MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Prerada

Događaji, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Hrvatski festival tradicijskih sireva – SirCrofest

Prvi dan manifestacije održan je u Hotelu International s glavnim fokusom na  8. Savjetovanje malih sirara. Prije početka savjetovanja iznesena su izvješća sa regionalnih i nacionalnog ocjenjivanja od strane članice stručnog Povjerenstva za ocjenjivanje sireva i dr. mliječnih proizvoda, prof. dr.sc. Rajke Božanić – profesorice sa Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta iz Zagreba te su dodijeljena sva priznanja i medalje uz proglašenje šampiona malih sirara 4. SirCrofesta od strane ravnatelja HPŠSS-a Zdravka Tušeka.

Kao i proteklih godina na 8. savjetovanje malih sirara odazvao se popriličan broj malih sirara iz gotovo svih dijelova Hrvatske na kojemu su se obrađivale teme poput: ispravnog označavanja sireva i drugih mliječnih proizvoda, mogućnostima diversifikacije u mljekarstvu kroz mjere ruralnog razvoja i mnoge druge.

Noviteti ovog Savjetovanja su bile radionice i to Vođene degustacije sireva i Sljubljivanje domaćih sireva i „Vina od Davnina“. U obje radionice svoje vještine i znanje podijelio je sirarski tim HPŠSS-a, a u drugoj im se pridružio i vinarski tim službe. Sudionike radionica većinski su činili sirari. S obzirom da danas više nije dovoljno potrošaču ponudit samo jedan autohtoni proizvod prilikom dolaska na vlastito poljoprivredno gospodarstvo, ciljevi radionica su među ostalome bili naučiti ih kako složiti sirne plate (kojim redoslijedom slagati sir na plati, čime ju ukrasiti i sl.), koje se vino najbolje sljubljuje sa pojedinom vrstom sira i na taj način ih potaknuti  na proširenje ponude na svome gospodarstvu. Hrvatska je zemlja bogata domaćim sirevima i vinima autohtonih sorata te je ovo odličan način rada na promidžbi i stvaranju prepoznatljivosti Hrvatske.

Drugi dan bio je rezerviran za promidžbu sirara te se na Trgu bana Josipa Jelačića odvijala prodajna izložba sireva naših proizvođača. Petnaestak sirara od ranog jutra je prodavalo svoje sireve i promoviralo svoja gospodarstva. Tijekom izložbe tročlana komisija (dva savjetodavca HPŠSS-a i novinarka HRT-a) odabrala je najljepše uređeni štand. Na štandu se ocjenjivala raznolikost ponude, inovativnost, ljubaznost i pristupačnost sirara prema kupcu te autohtoni ukrasi na štandu. Treće mjesto osvojio je štand OPG Mlađenović Ivica (Ljiljana Mlađenović), drugo mjesto štand Sirane Milk bar – OPG Krog Maria te prvo mjesto štand OPG Pranjić Mije (Anja Pranjić).

Pucanj gričkoga topa označio je početak nagradne igre. Svi prisutni na glavnome trgu imali su priliku pogađati težinu sira izloženog na štandu SirCrofesta. Ove godine se prvi puta dogodilo da je pogođena točna težina sira. Gospodin Ivan iz Kupinečkog  Kraljevca svojim unučicama je odnio ni manje ni više već 1,240 kg težak Gauda sir, Srednje poljoprivredne gospodarske škole iz Križevaca.

Većina izlagača – sirara prije vremena je zatvorilo svoje štandove, jer su sve donešene proizvode prodali. To nam govori da domaći ljudi, ali i stranci cijene i prepoznaju naše domaće sireve i kupnjom tih proizvoda potiču daljnji razvoj malih proizvođača – sirara, a nama, kao jednom od organizatora, nema većeg zadovoljstva nego i sljedeće godine podržati i podići ovakav tip festivala na još veću razinu.

Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Nacionalno ocjenjivanje sireva i mliječnih proizvoda kao uvod u SirCrofest

Sedmeročlano stručno povjerenstvo, na čelu s prof. dr.sc. Samirom Kalitom, uz tehničku pomoć kolega iz siraskog tima HPŠSS-a, imalo je posla cijeli dan. Ukupno je ocijenjeno 63 proizvoda. Bez obzira na naporan rad, na kraju smo svi prezadovoljni, jer je 62 proizvoda dobilo medalju od kojih 35 proizvoda (56%) zlatnu. Jedini proizvod koji nije dobio medalju je bio krivo deklarirani proizvod zbog čega je i izgubio bodove, ali njegova kvaliteta je također bila izvrsna. To dovoljno govori o konstantnoj kvaliteti sireva i dr. mliječnih proizvoda naših korisnika (prije svega OPG-a), jer na Nacionalno ocjenjivanje su većinom došli sirevi i dr. mliječni proizvodi iz cijele Hrvatske koji su na regionalnim ocjenjivanjima osvojili bodove za medalje, uglavnom zlatnog sjaja, a za njih je ocjenjivanje bilo i besplatno.

Između zlatnih proizvoda sa maksimumom bodova, Povjerenstvo je izabralo dva i dodjelilo ima šampionat Nacionalnog ocjenjivanja, odnosno 4. SirCrofesta.U kategoriji mliječnih proizvoda proizvedenih iz sirovog mlijeka šampionom je proglašeno kiselo vrhnje OPG-a Vesne Jagatić iz Siska dok u kategoriji mliječnih proizvoda proizvedenih iz pasteriziranog mlijeka šampion je Tvrdi kravlji sir iz sirane „Zlata“ OPG-a Umihane Šahdanović iz Ćepić Polja, Istra.

Tijekom mjeseca rujna u organizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Hrvatskog saveza malih sirara „SirCro“ te lokalnih nositelja ruralnog razvoja održano je šest regionalnih stručnih ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda malih sirara.

Na regionalnim ocjenjivanjima ocjenjivani su i proizvodi proizvođača koji još nemaju zakonski odobrene/registrirane objekte i za njih je to ocjenjivanje bilo edukativnog karaktera. Medalje i pravo na sudjelovanje na Nacionalnom ocjenjivanju dobili su samo proizvodi koji potječu iz odobrenih/registriranih objekata.

Ukupno je ocjenjeno 232 mliječna proizvoda. Od ukupnog broja ocjenjenih 171 proizvod potječe iz legaliziranih objekata od kojih je 135 osvojilo medalje. Među njima je 53 proizvoda ocjenjenih zlatom i direktno plasiranih u finale tj. Nacionalno ocjenjivanje.

Prva ocjenjivanja mliječnih proizvoda malih proizvođača krenula su davne 2003. godine kada nije postojala niti jedna sirana. I tada u općini Rakovici, koja je u prijeratno vrijeme bila poznata po svojoj cesti sira (Käse straβe) na ocjenjivanju je bilo 27 proizvoda iz Karlovačke županije. Tadašnji rezultati oduševili su kako organizatore tako i ocjenjivače (stručno Povjerenstvo za ocjenjivanje sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a prije svega proizvođače, jer preko 70% ocjenjenih sireva dobilo je medalje. Tada je zapravo i krenula sirarska priča u Hrvatskoj. U to vrijeme postojala je legalna proizvodnja sira samo industrijskog tipa, a objekti za proizvodnju sira bili su nedostižni malim proizvođačima.

Ovdje ćemo biti neskromni i zaključiti da je današnje stanje pokazatelj konstantnog rada dijela savjetnika HPŠSS, okupljenih u Radnu grupu za sirarstvo, koji su usputno i sebe educiravši, zaslužni za razvoj sirarstva na OPG-ima kakvog danas poznajemo. Istovremeno je jačao i Savez malih sirara RH „SirCro“.

Naši mali proizvođači proizvode svoje mliječne proizvode u 110 mini sirana (objektima odobrenih pod posebnim uvjetima), u preko 1100 registriranih objekata (svježi sir i vrhnje) te u malom broju odobrenih objekata.

Danas je prerada vlastitog mlijeka na OPG-ima u trendu te se javlja sve veći interes za otvaranjem malih objekata. U konačnici oni su predvodnici ruralnog razvoja u svojim lokalnim sredinama, a sa nastavkom održavanja ovakvih i sličnih događanja potičemo i podržavamo razvoj ruralnih krajeva Hrvatske.

Treba istaknuti, da sve ovo ne bi bilo moguće da nemamo bezrezervnu podršku rukovodstva HPŠSS-a, pogotovo u današnje vrijeme kada se uz pomoć EU fondova koriste razne mjere ruralnog razvoja, a koje su za naše korisnike besplatne. A konačno, veliku zaslugu imaju i sami zainteresirani proizvođači koji koriste sve mogućnosti te djelomično i kreiraju naše daljnje korake, jer sve to i radimo za njih.

Ovo Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda je uvod u 4. SirCrofest kojeg najavljujemo 2 i 3. studenog 2018. u Zagrebu, a uskoro slijedi i objava Programa događanja.

:
 Silvija Špiljak, mag. ing. ek. polj.
Višnja Krapljan, dipl. ing.agr.

Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Kultura kušanja i uživanja u sirevima

Sir je važna namirnica u prehrani ljudi, a danas ima i širi značaj, jer predstavlja kulturno i tradicionalno ogledalo neke zemlje.

Hrvatska ima paletu sireva koji se proizvode na njenim prostorima već vjekovima, a male sirane na obiteljskim gospodarstvima sa svojom ponudom stvaraju mogućnost da se tradicionalnim proizvodima obogaćuje agroturistička ponuda cijelog područja te postaju značajni faktor ruralnog razvoja.

Sir je jedno od najstarijih kulturnih blaga čovječanstva, a sačuvati ćemo ga jedino njegovim adekvatnim prikazom, prije svega prema potrošačima, stoga je bitno uvoditi kulturu kušanja i uživanja u sirevima.

Kako bi se šira javnost upoznala sa ovim našim blagom, jedan od smjerova kojim je krenula Radna grupa za sirarstvo Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe je i prikaz tih sireva kroz vođene degustacije sira.

U novije vrijeme, počeli smo sa još atraktivnijim radionicama sljubljivanja sira sa vinima.

Na samim počecima našeg rada sa proizvođačima, ispitivali smo kvalitetu njihovih mliječnih proizvoda kroz organizirana senzorska ocjenjivanja i ona su bila prisutna kroz cijeli sirarski rad.

Zadnje dvije godine Radni tim za sirarstvo Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, uspješno provodi aktivnost strukovnog osposobljavanja kroz Mjeru 01 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“, tip operacije 1.1.2. „Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., kroz održavanje tečajeva na cijelom području RH. Tečajevi su za polaznike besplatni, te u do sada održanih 39 tečajeva educirano je cca 800 korisnika. Sastavni dio tih tečaja je edukacija o Senzorskoj kvaliteti mliječnih proizvoda sa praktičnim ocjenjivanjem proizvoda sa tečaja kao i mliječnih proizvoda polaznika.

Senzorska ocjena namirnica podrazumijeva ispitivanje hrane svim osjetilima: vidom, njuhom, okusom, sluhom i dodirom. Iako su sva osjetila važna miris i okus presudni su za ocjenu određenog sira. Što je zrenje duže, to miris sira postaje izraženiji i posebniji.

Okus sira razvija se dvojako, u ustima, ali i u nosu. Tek kad su oba osjetilna puta u međusobnoj harmoniji moguće je potpuno uživanje u siru, ali i pravilna senzorska ocjena. Mogućnosti osjeta na jeziku su ograničene. Postoji samo 5 okusa koje se senzorski mogu osjetiti – slano, kiselo, slatko, gorko i umami.

Umami je teško opisati kao okus, a mogli bismo ga prevesti slobodnije i kao pikantan, ekstraktan, slastan, sadržajan, bogat, pun.. on je svojevrstan sklad okusa, onaj faktor koji izvlači „mmm“ prilikom konzumiranja.

To je onaj osjećaj okusne potpunosti i užitka pri jelu – zaokružena cjelina.

Umami se često može osjetiti u siru.

Kako čovjek ne uživa samo nepcem, već i očima, preporučljivo je uskladiti prigodu s načinom prezentiranja i posluživanja sira. Kod slaganja sirnih plata i tanjura potrebno je voditi računa o slijedu sireva – od blagih i profinjenih preko slasnih do pikantnih i jakih.

Taj slijed sira se kreće od 6 sati u smjeru kazaljke na satu te treba voditi računa da su vrhovi trokutića sira okrenuti prema vani.

Umjesto upotrebe pretjeranih ukrasa, bolje neka sir ispriča svoju priču.

Ukrasi se mogu posložiti na jedno mjesto na plati, a kao odgovarajuće dekoracije mogu poslužiti sve domaće vrste voća (npr. grožđe, jabuke, kruške, orašasti plodovi, sjemenke buče).

Nekoliko savjeta za savršenu prezentaciju sira:

  • Za 2-9 osoba: 5 vrsta sira, za 10-99 osoba: oko 8-18 vrsta sira, a za 100 i više osoba: preko 20 vrsta sira
  • Jedna sirna plata sadrži min. 4-6 vrsta sira
  • Optimalna temperatura za uživanje u siru je 18-22°C
  • Sir treba biti u obliku trokutića veličine zalogaja
  • Treba voditi računa da su sirevi poredani tako da vrhovi pokazuju prema van
  • Po osobi poslužiti 180-200g sira kao glavnog jela odnosno 80-100g kao deserta
  • Kako bi gosti imali priliku otkriti sve nijanse, ponuđeni sirevi su poredani od blagog do pikantnog, i to u smjeru kazaljke na satu.
  • Manje ukrasa za više užitka
  • Odabrati odgovarajuće priloge – voće, orašaste plodove itd.

Uživanje u siru počinje s odgovarajućim izgledom, serviranjem pravilne veličine komadića sira pri odgovarajućoj temperaturi, poštivanjem ispravnog slijeda posluživanja sireva (prema okusu) te uz njega pravilno odabrati kruh i napitke.

Trend je promocija kulture jedenja sira, mi u Hrvatskoj smo na počecima, ali i te početke javnost prati sa zanimanjem.

Prva radionica sljubljivanja sira i Vina od Davnina, gdje smo udružili sirarsko i vinarsko znanje naših stručnjaka, održana je 4. rujna 2018. u Krapini, u sklopu Tjedna kajkavske kulture. Radionica je kod sudionika izazvala oduševljenje i siguran je pokazatelj u kojem smjeru treba ići i što potrošači traže i cijene. A kada se sir promovira na pravi način, može dati benefite ne samo potrošačima, nego i proizvođačima odnosno našim poljoprivrednicima, a za koje sve ovo i radimo.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Održana I. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Knin 2018., 5. Izložba sira iz mišine te Regionalno ocjenjivanje mliječnih proizvoda

U organizaciji Hrvatske poljoprivredne-šumarske savjetodavne službe, provedeno je stručno ocjenjivanje mliječnih proizvoda malih proizvođača s područja Šibensko-kninske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Ocjenjivanje od strane stručnog panela, imalo je edukacijski karakter a ocjenjeno je ukupno 37 uzoraka sira od kojih su njih 21 u rangu medalje (8 zlato, 8 srebro, 5 bronca). Svim proizvođačima će biti uručeni pisani dokumenti s rezultatima ocjenjivanja, onima koji imaju legalizirane sirane, dodijeliti će se plakete prigodom održavanja ovogodišnjeg SirCrofest-a u Zagrebu.

5. Izložba sira mišine održana je u organizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Udruge malih sirara Šibensko-kninske županije „Mišinac“ a pod pokroviteljstvom Šibensko-kninske županije. Uz uzorke sira iz mišine, bili su izloženi i ostali sirevi koji su sudjelovali u ocjenjivanju. Tako su posjetitelji mogli osjetiti okuse sireva dobivenih različitim tehnologijama prerade mlijeka među kojima je najspecifičniji upravo sir iz mišine.

Tema I. Međunarodne znastveno-stručne konferencije bila je „Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti“. U okviru iste, održana su stručna predavanja u kojima je sudjelovala i načelnica za ruralni razvoj HPŠSS-e Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., s temom „Mogućnost diversifikacije u mljekarstvu kroz mjere ruralnog razvoja“.

Ovom prilikom zahvaljujemo našem domaćinu, Veleučilištu „Marko Marulić“ za gostoprimstvo i odličnu suradnju, svim našim poljoprivrednicima koji su dali svoje sireve te djelatnicima HPŠSS-e koji su sudjelovali u organizaciji ovih događaja. Iskreno se nadamo da će sve ovo dati doprinos kvantiteti i kvaliteti proizvodnje sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao i razvoju ruralnog područja.

Dubravka Kaić, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za stočarstvo

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Regionalno stručno ocjenjivanje mliječnih proizvoda u sklopu Festivala zelja i meda u Ogulinu

Festival je jedna u nizu aktivnosti u sklopu proslave Dana grada Ogulina, kojeg je svečano otvorio gradonačelnik Dalibor Domitrović, nakon pozdravnih riječi voditelja LAG-a Vladimira Kubelke. U prigodnom programu otvorenje su uveličale ogulinske mažoretkinje i članovi Puhačkog orkestra DVD-a Ogulin. Sudionici festivala su bili OPG-ovi iz Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije koji su izlagali svoje proizvode, Udruga proizvođača ogulinskog kiselog zelja i Savez malih sirara RH „SirCro“.

Ove godine, program Festivala je bio obogaćen i sirarskim događanjima. Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno sa Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom organizira 4. SirCroFEST, a u sklopu kojega je i ocjenjivanje sireva malih proizvođača. Ove godine, prvi put, ocjenjivanje ima dva nivoa, Nacionalno ocjenjivanje kojem prethodi šest regionalnih ocjenjivanja. Na regionalnim ocjenjivanjima svi mliječni proizvodi iz legalnih objekata s ocjenom koja nosi zlatnu medalju (od 19,25 do 20 bodova), direktno se plasiraju na nacionalno ocjenjivanje. Za područje Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije odabrali smo Ogulin za središte jednog od regionalnih ocjenjivanja. Stručno povjerenstvo na čelu s prof. dr. sc. Samirom Kalitom ocijenilo je ukupno 38 mliječnih proizvoda, a u konkurenciji za medalje ih je bilo 33. Naime, imali smo i 5 proizvoda polaznika naših tečajeva – prerade mlijeka, koji još nisu legalizirali objekt te su imali pravo na edukativno ocjenjivanje jednog mliječnog proizvoda, kako bi provjerili njegovu kvalitetu.

Sl.1. Stručno ocjenjivačko povjerenstvo

Ovo ocjenjivanje je pokazalo da naši mali sirari imaju kvalitetan proizvod, a dovoljno o kvaliteti govore same medalje. Ukupno je 28 medalja, što daje jako visoki postotak sireva s medaljama, a on je 85%. Od toga je 17 zlatnih, 7 srebrnih i 4 brončanih medalja. Kako na svakom ocjenjivanju izaberemo između proizvoda s najviše bodova najbolji i njemu dodijelimo šampionat izložbe, tako je, ove godine u Ogulinu, gospodin Nikola Kovačević iz Donjeg Pazarišta (Ličko-senjska županija) proizveo šampionsku Basu. To pogotovo veseli, jer sir Basa je lički proizvod duge tradicije, a kojega je gospodin Nikola zajedno sa nekoliko entuzijasta spasio od zaborava.

Sl. 2. Šifrirani mliječni proizvodi spremni za ocjenjivanje Sl. 3. Pripremljeni sirni tanjuri za vođenu degustaciju sira

Nakon ocjenjivanja i javne objave rezultata, uslijedila je Vođena degustacija sireva. Za degustaciju smo odabrali najbolje ocjenjene sireve u pojedinim kategorijama. Sudionici vođene degustacije sireva upoznati su s osnovama degustacije te kako je tekla sama degustacija, upoznavali smo ih s karakteristikama svakog pojedinog sira kojeg su kušali. Interakcija je bila izvanredna te nam ukazuje da je došlo vrijeme da svoje znanje prenosimo i dijelimo i sa potrošačima, jer, konačno, oni su i krajnja ciljna skupina naših proizvođača.

Od mnogobrojnih kulturnih sadržaja, pored sirarskog dijela, vrijedi izdvojiti i degustaciju jela od ogulinskog kiselog zelja i ogulinske masnice koji su dio tradicije ogulinskog kraja.

Sl. 4. Teoretski dio Vođene degustacije sira

Srećko Kostelić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Bernarda Dražetić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
načelnica Odjela za ruralni razvoj

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Stručno putovanje sirara u Austriju

Stručno putovanje za svoje članove organizirale su udruge malih sirara Zagrebačke županije i Grada Zagreba uz pomoć Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Zagrebačkim sirarima su se pridružili i kolege iz susjedne Krapinsko zagorske županije kao i nekolicina ostalih. Od početka rada s malim sirarima na zagrebačkom području 2006. godine, ovo je dvanesto po redu stručno putovanje organizirano uz pomoć savjetodavaca.

Prva posjećena sirana Gloggnitz (Kaserei Gloggnitz) nalazi se u istoimenom mjestu Gloggnitz u Donjoj Austriji. Sirana je započela s radom prije otprilike godinu i pol i nema svoje vlastito mlijeko već ga kupuje od zadruge u koju su uključeni gotovo svi proizvođači mlijeka u ovoj austrijskoj regiji.

Kapacitet sirane je 10.000 litara mlijeko dnevno ali taj kapacitet još nije dostignut jer su nova, mlada sirana koja pokušava proširiti sadašnje tržište. Trenutna prerada je oko 3.500 litara mlijeka dnevno. Proizvode vrlo neobičnu paletu proizvodu za Austriju i to: kajmak, kisele paprike u vrhnju, svježi sir, meki sir i tekući jogurt. Proizvode prodaju isključivo restoranima i dućanima bez direktne prodaje. Vlasnik sirane je mladi poduzetnik iz Srbije, a svih 8 zaposlenika je s područja balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska). Proizvodi su im vrlo dobro prihvaćeni i trenutno su u dogovoru sa trgovačkim lancem Spar o isporuci proizvoda za 300 njihovih dućana pa će vrlo brzo dnevna prerada bit povećana.

Drugo posjećeno gospodarstvo je farma muznih krava i sirana obitelji Thaller (Hofmolkerei Thaller) iz Leitersdorfa u Štajerskoj.

Obitelj Thaller ima novu staju s 60 muznih krava HF pasmine, možnja krava je robotska kao i dodavanje smjese i prikupljanje krme na hranidbeniom hodniku.

Obitelj Thaller u svojoj sirani proizvodi svježi sir u dvije varijante (topfen – obični svježi sir i svježi sir u obliku sirnih rolada ili kuglica), vrhnje, jogurt i voćni jogurt te aromatiziranu sirutku, a sve proizode prodaju direktnom prodajom na kućnom pragu ili dostavom. Osim 4 člana obitelji u poslovima hranidbe i mužnje krava pomaže 1 radnik te u preradi mlijeka još 4 radnice.

Zahvaljujemo se za stručnu pomoć koju su nam kod posjeta siranama u Austriji osigurale austrijske kolegice savjetodavke Johanna Mandl i Andrea Maurer.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
HPŠSS, Podružnica Zagrebačke županije

Dopunske djelatnosti, Prerada, Vijest

Uspješno održan prvi tečaj prerade i dorade voća

Prvi u nizu tečajeva Prerade i dorade voća iz Programa ruralnog razvoja (PRR) Mjera 1. Operacija 1.1.2. „Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike i aktivnosti stjecanja vještina“ uspješno je održan u mjestu Gusakovec (Gornja Stubica) od 08. do 11. svibnja 2018. na poljoprivrednom gospodarstvu Darka Grdena u objektu Lojzekova hiža.

Četverodnevni program predavanja, pokaznih vježbi i senzorskih ocjenjivanja različitih proizvoda od voća provodili su djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe iz raznih dijelova Hrvatske, od Baranje preko Zagreba, Međimurja i Istre do Dubrovnika.

Savjetodavci, u ovom slučaju predavači, pokušali su što više svojih znanja i vještina prenijeti polaznicima, a također su i polaznici dijelili svoja iskustva i probleme s kojima se susreću u praksi. Nakon odslušanog tečaja polaznici su dobili potvrdu o završenom tečaju prerade i dorade voća, koji kao takav prilažu u evidenciju edukacije, koja je dio dobre prerađivačke prakse na načelima HACCP-a, koju su polaznici kroz tečaj dobro upoznali. Polaznici tečaja dobili su i priručnik za praćenje predavanja, koji će im kasnije poslužiti kao posjetnik i dobar izvor praktičnih savjeta.

Komentari i ocjene polaznika tog tečaja su jako pozitivni. Zaključak je da je to jedna od kvalitetnijih edukacija, koje su do sada prošli i da preporučuju tu edukaciju svima, koji se bave preradom voća i stavljanjem prerađevina na tržište. Prvi tečaj prerade i dorade voća je od same najave bio vrlo brzo popunjen, prisustvovalo je 22 polaznika te je, zbog velikog interesa, u pripremi i drugi takav tečaj.

Posebno zahvaljujemo voćaru gdinu. Tomislavu Vrabec iz Volodera na donaciji jabuka za izradu soka, zatim polaznicima, koji su doprinijeli izvedbi praktičnog dijela tečaja, a posebno zahvaljujemo obitelji Grden na ustupljenoj opremi za vježbe, prostoru za održavanje edukacije i vrlo toplom gostoprimstvu!

Sljedeći tečaj u planu Odjela ruralnog razvoja HPŠSS-a je tečaj Prerade mesa, koji će isto tako biti prvi takav tečaj kroz Mjeru 1. Operaciju 1.1.2. i o kojemu će biti više riječi u jednom od sljedećih brojeva Savjetnika. Nadamo se da je ovo samo početak duže tradicije održavanja takvih tečajeva prerade na poljoprivrednim gospodarstvima. S vremenom će se tečajevi razvijati i nadopunjavati novim znanstvenim, ali i praktičnim znanjima, što je i njihov osnovni cilj , kako bi prerađivači na poljoprivrednim gospodarstvima uvijek bili u tijeku s tehnologijom i tako ostali konkurentni na tržištu kvalitetom svojih proizvoda.

Dragica Tresk Penezić, dipl.ing.agr.
Ozren Hrsto, dipl.ing.preh.teh.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Posjet studijske grupe iz Njemačke u Ličko – senjsku županiju

U okviru svoga programa obići će ukupno šest država, 17 obiteljskih gospodarstava, a u Republici Hrvatskoj su bili na 6 gospodarstava i na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Ličko – senjskoj županiji, u organizaciji Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe domaćini su bili članovi OPG Anić iz Krasna koji se dugi niz godina bave stočarstvom i sirarstvom. Na svome imanju imaju dvadeset mliječnih krava i obrađuju oko 30 ha zemlje. Izrađuju tri vrste sira među kojima je najpoznatiji lički Škripavac, zatim tvrdi sir i skuta. Dnevno proizvedu oko 150-200 litara mlijeka. Proizvodnja je ekološka, a ishrana se temelji isključivo na pašnjacima ovoga kraja koji je nadaleko poznat po svojoj ljepoti i očuvanosti prirode, pa se tako i nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, što izravno utječe i na kvalitetu njihovih proizvoda.

Studenti su sa zanimanjem pratili izlaganje vlasnika sirane gospođe Nikoline Anić i gospodina Perice Anića, što se vidjelo iz mnogih pitanja koja su postavljali. Također su svoj doprinos dali i djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe koji su pokazali veliku stručnost i znanje u svome području.

Ovom posjetom vrlo su zadovoljni vlasnici mini sirane koji su na kraju posjete naglasili zainteresiranost  za slične posjete u budućnosti. Može se reći da je ovaj susret urodio plodom jer je nekoliko studenata iz Njemačke izrazilo želju da dođu na studentsku praksu upravo na ovo gospodarstvo.

Slavica Maras, mag.ing.šum.

 

Prerada, Stočarstvo, Vijest

Održana 12. Pušćanska salamijada i špekijada

U Pušći je 27. travnja 2018. održana 12. Pušćanska salamijada i špekijada pod pokroviteljstvom i u organizaciji općine Pušća, a u suorganizaciji Udruge proizvođača autohtonih salama „Pušćanska salama“, Veterinarske stanice Zaprešić i HPŠSS.

Stručna ocjenjivačka komisija  ove godine probala je i ocijenila  ukupno  57 uzoraka salama i špekova.

U kategoriji  proizvođača  hobista  ove godine je prijavljeno  32  uzoraka salama i  25 uzoraka špeka.

Najsjanije priznanje – šampionsku plaketu  Zlatna pušnica 2018.  u kategoriji domaće salame osvojio  je Stjepan Horvat iz Dubrave Pušćanske s prosjekom   od 98,00 bodova.  Najviše bodova u kategoriji domaćeg špeka, 96,80 a time i šampionsku plaketu, osvojio je  Zvonko Lepesić iz Bobovca Rozganskog.

Salama je proizvod načinjen od probranih, kvalitetnih dijelova svinjskog mesa, uz mogućnost dodavanja manjih količina divljači, goveđeg ili konjskog mesa.  Preporučeni udio masnog  tkiva je  10-15 %. Od dodataka dozvoljeni su  sol, papar i manje količine češnjaka.

Istovremeno je u organizaciji Udruge vinogradara, vinara i podrumara zaprešićkog kraja „Trilikum“ održana i 17. Vinologija  zaprešićkog kraja. Ocjenjivanje vina održano je u Hruševcu Kupljenskom, a prijavljeno je 38 uzorka.

Najbolje ocijenjeno vino – šampion 2018. godine je muškat žuti OPG-a Kelemen iz Hruševca Kupljenskog.

Uz besplatnu degustaciju i zabavni program, u kvalitetu salama i vina mogli su se osvjedočiti i svi prisutni gosti.

                                                                                                                                                              Manuel Čičko, stručni savjetnik

Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Tajna našeg uspjeha je mali pogon koji se lako prilagođava tržištu

Osim što proizvode cijelu paletu sireva, mljekara Biogal svježe mlijeko i mliječne proizvode plasira u dječje vrtiće i škole što je dobar primjer za cijelu Hrvatsku i za ostale obiteljske mljekare. Krenuli smo s pričom od početka.

Kako ste počeli i koja je tajna Vašeg uspjeha?

Mljekara je započela s radom 01. svibnja 1995. godine. Tada je prerađivala 200 litara kravljeg mlijeka u konzumno mlijeko i svježi sir. Postepeno smo rasli i razvijali se ali najveći vjetar u leđa je bila donacija 2006. godine USAID–a u opremi za program proizvodnje kozjeg sira. To nam je omogućilo da osim svježeg programa (konzumnog mlijeka, vrhnja, jogurta, svježeg sira, maslaca i namaza) počnemo raditi polutvrde i tvrde kravlje, kozje i ovčje sireve.

Tokom rada tri puta smo morali mijenjati proizvodni program i prilagođavati se novonastalim tržnim situacijama a to smo mogli jer smo bili mali pogon koji nije bio usko specijaliziran za jednu vrstu proizvodnje.

Sada radimo preko dvadeset vrsta sireva.

Kako uspijete pridobiti proizvođače mlijeka da prodaju mlijeko baš vama, maloj sirani?

U samom početku nije bilo teško, jer je na ovom području otkupljivala samo Mljekara Zdenka koja je kasnila s plaćanjem od 4 do 6 mjeseci. Kasnije se situacija komplicirala jer se pojavljivalo sve više otkupljivača što je najveću korist doprinijelo proizvođačima mlijeka. Za nas je najbolja stvar nastala kada se mlijeko počelo plaćati po klasama.

Mljekare dobijete korektnim i otvorenim odnosom, naravno cijena nikako ne smije biti manja od konkurencije i ponudite im da nikuda mlijeko ne moraju voziti ili nositi, dolazimo svakome u njegovo dvorište.

Izvozite li sireve van hrvatske?

Nešto malo u Sloveniju.

Postoje li planovi za proširenje i povećanje prerade?

Postoje i upravo se radi na tome. Sama proizvodnja neće se puno povećati, kapacitet će biti maksimalno do 3000 litara dnevne prerade. 2017. izvršili smo dogradnju, a ove godine slijedi dovršenje i opremanje. Cilj investicije je novi proizvod, sirevi s plemenitim plijesnima.

Gdje plasirate robu? Postoji li problem s plaćanjem?

Plasiramo robu po čitavoj Hrvatskoj izuzev Dalmacije (upravo pokušavamo osvojiti to područje). U toku turističke sezone najviše radimo s Istrom. Trenutno većih poteškoća s naplatom nemamo ali napravila se selekcija i s kupcima, prije pet godina smo napustili i Konzum upravo zbog ne plaćanja.

Koji proizvod vam je najtraženiji?

Sir s tartufima. Za njim vlada velika potražnja. Doslovno ga ne možemo proizvesti koliko bi ga mogli prodati.

Jeste li koristili sredstva EU fondova?

Do sada ne, pripremamo se za opremanje novosagrađenih prostorija.

Kakva je suradnja s Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom?

Mi osobno ne surađujemo, ali naši kooperanti su u svakodnevnom kontaktu sa savjetodavcima.

Okušali ste se i u turističkoj promociji vaših proizvoda?

Da. To je ljepši dio posla. Pokrenuli smo „Baladu o vinu, siru i Daruvaru”. Adela Lneniček iz Vinarije Lotada, Suzana Jurišić iz Badelove Vinarije Daruvar i ja napravili smo jedinstvenu degustaciju u vidu “balade” kojom se sljubljuju daruvarska vina s daruvarskim sirevima. Gostima nudimo 10 sljedova najboljih daruvarskih vina, od graševine preko sauvignona i rizlinga, traminca do predikatnih vina, a svako vino prati određeni sir Biogala.