MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Dopunske djelatnosti

Dopunske djelatnosti, Savjet, Stočarstvo

Upotreba vune

Vuna je kvalitetan proizvod i sirovina koja je nažalost u našoj zemlji prilično zanemarena i zapostavljena do te mjere da ju se često tretira kao otpad, a njeno zbrinjavanje postaje ekološki problem. Ona je prije svega sirovina za tekstilnu industriju, ali njena upotreba nije ograničena samo na proizvodnju odjevnih predmeta, već se vuna može iskoristiti i za različite druge namjene. Zbog svojih specifičnih fizikalnih svojstava ona ima određene prednosti u odnosu na neke druge sirovine. Vuna je tisućama godina bila vrlo važan proizvod u uzgoju ovaca. O striži vune i upotrebi iste čitamo i u prvim Biblijskim knjigama i tako vidimo da je vunu koristio izraelski narod još oko 1.800 godina prije Krista. U našim krajevima u kojima je postojala duga tradicija uzgoja ovaca vuna se koristila kao neizostavna sirovina za proizvodnju odjevnih predmeta. No, s današnjim suvremenim i ubrzanim načinom života uporaba vune je zasigurno neopravdano potisnuta u drugi plan i zamijenjena s odjevnim predmetima od drugih vlakana (pamuk, sintetička vlakna).

Pletene čarape od domaće vune

Neke od najvažnijih fizikalnih osobina vlakana vune opisanih u stručnoj literaturi i koji razlikuju vunu od ostalih tekstilnih premeta jesu: valovitost, finoća, dužina i visina vlakna, jačina, elastičnost, gipkost, torzija, sjaj, higroskopnost, toplina i boja. U zemljama razvijenog ovčarstva (Australija, Novi Zeland) uzgajaju se pasmine ovaca koje imaju idealna svojstva vune za upotrebu u tekstilnoj industriji. U Hrvatskoj u uzgoju imamo uglavnom ovce u tipu pramenke čije je runo otvoreno do poluotvoreno te sastavljeno od dugačkih i šiljastih pramenova. Gruba i debela vlakna su slabe elastičnosti i valovitosti tako da tekstilna industrija kod nas uglavnom ne koristi domaću vunu u preradi.

Jedna od zanimljivijih osobina je toplinska osobina vune. Vuna slabo provodi toplinu, zato odjevni predmeti od vune izvrsno štite od hladnoće, ali i od vrućine. Kod vunenih predmeta se  u međuupredenim ili međuutkanim prostorima nalazi velika količina zraka, zbog čega su vuneni predmeti dobri izolatori. Zato ljudi u surovim klimatskim uvjetima s niskim temperaturama nose vunene predmete, no malo je poznato da i ljudi u vrućim pustinjskim predjelima kada je visoka temperatura nose kožuhe. Vuneni odjevni predmeti su naročito pogodni za radnike u šumskim, poljoprivrednim i ostalim djelatnostima koje su vezane uz boravak u prirodi, bez obzira na vremenske prilike. Poznata je uzrečica da vuna zimi grije, a ljeti hladi!

Prirodna svojstva i funkcije vune blagotvorno djeluju i olakšavaju tegobe poput reume, bolova u mišićima i problema povezanih sa slabom cirkulacijom. Poznato je da osobe koje nose vunene čarape nemaju problema s neugodnim mirisima nogu upravo zato što vuna ne zadržava znoj. Vuna kao prirodni proizvod stvara zdravo i povoljno okruženje za spavanje, dok mekoća vlakana jamči poseban osjećaj udobnosti i relaksacije svojstven samo vuni.

Vuneni pojas

Boja vune je dominantna bijela, iako može biti i crna, smeđa, crvenkasta i šarena. Većina pasmina fine i polufine vune imaju bijelu vunu. Bijela vuna ima prednost u tekstilnoj industriji jer se može bojati u različite nijanse i boje. Bijela vuna bolje prima boju. Obojana vuna trajno zadržava boju.

Prirodno obojena češljana vuna

Obojana klupka domaće predene vune

Upravo zbog svih ovih navedenih svojstava vuna se razlikuje od drugih tekstilnih sirovina (juta, lan, pamuk, svila, kudelja). Prije svega vuna se koristi kao sirovina u proizvodnji odjevnih predmeta u tekstilnoj industriji. Zbog svoje toplinske izolacije od vune se izrađuju odjevni predmeti za hladnije zimsko razdoblje. To su prije svega čarape, navlačke za noge, kape, rukavice, šalovi, ali i veste, kaputi i slični predmeti. Od vune se mogu izrađivati i deke, vuneni pokrivači, tepisi, jastuci i slično. Osim tekstilne industrije vuna svoju primjenu može pronaći  i u drugim područjima. Tako se može koristiti i u građevini kao izolacijski materijal. Pri uzgoju povrća vuna se može koristiti za malčiranje, zbog svojstva zadržavanja vlage. U kućnoj radinosti vuna također pronalazi svoju široku primjenu. Osim izrade odjevnih predmeta pletenjem vuna se može koristiti i za izradu različitih drugih predmeta i ukrasa.

Predena domaća vuna

Unazad  desetak i više godina u Hrvatskoj djeluju različite udruge koje izrađuju razne predmete i suvenire od vune tehnikom filcanja. Ova tehnika za naše krajeve nije tradicija već nam je došla s istoka (Rusija), ali se u novije vrijeme sve više koristi. Filcanje je tehnika obrade češljane neupredene vune, pri čemu se vunene niti termičkim i mehaničkim djelovanjem, uz pomoć vode i sapunice kod mokrog te igle kod suhog filcanja, isprepliću i stvaraju tkaninu ili čvrsti predmet. Filcanjem se mogu izrađivati na desetke različitih predmeta od vune. Tako se mogu proizvoditi: papuče, pojasevi, šeširi, torbice, slike, cvjetovi, ptičice, kuglice, otirači, prsluci, kape, ogrlice i slično.

Radionica filcanja vune

Predmeti od filcane vune na sajmu

Vuna se koristi i pri izradi određenih dijelova narodne nošnje tehnikom tkanja. Od vune se mogu izrađivati i udobni pokrivači, jastuci i slični predmeti.

Opisana svojstva vune čine ju izvrsnom sirovinom kako u tekstilnoj industriji tako i u kućnoj radinosti. Ali ona svoju primjenu može pronaći i u građevinarstvu (izolacijski materijali) te u poljoprivredi (malčiranje). Zato je velika šteta da se ovako vrijedna sirovina kod nas često tretira kao otpad a jedan od razloga je što ne postoji organizirani otkup vune.

Bernarda Dražetić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica, Karlovačka županija

 

Dopunske djelatnosti, Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 2020.

I u ova posebna i nepredvidiva vremena, Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede uspješno je organizirao treće po redu Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 4. i 5. studenog u prostoru Ministarstva poljoprivrede u Buzinu, Zagreb.

Slika 2.: Povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda

u sastavu:

  • dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • dr. sc. Rajka Božanić, član
  • dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član
  • Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., član
  • dr. sc. Emilija Cimerman
  • Predrag Janeš, dipl. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 110 proizvoda od čega je bio 91 uzorak sireva, 13 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 3 uzorka kiselog vrhnja i 3 uzorka namaza.

Od 110 ocijenjenih proizvoda, 97 ih je s medaljom, što je preko 88% proizvoda.

Slika 3. i 4.: Priprema za ocjenjivanje

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje Broj odličja %
ZLATO 43 39,1
SREBRO 40 36,4
BRONCA 14 12,7
PRIZNANJE 13 11,8
UKUPNO 110 100,00

 

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova (20), Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije, te jedan proizvod za nagradu Inovativni proizvod.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih sireva šampion kvalitete je sir Škripavac sirane „Vegium“ iz Baških Oštarija, Ličko senjska županija.

U kategoriji svježih sireva i skuta šampion kvalitete je Kravlja skuta sirane Kolačević iz Kalinovače, Ličko senjska županija.

U kategoriji namaza šampion kvalitete je Basa sirane Kolačević iz Kalinovače, Ličko senjska županija.

Nagradu za inovativni proizvod je osvojio polutvrdi sir Jurček – sir posebnog izgleda i okusa zbog dodatka mješavine različitih kultura, sirane Jurkas iz Harmice, Zagrebačka županija.

Slika 5. i 6.: Inovativni sirevi

Prema broju osvojenih medalja možemo reći da naši sirari svake godine postaju  sve bolji i da naše sirarstvo u malim obiteljskim pogonima ima svijetlu budućnost.

Zbog epidemiološke situacije, nažalost ove godine nećemo imati naše tradicionalno sirarsko druženje. Do kraja 2020. godine svi sudionici će dobiti na kućne adrese zahvalnice za sudjelovanje, osvojena priznanja te kopije lista ocjenjenih proizvoda.

Želimo Vam svima uspješnu Novu 2021. godinu uz želje da se nastavimo svi zajedno družiti, uz sve bolje sireve naših proizvođača, na SirCrofestu 2021.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Program RR, Vijest

25. studeni – 1. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA RAZVOJ RURALOG TURIZMA

Poštovani korisnici, dana 25. studenog 2020. održava se besplatna on-line

1. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA RAZVOJ RURALOG TURIZMA

Konferencija RRT2020 ima međunarodni karakter (HR, SLO, SR, BiH i CG) te je organizirana u vidu kratkih stručnih predavanja i tri tematska panela na kojima će se razmijeniti međusobna iskustva i donijeti zaključci, odnosno smjernice budućeg razvoja. Pripreme i podloge za raspravu ponuditi će studenti i profesori više sveučilišta i fakulteta koji su obavili terensku nastavu na području Moslavine u 2019. i 2020. god. uz asistenciju lokalnih turističkih djelatnika i podršku lokalne uprave.

 

U nastavku objave putem poveznice možete dobiti detaljnije informacije te se prijaviti za sudjelovanje:

https://www.moslavina.info/konferencija-rrt/program-konferencije/

 

Konferenciju možete pratiti preko youtube kanala na dan početka Konferencije (https://www.youtube.com/watch?v=SrYo_fK2ueA)

Pozivamo Vas da nam se pridružite!

Dopunske djelatnosti, Prerada, Vijest

2. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla

U sklopu 6. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede organizirala je 2. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla koje je održano 06. i 07. listopada 2020. u prostorima Ministarstva poljoprivrede u Buzinu. Pored djelatnika Uprave koji se bave preradama proizvoda biljnog podrijetla u stručnom povjerenstvu za ocjenjivanje sudjelovali su i priznati profesori u toj domeni sa Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta  i  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Deveteročlano povjerenstvo za ocjenjivanje zimnice vodila je prof.dr.sc. Nadica Dobričević, a povjerenstvo za ocjenjivanje voćnih vina, rakija, likera i octa predvodila je prof.dr.sc. Jasna Mrvčić.

Ocjenjeno je 128 uzoraka u 9 kategorija te je dodijeljeno 107 diploma : 27 zlatnih, 33 srebrne, 15 brončanih i 32 priznanja. Kod 21 uzorka uočene su greške u tehnologiji proizvodnje, te takvi uzorci nisu zadovoljili organoleptičke standarde te su odbačeni.  Po pojedinim kategorijama dodijeljeno je 9 šampionskih odličja i šampion 2. ocjenjivanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla.

  

 Šampion u kategoriji sirupi

  • sirup malina – OPG Bosiljevac, Barilović

 Šampion u kategoriji sokovi

  • voćni sok aronija – OPG Kranjec Mario, Zlatar

 Šampion u kategoriji džemovi/marmelade/pekmezi

  • extra džem jagoda – OPG Bosiljevac, Barilović

 Šampion u kategoriji umaci

  • domaći ajvar blagi – OPG Zorko Mirjana, Donja Gračenica

 Šampion u kategoriji namazi

  • Cronamaz, OPG Fanjek Stjepan, Mahićno

 Šampion u kategoriji kiselo povrće

  • kisele jalapeno papričice –  OPG Kušinec, Donja Zelina

 Šampion u kategoriji rakije/likeri

  • rakija šljivovica – OPG Ribičić, Požega

 Šampion u kategoriji octi –ocat višnja

  • OPG Korade Franjo, Lobor

 Najbolji inovativni proizvod – heljdini krekeri

  • OPG Pocedulić Dario, Gornji Kućan

 Šampion 2. ocjenjivanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla

  • heljdini krekeri – OPG Pocedulić Dario, Gornji Kućan

 

Tablica svih ocjenjenih proizvoda:

Tablica s rezultatima ocjenjivanja

Dopunske djelatnosti, Prerada, Vijest

Ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla

Cijenjeni prerađivači,

S posebnim zadovoljstvom obavještavamo vas da će se drugu godinu za redom održati Ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla. Organizator ocjenjivanja je Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, a partneri  Agronomski fakultet  i Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj ovog projekta je razvoj prerade na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i dizanje opće razine kvalitete proizvoda. Kotizacija se ne naplaćuje, a proglašenje najbolje ocijenjenih proizvoda i podjela diploma bit će na 6. Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda

Očekujući Vaše javljanje, zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i vremenu.

S poštovanjem,

Organizator

 

ORGANIZATOR:

  • Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

PARTNERI:

  • Agronomski fakultet
  • Prehrambeno-biotehnološki fakultet

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla održat će se 06. i 07. listopada 2020. u prostorima Ministarstva poljoprivrede na adresi Bani 110, Buzin u Zagrebu

Proizvode će  ocjenjivati  komisija sastavljena od profesora s Agronomskog fakulteta , Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te naših službenika koji se bave preradom proizvoda biljnog podrijetla

Na ocjenjivanje se mogu prijaviti maksimalno 3 proizvoda biljnog podrijetla proizvedeni u registriranim objektima

Za svaki prijavljeni uzorak obavezno je dostaviti minimalno:

3 boce voćnog vina/soka, 2 boce rakije/likera/octa

3 pakiranja zimnice od voća/povrća i/ili ostalih biljnih prerađevina

Uzorci se dostavljaju zajedno s prijavnicom do 29. rujna 2020. u Ministarstvo poljoprivrede, Bani 110, Buzin, 10010 Zagreb ili u Vama najbližu ispostavu Ministarstva poljoprivrede (bivše Savjetodavne službe).

Prijavnicu možete preuzeti OVDJE.

Kontakt osoba:

Ozren Hrsto

+385 99 4972 599

ozren.hrsto@mps.hr

Dopunske djelatnosti, Vijest

Održan sajam poljoprivrede Agro-tour Slavonija u Požegi

19. rujna 2020. na požeškom Trgu Svetog Trojstva održana je manifestacija ”Agro-tour Slavonija”- sajam poljoprivrede i seoskog turizma, koji je okupio proizvođače poljoprivrednih kultura i prerađevina koje nisu standardne i svakodnevno dostupne kupcima te predstavnike seoskih gospodarstava koji su predstavili sredine i ponudu iz kojih dolaze.

Cilj Sajma je okupiti i predstaviti proizvođače iz Slavonije i Baranje, predstaviti gospodarstva, njihove proizvode, seoski turizam, i kulturne sadržaje iz sredine iz koje dolaze. Ovo je bila prilika da da se građanima i potencijalnim poslovnim partnerima prikaže sva raznolikost bogate i ponosne Slavonije.

Unatoč teškoj situaciji, sajam je okupio 35 proizvođača iz cijele Slavonije, uz brojna kulturno umjetnička društva, pjesmu i tamburu. Posjetitelji su mogli kušati i kupiti domaće sireve, med, bučino ulje, razne vrste vina i likera i brojne druge proizvode.

Djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva upoznali su zainteresirane sa programima Ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, kao i aktualnoj problematici u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ivica Prpić, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Ljekovito i aromatično bilje, Prerada, Vijest

Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja – edukacija savjetnika za edukaciju poljoprivrednika

Nakon održanog ad hoc tečaja: „Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja“ s temom „Dobivanje i upotreba eteričnih ulja – praktično izvođenje“ tim Radne skupine za preradu ljekovitog i aromatičnog bilja, napokon je spreman za edukaciju poljoprivrednika iz tog vrlo zanimljivog i atraktivnog područja dopunskih djelatnosti na OPG-ima.

Foto 1.: Determinacija samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja na terenu – Vidac

Prema Godišnjem planu edukacije Ministarstva poljoprivrede za 2020. godinu u okviru provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., putem mjere M02 „Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima” održan je 3. i 4. rujna 2020. u Delnicama ad hoc tečaj „Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja 2“ s temom „Dobivanje i upotreba eteričnih ulja – praktično izvođenje za savjetnike radne skupine prerade ljekovitog i aromatičnog bilja te članove radnih skupina koje obuhvaćaju dopunske djelatnosti na OPG-u i diversifikaciju djelatnosti poljoprivrede. Ovo je drugi po redu ad hoc tečaj iz tog područja te je njime zaokruženo osposobljavanje tima savjetnika za daljnje prenošenje znanja. Ova 2 ad hoc tečaja su, u biti, bila samo nadogradnja na postojeće znanje, jer u timu se nalaze savjetnici koji se godinama bave ljekovitim i aromatičnim biljem i u privatnom životu.

Na početku tečaja krenuli smo najprije s teorijskim dijelom edukacije „Proizvodnja i primjena eteričnih ulja, a s temom nas je upoznala, Prof. dr. sc Verica Dragović Uzelac, redoviti profesor na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Foto 2.: Uvodno predavanje

Stručno terensko vođenje po lokacijama sa ljekovitim i aromatičnim biljem te zajedničku detekciju i determinaciju bilja na livadnom i šumskom staništu predvodila je fitoaromaterapeutkinja Indira Antonini. Ovaj praktični dio nastave obuhvatio je ujedno i temu o mogućnostima korištenja i upotrebe samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja.

Foto 3:. Terenska nastava

Zatim je, u popodnevnim satima Indira održala demonstraciju kopanja i čiščenje korjena gaveza te prikazala izradu macerata, melema i tinktura s ljekovitim I aromatičnim biljem Gorskog kotara, a prema tradicijskim recepturama.

Foto 4.,5., 6.: Izrada melema od macerata Kantariona (Gospine trave)

Drugog dana je proveden praktični dio programa s poljoprivrednim gospodarstvima uključenim u program edukacije, uz stručnu podršku prof. dr. sc. Verice Dragović Uzelac  i fitoaromaterapeutkinje Indire Antonini.

Foto 7.: Prezentacija OPG-a Milošević

OPG Milošević

  • Prezentiranje meda i drugih pčelinjih proizvoda: livadni med, med u saću, kadulja i goranski medun od jele, pelud, pčelinji otrov, propolis, matična mliječ, vosak
  • Korištenje pčelinjih proizvoda u ljekovite i kozmetičke svrhe.

Foto 8.: Prezentacija OPG-a Šeb

OPG Gordana Šeb

  • Lavanda i njezina upotreba,
  • Prezentacija izrade hidrolata i ulja od stoliosnika sa manjim destilatorom.

Foto 9.: Destilator OPG Šeb u pogonu (slika lijevo); Foto 10.: Eterično ulje i hidrolat stolisnika (slika desno)

Tehnologiju izrade prirodnog sapuna od dobivenog hidrolata te postupke izrade prirodne kozmetike (anti age serum, gel protiv bolova) demonstrirala je Indira Antonini, a novonastali proizvodi su podijeljeni svim sudionicima uz razmjenu iskustava o blagodatima hidrolata i ulja te mogućnostima njihova stavljanja na tržište.

Foto 11.,12.:Praktični prikaz izrade sapuna

Nakon prezentacije napitaka od ljekovitih trava i šumskog voća: “Goranskog jegera” od 57 vrsta trava i 7 vrsta šumskog voća, “Papra” od 4 vrste korjena i 7 vrsta ljekovitih trava te  “Plave mrče” od šumskog voća i 4 vrste trava završena je dvodnevna edukacija. Dvanaest sužbenika Ministarstva poljoprivrede je steklo dodatna znanja iz područja prerade ljekovitog i aromatičnog bilja u proizvode veće vrijednosti te kompetencije za nadogradnju znanja i vještina diversifikacije na poljoprivrednom gospodarstvu s ciljem prikupljanja primjenjivih znanja, modela i alata potrebnih za savjetovanje poljoprivrednih gospodarstava i održavanje tečajeva s praktičnim vježbama.

Foto 13.:Tijekom edukacije u zatvorenim prostorima pridržavali smo se propisanih mjera zaštite

Upravo je u postupku izrada prezentacija za naše korisnike – zainteresirane članove OPG-a, te nabava opreme i materijala za održavanje tečajeva.

Pratite nas i dalje kako bi ste na vrijeme vidjeli naše objave o održavanju tečajeva, jer interes je veliki, a zbog covid-19 epidemije smanjen je broj polaznika na max. 10 pa ukoliko ste zainteresirani prijavite se najprije svojim terenskim savjetodavcima.

Do viđenja na tečaju!

Ljubica Magdić, struč. spec. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Edukacija, Prerada, Sirarstvo, Vijest

TEČAJ PRERADE MLIJEKA ODRŽAN I TIJEKOM EPIDEMIJE CORONA VIRUSOM

U ova izazovna vremena za sve nas, održan je četverodnevni tečaj „Prerada mlijeka“ za poljoprivrednike. Razlikovao se od svih dosadašnjih tečajeva, jer je zahtijevao poštivanje svih epidemioloških mjera od strane predavača i polaznika kako u učionici tako i u prostoru za praktičnu nastavu (kuhinji).
Zbog specifične situacije i osiguranja dovoljnog razmaka tečaj je objavljen za masimalno 10 polaznika a, njih 7 ga je i završilo. Predavači su, kao i do sada, bili iskusni savjetodavci, specijalisti sirarstva, članovi radne grupe za sirarstvo te su se izmjenjivali u predavaonici kao i u prikazu tehnologija izrade pojedinih mliječnih proizvoda u kuhinji. Tečaj je obuhvatio teoretsku nastavu o higijeni, tehnologiji proizvodnje, opremi, objektima, sljedivosti, zakonskom okviru, označavanju, poreznom sustavu i marketingu te praktični prikaz izrade svježeg sira i vrhnja, mekog, polutvrdog i kuhanog sira, skute, jogurta, aromatizirane sirutke i mozzarelle.

 

Slika 1. Teorijski dio tečaja „Prerada mlijeka“ u učionici

Ovo je bio 49 tečaj „Prerade mlijeka“ u sklopu mjere 1, operacije 1.1.2., a prvi je održan, sada već davne, 2016. godine u mjesecu prosincu u Babinoj Gredi. Kroz tečaj smo do sada osposobili ukupno 972 poljoprivrednika i to su u većem postotku bile žene.
Ovaj prošlotjedni tečaj je ipak bio drugačijeg sastava nego svi dosadašnji, od 7 polaznika njih 5 su bili muškarci. Nakon 4 dana pod maskama te pridržavajući se svih drugih mjera zaštite, svi su položili pismeni test te su zasluženo dobili Potvrde o sudjelovanju, a koje im je dodijelila pomoćnica ministrice poljoprivrede doc. dr. sc. Jelena Đugum koja je na čelu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

 

Slika 2. Praktični dio tečaja

Prerada mlijeka je oduvijek pa tako i danas zanimljiva diversifikacija primarne proizvodnje za dio proizvođača mlijeka koji imaju osnovne preduvjete za to, a to su, prije svega, ljubav prema sirarstvu te dovoljno radne snage, po mogućnosti iz vlastite obitelji. Naravno da je u početku potrebno i nešto novaca da bi se uredio objekt za preradu, ali danas postoji nekoliko mjera iz Programa ruralnog razvoja koje mogu donekle pomoći, kao i sredstva pojedinih županija i/ili gradova. Imamo pozitivne primjere nekoliko mladih poljoprivrednika koji su sredstva ostvarena kroz natječaj za mjeru 6, podmjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike, uložila u uređenje male obiteljske sirane, a nekoliko njih trenutno uređuje takve sirane uz pomoć mjere 4. podmjere 4.2. koja je namijenjena za takve prerade koje daju proizvod s dodanom vrijednošću.

 

Slika 3. Polaznici sa dodijeljenim Potvrdama o sudjelovanju na tečaju

Danas, kada naše zakonodavstvo primjenjuje sve mogućnosti fleksibilnosti uvjeta koje dopušta EU legislativa, urediti i opremiti malu obiteljsku siranu više nije tako veliki izazov kao prije desetak godina. Manji proizvođači koji prerađuju do 250 litara mlijeka dnevno mogu prilično jednostavno urediti i registrirati objekt za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva u kojem mogu proizvoditi razne mliječne proizvode koje mogu prodavati na području cijele Republike Hrvatske.
Infrastrukturni uvjeti koje ovi objekti trebaju osigurati nisu previše zahtjevni, treba osigurati slijedeće:
 – prostorija ili odgovarajući prostor s opremom za prikupljanje/čuvanje mlijeka (to može biti: laktofriz, hladnjak)
 – prostor za preradu, a ovisno o mliječnim proizvodima koje proizvodi: prostorija za kuhanje, cijeđenje, fermentaciju, sušenje, zrenje ili druge postupke koji zahtijevaju posebne mikroklimatske uvjete u proizvodnji (zasebna, glavna prostorija);
 – garderobni prostor za radnike, prostor za skladištenje ambalaže te prostor za sredstva za čišćenje i dezinfekciju proizvodnog pogona može biti dislociran od radnog dijela, ako se nalazi unutar kruga objekta (garderobni ormar, ormar za ambalažu);
 – Prostor za zrenje sireva (zrionica) ukoliko se proizvode sirevi sa zrenjem;
 – prostor za skladištenje gotovih proizvoda (hladnjača, hladnjak, vitrina – samo za gotove proizvode);
 – opremu za prikupljanje i čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (kante za sirutku, spremnik za robu iz povrata s oznakom „nus proizvodi kategorije III“);
Većina mini sirana ima i prostor za pakiranje i prodaju sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Trenutno u Hrvatskoj imamo nešto više od 100 manjih obiteljskih sirana koje su se do kraja 2019. godine odobravale pod posebnim uvjetima. Do kraja ove godine će zbog izmjene propisa i ukidanja objekata odobrenih pod posebnim uvjetima sve one biti prebačene ili u odobrene (ako prerađuju više od 250 litara mlijeka dnevno ili žele kupovati dio mlijeka ili žele prodavati na području cijel EU) ili u registrirane objekte (ako prerađuju manje od 250 litara mlijeka dnevno od vlastitog stada i tržište će im biti samo RH).

Mišljenja smo da će broj registriranih objekata za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva kroz naredne godine rasti zbog jednostavnijih uvjeta za njihovo uređenje i registraciju te širenja kratkih lanaca opskrbe odnosno porasta potražnje za domaćim, lokalnim proizvodima.

S obzirom da je edukacija jedna od bitnih uvjeta za kvalitetno praćenje sljedivosti proizvodnje te osiguranje sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane pa tako i one proizvedene u mini siranama, uskoro ćemo krenuti i sa jednodnevnim tečajem „Uvjeti sigurnosti hrane u proizvodnji i preradi mlijeka“.

Zagreb, 24.8. 2020.
Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Prerada, Savjet, Sirarstvo

Korištenje začina u proizvodnji domaćih sireva

UVOD

Sir je svježi ili zreo, čvrsti ili polučvrsti proizvod dobiven koagulacijom (grušanjem) mlijeka, obranog ili djelomično obranog mlijeka, vrhnja, sirutkinog vrhnja, stepke ili kombinacijom navedenih sirovina pomoću sirila ili nekog drugog koagulacijskog sredstva pri čemu se izdvaja sirutka kao posljedica koagulacije.

Sir je vjerojatno i najstariji mliječni proizvod, koji je čovjek počeo izrađivati. Arheološka istraživanja provedena u kolijevci civilizacije, između rijeka Eufrat i Tigris i nalazi koji potječu od 7000. do 6000. godina prije nove ere (p.n.e.) upućuju na postojanje sira. Nalazi egipatske civilizacije ilustriraju razvoj mljekarske djelatnosti (4000. p.n.e.).

Začinsko bilje počelo se uzgajati prije mnogo tisuća godina u Egiptu, Kini, Indiji, Arabiji, Perziji i Grčkoj. Začini su, pored zlata i svile, bili predmet trgovine između Istoka i Zapada. Trgovina i upotreba začinskih biljnih vrsta na europskom kontinentu počela je Kolumbovim otkrićem Amerike potkraj 15. st. Stare kulture poznavale su korištenje začina i biljnih vrsta, kako u očuvanju hrane, tako i njihovu upotrebu u ljekovite svrhe.

Sir je visoko cijenjeni mliječni proizvod u mnogim zemljama svijeta, a posebna pažnja pridaje se tradicionalnim sirevima, koji nisu samo hrana već i dio kulture i obilježja neke zemlje. Zahvaljujući zemljopisnom položaju i klimatsko-vegetacijskoj raznolikosti Republike Hrvatske, u pojedinim regijama razvijena je proizvodnja različitih tradicionalnih sireva uz upotrebu začina. A zadnjih desetak godina, kako se je raširila proizvodnja kuhanih sireva i izvan područja njegove tradicionalne proizvodnje, rijetko koji proizvođač ne koristi začine, tako da danas imamo cijelu paletu kuhanih sireva, različitih okusa i boja.

Kuhani sir sa začinima

Polutvrdi (zreli) sirevi sa začinima

DODAVANJE ZAČINA

Kod proizvodnje sireva sa začinima, začini se dodaju ili u sir koji se potom oblikuje, ili se sir omata lišćem začinskog bilja, ponekad se začini nanose na površinu sira, a povećanjem proizvodnje kuhanih sireva sa začinima, sve više je i dodavanja začina u sam gruš.

Začini u svježem siru

Pri dodavanju začina ne smije se pretjerivati te prilikom miješanja više začina treba obratiti pažnju da se začini međusobno dobro sljube kao i sa sirom u koji se dodaju.

Dodavanje začina u sir treba ograničiti do 2%, inače začin preuzima okus sira, a što se ne bi smjelo dešavati. Prevelika količina dodanog bilja može negativno utjecati na senzorske karakteristike i optimalna koncentracija bilja je oko 1 %.

Adekvatan dodatak začina u sirarstvu pridonosi poboljšanju senzorskih karakteristika, povećanju stabilnosti i roka trajanja sira te povećanju nutritivne vrijednosti sira.

Kemijski sastav začina je kompleksan i svaki začin ima neki specifičan i dominantan sastojak koji pridonosi aromi proizvoda i/ili antimikrobnom i antioksidacijskom djelovanju začina. U proizvodnji tradicionalnih sireva začinsko i aromatsko bilje, ujedno, služi i kao konzervans.

VRSTE ZAČINA

Najčešći začina korišteni u našem podneblje su: peršin, kopar, crvena paprika (pretežito ljuta), čili paprika, feferoni, bijeli luk (češnjak), vlasac, papar, kim, origano, ružmarin, celer, kopriva, kadulja, medvjeđi luk, paprena metvica, timijan, bosiljak, sušeni vrganji, tartufi, mada proizvođači eksperimentiraju i sa đumbirom, šafranom, kurkumom, cimetom, lavandom te nizom drugih, rjeđe korištenih začina i dodataka. Začini pojedinačno i u kombinaciji (kao i drugi dodaci u siru) postaju neiscrpni izvor nastajanja novih i zanimljivih sireva.

Neki začini se koriste u prirodnom svježem obliku, dok se drugi pripremaju sušenjem, usitnjavanjem, pretvaranjem u prah ili ekstrakcijom aromatičnih sastojaka. U potrošnji značajno mjesto zauzimaju mljeveni začini. Kemijski sastav začina je kompleksan i svaki ima neki specifičan i dominantan sastojak.

DJELOVANJE ZAČINA

Najznačajnije komponente začina pripadaju grupi hlapljivih i čvrstih ulja, smola, estera, fenola, terpena, alkohola, organskih kiselina, alkaloida i spojeva sa sumporom. Kao redovni sastojci začina prisutni su i proteini, škrob, šećeri i veliki broj drugih organskih spojeva. Specifična aroma začina potječe od eteričnih ulja, a oštar i ljut okus od alkaloida i glukozida, te produkata njihove hidrolize.

Antimikrobno i antioksidativno djelovanje začina je različito i ovisi o koncentraciji i vrsti aktivnih komponenti.

Antioksidativno djelovanje začina

Prema porijeklu, antioksidanti se dijele na prirodne i sintetske tako da začini u siru imaju ulogu prirodnih antioksidanata.

Antioksidativni kapacitet začina pripisuje se fenolnim spojevima, sekundarnim biljnim metabolitima prisutnim u značajnijim količinama u velikom broju biljaka. Poznato je više od 8000 različitih fenolnih spojeva, a posebno je značajan njihov veliki udio u svim vrstama medicinskog i začinskog bilja. Antioksidativni kapacitet začina ne ovisi samo o koncentraciji nego i i vrsti prisutnih fenolnih spojeva.

Kada se analizira koncentracija ukupnih fenola i antioksidativni kapacitet začina po njihovim obiteljima, biljne vrste iz porodice Lamiaceae predstavljaju značajan izvor prirodnih antioksidanata. U ovu porodicu pripadaju ružmarin te brojne druge začinske biljne vrste, kao origano, bosiljak, metvica, kadulja, mažuran, timijan i majčina dušica. Svi su bogati fenolnim spojevima i eteričnim uljima te su poznati po svojim antioksidativnim i antimikrobnim svojstvima.

Antimikrobno djelovanje začina

Začini koji se dodaju prehrambenim proizvodima kako bi se poboljšale senzorske karakteristike te povećala nutritivna i biološka vrijednost proizvoda, s obzirom na svoju antimokrobnu aktivnost mogu djelovati i kao prirodni konzervansi.

Antimikrobno djelovanje začina pripisuje se uglavnom eteričnim uljima te nekim fenolnim spojevima. Njihov mehanizam djelovanja je različit. U biljnim ekstraktima i eteričnim uljima prisutan je veliki broj različitih reaktivnih skupina pa se antimikrobna aktivnost ne pripisuje samo jednom, specifičnom mehanizmu, već je uključeno nekoliko ciljnih mjesta na stanici mikroorganizma.

Većina istraživanja bazirano je na djelovanju začina na bakterije, mada  začini mogu inhibirati i rast kvasaca i plijesni.

Istraživanja pokazuju da vrste iz porodice Lamiaceae imaju najjače antimikrobno djelovanje.

Van ove porodice snažno antimikrobno djelovanje pripisuje se klinčiću i češnjaku, dok druge vrste tipa peršina, kopra, paprike ili gorušice imaju manju antimikrobnu aktivnost.

Origano, ružmarin, žalfija i timijan, vrste iz porodice Lamiaceae imaju najjače antimikrobno djelovanje i to već pri niskim koncentracijama ekstrakta dok bosiljak i metvica imaju manju antimikrobnu aktivnost.

Piskavica je jedna od najstarijih začinskih biljaka. Kao začin se koriste listovi i sjemenke ove biljke. Sjeme se još naziva i grčko sjeme. U usporedbi mažurana, piskavice, cimeta i đumbira, antimikrobna aktivnost eteričnog ulje piskavice u rangu je cimeta, jednog od začina u vrhu začina s antimikrobnim djelovanjem.

Alicin je organosumporni spoj u češnjaku odgovoran za njegov tipičan miris i okus, a odgovoran je i za antimikrobno djelovanje češnjaka.

ZAČINI I DODACI U HRVATSKIM SIREVIMA

U Hrvatskoj imamo oko tridesetak različitih vrsta autohtonih sireva. Tradicionalno, začini su se dodavali u sireve proizvedene doradom iz svježeg sira (čebričnjak, nabiti sir, prgice, kvargli te turoš) i to dodatkom najčešće crvene mljevene paprike te mješanjem s vrhnjem i solju te formiranjem u oblike svojstvene svakoj pojedinoj vrsti.

Prgice

Turoš

Zahvaljujući razvoju malih mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, na tradicionalnu proizvodnju sireva nadovezuje se inovacija i razvoj sireva različitih specifičnih okusa, a uz pomoć začina i dodataka. Osim cijelog niza kuhanih sireva sa začinima te kockica sireva pohranjenih u ulju sa začinskim biljem, pojedina gospodarstva su eksperimentirala sa začinima i dodacima u zrelim sirevima. Zahvaljujući uspješnim kombinacijama, u Hrvatskoj možemo naći specijalne sireve koji oduševljavaju i izgledom i okusom te prilikom konzumiranja postaju delikatesa među drugom hranom. Samo ću navesti nekoliko novih kombinacija: od polutvrdog sira koji zrije sa zrnom zelenog papra, istarskih sireva u kombinaciji s također autohtonim teranom te do patentiranog krčkog sira koji zrije sa začinskim biljem umotan u orahov list.

Polutvrdi (zreli) sir sa začinima

Republika Hrvatska je zemlja bogata raznovrsnim ljekovitim i aromatskim biljem što joj daje veliki potencijal za proizvodnju novih, različitih domaćih sireva sa začinskim biljem. Upravo tu prednost koriste pojedina gospodarstva te time značajno obogaćuju našu gastronomsku i turističku ponudu.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Savjet, Sirarstvo

Sirutka – dragocjena tekućina

Sirarski kutak

U ovo Covid 19 vrijeme ograničenih međusobnih kontakata nemamo sirarskih radionica, ali imamo Internet i zahvaljujući njemu priliku nešto pročitati, naučiti, obnoviti znanje, a i primijeniti ga u praksi. Vrijeme je branje bazge i izrade njezina aromatična sirupa, a okus bazge i sirutke se baš lijepo sljubljuju. Ako imate oboje ili možete doći do njih, ovaj tekst je upravo ono što vam treba.

Foto 1. Vrč sirutke

Foto 2. Bazga u cvatu

Sirutka – dragocjena tekućina

Iako je sirutka stara kao i sirevi, ova dragocjena tekućina najprije se bacala, a potom koristila isključivo kao krmivo. U ljudsku prehranu uvedena je nakon što se spoznalo da je sirutka izvanredan izvor visokovrijednih proteina.

Sirutka je zeleno-žuta tekućina koja nastaje kao sporedni proizvod u tehnološkom procesu proizvodnje sira, a nakon koagulacije kazeina. U prosjeku od 10 litara mlijeka dobije se 1 kg sira i 9 litara sirutke.

Sastav sirutke

Sastav i svojstva sirutke ovise o tehnologiji proizvodnje sira te o kakvoći korištenog mlijeka.  Postupkom prirodnog zakiseljavanja ( pri izradi svježih sireva) nastaje kisela sirutka, a sirenjem sirilom (razni meki, polutvrdi i tvrdi sirevi) nastaje slatka sirutka.

Prema prosječnom sastavu sirutka sadrži oko 93% vode, a u nju prelazi i oko 50% suhe tvari mlijeka. Najveći dio sirutke čini laktoza (4,5%), manje od 1% proteini sirutke, a u manjim količinama prisutne su mineralne tvari i vitamini topljivi u vodi. U suhoj tvari sirutke laktoze ima 75% , proteina 14% , dok masti i mineralne tvari čine 11% suhe tvari sirutke. Od mineralnih tvari sadrži kalcij, fosfor i magnezij, a od vitamina je naročito zastupljen vitamin B2 koji joj daje boju te je jako bitan za zdravlje kože, kose, noktiju i jetre. Jedna litra sirutke može zadovoljiti dnevne potrebe odrasle osobe za vitaminima B kompleksa.

Sastav kisele i slatke sirutke je sličan s tim da kisela sirutka sadrži više kalcija i slobodnih aminokiselina i može duže trajati ( i do 15 dana).

Foto 3. Izdvajanje sirutke pri proizvodnji svježeg sira

Priprema sirutke

Sirutka ima vrlo široku primjenu pa se tako koristi kao sastojak različitih napitaka primjerenih za sve uzraste zatim kao sastojak pripravaka za sportaše, za bolesnike, u procesu reguliranja tjelesne težine ili kao dodatak raznim jelima.

Proteini sirutke su najvrjedniji proteini za ljudsko zdravlje (albumini i globulini). Lako su probavljivi i potpuno se iskorištavaju u ljudskom organizmu zbog čega ih puno koriste sportaši. Na tržištu se sve više pojavljuju proteini u prahu na bazi sirutke namijenjeni body builderima. Proteini sirutke ne izazivaju alergije, potiču izgradnju mišića, poboljšavaju imunitet, snižavaju krvni tlak i kolesterol u krvi, a mogu djelovati i antikancerogeno. Nakon postoperativnih tretmana i kada je smanjen imunitet organizma preporuča se  prehrana sirutkom. Dnevne potrebe za većinom esencijalnih aminokiselina mogu se podmiriti konzumacijom oko 1,5 L sirutke ili 0,5 L mlijeka.

Laktoza iz sirutke potiče peristaltiku crijeva i poboljšava probavu, poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora i ne utječe na stvaranje karijesa, sprječava rast štetnih bakterija u crijevima.

Možemo reći da je sirutka dragocjena tekućina ili napitak odnosno da je prava blagodat za ljudski organizam, jer je hranjiva, pomaže u reguliranju probave, a zbog  kvalitetnih, vitamina, aminokiselina, enzima, itd.,  izvanredan je izbor za zdravlje i razvoj, jer pomaže u brzoj obnovi stanica, potiče rad bubrega, jetre i žuči, ubrzava čišćenje organizma i odbacivanje nakupljenih otrova. Zbog niske PH vrijednosti, vrlo brzo stiže do svih organa gdje nadoknađuje različite deficite. Sprečava osteoporozu, skida naslage na zubima i prevenira karijes.

U proljetno doba je najčešći osjećaj umora. Sirutka potiče lučenje serotonina (hormona zadovoljstva), te tako smanjuje osjećaj stresa i kroničnog umora. Sadrži i alfa-lactalbumin koji obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja.

Sirutka je prirodni lijek za jetru. Preporuča se koristi kod problema s jetrom – masne jetre, oštećene jetre uslijed virusnih oboljenja te posebno kod jetre opterećene pretjeranom konzumacijom alkohola i masne i nezdrave hrane. Ovaj jednostavni napitak sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA koje pomažu kod uznapredovalih bolesti jetre te oboljelima od ciroze pomaže da žive duže i kvalitetnije. Terapija traje dulje vrijeme i sastoji se od svakodnevnog konzumiranja najmanje pola litre sirutke, po mogućnosti i više.

Sirutka sadrži upola manje kalorija nego mlijeko i važna je u procesu mršavljenja, jer pomaže u aktiviranju brojnih tjelesnih funkcija kao i u topljenju viška nagomilanih masnoća. Preporučuje se ljudima koji imaju problema s povišenim masnoćama u krvi.  Gotovo kod svih nakon nekoliko tjedna redovitog pijenja potpuno regulira povišeni kolesterol i trigliceride.

Sirutka je najbolji proljetni napitak za čišćenje i regeneraciju organizma, ujedno najjeftiniji i najprirodniji!

Sirutka je sigurna za upotrebu i da biste osjetili njen blagotvorni učinak pijte između pola litre do litre dnevno. Dobro ju je piti natašte, a najbolje ju je piti raspoređeno tokom dana. Osvježit će vas i ukloniti umor. Obiluje elektrolitima, odlično hidratizira tijelo, daje više energije pa je puno prikladnija od štetnih energetskih pića. Puno je jeftinija od bilo kakvih osvježavajućih napitaka. Košta svega 5 kn litra, a puno je efikasnija i zdravija od bilo kojih napitaka koji se nalaze u prodaji.

Sirutku možete uspješno koristiti i u kuhinji. Sirutka može zamijeniti mlijeko u pripremi mliječnih napitaka (milkshake) ili primjerice muffina. Kod izrade peciva, probajte mlijeko zamijeniti sirutkom dobiti ćete malo drugačiji, ali ukusan i zdraviji proizvod. Kod pripreme variva od mahunarki namočite ih u vodi kojoj ste dodali nekoliko žlica sirutke. Pripremate li pak rižoto, umjesto vode koristite sirutku – dobit ćete kremasto jelo dodatno obogaćeno hranjivim tvarima. Odreske probajte marinirati u mješavini sirutke i začina. Osim što će marinada sa sirutkom dati novi okus, njeni će enzimi pomoći i u omekšavanju mesa i postizanju sočnosti.

Kako proteini sirutke imaju dobra funkcionalna svojstva, poput dobre topljivosti, viskoznosti, sposobnosti želiranja i emulgiranja, njihovi se koncentrati upotrebljavaju u prehrambenoj industriji. Proteini sirutke probavljiviji su od kazeina pa se koriste u proizvodnji hrane za dojenčad te u svrhu povećanja hranjive vrijednosti, ne samo mliječnih, već i brojnih drugih prehrambenih proizvoda.

Industrijska proizvodnja sirutke počela je tek četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, ali povijest korištenja sirutke kao narodnog lijeka je puno starija te se prenosila s koljena na koljeno.

Prerada sirutke

Sirutkini napitci namijenjeni su širokim skupinama potrošača – od onih najmanjih pa do najstarijih. Odlikuju se visokom hranjivom vrijednošću i dobrim terapijskim svojstvima.

Prerada sirutke u napitke počela je još u 70-tim godinama prošlog stoljeća, a do danas je razvijena čitava paleta sirutkinih napitaka bilo da su proizvedeni od slatke ili kisele sirutke, od deproteinizirane sirutke, zatim od svježe sirutke razrijeđene vodom, fermentirane sirutke, pa sve do napitaka u prahu uz dodatak raznih aroma.

Bezalkoholni napitci

Bezalkoholni napitci od sirutke predstavljaju veoma šaroliku skupinu proizvoda dobivenih uglavnom miješanjem slatke, rjeđe i kisele, sirutke s različitim dodatcima, poput tropskog voća (ali i ostalog voća, kao npr. jabuke, kruške, jagodasto i bobičasto voće), žitarica i njihovih prerađevina (najčešće mekinja), izolata proteina biljnog podrijetla,

(najčešće mekinja), izolata proteina biljnog podrijetla, CO2, čokolade, kakao praha, vanilije te drugih aromatizirajućih dodataka.

Alkoholni napitci

Kako najveći dio suhe tvari sirutke čini laktoza (oko 70%), ona je izvrsna sirovina za proizvodnju alkoholnih napitaka. Alkoholni napitci od sirutke dijele se na napitke malog sadržaja alkohola (do 1,5%), sirutkino pivo i sirutkino vino. Sirutkini napitci namijenjeni su širokim skupinama potrošača – od onih najmanjih pa do najstarijih. Odlikuju se visokom hranjivom vrijednošću i dobrim terapijskim svojstvima.

Praktični dio

Na tečajevima „Prerade mlijeka“ u sklopu  Mjere 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, Podmjere 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanje vještina u Tipu operacije 1.1.2. Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike službenici Ministarstva poljoprivrede educiraju polaznike i o primjeni sirutke.

Za aromatizirane napitke koristimo kiselu sirutku, dobivenu nakon izrade svježeg sira. Sirutku procjedimo te zagrijemo na 80°C, a nakon toga je što brže rashladimo. Kod temp. od 60°C dodajemo voćnu bazu i dalje uz mješanje rashlađujemo. Dobiveni rashlađeni napitak je kiselkasto-sladak i osvježavajući te se može čuvati tjedan dana u hladnjaku.

Ukoliko se napitak popije kroz 2 dana, dovoljno je samo procjediti sirutku i dodati voćnu bazu, bez zagrijavanja.

U domaćoj radinosti, kao voćna baze može poslužiti bilo koji voćni sirup, a sirup od naranđe se je pokazao vrlo dobar kao i sirup od bazge.

Foto 4. Aromatizirana sirutka sa radionice „Prerada mlijeka“

Od sirutke se dobiva i skuta ili albuminski sir, a o tome više nekom drugom prilikom. Svakako pratite naše objave i najave tečajeva pa iskoristite priliku, prijavite se i naučite daleko više na samom tečaju „Prerada mlijeka“.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.