MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Prerada

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest, Voćarstvo

Prvi tečaj prerade i dorade voća u Čakovcu

U organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Čakovcu, od 7. studenog do 10. studenog 2022. godine, organiziran je tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća.

Tijekom tečaja, dvanaest polaznika imalo je priliku upoznati se sa zakonskim propisima koji reguliraju područje prerade, ekonomskim i marketinškim aspektima te tehnološkim procesima. Kako pored teorije, polaznici prolaze i veliki dio praktične nastave, u okviru tečaja organizirana je terenska radionica kod OPG-a FINOTE – OPG SARAČ NEDIN u Mačkovcu. U registriranom objektu za preradu i doradu voća polaznici su upoznati sa opremom za preradu voća, pripremom džema od aronije te preradom lješnjaka u hladno prešano ulje. U okviru objekta za preradu nalazi se i prezentacijski prostor za promociju i izravnu prodaju vlastitih prerađenih proizvoda OPG-a.

Za teorijski i praktični dio edukacije zaslužni su bili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede iz Zagreba: Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. i Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr., zatim Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., djelatnik u ispostavi Zadar te Adrian Horvat, dipl. ing. agr. i Ljiljana Kocen dipl. ing. agr., djelatnici u ispostavi Čakovec i Štrigova.

Tečaj je namijenjen svim zainteresiranim poljoprivrednicima bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju, a koji su upisani u Upisnik PG/OPG-a. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište, promociju istih te upoznavanje sa osnovama ekonomike i poslovanja OPG-a, poreznom politikom i osnovama knjigovodstva.

Poljoprivredni proizvođači, polaznici tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda, imaju mogućnost dobivanja potrebnih znanja za diversifikaciju svojeg gospodarstva kroz dopunske djelatnosti čime će povećati vrijednost vlastitih proizvoda  i biti konkurentniji na tržištu. Proizvodnjom kvalitetnih prerađevina, mali proizvođači svakako imaju svoje mjesto na zahtjevnom tržištu gdje kvalitetom, manjim serijama specifičnih proizvoda iz vlastite sirovine mogu biti prepoznati na tržištu i biti izvan konkurencije proizvodima velike proizvođačke industrije.

Zbog izrazito pozitivnih reakcija polaznika planira se još tečaja i demonstracijskih aktivnosti kojim će biti obuhvaćena prerada i dorada voća te prema interesu i prerada i dorada povrća. Pohađanje tečaja i demonstracijskih aktivnosti za polaznike je besplatno, odnosno financira se sredstvima EU iz Mjere 1.

Stoga, pozivamo sve zainteresirane za pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji te ovisno o potrebi i interesu završe jedan od tečajeva diverzifikacije djelatnosti na OPG-u.

 

 

Fotogalerija sa tečaja: Ljubomir Peričić

Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za agroekonomiku

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest

4. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla

U sklopu 8. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede organizirala je 4. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla koje je održano 4. i 6. listopada 2022. u prostorijama Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu.

U stručnom povjerenstvu za ocjenjivanje sudjelovali su profesori s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te djelatnici Uprave koji se bave preradama proizvoda biljnog podrijetla.

Sedmeročlano povjerenstvo za ocjenjivanje zimnice vodila je prof. dr. sc. Nadica Dobričević, a povjerenstvo za ocjenjivanje proizvoda alkoholne fermentacije i octa predvodila je prof. dr. sc. Jasna Mrvčić.

Metoda ocjenjivanja bazirana je na metodi 20 bodova, gdje se ocjenjuje izgled, bistroća, boja, zatim miris, okus, homogenost/konzistencija i tipičnost. Najveći broj bodova nosi okus 10-12 (ovisno o vrsti proizvoda), zatim miris 4-6, a onda ostale karakteristike proizvoda 1-2 boda. Konačna ocjena je medijan ocjena svih 7 ocjenjivača.

Ocijenjeno je 150 uzoraka u 9 kategorija te je dodijeljeno 138 diploma: 46 zlatnih, 33 srebrne, 33 brončanih i 26 priznanja. Kod 12 uzorka uočene su greške u tehnologiji proizvodnje te takvi uzorci nisu zadovoljili organoleptičke standarde i odbačeni su. Po pojedinim kategorijama dodijeljeno je 9 šampionskih odličja i šampion 4. ocjenjivanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla.

Rezultate ocjenjivanja možete preuzeti ovdje.

Sirarstvo, Vijest

Međunarodna konferencija o planinskim sirevima

Od 1. do 3.10. u Sloveniji je održana međunarodna FACE konferencija o planinskim sirevima, koju je 4.10. zaključio 3. festival slovenskih sireva.

FACE (Farmhouse and Artisan Cheese and dairy producers European network) je europska mreža koja povezuje sirare i proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda diljem Europe. Sa svojim djelovanjem mreža je započela 2006. godine razmjenom podataka među francuskim i njemačkim sirarima te se nakon toga nastavila razvijati i širiti, a trenutno broji 15 zemalja članica, a svaku pojedinu državu zastupaju Udruženja sirara, razne tehničke i istraživačke institucije, laboratoriji te veterinarske i sanitarne institucije. Svrha mreže je razmjena iskustava, zajedničko rješavanje problema s kojima se sirari diljem Europe susreću, lobiranje kod Europske komisije za primjenu određenih fleksibilnosti, organizacija i provođenje projekata čije su aktivnosti vezane za sirare ili potrošače i sl. Uspjeli su uspostaviti Vodič dobre higijenske prakse za male sirane kao Europski dokument, vode platformu putem koje se mogu povezati sirari s osobama koje se žele imati praksu i upoznati se s tehnologijama proizvodnje raznih sireva.

Konferencija je započela 01.10. posjetom brdskim i planinskim gospodarstvima u dolini Soče i zajedničkim planinskim siranama u kojima se prerađuje mlijeko od više proizvođača koji svoje krave dovode u planine u maju i vraćaju ih nazad u listopadu. Na planini se izmjenjuju obitelji koje se brinu za životinje, a mlijeko prerađuje obučeni sirar kojeg plaćaju za taj rad. Sirane su na cijelom tom području  šire okolice Bohinja i nacionalnog parka Triglav povezane u cestu sira.

Slika 1) Sirevi planinskih gospodarstva u dolini Soče

Nakon planinskih i gorskih gospodarstava posjetili smo Festival hrane „Jestival“ na kojem su bili izloženi razni tradicionalni slovenski specijaliteti pa tako i sirevi. U povratku smo posjetili zadružnu mljekaru Planika u Kobaridu u sklopu koje je bio i Muzej sirarstva, a dan smo završili posjetom još jednoj planinskoj sirani Jelinčič gdje smo mogli vidjeti kako uspješno spojiti turizam i proizvodnju planinskih sireva. U sklopu sirane nalazi se kamp koji, osim ekološkog ovčjeg sira, u ponudi ima i razne druge slovenske specijalitete. Tu smo uživali u degustiranju raznih sireva te razgledavanju tradicionalne planinske sirane.

Slika 2) Kamp na gospodarstvu Jelinčič

Drugi dan konferencije (02.10.) započeo je godišnjom skupštinom FACE mreže na kojoj su se predstavili novi članovi. Osim toga, predstavnici svake radne skupine su nas informirali o svojim stručnim aktivnostima vezanim za marketing, tehnologiju i higijenu. Nakon skupštine smo posjetili planinu Zajavornik gdje smo mogli vidjeti još jednu tradicionalnu planinsku siranu koja radi samo u ljetnim mjesecima dok su krave na planinskim pašnjacima. Tamo smo također degustirali sir te slovenski specijalitet „Zaseka“ – namaz od domaće slanine. U povratku smo posjetili siranu obitelji Gartner u selu Studor pri Bohinju, koja se osim prerade mlijeka bavi i preradom mesa te seoskim turizmom.

Slika 3) Sirevi gospodarstva Gartner

Treći dan konferencije (03.10.) bio je bio službeni dio u dvorani s raznim predavanjima. Započeo je govorom dobrodošlice, a nastavio se predavanjima o planinskim sirevima i drugim temama važnim za planinske sireve te degustacijom sireva svih prisutnih zemalja.

Na konferenciji smo ispred Ministarstva poljoprivrede prezentirali i predstavili naš planinski sir – sir iz mišine te smo prikazali jedan kratki film o njegovoj tradicionalnoj proizvodnji na planini Dinara koji je snimljen 2009. godine, a snimile su ga kolegice iz Knina koje su u to vrijeme započele aktivnosti zaštite sira iz mišine.

Konferencija je  završila „okruglim stolom na temu planinskih sireva i njihove perspektive“ čime je zaključena međunarodna konferencija.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 4 i 5) Razni europski sirevi

Četvrti dan (04.10.) smo sudjelovali na zadnjem događaju koji je upotpunio međunarodnu konferenciju, na 3. slovenskom festivalu sira, gdje su se mogli degustirati i kupiti razni mliječni proizvodi 30-ak malih slovenskih sirara. U sklopu festivala, prisustvovali smo predavanju francuskog stručnjaka koji nas je upoznao s tehnologijom zrenja različitih francuskih sireva.

Slika 6) Degustacijski listić i ulaznica za 3. festival slovenskih sireva

 

Svi sudionici konferencije i festivala sira imaju barem jednu zajedničku stvar – ljubav prema mlijeku i mliječnim proizvodima, posebice sirevima. Uvidom u slovenski način proizvodnje planinskih sireva došli smo do zaključka da takav način proizvodnje nije nemoguć i da je, u kombinaciji s turizmom, itekako održiv. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore kako naš sir iz mišine ne bi bio samo „sir koji se nekada proizvodio u Hrvatskoj“, nego sir koji se i dalje proizvodi u Hrvatskoj.

 Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Anđelka Pejaković, dip. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Prerada, Vijest

Poziv na 4. ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla

Cijenjeni proizvođači,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati vas da sudjelujete na 4. ocjenjivanju proizvoda prerade biljnog podrijetla te na dodjeli diploma na 8. Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda. Prijavnicu za ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla možete preuzeti ovdje. Ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla održati će se 3. i 4. listopada 2022. u prostorima Ministarstva poljoprivrede na adresi Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Proizvode će  ocjenjivati  komisija sastavljena od profesora s Agronomskog fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te naših službenika koji se bave preradom proizvoda biljnog podrijetla. Za svaki prijavljeni uzorak obavezno je dostaviti minimalno:

  • 3 boce voćnog vina/soka, 2 boce rakije/likera/octa
  • 3 pakiranja zimnice od voća/povrća i/ili ostalih biljnih prerađevina

Uzorci se dostavljaju zajedno s prijavnicom do rujna 2022. u Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Kontakti:

Ozren Hrsto – 099 4972 599
ozren.hrsto@mps.hr

Marko Mraović – 099 8156 307
marko.mraovic@mps.hr

ili u najbližu ispostavu Ministarstva poljoprivrede.

Kotizacija se ne naplaćuje.

Proglašenje najbolje ocijenjenih proizvoda i podjela diploma bit će na 8. Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda 7. – 9. listopada 2022. Na ocjenjivanje se mogu prijaviti maksimalno 3 proizvoda biljnog podrijetla proizvedeni u registriranim objektima.

Očekujući Vaše javljanje, zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i vremenu.

Savjet, Sirarstvo

Kvasci i plijesni u sirarstvu

Poznato je da su kvasci i plijesni izuzetno korisni u sirarstvu, ali vrlo često zadaju i velike muke malim sirarima.

Djelovanje kvasaca i plijesni

Plijesni osiguravaju karakterističnu konzistenciju, okus, miris, aromu i boju velikog broja poznatih svjetskih mliječnih proizvoda kao što su Camembert, Brie, Roquefort, Gorgonzola, Gruyere, Limburger, Romadur itd. Kvasci su neophodni za proizvodnju pjenušavih fermentiranih mliječnih napitaka kao što su kefir i kumis koji sadrže plin (CO2) i alkohol.

Slika 1) Sir s bijelom plijesni na površini iz sirane Jurkas

Osim velike koristi, kvasci i plijesni uzrokuju često i velike probleme u malim siranama gdje se najčešće rade proizvodi od sirovog mlijeka. Oni umanjuju mikrobiološku kvalitetu proizvoda skraćujući im rok trajanja, uzrokuju pjenušanje zbog stvaranja plina, daju peckav okus i miris po kvascu.

Nije uvijek jednostavno savladati probleme koje izazivaju kvasci i plijesni, a važno je reći da to zahtijeva puno znanja i higijene u objektima za preradu. Kvasci i plijesni su sveprisutni mikroorganizmi u našoj okolini, a za svoj rast trebaju organske ostatke kao što su npr. šećeri, masti i proteini, stoga se kod lošijeg održavanja higijene objekata stvaraju idealni uvjeti za njihov rast i razvoj. Mliječni proizvodi koji su osjetljivi na kvasce su svježi sir, kiselo vrhnje, razni meki sirevi, skuta, jogurt i sl.

Slika 2) Ispravno izdvojeno kiselo vrhnje na praktičnom tečaju prerade mlijeka

Najviše problema s kojima se susrećemo kod naših malih sirara se javlja kod tradicionalne proizvodnje svježeg sira i vrhnja prirodnom fermentacijom i to često u ranu jesen ili kasno proljeće. Osim uvjeta u samim objektima u kojima je toplo i vlažno zbog višesatnog odvijanja procesa fermentacije, razvoju kvasaca i plijesni pomaže i toplo, vlažno vrijeme. Sirutka koja se ne iznosi pravovremeno iz objekta i drži se u otvorenim posudama također je dobar medij za razvoj kvasaca kao i kartonska ambalaža koja može lako kontaminirati proizvode ukoliko se drži u njihovoj blizini. Proizvodi bogati šećerom (npr. voćni jogurti) također predstavljaju izvor kontaminacije jer velik broj kvasaca ne može preraditi laktozu iz mlijeka već samo kontaminiraju proizvod, a jako dobro se razvijaju i rastu u proizvodima s više šećera. Kvasci i plijesni često se nalaze i u zraku te je on vrlo česti izvor kontaminacije mliječnih proizvoda. Do kontaminacije dolazi i tijekom proizvodnje i pakiranja. Osim zraka izvor su i neadekvatno održavani podovi, zidovi, oprema, odjeća sirara, sirarske marame te salamura koja nema dovoljnu koncentraciju soli. Ponekad i mlijeko loše mikrobiološke kvalitete, osim bakterija, može biti i izvor kvasaca.

Slika 3) Dobro održavana salamura u zasebnom prostoru u sirani Šestak

Preventivne mjere

Da bismo donekle spriječili kontaminaciju kvascima i plijesnima treba voditi računa da higijena u cijelom procesu proizvodnje, od mlijeka do gotovih proizvoda, bude na visokom nivou jer je glavni uzrok navedenih poteškoća najčešće loša higijena.

Mužnju treba obavljati higijenski, održavati opremu za mužnju čistom, dezinficiranom i u dobrom stanju, životinje pripremiti za mužnju, mlijeko odmah hladiti ili staviti u preradu.

U prostoriji za preradu treba uvijek osigurati redovitu ventilaciju i izmjenu zraka – prirodnim putem (prozori) ili različitim tipovima ventilatora i ventilacijskih otvora kako bi se smanjila kondenzacija. Razina vlažnosti zraka mora biti obavezno ispod 95 % jer vlažne površine izrazito pogoduju rastu kvasaca i plijesni.

U samom prostoru za preradu za prijenos proizvoda treba koristiti plastičnu ambalažu i posude te nikada ne unositi kartonske kutije, već pakiranje u njih raditi u drugoj prostoriji.

Sve površine u objektu za preradu odmah po završetku proizvodnog procesa treba temeljito očistit i dezinficirat da ne dođe do nakupljanja organskih naslaga koje mogu biti hrana kvascima i plijesnima. Preporučuje se koristiti alkalna sredstva za istovremeno pranje i dezinfekciju koja u sebi sadrže klor ili provesti dezinfekciju nakon detaljnog pranja i čišćenja. U borbi protiv kvasaca može se koristiti alkoholni ocat ili peroctena kiselina, koji se razrjeđuju odnosno dodaju u vodu prije primjene. Važno je da se voda nikada ne dodaje u kiselinu zbog burne reakcije i jakog isparavanja, već kiselinu dodajemo u vodu. Ova sredstva su hlapljiva i nakon njihove primjene po površinama nakon određenog vremena nema ni mirisa ni drugih ostataka, međutim prilikom primjene mogu nadražiti sluznice dišnih putova pa s njima treba raditi stručno i pažljivo (koristiti rukavice i maske).

Budući se kvasci i plijesni lako prenose zrakom, oprema u kojoj se odvijaju proizvodni procesi (kotao, banje, posude, cjediljke, kalupi, posude za pakiranje) mora uvijek biti zatvorena, ako je to moguće ili osigurati izdvojeni prostor za pojedine faze. Ukoliko dođe do kontaminacije, u prostoriji za preradu treba provesti dezinfekciju zraka fumigacijom kada u objektu nema proizvoda ni osoba (najbolje u večernjim satima).  Ujutro se prostorija treba dobro prozračiti, a postupak treba obavezno ponoviti nakon tjedan dana jer spore nisu uništene, one prelaze u vegetativni oblik i tada ih se uništava.

Ukoliko se proizvode različiti mliječni proizvodi u istom prostoru, treba paziti na vremensku odvojenost te provesti čišćenje i dezinfekciju između proizvodnje pojedinih proizvoda. Tako npr. kefirna zrnaca sadrže u sebi kvasce, a izrazito su agresivna i lako se šire u okolini, pa će vrlo brzo doći do kontaminacije prostora, a zatim i svih proizvoda.

Kod sireva sa zrenjem osim gore navedenih postupaka može pomoći i premazivanje sireva te prskanje ili uranjanje u fungicidna sredstva koja su dozvoljena u prehrambenoj industriji. Ovim postupcima ne utječe se na boju, okus i aromu proizvoda te se ne narušava zdravlje potrošača, a poboljšava se izgled i trajnost te smanjuje rizik od razvoja mikotoksina iz plijesni. Mikotoksini zaostaju u siru i nakon zrenja.

Zaključak

Potrebno je još jednom ponoviti da prisutnost kvasaca i plijesni u proizvodima osjetljivim na njihov rast i razvoj značajno skraćuju njihov rok trajanja, uzrokuje pjenušanje proizvoda zbog stvaranja plina, okus po kvascima kod konzumacije prepoznajemo kao peckanje, a izazivaju i nadimanje ambalaže zbog nakupljanja plina (CO2).

Najčešći razlog prisutnosti velikog broja kvasaca i plijesni kod analiza proizvoda je nesukladnost prilikom provođenja vlastitih samokontrola ili službenih kontrola od strane nadležne inspekcije.

Da bismo uvijek imali sukladan proizvod, obzirom na broj kvasaca i plijesni, moramo osigurati najveću moguću razinu higijene u objektima za preradu te moramo imati dobro posložene i razdvojene tehnološke postupke različitih proizvoda koji nisu jedni drugima dobri „susjedi“.

Slika 4) Pravilno zakiseljavanje mlijeka u izdvojenom prostoru u sirani Furnkranz

 

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest

Završeni tečajevi prerade voća u Opuzenu i Pločama

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Opuzenu i Pločama su uspješno okončani tečajevi strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća s 50 polaznika.

Tečaj je namijenjen za sve zainteresirane poljoprivrednike, bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju. Pohađanje tečaja za polaznike je besplatno. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište. Polaznicima izobrazbe koji  završe program osposobljavanja izdaje se potvrda o završenom programu osposobljavanja koja kasnije služi za upis dodatnih djelatnosti prerade voća na OPG-u.

Provedbom tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda nastojimo zainteresirati poljoprivrednike za ostvarivanje dodane vrijednosti vlastitom poljoprivrednom proizvodu, podizanje kvalitete prerađevina koje, iako ograničenog kapaciteta, mogu biti daleko kvalitetnije u odnosu na industrijsku proizvodnju. Poznato je da  za kvalitetne, tradicijske proizvode, postoji interes kupaca i mjesto na tržištu, posebno u onim područjima gdje turizam postaje sve značajniji dio ukupnog gospodarstva.

Pozivamo zainteresirane poljoprivrednike za buduće pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji.

Događaji, Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 2021.

Usprkos i drugoj godini pod Covid-19 prijetnjom uspješno je održano 4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda. Organizator i ove godine je bio Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, a ocjenjivanje je provedeno 11. i 12. studenog u prostoru za preradu Ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj 78, Zagreb.

Slika 1. Povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda u sastavu:

  • Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član
  • Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Dr. sc. Emilija Cimerman, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 84 proizvoda od čega je bio 70 uzorak sireva, 6 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 6 uzorka kiselog vrhnja i 2 uzorka maslaca.

Od 84 ocijenjena proizvoda, 73 ih je s medaljom, što je skoro 87 % proizvoda.

Slika 3.,4. i 5.: Priprema za ocjenjivanje

 

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje

Broj

%

ZLATO

28

33,34

SREBRO

37

44,05

BRONCA

8

9,52

PRIZNANJE

9

10,71

DISKVALIFIKACIJA

2

2,38

UKUPNO

84

100,00

 

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova (20), Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kravljih sireva šampion kvalitete je polutvrdi sir Gauda sirane Srednje gospodarske škole iz Križevaca, Koprivničko-križevačke županije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kozjih i ovčjih sireva, šampion kvalitete je Kuhani kozji sir s vlascem sirane Jagarka, vl. Marina Herceg iz Munjave Modruške, Josipdol, Karlovačka županija.

U kategoriji svježih sireva, skuta i sirnih namaza, šampion kvalitete je svježi kravlji sir OPG-a Baršić Antuna iz Dubravice, Zagrebačka županija.

Slika 6. Šampionska Gauda

 

Prema broju osvojenih medalja ove godine ima manje zlatnih, a više srebrnih medalja dok po samom broju odnosno postotku medalja u odnosu na broj proizvoda taj broj je sa 88 pao ove godine na 87 % što i dalje dovoljno govori o kvaliteti mliječnih proizvoda proizvedenih većinom u malim obiteljskim pogonima.

Zbog epidemiološke situacije, nažalost ni ove godine nećemo imati naše tradicionalno sirarsko druženje. Do kraja 2021. godine svi sudionici će dobiti na kućne adrese zahvalnice za sudjelovanje, osvojena priznanja te kopije lista ocjenjenih proizvoda.

Želimo Vam svima uspješnu Novu 2022. godinu uz želje da se nastavimo svi zajedno družiti, uz sve bolje sireve i druge mliječne proizvode naših proizvođača, na SirCrofestu 2022.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Dopunske djelatnosti, Prerada, Savjet, Stočarstvo, Svinjogojstvo

Tradicionalno kolinje na gospodarstvima – propisi i obveze posjednika

U razdoblju koje je pred nama, podsjećamo vas na propise i obveze vezane uz svinjokolju. Klanje životinja na vlastitom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj odnosno tzv. tradicionalno kolinje, dozvoljeno je na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju te u odobrenim objektima – klaonicama. Ukoliko se svinje kolju na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju, lokacija mora biti registrirana sukladno Uredbi o zdravlju životinja (2016/429) prema kojoj sve lokacije odnosno gospodarstva (farme) na kojima se drže svinje bez obzira na njihov broj moraju biti registrirana. Svinje se mogu premještati isključivo s registriranih gospodarstva i to na druga registrirana gospodarstva, odobrene objekte ili klaonice te svaku pošiljku svinja mora pratiti propisana dokumentacija – svjedodžba o zdravstvenom stanju životinje koju izdaje ovlašteni veterinar i putni list koji izdaje posjednik (prodavatelj). Svako premještanje svinja mora se evidentirati u bazi podataka. Nije dozvoljeno premještanje svinja na lokacije koje nisu registrirane. Za sve informacije posjednici se mogu obratiti u ovlaštenu veterinarsku organizaciju.

Sukladno Naredbi o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 28/21) gospodarstva na kojima se drže svinje moraju biti kategorizirana u odnosu na biosigurnost. Klanje svinja na vlastitom domaćinstvu za osobnu potrošnju dozvoljeno je bez ograničenja na svim gospodarstvima na kojima je razina biosigurnosti procijenjena kao zadovoljavajuća – gospodarstva  kategorije 2, 3 i 4.

Sukladno članku 3. stavku 3. Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 28/21), na gospodarstvima procijenjenim kao nezadovoljavajuća – gospodarstva  kategorije 1, klanje na vlastitom domaćinstvu moguće je tek po odobrenju ovlaštenog veterinara nakon provedenog kliničkog pregleda svinja. Klanje svinja za osobnu potrošnju posjednici su dužni najaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji najmanje 3 (tri) dana prije klanja. Klinički pregled vrijedi 7 (sedam) dana. Predmetna mjera dio je paketa preventivnih mjera protiv afričke svinjske kuge te je usmjerena podizanju svijesti o ovoj bolesti i unaprjeđenju razine biosigurnosti na gospodarstvima na kojima se drže svinje. Svaki posjednik svinja koji je unaprijedio razinu biosigurnosti može zatražiti nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju provedbu ponovne kategorizacije svojeg gospodarstva kako bi gospodarstvo prešlo u višu kategoriju (članak 2. stavak 3. Naredbe) te time za njega prestaje obveza provedbe kliničkih pregleda svinja prije klanja za osobnu potrošnju. Troškovi provedbe mjera biosigurnosti te troškove kliničkih pregleda i ponovne kategorizacije snose posjednici svinja.

Odlukom ministrice (KLASA: 322-02119-01145, URBROJ: 525-10/0541-19-2) određene su cijene kliničkih pregleda i kategorizacije. Cijena kliničkog pregleda ovisi o broju svinja na gospodarstvu:

  • 180,00 kuna gospodarstva s 1-10 svinja
  • 750,00 kuna gospodarstva s 11-100 svinja
  • 500,00 kuna gospodarstva sa 101 i više svinja.

Visoke cijene kliničkih pregleda trebale bi posjednike potaknuti na podizanje razine biosigurnosti. Ponovna kategorizacija po zahtjevu posjednika plaća se 285,00 kn. U navedene cijene uključen je PDV.

Iznimno, za posjednike koji su prošli edukaciju o biosigurnosti i koji prilože potvrdu o istome, ponovna kategorizacija financira se iz Državnog proračuna.

Posjednike podsjećamo i na obavezu pregleda svinja zaklanih za osobnu potrošnju na trihinelu sukladno Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu i to na uzorku ošita uzetom s trupa svake zaklane svinje. Uzorak uzima posjednik, a pretragu na trihinelu provode ovlaštene veterinarske organizacije.

 

Dopunske djelatnosti, Ljekovito i aromatično bilje, Prerada, Vijest

Održan tečaj „Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja“

Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede provode aktivnosti u okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, tipa operacije 1.1.2. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

U okviru ovih aktivnosti, od 25.-28. listopada 2021. godine, nedaleko Novog Marofa na seoskom imanju Pijevci registriranom kao seoski turizam  održan je tečaj pod nazivom „Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja“. To je novi tečaj iz područja diversifikacije poljoprivredne proizvodnje kojim krećemo educirati poljoprivrednike, a upravo zbog njihova velikog interesa za ovu vrstu edukacije.

Tečaj se sastojao od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio održavao se na Seoskom turizmu Pijevci  u Možđencu, dok se praktični dio održavao djelomično na imanju Pijevci te na gospodarstvu OPG Jakopović, a gdje smo imali edukacijsko vođenje po gospodarstvu, razgled pogona i praktičnu radionicu. OPG Jakopović bavi se ekološkog proizvodnjom ljekovitog bilja na biodinamički način, njegovom preradom te proizvodnjom ekološke kozmetike.  Proizvodnja kozmetike te uslužna destilacija bilja kao i edukacijski obilazak imanja registrirani su kao dopunska djelatnost na OPG-u. Ujedno OPG ima registriran seoski turizam kao dopunsku djelatnost na gospodarstvu.

Tijekom prvog dana tečaja polaznici su upoznati sa osnovama korištenja aromatičnih i ljekovitih biljaka u farmakologiji, kozmetici i kulinarstvu, fitoaromaterapiji, zakonodavstvu te aromaterapiji.

Tijekom drugog dana tečaja teorijski dio sastojao se od upoznavanja sa opremom, priborom i materijalima, oleoterapiji, sljedivosti u proizvodnji te osnovama prirodne kozmetike. U praktičnom dijelu polaznicima su prikazani oprema, pribor i materijal te je izvedena destilacija latica ruža, mente i majčine dušice na malom destilacijskom kotla. Uglavnom je dobiven hidrolat dok je eterično ulje bilo u tragovima s obzirom da je kotao malog kapaciteta. Na vježbama je prikazan i postupak izrade melema od ružinog ulja.

 

 

Foto 2. 3. i 4. Detalji s radionice

 

Tijekom trećeg dana tečaja polaznici su upoznati s procesom proizvodnje kozmetičkih proizvoda, a nakon toga na gospodarstvu OPG Jakopović održao se praktični dio. Polaznici su izrađivali melem od nevena i sapun od mente.

 

Foto 5. Na OPG-u Jakopović, edukacijski obilazak

 

Foto 6. Radionica melema i sapuna na OPG Jakopović

 

Foto 7. Izrađeni melem                                              Foto 8. Sapun u nastajanju.

 

Tijekom zadnjeg dana tečaja polaznici su upoznati sa agroekonomskim dijelom tečaja te nakon polaganja pismenog ispita dobili Potvrde o sudjelovanju na tečaju.

Tečaj je trajao 28 školskih sati te je ujedno bio pored stjecanja novih znanja i vještina idealna prilika i za međusobnu razmjenu iskustava polaznika koji se bave različitim oblicima korištenja ljekovitog i aromatičnog bilja.

Novi tečaj za poljoprivrednike je objavljen na našim stranicama od 14 do 17. prosinca 2021. u Zagrebu te pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike da se prijave.

 

Petra Pozder, mag. ing. fitomedicine

Ljubica Magdić, struč. spec. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda

Već četvrtu godinu za redom Ministarstvo poljoprivrede i Savez malih sirara RH „SirCro“ organiziraju Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Foto 1. Paleta proizvoda sa 3. Nacionalnog ocjenjivanja 2020.

Prva dva Nacionalna ocjenjivanja uslijedila su nakon regionalnih ocjenjivanja, a zbog opasnosti od Covid-19 zaraze, prošle godine smo organizirali direktno Nacionalno ocjenjivanje te ćemo i ove 2021. godine postupiti isto.

Svaki proizvođač može, besplatno, na ocjenjivanje dostaviti najviše 3 proizvoda te su naši sirari dobili sve detaljne informacije putem svojih e-mail adresa.

Ocjenjivanje dostavljenih uzoraka je 11. i 12. studenog 2021. godine u Zagrebu u Dvorani za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede na adresi Vukovarska 78.

Sireve i druge mliječne proizvode ocijeniti će Stručno Povjerenstvo u sljedećem sastavu:

–  Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik

–  Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član

–  Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član

–  Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

–  Dr. sc. Emilija Cimerman, član

Foto 2. Degustacijski stol – CROAGRO 2019.

Osvojena priznanja će biti dodijeljena na manifestaciji CROAGRO 21 i to u subotu 27. studenog na prostoru Zagrebačkog velesajma gdje će se ujedno omogućiti sirarima da i ponude svoje proizvode kako bi u sirevima i drugim mliječnim proizvodima uživali i posjetitelji.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.