tečajevima „Prerade mlijeka“ u sklopu  Mjere 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, Podmjere 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanje vještina u Tipu operacije 1.1.2. Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike službenici Ministarstva poljoprivrede educiraju polaznike i o primjeni sirutke.

Za aromatizirane napitke koristimo kiselu sirutku, dobivenu nakon izrade svježeg sira. Sirutku procjedimo te zagrijemo na 80°C, a nakon toga je što brže rashladimo. Kod temp. od 60°C dodajemo voćnu bazu i dalje uz mješanje rashlađujemo. Dobiveni rashlađeni napitak je kiselkasto-sladak i osvježavajući te se može čuvati tjedan dana u hladnjaku.

Ukoliko se napitak popije kroz 2 dana, dovoljno je samo procjediti sirutku i dodati voćnu bazu, bez zagrijavanja.

U domaćoj radinosti, kao voćna baze može poslužiti bilo koji voćni sirup, a sirup od naranđe se je pokazao vrlo dobar kao i sirup od bazge.

Foto 4. Aromatizirana sirutka sa radionice „Prerada mlijeka“

Od sirutke se dobiva i skuta ili albuminski sir, a o tome više nekom drugom prilikom. Svakako pratite naše objave i najave tečajeva pa iskoristite priliku, prijavite se i naučite daleko više na samom tečaju „Prerada mlijeka“.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Vijest

Održan 17. Gospodarski sajam – sajam sira

Dana 16. i 17. studenoga je održan 17. Gospodarski sajam – sajam sira u Grubišnom Polju, najveća godišnja gospodarska manifestacija u gradu. Bila je to još jedna prilika, kako su poručili organizatori sajma Grad Grubišno Polje, Bjelovarsko-bilogorska županija i Bjelovarski sajam, da se skrene pozornost šire zajednice na stratešku važnost poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva i stvaranja preduvjeta za opstanak i održivi razvoj sela. Sajam je u školsko sportskoj dvorani okupio 142 izlagača iz 13 različitih županija, među kojima 14 proizvođača sireva i drugih mliječnih prerađevina. Izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministrice poljoprivrede Marije Vučković državni tajnik Tugomir Majdak, je svečano otvorio sajam. Tom je prilikom čestitao na uspješnom dosadašnjem sajmovanju kojim se promiču gospodarstvo i poljoprivreda te čestitke uputio i izlagačima iz sektora poljoprivrede koji su uspješno koristili EU sredstava, čime su, rekao je, unaprijedili ukupan ruralni razvoj u RH.

Ove godine stručnjacima Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu izlagači su dostavili 33 uzorka od kojih su 24 nagrađena jednom od medalja. Među 33 uzorka stručnjaci su kao najbolji izdvojili Specijal – punomasni topljeni sir s više mliječne masti Zdenke mliječnih proizvoda, kojemu je dodijeljena titula šampiona sajma. Osim toga, Zdenka mliječni proizvodi je na ocjenjivanju za još tri proizvoda dobila dva zlata i srebro. Osim nagrade Šampiona sajma dodijeljeno je još po osam zlatnih i srebrnih te sedam brončanih medalja. Nagrade im je uime ocjenjivača uručio prof. dr. sc. Neven Antunac s Agronomskog fakulteta.
Prema ocjeni posjetitelja, pak, najboljim sirom proglašen je polutvrdi dimljeni kozji sir OPG-a Đurković iz Marjančaca. Drugi po ocjeni posjetitelja bio je polutvrdi dimljeni kravlji sir Kalničanka proizvoda, a treći polutvrdi dimljeni kozji sir tvrtke Horizont iz Koprivnice. Kao najbolje uređeni izložbeni prostor proglašen je onaj Srednje škole Bartola Kašića. Drugi je bio OPG-a Jareš iz Donjih Sređana, a treći Mesarskoga obrta Jagušić iz Koprivnice.

 

 

Sajam je donio obilje popratnih događaja. Održana su četiri predavanja: Prezentacija obrtničkih zanimanja, potom LAG natječaj za male poljoprivrednike – Mjera 6.3.1. Programa ruralnog razvoja, predavanje Natječaji i subvencije Grada Grubišnoga Polja i predavanje Analiza tla u Agrokemijskom laboratoriju Grubišno Polje. Savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Darija Marković je održala je radionicu „Proizvodnja jogurta i voćnog jogurta, a savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva su cijelo vrijeme na štandu Ministarstva poljoprivrede dijelili propagandni materijal te davali savjete poljoprivrednicima vezano za mjere ruralnog razvoja i odgovarali na ostala pitanja.

 

Dražen Cerjanec, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Vijest

Regionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda malih proizvođača u Osječko-baranjskoj županiji

U organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede i Saveza malih sirara Republike Hrvatske „SirCro“ održano je i provedeno stručno ocjenjivanje mliječnih proizvoda malih proizvođača s područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije u Tenji 26. rujna 2019. godine.

Ocjenjivanje od strane stručnog panela u sastavu prof. dr. sc. Samira Kalita, Anđelke Pejaković dipl. ing. agr. i dr. sc. Emilije Cimerman imalo je i edukacijski karakter, a ocjenjeno je ukupno 27 uzoraka sireva i mliječnih proizvoda od kojih je njih 12 u rangu medalje (4 zlato, 7 srebro, 8 bronca).

Ovo regionalno ocjenjivanje je polufinale za nacionalno ocjenjivanje, a koje je sastavni dio SirCro fest-a u sklopu Cro Agra na Zagrebačkom Velesajmu gdje će biti uručeni pisani dokumenti s rezultatima ocjenjivanja i dodijeliti će se plakete.

dr. sc. Emilija Cimerman
Viša stručna savjetnica

Dopunske djelatnosti, Prerada, Sirarstvo, Vijest

Regionalna ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda 2019.

Nakon prošlogodišnjih, vrlo uspješnih, regionalnih ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda malih proizvođača, a koja su bila uvod za nacionalno ocjenjivanje, evo drugu godinu za redom u pripremi smo za nova regionalna ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda malih proizvođača. Na ovaj način obuhvaćamo područje cijele Hrvatske te na kraju dobijemo i presjek kvalitete proizvoda koji potječu iz malih siraskih pogona naših proizvođača.

Prva ocjenjivanja mliječnih proizvoda malih proizvođača krenula su davne 2003. godine kada nije postojala ni jedna sirana. I tada u općini Rakovici, koja je bila poznata još u prijeratno vrijeme po svojoj cesti sira (Käse straβe) na ocjenjivanju je bilo 27 proizvoda iz Karlovačke županije. Tadašnji rezultati oduševili su kako organizatore tako i ocjenjivače (stručno Povjerenstvo za ocjenjivanje sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a prije svega proizvođače, jer preko 70% ocjenjenih sireva dobilo je medalje.

I tada je zapravo i krenula sirarska priča u Hrvatskoj. U to vrijeme postojala je legalna proizvodnja sira samo industrijskog tipa, a objekti za proizvodnju sira bili su nedostižni malim proizvođačima.

Danas, naši mali proizvođači proizvode svoje mliječne proizvode u 110 mini sirana (objektima odobrenih pod posebnim uvjetima), u preko 1100 registriranih objekata (svježi sir i vrhnje) te u malom broju odobrenih objekata.

Danas je prerada vlastitog mlijeka na OPG-ima u trendu te se javlja sve veći interes za otvaranjem malih objekata. U konačnici oni su predvodnici ruralnog razvoja u svojim lokalnim sredinama, a sa nastavkom održavanja ovakvih i sličnih događanja potičemo i podržavamo razvoj ruralnih krajeva Hrvatske.

Tijekom mjeseca rujna i listopada u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Saveza malih sirara RH „SirCro“, Gospodarskog lista te lokalnih dionika po regijama održati će se 6 regionalnih ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda, a prema sljedećem rasporedu:

Ocjenjivanje sireva Istarske županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 5. rujna 2019., rezultati i plakete s ocjenjivanja dodijeliti će se na 8. Festivalu sira, 20. Naj koze i 3. smotre Istarske ovce, dana 21. rujna 2019. u Svetvinčenatu. U sklopu festivala, djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održati će radionicu „Sljubljivanja istarskog sira i vina od Davnina“

  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Ličko-senjske, Karlovačke i Primorsko-goranske županije u Ogulinu, dana 13. rujna 2019. Regionalno ocjenjivanje održati će se u sklopu Festivala ogulinskog zelja te će nakon ocjenjivana za posjetitelje djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održati radionicu „Sljubljivanja sira i vina od Davnina“
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije u Sinju, dana 20. rujna 2019.
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije u Tenji, dana 26. rujna 2019.
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Varaždinske i Virovitičko-podravske županije u Križevcima, dana 9. listopada 2019.
  • Regionalno ocjenjivanje sireva za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije u Buzinu, dana 14. listopada 2019.

Svi sirevi i drugi mliječni proizvodi, ocjenjeni na regionalnim ocjenjivanjima u kategoriji zlata, sudjeluju direktno na Nacionalnom ocjenjivanju koje će se održati početkom mjeseca studenog u Zagrebu u prostorijama Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dodjela priznanja za sireve i druge mliječne proizvode sa regionalnih i sa nacionalnog ocjenjivanja biti će u sklopu manifestacije Cro Agro na Zagrebačkom Velesajmu.  Dana 5. prosinca 2019., u sklopu Cro Agra, održati će se i 5. hrvatski festival tradicijskih sireva – SirCrofest, a gdje će posjetitelji pored kušanja najboljih hrvatskih sireve imati prilike sudjelovati i na specijalnim radionicama koje pripremamo za njih.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica za napredne sirare „Bogatstvo okusa sira“

Od 6. do 9. svibnja 2019. održana je stručna radionica – tečaj za napredne sirare, one koji su prošli osnovni tečaj pod nazivom „Bogatstvo okusa sira“ u mjestu Gusakovec, Donja Stubica u prostorima klijeti „Lojzekova hiža“.

Korisnici tečaja, njih jedanaest, imali su priliku proći kroz teoretski i praktični prikaz izrade kvalitetnih sireva.

Tako su kroz tečaj – radionicu, u organizaciji djelatnika Ministarstva poljoprivrede – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, praktično prikazane izrade svježeg sira sa sirilom, slatkog i kiselog vrhnje, Zrnatog sira, Kriška sir, Gaude, Mascarpona, Tučenog slatko vrhnja – šlag, Topljenog sira.

Osim praktičnog tehnološkog prikaza izrade sireva i prerađevina od sira , korisnici su naučeni i o važnosti sira u prehrani, tržištu i marketingu, izravnoj prodaji, novim tehnologijama u proizvodnji i zrenju sireva, senzorskom ocjenjivanju, prezentiranju i posluživanju sira, sljubljivanju sira i vina.

Današnje tržište zahtjeva od poljoprivrednika dodatno stručno usavršavanje, kao i proizvodnju proizvoda veće vrijednosti, te se na taj način povećava konkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, gdje djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva svojim dugogodišnjim radom i iskustvom na terenu daju svoj veliki doprinos.

Georg Gal
viši stručni savjetnik

Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Mali sirari na 14. međunarodnom ocjenjivanju sira u Austriji

Krajem vrlo uspješne sirarske godine na domaćem terenu mali sirari su sredinom mjeseca studenog sudjelovali i na 14. Käsiadi – međunarodnom ocjenjivanju i izložbi sireva u Hopfgartenu u Tirolu, Austrija.

Međunarodno ocjenjivanje i izložbu sireva u Hopfgartenu organizira Udruženje sirara i stručnjaka u mljekarstvu iz Innsbrucka svake druge godine i ona predstavlja jednu od značajnijih izložbi sira u Europi.

Ukupno je sudjelovalo 120 proizvođača iz 10 država. Bilo je prijavljeno i ocjenjeno 423 sira i 27 uzoraka maslaca.  Stručna ocjenjivačka komisija je brojala 50 članova, a ocjenjivanje je trajalo jedan dan. Od ukupno 450 proizvoda njih 196 odnosno 43% osvojilo je neku od medalja (67 zlatnih, 66 srebrnih i 63 brončane). Mali sirari iz Hrvatske već treći put sudjeluju na ovom međunarodnom ocjenjivanju i izložbi, a ove godine su poslali 18 sireva te osvojili 7 medalja.

  Tablica 1. Pregled medalja

RBR VRSTA SIRA PROIZVOĐAČ ŽUPANIJA MEDALJA
1 TVRDI SIR OD MJEŠANOG KOZJEG I OVČJEG MLIJEKA – PEGULA VESNA LOBORIKA ISTARSKA ZLATO
2 KUHANI KRAVLJI SIR S ČEŠNJAKOM I VLASCEM MIJO PRANJIĆ VUKOVARSKO SRIJEMSKA SREBRO
3 KUHANI KRAVLJI SIR S KOŠTICAMA BUĆE, BUĆINIM ULJEM, KOPROM I LJUTOM PAPRIKOM VLADO JURKAS ZAGREBAČKA SREBRO
4 KUHANI KRAVLJI SIR S KOPROM BOŽICA PERIĆ OSJEČKO BARANJSKA SREBRO
5 KUHANI KRAVLJI SIR TURKALJ PETAR KARLOVAČKA BRONCA
6 PREVELI SIR LJILJANA MLAĐENOVIĆ SISAČKO MOSLAVAČKA BRONCA
7 PREVELI SIR VESNA JAGATIĆ SISAČKO MOSLAVAČKA

 

Ove godine je prvi put na ocjenjivanje otišao naš tradicionalni sir iz područja Posavine – Preveli sir i bez obzira što se komisija prvi put susrela s takvim sirom i bio je potpuna nepoznanica te im je trebalo 40 minuta da ga ocjene, oba sira naših  proizvođača (Ljiljana Mlađenović iz Dubrovčaka Desnog i Vesna Jagatić iz Siska) su osvojila brončanu medalju na što smo izuzetno ponosni. Naravno ponosni smo i na druge medalje, pogotovo na zlatnu medalju za tvrdi sir od mješavine kozjeg i ovčjeg mlijeka proizvođača Vesne Loborike iz Istre.

    Slika 2. Dodjela jedne od medalja

Nakon ocjenjivanja i dodjele medalja na izložbi se od najboljih sireva dodjeljuju i tri posebne nagrade i to:

–              „Peak of Quality“ nagrada za najbolji od najboljeg – šampion natjecanja ( „olimpijski pobjednik“) i to je ove godine osvojio Planinski tvrdi kravlji sir sa zrenjem duljim od 6 mjeseci iz mljekare „Alma Bergsennerei Hinteregg Florian Lang“ iz Eichenberga (Austrija);

–              „Inovativni sir“ – nagradu za najinovativniji proizvod osvojio je GranCapra – extra tvrdi kozji sir iz mljekare Sennerei Algund iz Algunda (Južni Tirol, Italija)

–              „Nagrada medija“ – nagrada prema izboru novinara otišla je za ekološki planinski sir starosti do 12 mjeseci iz sirane Kaserei Plangger Gmbh iz Niederndorfa (Austrija)

I ove godine je za naše proizvođače Savez malih sirara RH „SirCro“, uz stručnu pomoć djelatnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, osim dostave sireva za ocjenjivanje, organizirao odlazak na Käsiadu.

   Slika 3. Hrvatski proizvođači i savjetodavci na Käsiade

Prvu večer Käsiade, za javnost je od ocjenjenih sireva napravljena izložba i njihova degustacija. Kada je otkriven stol s aranžiranim proizvodima to je bio nevjerojatan prizor, toliko sireva na jednom mjestu složeno usklad boja i oblika, a kušajući ih pridružio se je i sklad mirisa i okusa, uglavnom užitak za sve nas.

Slika 4. Izložba i degustacija ocjenjenih sireva

Osim posjete izložbi i dodjeli diploma u dvorani Salvena u Hopfgartenu, mali sirari su obišli i mljekaru Zillertaler Heumilch-Sennerei u mjestu Fügen koja otkupljuje mlijeko iz okolice te jednu vrlo zanimljivu farmu krava s mini siranom. Zanimljivo je to što se ta farma nalazi u samom središtu grada Wörgla, točno nasuprot ulaza u gradsko poglavarstvo i pored poslovnice banke. Farmer za svoju farmu ima sve dozvole koje je njegovoj obitelji dala kraljica Marija Terezija i samim time nitko ga ne može otjerati iz grada. U Austriji nitko to ni ne želi već su vlasti i turistička zajednica s njime dogovorili da on svakog vikenda, dok traje sezona ispaše, svoje krave vodi na pašnjak kroz ulice grada jer je to turistima izuzetno atraktivan događaj. Ispred kolone krava obično ide djed, a na kraju kolone ide unuk i to tako traje već generacijama. Na pitanje kako to uspijevaju bez da se susjedi ne žale, oni odgovaraju da se u Austriji jako drži do seljaka i svi ih smatraju jednim od najvažnijih zanimanja i prema njima se ponašaju kao prema  „kraljevima ili predsjednicima“ i svi koji se žele doseliti pored farme znaju da se farma na tom mjestu nalazi davno prije njihova dolaska i oni nemaju pravo prigovora na to. Ali oni niti ne prigovaraju, jer su oni jedni sasvim normalni ljudi koji znaju da se hrana koju jedu proizvodi na selu u njihovoj blizini i izuzetno cijene svoje farmere.

E pa dragi farmeri, naši proizvođači, na kraju ove izuzetno turbulentne 2018. želimo i vama da vaš posao i trud budu cijenjeni i adekvatno nagrađeni, i da ove medalje budu tek mali korak naprijed, a u 2019. godini da bude puno takvih koraka i uspjeha!

Anđelka Pejaković, dipl.ing.agr., viša stručna savjetnica HPŠSS
Višnja Krapljan, dipl.ing.agr., načelnica Odjela za ruralni razvoj HPŠSS

Događaji, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Hrvatski festival tradicijskih sireva – SirCrofest

Prvi dan manifestacije održan je u Hotelu International s glavnim fokusom na  8. Savjetovanje malih sirara. Prije početka savjetovanja iznesena su izvješća sa regionalnih i nacionalnog ocjenjivanja od strane članice stručnog Povjerenstva za ocjenjivanje sireva i dr. mliječnih proizvoda, prof. dr.sc. Rajke Božanić – profesorice sa Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta iz Zagreba te su dodijeljena sva priznanja i medalje uz proglašenje šampiona malih sirara 4. SirCrofesta od strane ravnatelja HPŠSS-a Zdravka Tušeka.

Kao i proteklih godina na 8. savjetovanje malih sirara odazvao se popriličan broj malih sirara iz gotovo svih dijelova Hrvatske na kojemu su se obrađivale teme poput: ispravnog označavanja sireva i drugih mliječnih proizvoda, mogućnostima diversifikacije u mljekarstvu kroz mjere ruralnog razvoja i mnoge druge.

Noviteti ovog Savjetovanja su bile radionice i to Vođene degustacije sireva i Sljubljivanje domaćih sireva i „Vina od Davnina“. U obje radionice svoje vještine i znanje podijelio je sirarski tim HPŠSS-a, a u drugoj im se pridružio i vinarski tim službe. Sudionike radionica većinski su činili sirari. S obzirom da danas više nije dovoljno potrošaču ponudit samo jedan autohtoni proizvod prilikom dolaska na vlastito poljoprivredno gospodarstvo, ciljevi radionica su među ostalome bili naučiti ih kako složiti sirne plate (kojim redoslijedom slagati sir na plati, čime ju ukrasiti i sl.), koje se vino najbolje sljubljuje sa pojedinom vrstom sira i na taj način ih potaknuti  na proširenje ponude na svome gospodarstvu. Hrvatska je zemlja bogata domaćim sirevima i vinima autohtonih sorata te je ovo odličan način rada na promidžbi i stvaranju prepoznatljivosti Hrvatske.

Drugi dan bio je rezerviran za promidžbu sirara te se na Trgu bana Josipa Jelačića odvijala prodajna izložba sireva naših proizvođača. Petnaestak sirara od ranog jutra je prodavalo svoje sireve i promoviralo svoja gospodarstva. Tijekom izložbe tročlana komisija (dva savjetodavca HPŠSS-a i novinarka HRT-a) odabrala je najljepše uređeni štand. Na štandu se ocjenjivala raznolikost ponude, inovativnost, ljubaznost i pristupačnost sirara prema kupcu te autohtoni ukrasi na štandu. Treće mjesto osvojio je štand OPG Mlađenović Ivica (Ljiljana Mlađenović), drugo mjesto štand Sirane Milk bar – OPG Krog Maria te prvo mjesto štand OPG Pranjić Mije (Anja Pranjić).

Pucanj gričkoga topa označio je početak nagradne igre. Svi prisutni na glavnome trgu imali su priliku pogađati težinu sira izloženog na štandu SirCrofesta. Ove godine se prvi puta dogodilo da je pogođena točna težina sira. Gospodin Ivan iz Kupinečkog  Kraljevca svojim unučicama je odnio ni manje ni više već 1,240 kg težak Gauda sir, Srednje poljoprivredne gospodarske škole iz Križevaca.

Većina izlagača – sirara prije vremena je zatvorilo svoje štandove, jer su sve donešene proizvode prodali. To nam govori da domaći ljudi, ali i stranci cijene i prepoznaju naše domaće sireve i kupnjom tih proizvoda potiču daljnji razvoj malih proizvođača – sirara, a nama, kao jednom od organizatora, nema većeg zadovoljstva nego i sljedeće godine podržati i podići ovakav tip festivala na još veću razinu.

Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Nacionalno ocjenjivanje sireva i mliječnih proizvoda kao uvod u SirCrofest

Sedmeročlano stručno povjerenstvo, na čelu s prof. dr.sc. Samirom Kalitom, uz tehničku pomoć kolega iz siraskog tima HPŠSS-a, imalo je posla cijeli dan. Ukupno je ocijenjeno 63 proizvoda. Bez obzira na naporan rad, na kraju smo svi prezadovoljni, jer je 62 proizvoda dobilo medalju od kojih 35 proizvoda (56%) zlatnu. Jedini proizvod koji nije dobio medalju je bio krivo deklarirani proizvod zbog čega je i izgubio bodove, ali njegova kvaliteta je također bila izvrsna. To dovoljno govori o konstantnoj kvaliteti sireva i dr. mliječnih proizvoda naših korisnika (prije svega OPG-a), jer na Nacionalno ocjenjivanje su većinom došli sirevi i dr. mliječni proizvodi iz cijele Hrvatske koji su na regionalnim ocjenjivanjima osvojili bodove za medalje, uglavnom zlatnog sjaja, a za njih je ocjenjivanje bilo i besplatno.

Između zlatnih proizvoda sa maksimumom bodova, Povjerenstvo je izabralo dva i dodjelilo ima šampionat Nacionalnog ocjenjivanja, odnosno 4. SirCrofesta.U kategoriji mliječnih proizvoda proizvedenih iz sirovog mlijeka šampionom je proglašeno kiselo vrhnje OPG-a Vesne Jagatić iz Siska dok u kategoriji mliječnih proizvoda proizvedenih iz pasteriziranog mlijeka šampion je Tvrdi kravlji sir iz sirane „Zlata“ OPG-a Umihane Šahdanović iz Ćepić Polja, Istra.

Tijekom mjeseca rujna u organizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Hrvatskog saveza malih sirara „SirCro“ te lokalnih nositelja ruralnog razvoja održano je šest regionalnih stručnih ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda malih sirara.

Na regionalnim ocjenjivanjima ocjenjivani su i proizvodi proizvođača koji još nemaju zakonski odobrene/registrirane objekte i za njih je to ocjenjivanje bilo edukativnog karaktera. Medalje i pravo na sudjelovanje na Nacionalnom ocjenjivanju dobili su samo proizvodi koji potječu iz odobrenih/registriranih objekata.

Ukupno je ocjenjeno 232 mliječna proizvoda. Od ukupnog broja ocjenjenih 171 proizvod potječe iz legaliziranih objekata od kojih je 135 osvojilo medalje. Među njima je 53 proizvoda ocjenjenih zlatom i direktno plasiranih u finale tj. Nacionalno ocjenjivanje.

Prva ocjenjivanja mliječnih proizvoda malih proizvođača krenula su davne 2003. godine kada nije postojala niti jedna sirana. I tada u općini Rakovici, koja je u prijeratno vrijeme bila poznata po svojoj cesti sira (Käse straβe) na ocjenjivanju je bilo 27 proizvoda iz Karlovačke županije. Tadašnji rezultati oduševili su kako organizatore tako i ocjenjivače (stručno Povjerenstvo za ocjenjivanje sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a prije svega proizvođače, jer preko 70% ocjenjenih sireva dobilo je medalje. Tada je zapravo i krenula sirarska priča u Hrvatskoj. U to vrijeme postojala je legalna proizvodnja sira samo industrijskog tipa, a objekti za proizvodnju sira bili su nedostižni malim proizvođačima.

Ovdje ćemo biti neskromni i zaključiti da je današnje stanje pokazatelj konstantnog rada dijela savjetnika HPŠSS, okupljenih u Radnu grupu za sirarstvo, koji su usputno i sebe educiravši, zaslužni za razvoj sirarstva na OPG-ima kakvog danas poznajemo. Istovremeno je jačao i Savez malih sirara RH „SirCro“.

Naši mali proizvođači proizvode svoje mliječne proizvode u 110 mini sirana (objektima odobrenih pod posebnim uvjetima), u preko 1100 registriranih objekata (svježi sir i vrhnje) te u malom broju odobrenih objekata.

Danas je prerada vlastitog mlijeka na OPG-ima u trendu te se javlja sve veći interes za otvaranjem malih objekata. U konačnici oni su predvodnici ruralnog razvoja u svojim lokalnim sredinama, a sa nastavkom održavanja ovakvih i sličnih događanja potičemo i podržavamo razvoj ruralnih krajeva Hrvatske.

Treba istaknuti, da sve ovo ne bi bilo moguće da nemamo bezrezervnu podršku rukovodstva HPŠSS-a, pogotovo u današnje vrijeme kada se uz pomoć EU fondova koriste razne mjere ruralnog razvoja, a koje su za naše korisnike besplatne. A konačno, veliku zaslugu imaju i sami zainteresirani proizvođači koji koriste sve mogućnosti te djelomično i kreiraju naše daljnje korake, jer sve to i radimo za njih.

Ovo Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda je uvod u 4. SirCrofest kojeg najavljujemo 2 i 3. studenog 2018. u Zagrebu, a uskoro slijedi i objava Programa događanja.

:
 Silvija Špiljak, mag. ing. ek. polj.
Višnja Krapljan, dipl. ing.agr.