MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Prerada

Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Kultura kušanja i uživanja u sirevima

Sir je važna namirnica u prehrani ljudi, a danas ima i širi značaj, jer predstavlja kulturno i tradicionalno ogledalo neke zemlje.

Hrvatska ima paletu sireva koji se proizvode na njenim prostorima već vjekovima, a male sirane na obiteljskim gospodarstvima sa svojom ponudom stvaraju mogućnost da se tradicionalnim proizvodima obogaćuje agroturistička ponuda cijelog područja te postaju značajni faktor ruralnog razvoja.

Sir je jedno od najstarijih kulturnih blaga čovječanstva, a sačuvati ćemo ga jedino njegovim adekvatnim prikazom, prije svega prema potrošačima, stoga je bitno uvoditi kulturu kušanja i uživanja u sirevima.

Kako bi se šira javnost upoznala sa ovim našim blagom, jedan od smjerova kojim je krenula Radna grupa za sirarstvo Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe je i prikaz tih sireva kroz vođene degustacije sira.

U novije vrijeme, počeli smo sa još atraktivnijim radionicama sljubljivanja sira sa vinima.

Na samim počecima našeg rada sa proizvođačima, ispitivali smo kvalitetu njihovih mliječnih proizvoda kroz organizirana senzorska ocjenjivanja i ona su bila prisutna kroz cijeli sirarski rad.

Zadnje dvije godine Radni tim za sirarstvo Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, uspješno provodi aktivnost strukovnog osposobljavanja kroz Mjeru 01 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“, tip operacije 1.1.2. „Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., kroz održavanje tečajeva na cijelom području RH. Tečajevi su za polaznike besplatni, te u do sada održanih 39 tečajeva educirano je cca 800 korisnika. Sastavni dio tih tečaja je edukacija o Senzorskoj kvaliteti mliječnih proizvoda sa praktičnim ocjenjivanjem proizvoda sa tečaja kao i mliječnih proizvoda polaznika.

Senzorska ocjena namirnica podrazumijeva ispitivanje hrane svim osjetilima: vidom, njuhom, okusom, sluhom i dodirom. Iako su sva osjetila važna miris i okus presudni su za ocjenu određenog sira. Što je zrenje duže, to miris sira postaje izraženiji i posebniji.

Okus sira razvija se dvojako, u ustima, ali i u nosu. Tek kad su oba osjetilna puta u međusobnoj harmoniji moguće je potpuno uživanje u siru, ali i pravilna senzorska ocjena. Mogućnosti osjeta na jeziku su ograničene. Postoji samo 5 okusa koje se senzorski mogu osjetiti – slano, kiselo, slatko, gorko i umami.

Umami je teško opisati kao okus, a mogli bismo ga prevesti slobodnije i kao pikantan, ekstraktan, slastan, sadržajan, bogat, pun.. on je svojevrstan sklad okusa, onaj faktor koji izvlači „mmm“ prilikom konzumiranja.

To je onaj osjećaj okusne potpunosti i užitka pri jelu – zaokružena cjelina.

Umami se često može osjetiti u siru.

Kako čovjek ne uživa samo nepcem, već i očima, preporučljivo je uskladiti prigodu s načinom prezentiranja i posluživanja sira. Kod slaganja sirnih plata i tanjura potrebno je voditi računa o slijedu sireva – od blagih i profinjenih preko slasnih do pikantnih i jakih.

Taj slijed sira se kreće od 6 sati u smjeru kazaljke na satu te treba voditi računa da su vrhovi trokutića sira okrenuti prema vani.

Umjesto upotrebe pretjeranih ukrasa, bolje neka sir ispriča svoju priču.

Ukrasi se mogu posložiti na jedno mjesto na plati, a kao odgovarajuće dekoracije mogu poslužiti sve domaće vrste voća (npr. grožđe, jabuke, kruške, orašasti plodovi, sjemenke buče).

Nekoliko savjeta za savršenu prezentaciju sira:

  • Za 2-9 osoba: 5 vrsta sira, za 10-99 osoba: oko 8-18 vrsta sira, a za 100 i više osoba: preko 20 vrsta sira
  • Jedna sirna plata sadrži min. 4-6 vrsta sira
  • Optimalna temperatura za uživanje u siru je 18-22°C
  • Sir treba biti u obliku trokutića veličine zalogaja
  • Treba voditi računa da su sirevi poredani tako da vrhovi pokazuju prema van
  • Po osobi poslužiti 180-200g sira kao glavnog jela odnosno 80-100g kao deserta
  • Kako bi gosti imali priliku otkriti sve nijanse, ponuđeni sirevi su poredani od blagog do pikantnog, i to u smjeru kazaljke na satu.
  • Manje ukrasa za više užitka
  • Odabrati odgovarajuće priloge – voće, orašaste plodove itd.

Uživanje u siru počinje s odgovarajućim izgledom, serviranjem pravilne veličine komadića sira pri odgovarajućoj temperaturi, poštivanjem ispravnog slijeda posluživanja sireva (prema okusu) te uz njega pravilno odabrati kruh i napitke.

Trend je promocija kulture jedenja sira, mi u Hrvatskoj smo na počecima, ali i te početke javnost prati sa zanimanjem.

Prva radionica sljubljivanja sira i Vina od Davnina, gdje smo udružili sirarsko i vinarsko znanje naših stručnjaka, održana je 4. rujna 2018. u Krapini, u sklopu Tjedna kajkavske kulture. Radionica je kod sudionika izazvala oduševljenje i siguran je pokazatelj u kojem smjeru treba ići i što potrošači traže i cijene. A kada se sir promovira na pravi način, može dati benefite ne samo potrošačima, nego i proizvođačima odnosno našim poljoprivrednicima, a za koje sve ovo i radimo.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Održana I. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Knin 2018., 5. Izložba sira iz mišine te Regionalno ocjenjivanje mliječnih proizvoda

U organizaciji Hrvatske poljoprivredne-šumarske savjetodavne službe, provedeno je stručno ocjenjivanje mliječnih proizvoda malih proizvođača s područja Šibensko-kninske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Ocjenjivanje od strane stručnog panela, imalo je edukacijski karakter a ocjenjeno je ukupno 37 uzoraka sira od kojih su njih 21 u rangu medalje (8 zlato, 8 srebro, 5 bronca). Svim proizvođačima će biti uručeni pisani dokumenti s rezultatima ocjenjivanja, onima koji imaju legalizirane sirane, dodijeliti će se plakete prigodom održavanja ovogodišnjeg SirCrofest-a u Zagrebu.

5. Izložba sira mišine održana je u organizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Udruge malih sirara Šibensko-kninske županije „Mišinac“ a pod pokroviteljstvom Šibensko-kninske županije. Uz uzorke sira iz mišine, bili su izloženi i ostali sirevi koji su sudjelovali u ocjenjivanju. Tako su posjetitelji mogli osjetiti okuse sireva dobivenih različitim tehnologijama prerade mlijeka među kojima je najspecifičniji upravo sir iz mišine.

Tema I. Međunarodne znastveno-stručne konferencije bila je „Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti“. U okviru iste, održana su stručna predavanja u kojima je sudjelovala i načelnica za ruralni razvoj HPŠSS-e Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., s temom „Mogućnost diversifikacije u mljekarstvu kroz mjere ruralnog razvoja“.

Ovom prilikom zahvaljujemo našem domaćinu, Veleučilištu „Marko Marulić“ za gostoprimstvo i odličnu suradnju, svim našim poljoprivrednicima koji su dali svoje sireve te djelatnicima HPŠSS-e koji su sudjelovali u organizaciji ovih događaja. Iskreno se nadamo da će sve ovo dati doprinos kvantiteti i kvaliteti proizvodnje sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao i razvoju ruralnog područja.

Dubravka Kaić, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za stočarstvo

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Regionalno stručno ocjenjivanje mliječnih proizvoda u sklopu Festivala zelja i meda u Ogulinu

Festival je jedna u nizu aktivnosti u sklopu proslave Dana grada Ogulina, kojeg je svečano otvorio gradonačelnik Dalibor Domitrović, nakon pozdravnih riječi voditelja LAG-a Vladimira Kubelke. U prigodnom programu otvorenje su uveličale ogulinske mažoretkinje i članovi Puhačkog orkestra DVD-a Ogulin. Sudionici festivala su bili OPG-ovi iz Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije koji su izlagali svoje proizvode, Udruga proizvođača ogulinskog kiselog zelja i Savez malih sirara RH „SirCro“.

Ove godine, program Festivala je bio obogaćen i sirarskim događanjima. Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno sa Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom organizira 4. SirCroFEST, a u sklopu kojega je i ocjenjivanje sireva malih proizvođača. Ove godine, prvi put, ocjenjivanje ima dva nivoa, Nacionalno ocjenjivanje kojem prethodi šest regionalnih ocjenjivanja. Na regionalnim ocjenjivanjima svi mliječni proizvodi iz legalnih objekata s ocjenom koja nosi zlatnu medalju (od 19,25 do 20 bodova), direktno se plasiraju na nacionalno ocjenjivanje. Za područje Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije odabrali smo Ogulin za središte jednog od regionalnih ocjenjivanja. Stručno povjerenstvo na čelu s prof. dr. sc. Samirom Kalitom ocijenilo je ukupno 38 mliječnih proizvoda, a u konkurenciji za medalje ih je bilo 33. Naime, imali smo i 5 proizvoda polaznika naših tečajeva – prerade mlijeka, koji još nisu legalizirali objekt te su imali pravo na edukativno ocjenjivanje jednog mliječnog proizvoda, kako bi provjerili njegovu kvalitetu.

Sl.1. Stručno ocjenjivačko povjerenstvo

Ovo ocjenjivanje je pokazalo da naši mali sirari imaju kvalitetan proizvod, a dovoljno o kvaliteti govore same medalje. Ukupno je 28 medalja, što daje jako visoki postotak sireva s medaljama, a on je 85%. Od toga je 17 zlatnih, 7 srebrnih i 4 brončanih medalja. Kako na svakom ocjenjivanju izaberemo između proizvoda s najviše bodova najbolji i njemu dodijelimo šampionat izložbe, tako je, ove godine u Ogulinu, gospodin Nikola Kovačević iz Donjeg Pazarišta (Ličko-senjska županija) proizveo šampionsku Basu. To pogotovo veseli, jer sir Basa je lički proizvod duge tradicije, a kojega je gospodin Nikola zajedno sa nekoliko entuzijasta spasio od zaborava.

Sl. 2. Šifrirani mliječni proizvodi spremni za ocjenjivanje Sl. 3. Pripremljeni sirni tanjuri za vođenu degustaciju sira

Nakon ocjenjivanja i javne objave rezultata, uslijedila je Vođena degustacija sireva. Za degustaciju smo odabrali najbolje ocjenjene sireve u pojedinim kategorijama. Sudionici vođene degustacije sireva upoznati su s osnovama degustacije te kako je tekla sama degustacija, upoznavali smo ih s karakteristikama svakog pojedinog sira kojeg su kušali. Interakcija je bila izvanredna te nam ukazuje da je došlo vrijeme da svoje znanje prenosimo i dijelimo i sa potrošačima, jer, konačno, oni su i krajnja ciljna skupina naših proizvođača.

Od mnogobrojnih kulturnih sadržaja, pored sirarskog dijela, vrijedi izdvojiti i degustaciju jela od ogulinskog kiselog zelja i ogulinske masnice koji su dio tradicije ogulinskog kraja.

Sl. 4. Teoretski dio Vođene degustacije sira

Srećko Kostelić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Bernarda Dražetić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
načelnica Odjela za ruralni razvoj

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Stručno putovanje sirara u Austriju

Stručno putovanje za svoje članove organizirale su udruge malih sirara Zagrebačke županije i Grada Zagreba uz pomoć Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Zagrebačkim sirarima su se pridružili i kolege iz susjedne Krapinsko zagorske županije kao i nekolicina ostalih. Od početka rada s malim sirarima na zagrebačkom području 2006. godine, ovo je dvanesto po redu stručno putovanje organizirano uz pomoć savjetodavaca.

Prva posjećena sirana Gloggnitz (Kaserei Gloggnitz) nalazi se u istoimenom mjestu Gloggnitz u Donjoj Austriji. Sirana je započela s radom prije otprilike godinu i pol i nema svoje vlastito mlijeko već ga kupuje od zadruge u koju su uključeni gotovo svi proizvođači mlijeka u ovoj austrijskoj regiji.

Kapacitet sirane je 10.000 litara mlijeko dnevno ali taj kapacitet još nije dostignut jer su nova, mlada sirana koja pokušava proširiti sadašnje tržište. Trenutna prerada je oko 3.500 litara mlijeka dnevno. Proizvode vrlo neobičnu paletu proizvodu za Austriju i to: kajmak, kisele paprike u vrhnju, svježi sir, meki sir i tekući jogurt. Proizvode prodaju isključivo restoranima i dućanima bez direktne prodaje. Vlasnik sirane je mladi poduzetnik iz Srbije, a svih 8 zaposlenika je s područja balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska). Proizvodi su im vrlo dobro prihvaćeni i trenutno su u dogovoru sa trgovačkim lancem Spar o isporuci proizvoda za 300 njihovih dućana pa će vrlo brzo dnevna prerada bit povećana.

Drugo posjećeno gospodarstvo je farma muznih krava i sirana obitelji Thaller (Hofmolkerei Thaller) iz Leitersdorfa u Štajerskoj.

Obitelj Thaller ima novu staju s 60 muznih krava HF pasmine, možnja krava je robotska kao i dodavanje smjese i prikupljanje krme na hranidbeniom hodniku.

Obitelj Thaller u svojoj sirani proizvodi svježi sir u dvije varijante (topfen – obični svježi sir i svježi sir u obliku sirnih rolada ili kuglica), vrhnje, jogurt i voćni jogurt te aromatiziranu sirutku, a sve proizode prodaju direktnom prodajom na kućnom pragu ili dostavom. Osim 4 člana obitelji u poslovima hranidbe i mužnje krava pomaže 1 radnik te u preradi mlijeka još 4 radnice.

Zahvaljujemo se za stručnu pomoć koju su nam kod posjeta siranama u Austriji osigurale austrijske kolegice savjetodavke Johanna Mandl i Andrea Maurer.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
HPŠSS, Podružnica Zagrebačke županije

Dopunske djelatnosti, Prerada, Vijest

Uspješno održan prvi tečaj prerade i dorade voća

Prvi u nizu tečajeva Prerade i dorade voća iz Programa ruralnog razvoja (PRR) Mjera 1. Operacija 1.1.2. „Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike i aktivnosti stjecanja vještina“ uspješno je održan u mjestu Gusakovec (Gornja Stubica) od 08. do 11. svibnja 2018. na poljoprivrednom gospodarstvu Darka Grdena u objektu Lojzekova hiža.

Četverodnevni program predavanja, pokaznih vježbi i senzorskih ocjenjivanja različitih proizvoda od voća provodili su djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe iz raznih dijelova Hrvatske, od Baranje preko Zagreba, Međimurja i Istre do Dubrovnika.

Savjetodavci, u ovom slučaju predavači, pokušali su što više svojih znanja i vještina prenijeti polaznicima, a također su i polaznici dijelili svoja iskustva i probleme s kojima se susreću u praksi. Nakon odslušanog tečaja polaznici su dobili potvrdu o završenom tečaju prerade i dorade voća, koji kao takav prilažu u evidenciju edukacije, koja je dio dobre prerađivačke prakse na načelima HACCP-a, koju su polaznici kroz tečaj dobro upoznali. Polaznici tečaja dobili su i priručnik za praćenje predavanja, koji će im kasnije poslužiti kao posjetnik i dobar izvor praktičnih savjeta.

Komentari i ocjene polaznika tog tečaja su jako pozitivni. Zaključak je da je to jedna od kvalitetnijih edukacija, koje su do sada prošli i da preporučuju tu edukaciju svima, koji se bave preradom voća i stavljanjem prerađevina na tržište. Prvi tečaj prerade i dorade voća je od same najave bio vrlo brzo popunjen, prisustvovalo je 22 polaznika te je, zbog velikog interesa, u pripremi i drugi takav tečaj.

Posebno zahvaljujemo voćaru gdinu. Tomislavu Vrabec iz Volodera na donaciji jabuka za izradu soka, zatim polaznicima, koji su doprinijeli izvedbi praktičnog dijela tečaja, a posebno zahvaljujemo obitelji Grden na ustupljenoj opremi za vježbe, prostoru za održavanje edukacije i vrlo toplom gostoprimstvu!

Sljedeći tečaj u planu Odjela ruralnog razvoja HPŠSS-a je tečaj Prerade mesa, koji će isto tako biti prvi takav tečaj kroz Mjeru 1. Operaciju 1.1.2. i o kojemu će biti više riječi u jednom od sljedećih brojeva Savjetnika. Nadamo se da je ovo samo početak duže tradicije održavanja takvih tečajeva prerade na poljoprivrednim gospodarstvima. S vremenom će se tečajevi razvijati i nadopunjavati novim znanstvenim, ali i praktičnim znanjima, što je i njihov osnovni cilj , kako bi prerađivači na poljoprivrednim gospodarstvima uvijek bili u tijeku s tehnologijom i tako ostali konkurentni na tržištu kvalitetom svojih proizvoda.

Dragica Tresk Penezić, dipl.ing.agr.
Ozren Hrsto, dipl.ing.preh.teh.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Posjet studijske grupe iz Njemačke u Ličko – senjsku županiju

U okviru svoga programa obići će ukupno šest država, 17 obiteljskih gospodarstava, a u Republici Hrvatskoj su bili na 6 gospodarstava i na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Ličko – senjskoj županiji, u organizaciji Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe domaćini su bili članovi OPG Anić iz Krasna koji se dugi niz godina bave stočarstvom i sirarstvom. Na svome imanju imaju dvadeset mliječnih krava i obrađuju oko 30 ha zemlje. Izrađuju tri vrste sira među kojima je najpoznatiji lički Škripavac, zatim tvrdi sir i skuta. Dnevno proizvedu oko 150-200 litara mlijeka. Proizvodnja je ekološka, a ishrana se temelji isključivo na pašnjacima ovoga kraja koji je nadaleko poznat po svojoj ljepoti i očuvanosti prirode, pa se tako i nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, što izravno utječe i na kvalitetu njihovih proizvoda.

Studenti su sa zanimanjem pratili izlaganje vlasnika sirane gospođe Nikoline Anić i gospodina Perice Anića, što se vidjelo iz mnogih pitanja koja su postavljali. Također su svoj doprinos dali i djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe koji su pokazali veliku stručnost i znanje u svome području.

Ovom posjetom vrlo su zadovoljni vlasnici mini sirane koji su na kraju posjete naglasili zainteresiranost  za slične posjete u budućnosti. Može se reći da je ovaj susret urodio plodom jer je nekoliko studenata iz Njemačke izrazilo želju da dođu na studentsku praksu upravo na ovo gospodarstvo.

Slavica Maras, mag.ing.šum.

 

Prerada, Stočarstvo, Vijest

Održana 12. Pušćanska salamijada i špekijada

U Pušći je 27. travnja 2018. održana 12. Pušćanska salamijada i špekijada pod pokroviteljstvom i u organizaciji općine Pušća, a u suorganizaciji Udruge proizvođača autohtonih salama „Pušćanska salama“, Veterinarske stanice Zaprešić i HPŠSS.

Stručna ocjenjivačka komisija  ove godine probala je i ocijenila  ukupno  57 uzoraka salama i špekova.

U kategoriji  proizvođača  hobista  ove godine je prijavljeno  32  uzoraka salama i  25 uzoraka špeka.

Najsjanije priznanje – šampionsku plaketu  Zlatna pušnica 2018.  u kategoriji domaće salame osvojio  je Stjepan Horvat iz Dubrave Pušćanske s prosjekom   od 98,00 bodova.  Najviše bodova u kategoriji domaćeg špeka, 96,80 a time i šampionsku plaketu, osvojio je  Zvonko Lepesić iz Bobovca Rozganskog.

Salama je proizvod načinjen od probranih, kvalitetnih dijelova svinjskog mesa, uz mogućnost dodavanja manjih količina divljači, goveđeg ili konjskog mesa.  Preporučeni udio masnog  tkiva je  10-15 %. Od dodataka dozvoljeni su  sol, papar i manje količine češnjaka.

Istovremeno je u organizaciji Udruge vinogradara, vinara i podrumara zaprešićkog kraja „Trilikum“ održana i 17. Vinologija  zaprešićkog kraja. Ocjenjivanje vina održano je u Hruševcu Kupljenskom, a prijavljeno je 38 uzorka.

Najbolje ocijenjeno vino – šampion 2018. godine je muškat žuti OPG-a Kelemen iz Hruševca Kupljenskog.

Uz besplatnu degustaciju i zabavni program, u kvalitetu salama i vina mogli su se osvjedočiti i svi prisutni gosti.

                                                                                                                                                              Manuel Čičko, stručni savjetnik

Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Tajna našeg uspjeha je mali pogon koji se lako prilagođava tržištu

Osim što proizvode cijelu paletu sireva, mljekara Biogal svježe mlijeko i mliječne proizvode plasira u dječje vrtiće i škole što je dobar primjer za cijelu Hrvatsku i za ostale obiteljske mljekare. Krenuli smo s pričom od početka.

Kako ste počeli i koja je tajna Vašeg uspjeha?

Mljekara je započela s radom 01. svibnja 1995. godine. Tada je prerađivala 200 litara kravljeg mlijeka u konzumno mlijeko i svježi sir. Postepeno smo rasli i razvijali se ali najveći vjetar u leđa je bila donacija 2006. godine USAID–a u opremi za program proizvodnje kozjeg sira. To nam je omogućilo da osim svježeg programa (konzumnog mlijeka, vrhnja, jogurta, svježeg sira, maslaca i namaza) počnemo raditi polutvrde i tvrde kravlje, kozje i ovčje sireve.

Tokom rada tri puta smo morali mijenjati proizvodni program i prilagođavati se novonastalim tržnim situacijama a to smo mogli jer smo bili mali pogon koji nije bio usko specijaliziran za jednu vrstu proizvodnje.

Sada radimo preko dvadeset vrsta sireva.

Kako uspijete pridobiti proizvođače mlijeka da prodaju mlijeko baš vama, maloj sirani?

U samom početku nije bilo teško, jer je na ovom području otkupljivala samo Mljekara Zdenka koja je kasnila s plaćanjem od 4 do 6 mjeseci. Kasnije se situacija komplicirala jer se pojavljivalo sve više otkupljivača što je najveću korist doprinijelo proizvođačima mlijeka. Za nas je najbolja stvar nastala kada se mlijeko počelo plaćati po klasama.

Mljekare dobijete korektnim i otvorenim odnosom, naravno cijena nikako ne smije biti manja od konkurencije i ponudite im da nikuda mlijeko ne moraju voziti ili nositi, dolazimo svakome u njegovo dvorište.

Izvozite li sireve van hrvatske?

Nešto malo u Sloveniju.

Postoje li planovi za proširenje i povećanje prerade?

Postoje i upravo se radi na tome. Sama proizvodnja neće se puno povećati, kapacitet će biti maksimalno do 3000 litara dnevne prerade. 2017. izvršili smo dogradnju, a ove godine slijedi dovršenje i opremanje. Cilj investicije je novi proizvod, sirevi s plemenitim plijesnima.

Gdje plasirate robu? Postoji li problem s plaćanjem?

Plasiramo robu po čitavoj Hrvatskoj izuzev Dalmacije (upravo pokušavamo osvojiti to područje). U toku turističke sezone najviše radimo s Istrom. Trenutno većih poteškoća s naplatom nemamo ali napravila se selekcija i s kupcima, prije pet godina smo napustili i Konzum upravo zbog ne plaćanja.

Koji proizvod vam je najtraženiji?

Sir s tartufima. Za njim vlada velika potražnja. Doslovno ga ne možemo proizvesti koliko bi ga mogli prodati.

Jeste li koristili sredstva EU fondova?

Do sada ne, pripremamo se za opremanje novosagrađenih prostorija.

Kakva je suradnja s Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom?

Mi osobno ne surađujemo, ali naši kooperanti su u svakodnevnom kontaktu sa savjetodavcima.

Okušali ste se i u turističkoj promociji vaših proizvoda?

Da. To je ljepši dio posla. Pokrenuli smo „Baladu o vinu, siru i Daruvaru”. Adela Lneniček iz Vinarije Lotada, Suzana Jurišić iz Badelove Vinarije Daruvar i ja napravili smo jedinstvenu degustaciju u vidu “balade” kojom se sljubljuju daruvarska vina s daruvarskim sirevima. Gostima nudimo 10 sljedova najboljih daruvarskih vina, od graševine preko sauvignona i rizlinga, traminca do predikatnih vina, a svako vino prati određeni sir Biogala.

Događaji, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

3. Festival tradicijskih sireva u Zagrebu


Detalj s festivala sira

Uvod u festival bilo je ocjenjivanje kravljih sireva te ostalih mliječnih proizvoda održano 19. rujna 2017. godine na pokušalištu Jazbina Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Senzorska ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencija) te okusa sira.

Stručno povjerenstvo u sljedećem sastavu je ocijenilo 65 dostavljenih proizvoda od kravljeg mlijeka: 

1.      Prof. dr. sc. Dubravka Samaržija, predsjednica – Agronomski fakultet
2.      Prof. dr. sc. Neven Antunac, član – Agronomski fakultet
3.      Dr. sc. Nataša Mikulec, član – Agronomski fakultet
4.      Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član – Savjetodavna služba
5.      Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., član – Savjetodavna služba
6.      Ružica Gagić, dipl. ing. agr., koordinator – Agronomski fakultet
7.      Iva Horvat Kesić, dipl. ing. agr., stručni suradnik – Agronomski fakultet

Od 65 ocijenjenih proizvoda, 56 je bilo sireva, 6 jogurta, 2 vrhnja i 1 mliječni namaz.

Od 56 sireva, 2 su bila ekstra tvrda, 4 tvrda, 36 polutvrdih, 5 mekih, 1 skuta i 8 svježih sireva. Od 36 polutvrdih sireva 20 je bilo s raznim dodacima (medvjeđi luk, paprika, peršin, vlasac, češnjak) ili dimljenih.


Rezanje i priprema ekstratvrdog sira za ocjenjivanje

Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s „Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda“.

Senzorna ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencija) i okus sira. Značajka ovog ocjenjivanja je dosta velika ujednačenost kvalitete te općenito visoka kvaliteta proizvoda što govori i ukupan broj odličja kao i visok postotak zlatnih odličja.

Ukupno ocijenjenih proizvoda

65

Nagrađenih sireva

48

Zlatna medalja

29

Srebrna medalja

13

Brončana medalja

6

Šampion u kategoriji kravljih sireva je PUNOMASNI POLUTVRDI SIR S KOPROM proizvođača  OPG GAŠIĆ IVAN, Čepinska 155, Beketinci, Osječko-baranjska županija. 


Pobjednički punomasni polutvrdi kuhani sir s koprom OPG-a Gašić

Na glavnom zagrebačkom trgu, osim prodaje sireva, za građane je organizirana nagradna igra pogađanja težine sira, a nagrada je bio sam taj sir – polutvrdi kravlji sir težine 1.609 kg.

Također je upriličeno i ocjenjivanje najbolje uređenog štanda, a prvo mjesto pripalo je OPG-u Radmila Miščević iz Josipdola koja je uložila najviše truda u uređenje. Ocjenjivanje je vodila kolegica Vesna Bulić iz Hrvatske poljoprivredne agencije.


Pobjednički najbolje uređeni štand OPG-a Miščević

Diplome za ocijenjene sireve je tijekom festivala je prisutnim sirarima uručio ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek obilazeći svaki štand pri čemu je iskoristio priliku i da sa svakim sirarom kratko porazgovara.

Festival je organizirao Savez malih sirara Republike Hrvatske „SirCro“ u suradnji sa Savjetodavnom službom i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, a uz pokroviteljstvo Grada Zagreba  i Zagrebačke županije.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Podružnica Zagrebačke županije

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Zagrebački sirari gosti i domaćini stručnih putovanja

Naročito zainteresirana grupa proizvođača koja voli ovaj način edukacije su sirari, jer u njihovom poslu svaki pojedini detalj ili greška koju je netko savladao puno znači drugom siraru da ne ponovi isto jer su vlastite greške najskuplje greške. Kroz dugogodišnje iskustvo rada sa sirarima i mnogo organiziranih stručnih putovanja svjedoci smo da oni rado prenose svoje znanje drugim kolegama sirarima.

Zagrebački sirari 15. 3. 2017. godine posjetili su svoje kolege, male sirare u Istri. Cilj stručnog putovanja bio je upoznavanje s radom uspješnih Istarskih sirara te edukacija i razmjena iskustava naročito kod proizvodnje polutvrdih i tvrdih sireva koji su karakteristični za područje Istre. Takvi sirevi svima su zanimljivi pa i zagrebačkim sirarima jer preradom mlijeka u trajnije sireve mogu riješiti problem viškova mlijeka u ljetnim mjesecima kada je potražnja na ovom području manja. Putovanje u Istru je u potpunosti ispunilo cilj kroz obilazak i razgovore s tri različita tipa sirarskih gospodarstava.

Prvo gospodarstvo koje smo posjetili je nova farma krava i sirana Buretić u Boljunskom Polju. Gospodin Josip Buretić je naslijedio gospodarstvo od oca te postojeću staju iz dvorišta preselio tristotinjak metara iza kuće gdje je napravio novu staju s kaskadama zbog brežuljkaste konfiguracije terena. Tako ima postavljena ležišta i blatne hodnike na 3 nivoa sa zajedničkim hodnicima za dolazak i odlazak od izmuzišta.

Uzgoj junica je organiziran u nadstrešnicama koje se nalaze u blizini glavnog objekta koje su otvorene s tri strane i junice imaju pristup velikim ispustima i pašnjacima.

Od proizvoda OPG Buretić  proizvodi polutvrdi kravlji sir, jogurt, skutu, svježi sir i vrhnje, mozzarelu, meki sir škripavac, a sve prodaje na kućnom pragu i na tržnici u Opatiji.

Drugo posjećeno gospodarstvo je OPG Ivan Rogović također u Boljunskom Polju vlasnik tristo ovaca, a proizvodi polutvrdi i tvrdi istarski sir i skutu, dio prodaje u Istri, a dio u Opatiji i Rijeci.

Treća je bila sirana Orbanić iz Kašćergana, između Žminja i Pazina sa 60 muznih krava od kojih je pola stada Holstein a pola smeđe pasmine.

Proizvodi različite mliječne proizvode kao što je jogurt, voćni jogurt, svježi sir, kiselo vrhnje, polutvrdi i tvrdi sir te skutu. Manji dio mlijeka prodaje lokalnim vrtićima kao sirovo mlijeko.

Podsjetimo se, polutvrdi kravlji sir sirane Orbanić prošle je godine osvojio šampionsku titulu u kategoriji kravljih sireva na nacionalnom ocjenjivanju sireva iz obiteljskih mini sirana.

U utorak 28. 3. 2017. su zagrebački sirari na Cesti sira zagrebačke regije ugostili svoje kolege male sirare i proizvođače mlijeka iz Vukovarsko srijemske županije. Obilazak je dogovoren još u prosincu 2016. godine u Babinoj Gredi, tijekom provedbe tečaja Prerade mlijeka kroz mjeru M01 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“.

Za ovo stručno putovanje organizirali smo obilazak tri sirane u Zagrebačkoj županiji i to sirane Kusanovec u blizini Dugog Sela, sirane Fürnkranz u Brdovcu i sirane Jurkas u Harmici. Sve tri sirane proizvode kravlje sireve od kojih prednjači svježi sir i vrhnje, zatim kuhani sirevi bijeli i dimljeni  s raznim začinima. Sirana Kusanovec dnevno prerađuje oko 300 litara mlijeka, a najveće količine sireva prodaje na zagrebačkoj tržnici Dubrava te dio na prigodnim prodajama i dostavom na područje Dugog Sela.

Sirana Fürnkranz dnevno prerađuje oko 250 litara mlijeka, a sve proizvode prodaje isključivo na kućnom pragu.

Sirana Jurkas dnevno proizvodi oko 1.200 litara mlijeka, a prerađuju oko 900 do 1.000 litara mlijeka i sve prodaju na kućnom pragu i na zagrebačkoj tržnici Špansko gdje ima postavljen i mljekomat sa siromatom preko kojeg dnevno proda oko 250 litara svježeg sirovog mlijeka.

Svima njima, istarskim i zagrebačkim ali i svim drugim malim sirarima, zajedničko je da prerađuju samo vlastito mlijeko na čiju kvalitetu mogu utjecati u svakom trenutku, da proizvode lokalne prehrambene proizvode koji im osiguravaju veći udio dodane vrijednosti u ukupnoj cijeni te da svi oni svoje proizvode prodaju kroz kratke lance opskrbe što je potrošaču garancija da je kupio svježi, domaći proizvod.