MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Prerada

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Izvrsni rezultati malih sirara iz Hrvatske na Međunarodnom ocjenjivanju sireva u Austriji

Ove godine je Käsiade održana od 11. do 13. studenog u već nam poznatoj dvorani Salvena u Hopfgartenu u Tirolu.

Ukupno je bilo prijavljeno i ocjenjeno 510 sireva od čega je njih 199 odnosno 27 % dobilo jednu od medalja i to: 66 zlatnih, 80 srebrnih i 53 brončane. Sirevi su došli iz Austrije, Švicarske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Španjolske, Mađarske, Slovačke, Norveške i Slovenije.

Stručna ocjenjivačka komisija je brojala 50 članova, a ocjenjivanje je trajalo jedan dan.

 Mi smo na ocjenjivanje prijavili i odvezi 20 sireva naših malih proizvođača članova Saveza malih sirara RH „SirCro“ te 3 sira koja su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca.

Od 20 sireva koji su naši mali sirari poslali i koji su bili ocijenjeni od strane stručne ocjenjivačke komisije njih 10 je osvojilo neku od diploma što je 50 % i smatramo da je to izvrstan uspjeh. Možemo svi zajedno biti vrlo ponosni i zadovoljni s ovim rezultatima koji pokazuju veliki napredak i predan rad naših malih sirara.

Ponosni hrvatski mali sirari s diplomama

Pregled medalja:

Rbr

VRSTA SIRA

IME I PREZIME SIRARA

ŽUPANIJA

DIPLOMA

1

POLUTVRDI KUHANI DIMLJENI KOZJI SIR S RUMOM

JOSIP ĐURKOVIĆ

OSJEČKO BARANJSKA

ZLATO

2

POLUTVRDI KUHANI SIR

ROMINA ZADRAVEC

ZAGREBAČKA

SREBRO

3

POLUTVRDI SIR – GORANSKI KUHANI DIMLJENI KRAVLJI SIR

SENADA MRVOŠ

PRIMORSKO GORANSKA

SREBRO

4

POLUTVRDI KUHANI DIMLJENI SIR

DUŠANKA ČAVRAG

KARLOVAČKA

SREBRO

5

TVRDI OVČJI SIR – PAŠKI SIR

KRUNOSLAV VIDAS

ZADARSKA

SREBRO

6

SVJEŽI KOZJI SIR S PAPROM I ČEŠNJAKOM U VOSKU

RADOSLAV MORAVEC

VARAŽDINSKA

SREBRO

7

TVRDI OVČJI SIR – ZELENI BODUL

MIRJENKO MRAKOVČIĆ

PRIMORSKO GORANSKA

BRONCA

8

POLUTVRDI KRAVLJI SIR – GLAVAN

NEVENKA TURKALJ

KARLOVAČKA

BRONCA

9

TVRDI KOZJI SIR

NIKICA ŽAMPERA

ZADARSKA

BRONCA

10

MEKI KOZJI SIR S PAPROM

RADOSLAV MORAVEC

VARAŽDINSKA

BRONCA

Od 3 sira koja su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca i poslali na ocjenjivanje srebrnu medalju je osvojio i jedan njihov sir.

Mliječna industrija Vindija je također osvojila 2 medalje za svoje poslane sireve.

Najsjajnija medalja – jedina naša zlatna diploma otišla je u Osječko baranjsku županiju za Polutvrdi kuhani dimljeni kozji sir s rumom našeg proizvođača Josipa Đurkovića iz sela Marjančaci koji se nalazi u sastavu Grada Valpovo.

Zlatna medalja i diploma za kuhani dimljeni kozji sir s rumom Josipa Đurkovića

Od 510 sireva u grupi sireva iz malih obiteljskih sirana (seljački sirevi) bilo je 136 sireva gdje su bili razvrstani svi naši sirevi. Od 136 sireva njih 42 odnosno 30 % je dobilo medalje od čega je u Hrvatsku otišlo 11 medalja (10 za male sirare i 1 za karlovačko veleučilište).

Ostala 374 sira su ocijenjena u grupi industrijskih sireva.

Ove godine je bilo 24 % više sireva nego prije 2 godine i to govori o značaju koji Käsiade ima u međunarodnom pozicioniranju sireva i sirarstva.

Kako je bilo i za očekivati najviše medalja su osvoji Austrijanci koji su imali i najviše sireva na ocjenjivanju, a nakon njih su uvjerljivi bili švicarci.

Pregled medalja po državama

Nakon ocjenjivanja na izložbi se od najboljih sireva dodjeljuju i tri posebne nagrade i to:

  •  „Peak of Quality“ nagrada za najbolji od najboljeg – šampion natjecanja ( „olimpijski pobjednik“) i to je ove godine osvojio tvrdi kravlji sir iz sirane Hungerbühler iz Švicarske;

  • „Inovativni sir“ – nagrada za najinovativniji proizvod – osvojio je sir „Ramino mješavima sireva“ (mješavina mascarponea i sira s plavim plijesnima) iz Austrije.

  • „Nagrada medija“ – nagrada prema izboru novinara – osvojio je planinski sir sa začinima sirane Erlebnis Sennerei Zillertal iz Austrije.

Tijekom trodnevnog studijskog putovanja u Austriju osim izložbe i dodjele diploma obišli i jednu uspješnu simentalsku farmu krava sa obiteljskom siranom poznatog austrijskog uzgajivača Johanna Schipflingera te jednu veću siranu Zillertaler Heumilch-Sennerei u blizini.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
podružnica Zagrebačke županije

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Posjet siranama Zagrebačke županije

Proizvođači mlijeka tražeći izlaz iz teške mljekarske krize sve se više bave proizvodnjom i prodajom različitih vrsta sireva i prodajom mlijeka s kućnog praga. Deset obiteljskih poljoprivredni gospodarstava iz Vukovarsko-srijemske županije pohađalo je tečaj iz sirarstva i isti su išli na stručno putovanje kako bi vidjeli mogu li se oni pronaći u legalnoj proizvodnji na još uvijek neuređenom i za njih teško dostupnom tržištu.

Cilj putovanja bio je spoznati kako unaprijediti svoje gospodarstvo, ostvariti konkurentnost na tržištu koristeći sredstva iz Programa ruralnog razvoja za izgradnju novih objekata te kupovinu nove opreme.

Tijek stručnog putovanja bio je sljedeći:

1. POSJET SIRANI JADANEC ČUTURA

Sirana Kusanovec nalazi se nedaleko od Dugog Sela. U sklopu sirane imaju manju farmu od 13 muznih krava. Proizvodnjom i prodajom svježeg sira i vrhnja bave se generacijama, glavno tržište mliječnih proizvoda ovog OPG-a je upravo grad Zagreb, od kojeg su udaljeni samo 25 km. Proizvode različite vrste sira: kuhani, polutvrdi, tvrdi, škripavac, fetu, skutu, svježi sir i vrhnje, i jogurt. Ova sirana korisnik je Mjere 4.2. s namjenom: kupovina vozila, vakumirke i vage. Nakon obavljene kontrole od strane APPRRR čekaju isplatu sredstava.

Vlasnica sirane Predsjednica je Udruge malih sirara Zagrebačke županije ”SIREK” i nacionalnog Saveza malih sirara RH ”SirCro”. Proizvodi robnu marku svježeg sira ”ZG Sirek”.

2. POSJET SIRANI FÜRNKRANZ

Mala farma od 12 muznih krava i mini sirana Fürnkranz nalazi se u centru prigradskog naselja Brdovec. Zbog prepoznate kvalitete od strane kupaca, ova sirana godinama posluje na principu narudžbi. Ne mogu se širiti jer se nalaze gotovo u centru sela. U sklopu mini sirane imaju malu trgovinu gdje prodaju sve svoje mliječne proizvode. Članica je Udruge malih sirara Zagrebačke županije ”SIREK”.

3. POSJET FARMI MUZNIH KRAVA OBITELJI VRHOVEC:

Farma muznih krava obitelji Vrhovec tradicionalno je stočarsko gospodarstvo. Vlasnik Stjepan Vrhovec ima 70 junadi i teladi, te 70 mliječnih krava. Svoju farmu izgradio je prije 8 godina, a koristio je sredstva iz IPARD-a za kupnju mehanizacije. Trenutno je u fazi čekanja odluke za Mjeru 4.1.1. programa Ruralnog razvoja 2014-2020.

Njegova farma opremljena je tehnološki najsuvremenijom opremom. Prvi su postavili mljekomat u Zaprešiću. Kada mu je prošle godine otkupljivač mlijeka otkazao otkup, za njega je to bio novi početak. Postavili su još dva mljekomata, registrirali mini siranu, povećali prihod svoje obitelji i danas su zadovoljni jer uz malo više rada ostvaruju dobre rezultate.

Farma se ne nalazi u sklopu ”Ceste sira” već je član Mljekarsko stočarske zadruge “Proizvodi sela” gdje je trenutno predsjedavajuća farma. Proizvodi razne voćne jogurte i robnu marku svježeg sira ”ZG Sirek”.

Nada Matić,
viša stručna savjetnica

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica proizvodnje sira u općini Zrinski Topolovac

Da li će postati prerađivači mlijeka, tj. sirari ili će sa stečenim znanjima proizvoditi sir za vlastitu potrošnju, ovisit će o razvoju situacije u poljoprivrednom sektoru uopće. No, sve je više upita za održavanje radionica. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji  radionice proizvodnje sireva se održavaju još od 2006. godine, još na prvim „Danima sira u gradu sira“.

Sirarstvo je u ovim kontinentalnom dijelu vezano za preradu viška proizvoda, za razliku od dijelova Hrvatske gdje poljoprivrednici imaju osigurano tržište, a to je Zagreb, Lika i obala. Iako je kod nas u okolici Bjelovara sirarstvo dugogodišnja tradicija, što pokazuju dvije najpoznatije sirane u cijeloj regiji, Sirela i Zdenka, sirarstvo kod nas stagnira. Sve je manje sirara na bjelovarskoj tržnici, jer je sve manje kupaca. U zadnje vrijeme sirarice iz naše županije prodaju svoje proizvode na tržnicama grada Zagreba i tako uspijevaju prodati svoje proizvode. To je kruh sa sedam kora, ali je jedini način da išta prodaju i donesu novac kući.

Naši proizvođači mlijeka su upoznati sa otežanim plasmanom i malom cijenom gotovog proizvoda, ali se boje da više neće moći predavati mlijeko mljekarama i na ovakvim radionicama vide mogućnost preživljavanja. U Zrinskom Topolovcu zatvorio se jedini laktofriz samo tri dana nakon održavanja ove radionice. Ovakvu situaciju smo imali prije petnaestak godina sa kozarima u okolici grada Grubišnog Polja. Zdenka je prestala proizvoditi kozje sireve jer je izgubila tržište, a uzgajivači su ostali prepušteni sami sebi. Nakon prvog šoka, kozari su uz pomoć Savjetodavne službe počeli prerađivati mlijeko u sir ili predavati mlijeko mini mljekarama, malim otkupljivačima. No ipak je većina s vremenom odustala od koza i kozarstva. Tada smo počeli zajedno s lokalnom i regionalnom upravom sa edukacijama i sa organiziranjem sajmova i izložbi sira. Također smo pokušavali naći tržište na moru za naše proizvode bilogorskog sela, pa smo organizirano slali naše proizvođače na mnoge manifestacije na moru ili smo organizirali manifestacije kao što je Mare Croaticum-spojiti zeleno i plavo. No to je sve bilo na lokalnoj razini i uz angažman lokalnih uprava. I naravno, uz svaku manifestaciju, edukaciju ili projekt bila je uključena Savjetodavna služba. No vremena su se promijenila, globalno tržište je smrvilo naše male proizvođače, podrška lokalne i regionalne uprave slabi, a mi na terenu pokušavamo pomoći kako znamo i umijemo. Da li je to dosta?

Nadamo se nekim boljim vremenima, kada ćemo opet zajedno biti uspješni, nastaviti gdje smo stali. Jer jedino na takav način simbioze sela, uprava i struke se može zadržati i domaća proizvodnja i poljoprivrednici na selu koji žive od svog rada.

Darija Marković, dipl. ing. agr.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Početak rada još jedne sirane u Zagrebačkoj županiji

Sirana Vrhovec jedna je od tri sirane koje su započele s radom u protekloj godini te uz postojećih 12 na širem zagrebačkom području dokaz su da još ima nade za mlada, poduzetna i uporna gospodarstva s više radno aktivnih članova koja su bila te sreće da im se veliko tržište kao što je Grad Zagreb nalazi u neposrednoj blizini.

Gospodarstvo Vrhovec na farmi drži oko 150 životinja od čega je 70 muznih krava, a dnevno proizvodi oko 1.000 L mlijeka. Obrađuje oko 120 ha zemljišta (100 ha oranica i livada na različitim nagibima i brežuljcima te 12 ha brežuljkastih zagorskih zelenih pašnjaka).

Do prije pola godine, gospodarstvo se isključivo bavilo proizvodnjom i isporukom mlijeka, a danas sve količine prodaje kroz 2 mljekomata koja se nalaze u Zaprešiću (300 – 400 L dnevno), dostavom slastičarnicama u Zaprešiću i Zagrebu (oko 250 litara dnevno) i ostalo prerađuje u razne proizvode (svježi sir i vrhnje, jogurti obični i aromatizirani, sirevi kuhani obični i s raznim začinima, škripavac, polutvrdi sir, skuta) koje prodaju na kućnom pragu, uz mljekomate (siromati) i na nekoliko tržnica na području Zagorja. Danas, nakon nekoliko mjeseci od pokretanja prerade se nađu u situaciji da neke dane nemaju dovoljno proizvoda. Osim obitelji zaposlili su i dvije žene koje ima pomažu u preradi i prodaji.

Obitelj Vrhovec je pravi primjer poljoprivrednika poduzetnika koji ulažu u unaprjeđenje tehnoloških postupaka na farmi, minimalno tehničke uvjete proizvodnje, kvalitetu proizvoda, edukaciju ali i jedan izuzetno važan segment u ovom sektoru izravne prodaje vlastitih proizvoda, a to je marketing (web stranica, letci, označena prodajna mjesta, dobrovoljno označavanje robnim i drugim oznakama, uključivanje u razne druge marketinške projekte – cesta sira, zadruga – buduća PO, promotivne degustacije na prodajnim mjestima i raznim skupovima).

Osim proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda gospodarstvo uzgaja i svinje za vlastite potrebe, a koje u hranidbi koriste sirutku koja mu je jednim dijelom (jedan dio se prodaje) nus proizvod u preradi mlijeka, te mu je plan urediti i objekt za preradu mesa i proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda na gospodarstvu jer ima puno upita od kupaca i za domaće mesne proizvode, a vlasnik gospodarstva Stjepan Vrhovec je po struci mesar.

Stjepan Vrhovec je od oca, vrsnog vinogradara, naslijedio i veliki vinograd s podrumom koji se nalazi iznad farme te pruža izvrsnu sliku raznolikog krajobraza. Nakon smrti oca uhvatio se u koštac i u zadnje 3 godine savladao i tu zahtjevnu proizvodnju u kojoj danas osvaja odličja za svoja vina. Ovo gospodarstvo predstavlja izvrstan primjer diverzifikacije osnovne poljoprivredne proizvodnje.

Ovakvi primjeri naših dragih ljudi s kojima kao savjetodavac radite više od 10 godina i pratite njihov stalni napredak daju nam nadu u bolju budućnost i u ovim teškim vremenima.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
SS, podružnica Zagrebačke županije

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Hrvatska dobila prve cheese somelijere

Podršku našim proizvođačima, našli smo i u znanstvenim institucijama pa jedna od njih je i Veleučilište u Karlovcu.

Kada smo prije tri godine krenuli sa pisanjem prvog projekta i njegovom prijavom na Operativni program IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013., nismo ni sanjali da će se toliko toga pokrenuti i dešavati, a sve u ime razvoja sirarstva.

Projekt NAPREDAK provodio se godinu dana, od 1. ožujka 2014. do 17. ožujka 2015. Veleučilište u Karlovcu je bio vodeći partner, a uključeni su bili Grm Novo Mesto – Centar biotehnike i turizma iz Slovenije, Razvojni centar Novo Mesto, Visoka škola za ekonomiju i poduzetništvo “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba te Udruga malih sirara Karlovačke županije “Korni”. Ciljevi projekta bili su potaknuti proizvodnju sira, educirati sirare iz poduzetništva i tehnologije i ostvarili smo sve ciljeve koje smo zacrtali. Tridesetak sirara je bilo uključeno i kad smo pripremali projekt planirali smo da će na predavanjima za potrošače sudjelovati 200-ak potrošača, a kad smo zbrojili rezultate bilo ih je 300.

Projekt vrijedan 204 tisuće kuna za cilj je imao potaknuti i unaprijediti proizvodnju sira u skladu s EU standardima kroz tehnološka i poduzetnička obrazovanja.

Kroz projekt, pored niza sastanaka projektnog Vijeća i radne skupine, provedeno je i niz aktivnosti s mjerljivim rezultatima:

  • Održano je niz predavanja iz tehnologije proizvodnje sira, a predavači su bili poznati stručnjaci iz domene sirarstva

  • Predavanja iz poduzetništva sa praktičnim radionicama o pisanju projekta iz domene sirarstva

  • Dva studijska putovanja, po siranama jugoistočne Slovenije i Karlovačke županije

  • Izobrazba panel skupine senzorskih analitičara za mliječne proizvode – sireve (obuka trenera senzorike). Svi polaznici koji su izvršili sve obveze i uvjete iz programa za osposobljavanje stekli su stručni naziv SENZORSKOG ANALITIČARA ZA MLIJEČNE PROIZVODE – SIREVE

  • Snimljen je promotivni film koji promovira lokalnu proizvodnju sira u Karlovačkoj županiji i Jugoistočnoj Sloveniji, ali i prirodne ljepote ovog područja: https://www.youtube.com/watch?v=Q2tiCMFqrGE&feature=youtu.be

 

Sl. 2. Regiomat u Sloveniji

Sl.3.  Planinska sirana na siraskom putu

Sl. 4. Tounjski sir u zrionici

Sl. 5. Ulaz u siranu – prodajni dio

  • Za proizvođače, sirare, napravljene su besplatne analize njihovih proizvoda.
  • Povezivanje sa znanstvenom institucijom u EU, Bundesanstalt für Alpenländische Milchwirtschaft Rotholz, Tirol, Austria, stručno putovanje
  • Provedeno je istraživanje – Sljubljivanje sira s lokalnim proizvodima na kojem su sudjelovali educirani senzorski analitičari Veleučilišta u Karlovcu.
  • Obavljena su istraživanja koja su predstavljena 39. hrvatskom simpoziju mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem u Lovranu.
  • Predstavljene aktivnosti i rezultati istraživanja projekta pod nazivom „The cheese consuming culture in central Croatia and southeastern Slovenia“ na konferenciji NUTRICON 2014. u Skoplju, voditelj projekta dr. sc. Bojan Matijević
  • Održana je radionica o poduzetništvu za tehnologe i izrađen priručnik "Kurikulum poduzetništva za sirare"
  • Izrađen je priručnik koji bi trebao pomoći onima koji se bave sirarstvom "Sirarstvo u teoriji i praksi", na hrvatskom i slovenskom jeziku. Tiskan je u malom broju primjeraka, ali ga možete naći u PDF formatu na slijedećem linku: http://napredak.vuka.hr/fileadmin/napredak-repozitorij/prirucnik/Sirarstvo_u_teoriji_i_praksi_net.pdf
  • Osnovan je centar izvrsnosti
  • Održane su dvije konferencije za medije te završna konferencija na kojoj su prezentirani svi rezultati projekta

Sl. 6. I 7.  Na Veleučilištu je održana završna svečanost povodom završetka projekta pod akronimom NAPREDAK. Branko Wasserbauer dekan karlovačkog Veleučilišta izrazio je zadovoljstvo provedenim projektom, koji ispunjava misiju Veleučilišta – da znanost surađuje s gospodarstvom i okruženjem.

Tijekom trajanja projekta „Napredak“ krenula je priprema i prijava novog projekta te 12. veljače 2015. Godine Veleučilište u Karlovcu započinje s provedbom projekta "Chese sense" – support to the cheese producers" u sklopu Local employment development initiatives – phase II iz Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. Ili kako ga mi zovemo, u prijevodu, „Okusi sira“ – podrška malim proizvođačima sira.

Partneri u projektu su Prirodoslovna škola Karlovac, Udruga malih sirara Karlovačke županije "Korni", Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Karlovac te Turistička zajednica Karlovačke županije.
Kroz ovaj projekt, u prvoj godini njegova provođenja, odrađeno  je već niz aktivnosti te do njegova završetka 11. 10. 2016. očekuju se vidljivi rezultati.

Konstantna aktivnost je rad sa lokalnim proizvođačima sira koji se nalaze na Cesti sira Karlovačke županije te podrška njihovoj proizvodnji i promociji.

Kroz projekt je zaposlena na 40 % -no radno vrijeme mlada kolegica, magistra inženjerka agrobiznisa i ruralnog razvoja, a koja će raditi za potrebe sirara Udruge „Korni“ na razvoju web stranica koje će biti ujedno i web stranice Udruge malih sirara Karlovačke županije „Korni“, a kroz njih će se informirati javnost i o samom projektu.

Do sad je kroz projekt završena edukacija za zanimanje „mlijekar-sirar“, 140-satni tečaj obrazovanja odraslih, a nezaoposlenih poljoprivrednih proizvođača. Tečaj je završilo 26 polaznika.

Zadnja aktivnost, a na koju smo izuzetno ponosni je završena edukacija u trajanju od 180 školskih sati za degustatore sira. Ovom aktivnosti Hrvatska je dobila prvih 15 cheese somelijera – degustatora sira sa međunarodnim certifikatom.

Sl. 8., 9. i 10. Detalji s tečaja za cheese somelijere.

Sl. 11. i 12. Sir Kracher, u originalnom pakiranju i poslužen na kruhu sa specijalnim džemom od vina. Moja posebna preporuka, oduševio me je.

Imam posebnu potrebu istaknuti, da prilikom provođenja projekata, kao tajnica Udruge „Korni“, ali ujedno i kao zaposlenica Savjetodavne službe, imam punu podršku rukovodstva službe na čelu s našim ravnateljem, gosp. Hrvojem Horvatom.

Ovim projektom služba je ujedno dobila i dva certificirana cheese somelijera, pored mene cetifikat je dobio i kolega Predrag Janeš te je to izvrsna polazna točka za daljnje aktivnosti naše Radne skupine za sirarstvo koja već godinama radi na razvoju sirastva na našim poljoprivrednim gospodarstvima.

I zaključno na kraju, Hrvatska ima prepoznatljive autohtone sireve, a svojom puninom okusa posebno se ističu ovčji otočni sirevi. Od kravljeg mlijeka i nemamo tako veliku paletu sireva i tu je prostor za daljnji rad i napredak. Za primjer, Austrija je prije 20 godina imala svega 30-ak vrsta sireva, a danas je ta brojka na 400 vrsta različitih oblika, okusa i užitaka. Dakle, mi koji radimo u tom segmentu gospodarstva, a ujedno i uživamo u sirevima, imamo prostora da se razigramo!

Ove sve skupa napisano, ima još veću važnost, jer djelatnici Savjetodavne službe, sirarski stručnjaci, kreću slijedeće godine sa edukacijom za sirara, 30- satnim tečajem kojim ćemo educirati proizvođače kojih je zbog stanja na tržištu mlijeka sve više, a sredstva za tečajeve povlačiti ćemo iz Programa ruralnog razvoja, konkretno iz Mjere 1., što znači da će tečajevi biti besplatni za naše klijente.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica Savjetodavne službe

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Festival tradicijskih sireva u Zagrebu

Uz okupljanje proizvođača sira na savjetovanju želja organizatora bila je i prezentiranje novog zakonodavnog okvira važnog za preradu mlijeka i sirarstvo u cjelini te nadogradnja postojećih znanja proizvođača sira kroz stručna predavanja. Prodajom sira na festivalu željelo se potrošačima još više približiti ove vrijedne tradicionalne proizvode kojima se ponose naši čuvari ruralnog prostora. Festival je organizirao Savez malih sirara Republike Hrvatske SirCro u suradnji sa Savjetodavnom službom, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Hrvatskim savezom uzgajivača ovaca i koza, a uz pokroviteljstvo Grada Zagreba i Ministarstva poljoprivrede.

Festival je organiziran u dva dijela: u petak, prvog dana manifestacije (6. 11. 2015.) održano je Savjetovanje malih sirara u hotelu International gdje su proizvođačima putem prezentacija predstavljene novosti u zakonodavstvu vezane uz preradu i prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda te sirarstvo.

Uz degustaciju mliječnih proizvoda koja se odvijala cijelo vrijeme u hotelu International, središnji događaj bilo je otvorenje Festivala. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uz predsjednicu Saveza malih sirara Republike Hrvatske Rominu Zadravec, zamjenicu ministra poljoprivrede Snježanu Španjol, ravnatelje stručnih institucija ministarstva Mariju Vukobratović (Hrvatska poljoprivredna agencija) i Hrvoja Horvata (Savjetodavna služba), otvorio je 1. Hrvatski festival tradicijskih sireva Sircrofest, uz poziv sugrađanima da u subotu dođu na glavni gradski trg posjetiti, degustirati i kupiti neki od sireva iz bogate ponude domaćih proizvoda.

S otvorenja 1. Hrvatskog festivala tradicijskih sireva Sircrofesta

Uvod u sirarski bal bila je dodjela diploma za ocijenjene kravlje sireve. Ocjenjivanje ovčjih, kozjih i kravljih sireva te ostalih mliječnih proizvoda održano je 30. rujna, te 1. i 2. listopada 2015. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Senzorska ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencija) te okusa sira. Značajka ovogodišnjeg ocjenjivanja je dosta velika ujednačenost kvalitete, raznolikost asortimana te bolja kvaliteta sireva (posebice mikrobiološka).

Odlična posjećenost stručnih predavanja na savjetovanju sirara

Na ocjenjivanje je dostavljeno te ocijenjeno 53 uzorka kravljih mliječnih proizvoda, a od čega je 49 sireva, 1 jogurt, 2 kisela te 1 slatko vrhnje. Dodijeljeno je 34 odličja: 17 zlatnih, 12 srebrnih i 5 brončanih. Šampion u kategoriji kravljih sireva je POLUTVRDI KUHANI SIR S KOPROM proizvođača OPG ILIJE PERIĆ iz Viškovaca, Osječko baranjska županija.

S dodjele šampionske titule u kategoriji kravljih sireva – OPG PERIĆ iz Viškovaca

Iz kategorije ovčjih i kozjih dostavljen je 41 proizvod a ocijenjeni su na istom spomenutom ocjenjivanju, od čega je njih 17 bilo od ovčjeg mlijeka, 23 od kozjeg i 1 od miješanog kravljeg i ovčjeg mlijeka, odnosno 39 sireva i 2 jogurta. Dodijeljeno je 30 odličja: 17 zlatnih, 8 srebrnih i 5 brončanih. Šampion u kategoriji ovčjih sireva je TVRDI OVČJI SIR U TERANU S KLINČIĆIMA proizvođača FRANKA CETINE iz Gurana, Istarska županija. Šampion u kategoriji kozjih sireva je SVJEŽI KOZJI SIR S BIBEROM I ČEŠNJAKOM U VOSKU, a proizvođač je OPG RADOSLAV MORAVEC iz Nove Vesi Petrijanečke, Varaždinska županija.

Nakon službenog dijela manifestacije uslijedilo je već spomenuto opušteno druženje sudionika na odlično organiziranom sirarskom balu, na osobito zadovoljstvo prisutnih proizvođača.

Drugog dana, u subotu 7. 11. 2015. godine, uslijedio je promotivno prodajni dio manifestacije kao sastavni dio Festivala tradicijskih sireva na Trgu bana Josipa Jelačića.

Veliko zanimanje javnosti opravdalo odlično organiziranu manifestaciju uz zadovoljstvo sirara

Na glavnom zagrebačkom trgu, osim prodaje sireva, za građane je organizirano i nekoliko prigodnih manjih događanja:

  1. ocjenjivanje najbolje uređenog štanda koji je provela stručna komisija – u konkurenciji 18 štandova prvo mjesto pripalo je OPG-u Milan Miščević iz Josipdola koji je sa suprugom Radmilom uložio najviše truda u uređenje;

  2. ocjenjivanje sireva specijalnog povjerenstva sastavljenog od predstavnika novinara, blogera i gastrostručnjaka pod vodstvom prof. dr. sc. Rajke Božanić. Povjerenstvo je u kategoriji svježih i mekih sireva za najbolji sir izabralo: svježi kozji sir s biberom i češnjakom u vosku proizvođača OPG-a Moravec, u kategoriji kuhanih sireva – kuhani dimljeni sir OPG-a Cvetko, u kategoriji polutvrdih sireva – polutvrdi kozji sir OPG-a Lamot i u kategoriji tvrdih sireva – paški sir sirane Bravarica.

  3. degustacija zalogajčića od sira gdje su svoje umijeće predstavili učenici Ugostiteljsko turističkog učilišta iz Zagreba pod vodstvom svoje stručne voditeljice Nade Ivanjko.

  4. nagradna igra pogađanja težine sira i to istarskog tvrdog kravljeg sira kojeg je za ovu prigodu donirao proizvođač sira Alen Peršić iz Pule. Nagradna igra zainteresirala je veliki broj građana, a sretnica koja je osvojila nagradu pogodila je težinu u dvije decimale te je izjavila da joj je to prva nagrada u životu osvojena u nekoj nagradnoj igri.

Najbolje uređeni štanda po izboru komisije OPG Milan Miščević iz Josipdola

Žmanski sirevi stigli čak s Dugog otoka

Brojni posjetitelji koji su obilazili festival u vrijeme zagrebačke špice te zadovoljni izlagači – proizvođači sira, koji su ujedno prodali gotovo sve sireve dobar su pokazatelj kako je ovakva manifestacija dobrodošla i slijedeće godine.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
mr. sc. Dario Zagorec

Edukacija, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica – Proizvodnja sira u općini Koška

Radionicu je vodila Emilija Cimerman, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za stočarstvo u Osječko-baranjskoj županiji.

Cilj radionice bio je educirati poljoprivrednike te potaknuti proizvodnju sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi poljoprivrednici preradom vlastitog mlijeka poboljšali dohodak na poljoprivrednom gospodarstvu.

Istaknuta je važnost higijene mlijeka u proizvodnji sira te se ukazalo na najčešće probleme i pogreške koje se događaju. Razmjenjena su praktična iskustva u svrhu poboljšanja kvalitete sira.

Poljoprivrednici su dobili pisane materijale sa zakonskom regulativom koju trebaju poznavati proizvođači sira kao i recepte za izradu različitih proizvoda, sirnih namaza, škripavca te svježeg sira i vrhnja.

Emilija Cimerman, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Svečano otvorenje Ceste sira zagrebačke regije

Uz podršku Savjetodavne službe, Grada, Županije i Udruge malih sirara Grada Zagreba „ZG sirek“ projekt je provela Udruga malih sirara Zagrebačke županije „Sirek“.

U cestu sira zagrebačke regije uključeno je 12 proizvođača sira s prostora županije i grada Zagreba. Svi oni imaju registrirane i uređene mini-sirane, a od ovoga projekta očekuju povećanje prodaje na kućnome pragu.

U proizvodnji sira potrebno je puno rada, truda i umijeća. Poneki sirevi zriju više mjeseci pa i godina i u proizvodnji traže veliko znanje i strpljivost. No, željeni rezultat sigurno ne izostane. Tako svi oni koji su zasićeni gradskom vrevom, mogu na udaljenosti od samo pola sata od centra Zagreba, okusiti mirise i okuse sela – djelo vrijednih ruku sirara i njihovih obitelji koje spravljaju izvrsne sireve i druge mliječne proizvode. Tu se na licu mjesta možete uvjeriti u kvalitetu domaćih mliječnih proizvoda te okusiti razne sirarske delicije i doživjeti harmoniju i sklad čovjeka s prirodom te ljubav čovjeka prema životinjama i okolišu.

Svaka sirana ima svoje draži i svaki sirar ima svoje tajne kako napraviti najbolji sir, kako udovoljiti svojim kupcima i kako se razlikovati od ostalih.

Svježi domaći sir i vrhnje koji se proizvode na cijelom prostoru Zagrebačke županije,  rubnim dijelovima Grada Zagreba te susjednim županijama, simbol je prehrambene tradicije grada Zagreba i svih njegovih stanovnika. Mljekarice i sirarke ili popularnije zvane kumice, u svakom pogledu pridonijele su stvaranju spomenute sinergije. Simbolično, one predstavljaju nešto što je domaće, tradicionalno, sigurno, kvalitetno i što svakoga od nas, bez obzira koliko godina imao, vraća u djetinjstvo i podsjeća na naše bake i finu, ukusnu i zdravu hranu.

Pokušavajući ublažiti trendove opadanja mljekarske proizvodnje, Zagrebačka Županija i Grad Zagreb već više od desetljeća ulažu značajna sredstva za razvoj i unapređenje konkurentnosti stočarske proizvodnje, u prvom redu mljekarstva. Budući da proizvodnja sireva na ovim prostorima ima vrlo dugu tradiciju, ulaganja su urodila plodom. Danas je ovo područje poznato po različitim vrstama mliječnih prerađevina kao što je već spomenuti svježi sir s vrhnjem i sirevi nastali sušenjem i dimljenjem svježeg sira kao što su preveli sir, sušeni sir i prgice, zatim sirevi proizvedeni na sada već tradicionalan način za ovo područe – kuhanjem i to obični kuhani, kuhani dimljeni te kuhani sir sa dodacima raznih začina koji ovise o mašti sirara i vašim željama. Osim toga dio sirara proizvodi i polutvrde i tvrde sireve sa zrenjem, meki sir u tipu Škripavca, meki sir koji zrije u salamuri (u tipu Fete), jogurt, sirutku te skutu – albuminski sir koji se dobiva iz sirutke. Sirevi se na ovom području proizvode najviše od kravljeg mlijeka, a manje količine i od kozjeg mlijeka, tako da svi zajedno čine široku lepezu okusa koja zadovoljava i najveće gurmane.

„Županija i Grad su dali vjetar u leđa ovome projektu! Nama, malim sirarima, prodaja na kućnome pragu puno znači“, rekla je vlasnice sirane Kusanovec Romina Zadravec, predsjednica Udruge „Sirek“ i Saveza Udruga malih sirara RH.

Više o cesti sira možete pronaći na www.cestesira.hr

Pozivamo vas da posjetite „Ceste sira zagrebačke regije“ i upoznate vrijedne sirare te vam želimo puno ukusnih trenutaka!

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica proizvodnje sira u općini Rovišće

U ovim neizvjesnim vremenima za proizvođače mlijeka mnogi mljekari su zainteresirani za edukacije proizvodnje sireva. Da li će to postati njihov životni poziv ili će sa stečenim znanjima proizvoditi sirarske delicije, za sebe i svoju obitelj to će pokazati vrijeme. No, sve je više upita za održavanje radionica. Radna grupa za sirarstvo Savjetodavne službe radi radionice proizvodnje sireva na obiteljskim gospodarstvima već više od desetljeća.

Sirarstvo je u ovim sjevernim krajevima vezano za preradu viška proizvoda i poboljšavanje dohotka gospodarstva, za razliku od turističkih dijelova Lijepe Naše. U dijelovima Hrvatske južno od Zagreba sirarstvo je vezano uz turizam i promet, pa je plasman proizvoda siguran. Iako je Bjelovarsko-bilogorska županija mliječni bazen Hrvatske već više od stoljeća, u našoj županiji su dvije najpoznatije velike sirane u Hrvatskoj, Sirela i Zdenka, umijeće proizvodnje sira se prenosi sa generacije na generaciju, sirarstvo kod nas stagnira. Naših kumica je na bjelovarskoj tržnici sve manje, u zadnje vrijeme sirarice iz naše županije prodaju svoje proizvode na tržnicama grada Zagreba i tako uspijevaju prodati svoje proizvode. Iako je to kruh sa sedam kora, to je jedini način da prodaju svoje proizvode i zarade novac za svoju obitelj.

Iako su naši proizvođači mlijeka upoznati sa otežanim plasmanom, boje se da više neće moći predavati mlijeko mljekarama i na ovakvim radionicama vide mogućnost preživljavanja. Ovakvu situaciju smo imali prije desetak godina sa kozjim mlijekom u našoj županiji. Zdenka je prestala otkupljivati kozje mlijeko, a Bilogora je bila puna koza. Koza kao i krava mora se svaki dan pomusti, i kuda sa tim mlijekom. Nakon te neugodne situacije, kozari su počeli prerađivati mlijeko u sir ili predavati mlijeko mini mljekarama, malim otkupljivačima u Daruvaru i Prespi kod Bjelovara. No ipak je većina s vremenom odustala od koza i kozarstva. Savjetodavna služba je tada počela sa edukacijama i sa organiziranjem sajmova i izložbi sira u suradnji sa gradovima i općinama. Također smo pokušavali naći kanale prodaje autohtonih proizvoda, pa su se organizirale manifestacije kao Mare Croaticum – spojiti zeleno i plavo. No, to je sve bilo na lokalnoj razini i uz angažman lokalnih uprava.

Kako će se razvijati priča sa našim mliječnim govedarstvom ne znamo, no savjetodavci kao i uvijek stoje na usluzi poljoprivredi i poljoprivrednicima.

Darija Marković, dipl. ing. agr.