MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Dopunske djelatnosti

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest, Voćarstvo

Prvi tečaj prerade i dorade voća u Čakovcu

U organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Čakovcu, od 7. studenog do 10. studenog 2022. godine, organiziran je tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća.

Tijekom tečaja, dvanaest polaznika imalo je priliku upoznati se sa zakonskim propisima koji reguliraju područje prerade, ekonomskim i marketinškim aspektima te tehnološkim procesima. Kako pored teorije, polaznici prolaze i veliki dio praktične nastave, u okviru tečaja organizirana je terenska radionica kod OPG-a FINOTE – OPG SARAČ NEDIN u Mačkovcu. U registriranom objektu za preradu i doradu voća polaznici su upoznati sa opremom za preradu voća, pripremom džema od aronije te preradom lješnjaka u hladno prešano ulje. U okviru objekta za preradu nalazi se i prezentacijski prostor za promociju i izravnu prodaju vlastitih prerađenih proizvoda OPG-a.

Za teorijski i praktični dio edukacije zaslužni su bili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede iz Zagreba: Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. i Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr., zatim Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., djelatnik u ispostavi Zadar te Adrian Horvat, dipl. ing. agr. i Ljiljana Kocen dipl. ing. agr., djelatnici u ispostavi Čakovec i Štrigova.

Tečaj je namijenjen svim zainteresiranim poljoprivrednicima bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju, a koji su upisani u Upisnik PG/OPG-a. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište, promociju istih te upoznavanje sa osnovama ekonomike i poslovanja OPG-a, poreznom politikom i osnovama knjigovodstva.

Poljoprivredni proizvođači, polaznici tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda, imaju mogućnost dobivanja potrebnih znanja za diversifikaciju svojeg gospodarstva kroz dopunske djelatnosti čime će povećati vrijednost vlastitih proizvoda  i biti konkurentniji na tržištu. Proizvodnjom kvalitetnih prerađevina, mali proizvođači svakako imaju svoje mjesto na zahtjevnom tržištu gdje kvalitetom, manjim serijama specifičnih proizvoda iz vlastite sirovine mogu biti prepoznati na tržištu i biti izvan konkurencije proizvodima velike proizvođačke industrije.

Zbog izrazito pozitivnih reakcija polaznika planira se još tečaja i demonstracijskih aktivnosti kojim će biti obuhvaćena prerada i dorada voća te prema interesu i prerada i dorada povrća. Pohađanje tečaja i demonstracijskih aktivnosti za polaznike je besplatno, odnosno financira se sredstvima EU iz Mjere 1.

Stoga, pozivamo sve zainteresirane za pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji te ovisno o potrebi i interesu završe jedan od tečajeva diverzifikacije djelatnosti na OPG-u.

 

 

Fotogalerija sa tečaja: Ljubomir Peričić

Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za agroekonomiku

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Održani 24. Dani voća Koprivničko-križevačke županije

Već tradicionalno, na Trgu svetog Jurja u Đurđevcu 8. listopada 2022. godine održana je najznačajnija županijska manifestacija posvećena promociji proizvodnje i prerade voća, 24. Dan voća Koprivničko-križevačke županije. Uz predstavljanje šarolike palete voća i voćnih prerađevina, cilj ove manifestacije je privući lokalne kupce i potrošače te prezentirati kvalitetno domaće voće, voćne prerađevine i ostale proizvode  koji se uzgajaju i proizvode u našem kraju.

Organizator 24. Dana voća je Koprivničko-križevačka županija, a u organizaciji sudjeluju Grad Đurđevac i gradska Turistička zajednica, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, područna jedinica Koprivnica, Poljoprivredna zadruga „Gruda“ za proizvodnju, skladištenje i distribuciju, voća i povrća, te Udruga voćara i proizvođača voćnih prerađevina Koprivničko-križevačke županije. Kao i svake godine tiskan je katalog u kojem se nalazi popis proizvođača voća s osnovnim podacima o nasadima i sortimentu voća te lokacijama nasada koji posjeduju voćnjake na području Koprivničko-križevačke županije (ukupno 249 proizvođača voća).

Kao i svake godine biran je najljepše uređen izlagački prostor. Voćari su se potrudili urediti štandove sa svojim proizvodima i prerađevinama te su za njihov trud dodijeljene nagrade za tri najljepše uređena izlagačka prostora. Prvu nagradu osvojila je Srednja gospodarska škola iz Križevaca, drugo nagrađeni bio je štand OPG Goričanec Marka iz Koprivničkih Bregi, a treću nagradu osvojio je  OPG Krčmar Darko iz Đurđevca.

Nagrađeni izlagački prostor Srednje gospodarske škole Križevci

 

U sklopu manifestacije otvorena je i specijalizirana trgovina domaćih proizvoda lokalnih proizvođača“ Podravinoteka“ koja se nalazi u sklopu nove đurđevačke Gradske tržnice uređene po svjetskim standardima.

Službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ove su godine sudjelovali na manifestaciji, dijeleći promotivne materijale aktualne u poljoprivredi, odgovarajući na pitanja zainteresiranih za voćarsku proizvodnju u okruženju plodova i prerađevina naših vrijednih voćara s kojima surađuju tijekom cijele godine.

Izlagački prostor Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede

 

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Vijest

Studijsko putovanje na području LAG-a Posavina i LAG-a Zapadna-Slavonija

U organizaciji LAG-a Zagorje-Sutla u okviru Međuteritorijalnog projekta suradnje “Okusi Tradicije“ djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede – područna jedinica Krapina pozvani su na studijsko putovanje koje se održalo od 19. 9. – 20. 9. 2022. na području Posavine i Slavonije.

Putovanje je započelo na OPG-u Kereković u Živikama gdje smo imali prilike upoznati se sa tradicionalnim doručkom slavonskog kraja te obilaskom OPG-a koji se osim turističke ponude bavi uzgojem crne slavonske svinje i lipicanaca. Prvi dan putovanja završili smo posjetom OPG-a Staklarević u Staroj Kapeli. Imali smo prilike sudjelovati u radionici i gastro predavanju uz tradicionalna jela slavonskog kraja. Eko-etno selo Stara kapela svojom toplinom i gostoljubivošću privlači turiste iz svih dijelova Lijepe naše. Stara Kapela ima dugu povijesnu tradiciju čime se taj kraj može ponositi. Osim odmora na seoskom imanju svoju znatiželju možete zadovoljiti  tečajem tkanja svih vrsta tradicionalnog platna u tkalačkoj radioni Eko-etno sela Stara Kapela.

Drugi dan putovanja započeli smo obilaskom Slavonskog dućana u Novoj Gradišci, koji okuplja OPG-ove Novogradiškog kraja. Slavonski dućan u ponudi ima domaće proizvode, ručne radove, suvenire koji predstavljaju vrijednost domaćih proizvoda toga kraja.

Nastavili smo obilazak OPG-ova i posjet OPG-u Kraljić koji se bavi proizvodnjom vina i koktela. Zanimljiva priča mladog poljoprivrednika koji svojim trudom i radom želi svoje proizvode prezentirati na tržište.

Vožnja fijakerom kroz slavonsko selo obilježila je drugi dan studijskog putovanja kod obitelji Mađarević koji su nam prezentirali svoje gospodarstvo na najbolji mogući način. Svoje putovanje završili smo posjetom destileriji Bošnjak koja se bavi proizvodnjom piva i gina.

Ciljevi projekta su razvoj ruralnog turizma, te podizanje razine znanja o konceptu „Od polja do stola“ s naglaskom na mlade te jačanje svijesti o vrijednosti lokalne proizvodnje i kulinarske baštine kroz promociju kratkih lanaca opskrbe.

Studijsko putovanje u Posavinu i zapadnu Slavoniju osim edukativnog karaktera koje nosi svako studijsko putovanje, dalo nam je uvid i ideje u koncepte ulaganja i pokretanja seoskog turizma i ponude što obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može ponuditi.

Silvija Kramarić, dipl. ing. agr.

Gordana Jurina, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest

4. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla

U sklopu 8. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede organizirala je 4. ocjenjivanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla koje je održano 4. i 6. listopada 2022. u prostorijama Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu.

U stručnom povjerenstvu za ocjenjivanje sudjelovali su profesori s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te djelatnici Uprave koji se bave preradama proizvoda biljnog podrijetla.

Sedmeročlano povjerenstvo za ocjenjivanje zimnice vodila je prof. dr. sc. Nadica Dobričević, a povjerenstvo za ocjenjivanje proizvoda alkoholne fermentacije i octa predvodila je prof. dr. sc. Jasna Mrvčić.

Metoda ocjenjivanja bazirana je na metodi 20 bodova, gdje se ocjenjuje izgled, bistroća, boja, zatim miris, okus, homogenost/konzistencija i tipičnost. Najveći broj bodova nosi okus 10-12 (ovisno o vrsti proizvoda), zatim miris 4-6, a onda ostale karakteristike proizvoda 1-2 boda. Konačna ocjena je medijan ocjena svih 7 ocjenjivača.

Ocijenjeno je 150 uzoraka u 9 kategorija te je dodijeljeno 138 diploma: 46 zlatnih, 33 srebrne, 33 brončanih i 26 priznanja. Kod 12 uzorka uočene su greške u tehnologiji proizvodnje te takvi uzorci nisu zadovoljili organoleptičke standarde i odbačeni su. Po pojedinim kategorijama dodijeljeno je 9 šampionskih odličja i šampion 4. ocjenjivanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla.

Rezultate ocjenjivanja možete preuzeti ovdje.

Sirarstvo, Vijest

Međunarodna konferencija o planinskim sirevima

Od 1. do 3.10. u Sloveniji je održana međunarodna FACE konferencija o planinskim sirevima, koju je 4.10. zaključio 3. festival slovenskih sireva.

FACE (Farmhouse and Artisan Cheese and dairy producers European network) je europska mreža koja povezuje sirare i proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda diljem Europe. Sa svojim djelovanjem mreža je započela 2006. godine razmjenom podataka među francuskim i njemačkim sirarima te se nakon toga nastavila razvijati i širiti, a trenutno broji 15 zemalja članica, a svaku pojedinu državu zastupaju Udruženja sirara, razne tehničke i istraživačke institucije, laboratoriji te veterinarske i sanitarne institucije. Svrha mreže je razmjena iskustava, zajedničko rješavanje problema s kojima se sirari diljem Europe susreću, lobiranje kod Europske komisije za primjenu određenih fleksibilnosti, organizacija i provođenje projekata čije su aktivnosti vezane za sirare ili potrošače i sl. Uspjeli su uspostaviti Vodič dobre higijenske prakse za male sirane kao Europski dokument, vode platformu putem koje se mogu povezati sirari s osobama koje se žele imati praksu i upoznati se s tehnologijama proizvodnje raznih sireva.

Konferencija je započela 01.10. posjetom brdskim i planinskim gospodarstvima u dolini Soče i zajedničkim planinskim siranama u kojima se prerađuje mlijeko od više proizvođača koji svoje krave dovode u planine u maju i vraćaju ih nazad u listopadu. Na planini se izmjenjuju obitelji koje se brinu za životinje, a mlijeko prerađuje obučeni sirar kojeg plaćaju za taj rad. Sirane su na cijelom tom području  šire okolice Bohinja i nacionalnog parka Triglav povezane u cestu sira.

Slika 1) Sirevi planinskih gospodarstva u dolini Soče

Nakon planinskih i gorskih gospodarstava posjetili smo Festival hrane „Jestival“ na kojem su bili izloženi razni tradicionalni slovenski specijaliteti pa tako i sirevi. U povratku smo posjetili zadružnu mljekaru Planika u Kobaridu u sklopu koje je bio i Muzej sirarstva, a dan smo završili posjetom još jednoj planinskoj sirani Jelinčič gdje smo mogli vidjeti kako uspješno spojiti turizam i proizvodnju planinskih sireva. U sklopu sirane nalazi se kamp koji, osim ekološkog ovčjeg sira, u ponudi ima i razne druge slovenske specijalitete. Tu smo uživali u degustiranju raznih sireva te razgledavanju tradicionalne planinske sirane.

Slika 2) Kamp na gospodarstvu Jelinčič

Drugi dan konferencije (02.10.) započeo je godišnjom skupštinom FACE mreže na kojoj su se predstavili novi članovi. Osim toga, predstavnici svake radne skupine su nas informirali o svojim stručnim aktivnostima vezanim za marketing, tehnologiju i higijenu. Nakon skupštine smo posjetili planinu Zajavornik gdje smo mogli vidjeti još jednu tradicionalnu planinsku siranu koja radi samo u ljetnim mjesecima dok su krave na planinskim pašnjacima. Tamo smo također degustirali sir te slovenski specijalitet „Zaseka“ – namaz od domaće slanine. U povratku smo posjetili siranu obitelji Gartner u selu Studor pri Bohinju, koja se osim prerade mlijeka bavi i preradom mesa te seoskim turizmom.

Slika 3) Sirevi gospodarstva Gartner

Treći dan konferencije (03.10.) bio je bio službeni dio u dvorani s raznim predavanjima. Započeo je govorom dobrodošlice, a nastavio se predavanjima o planinskim sirevima i drugim temama važnim za planinske sireve te degustacijom sireva svih prisutnih zemalja.

Na konferenciji smo ispred Ministarstva poljoprivrede prezentirali i predstavili naš planinski sir – sir iz mišine te smo prikazali jedan kratki film o njegovoj tradicionalnoj proizvodnji na planini Dinara koji je snimljen 2009. godine, a snimile su ga kolegice iz Knina koje su u to vrijeme započele aktivnosti zaštite sira iz mišine.

Konferencija je  završila „okruglim stolom na temu planinskih sireva i njihove perspektive“ čime je zaključena međunarodna konferencija.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 4 i 5) Razni europski sirevi

Četvrti dan (04.10.) smo sudjelovali na zadnjem događaju koji je upotpunio međunarodnu konferenciju, na 3. slovenskom festivalu sira, gdje su se mogli degustirati i kupiti razni mliječni proizvodi 30-ak malih slovenskih sirara. U sklopu festivala, prisustvovali smo predavanju francuskog stručnjaka koji nas je upoznao s tehnologijom zrenja različitih francuskih sireva.

Slika 6) Degustacijski listić i ulaznica za 3. festival slovenskih sireva

 

Svi sudionici konferencije i festivala sira imaju barem jednu zajedničku stvar – ljubav prema mlijeku i mliječnim proizvodima, posebice sirevima. Uvidom u slovenski način proizvodnje planinskih sireva došli smo do zaključka da takav način proizvodnje nije nemoguć i da je, u kombinaciji s turizmom, itekako održiv. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore kako naš sir iz mišine ne bi bio samo „sir koji se nekada proizvodio u Hrvatskoj“, nego sir koji se i dalje proizvodi u Hrvatskoj.

 Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Anđelka Pejaković, dip. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Prerada, Vijest

Poziv na 4. ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla

Cijenjeni proizvođači,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati vas da sudjelujete na 4. ocjenjivanju proizvoda prerade biljnog podrijetla te na dodjeli diploma na 8. Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda. Prijavnicu za ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla možete preuzeti ovdje. Ocjenjivanje proizvoda prerade biljnog podrijetla održati će se 3. i 4. listopada 2022. u prostorima Ministarstva poljoprivrede na adresi Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Proizvode će  ocjenjivati  komisija sastavljena od profesora s Agronomskog fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te naših službenika koji se bave preradom proizvoda biljnog podrijetla. Za svaki prijavljeni uzorak obavezno je dostaviti minimalno:

  • 3 boce voćnog vina/soka, 2 boce rakije/likera/octa
  • 3 pakiranja zimnice od voća/povrća i/ili ostalih biljnih prerađevina

Uzorci se dostavljaju zajedno s prijavnicom do rujna 2022. u Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Kontakti:

Ozren Hrsto – 099 4972 599
ozren.hrsto@mps.hr

Marko Mraović – 099 8156 307
marko.mraovic@mps.hr

ili u najbližu ispostavu Ministarstva poljoprivrede.

Kotizacija se ne naplaćuje.

Proglašenje najbolje ocijenjenih proizvoda i podjela diploma bit će na 8. Sajmu zimnice i autohtonih proizvoda 7. – 9. listopada 2022. Na ocjenjivanje se mogu prijaviti maksimalno 3 proizvoda biljnog podrijetla proizvedeni u registriranim objektima.

Očekujući Vaše javljanje, zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i vremenu.

Savjet, Sirarstvo

Kvasci i plijesni u sirarstvu

Poznato je da su kvasci i plijesni izuzetno korisni u sirarstvu, ali vrlo često zadaju i velike muke malim sirarima.

Djelovanje kvasaca i plijesni

Plijesni osiguravaju karakterističnu konzistenciju, okus, miris, aromu i boju velikog broja poznatih svjetskih mliječnih proizvoda kao što su Camembert, Brie, Roquefort, Gorgonzola, Gruyere, Limburger, Romadur itd. Kvasci su neophodni za proizvodnju pjenušavih fermentiranih mliječnih napitaka kao što su kefir i kumis koji sadrže plin (CO2) i alkohol.

Slika 1) Sir s bijelom plijesni na površini iz sirane Jurkas

Osim velike koristi, kvasci i plijesni uzrokuju često i velike probleme u malim siranama gdje se najčešće rade proizvodi od sirovog mlijeka. Oni umanjuju mikrobiološku kvalitetu proizvoda skraćujući im rok trajanja, uzrokuju pjenušanje zbog stvaranja plina, daju peckav okus i miris po kvascu.

Nije uvijek jednostavno savladati probleme koje izazivaju kvasci i plijesni, a važno je reći da to zahtijeva puno znanja i higijene u objektima za preradu. Kvasci i plijesni su sveprisutni mikroorganizmi u našoj okolini, a za svoj rast trebaju organske ostatke kao što su npr. šećeri, masti i proteini, stoga se kod lošijeg održavanja higijene objekata stvaraju idealni uvjeti za njihov rast i razvoj. Mliječni proizvodi koji su osjetljivi na kvasce su svježi sir, kiselo vrhnje, razni meki sirevi, skuta, jogurt i sl.

Slika 2) Ispravno izdvojeno kiselo vrhnje na praktičnom tečaju prerade mlijeka

Najviše problema s kojima se susrećemo kod naših malih sirara se javlja kod tradicionalne proizvodnje svježeg sira i vrhnja prirodnom fermentacijom i to često u ranu jesen ili kasno proljeće. Osim uvjeta u samim objektima u kojima je toplo i vlažno zbog višesatnog odvijanja procesa fermentacije, razvoju kvasaca i plijesni pomaže i toplo, vlažno vrijeme. Sirutka koja se ne iznosi pravovremeno iz objekta i drži se u otvorenim posudama također je dobar medij za razvoj kvasaca kao i kartonska ambalaža koja može lako kontaminirati proizvode ukoliko se drži u njihovoj blizini. Proizvodi bogati šećerom (npr. voćni jogurti) također predstavljaju izvor kontaminacije jer velik broj kvasaca ne može preraditi laktozu iz mlijeka već samo kontaminiraju proizvod, a jako dobro se razvijaju i rastu u proizvodima s više šećera. Kvasci i plijesni često se nalaze i u zraku te je on vrlo česti izvor kontaminacije mliječnih proizvoda. Do kontaminacije dolazi i tijekom proizvodnje i pakiranja. Osim zraka izvor su i neadekvatno održavani podovi, zidovi, oprema, odjeća sirara, sirarske marame te salamura koja nema dovoljnu koncentraciju soli. Ponekad i mlijeko loše mikrobiološke kvalitete, osim bakterija, može biti i izvor kvasaca.

Slika 3) Dobro održavana salamura u zasebnom prostoru u sirani Šestak

Preventivne mjere

Da bismo donekle spriječili kontaminaciju kvascima i plijesnima treba voditi računa da higijena u cijelom procesu proizvodnje, od mlijeka do gotovih proizvoda, bude na visokom nivou jer je glavni uzrok navedenih poteškoća najčešće loša higijena.

Mužnju treba obavljati higijenski, održavati opremu za mužnju čistom, dezinficiranom i u dobrom stanju, životinje pripremiti za mužnju, mlijeko odmah hladiti ili staviti u preradu.

U prostoriji za preradu treba uvijek osigurati redovitu ventilaciju i izmjenu zraka – prirodnim putem (prozori) ili različitim tipovima ventilatora i ventilacijskih otvora kako bi se smanjila kondenzacija. Razina vlažnosti zraka mora biti obavezno ispod 95 % jer vlažne površine izrazito pogoduju rastu kvasaca i plijesni.

U samom prostoru za preradu za prijenos proizvoda treba koristiti plastičnu ambalažu i posude te nikada ne unositi kartonske kutije, već pakiranje u njih raditi u drugoj prostoriji.

Sve površine u objektu za preradu odmah po završetku proizvodnog procesa treba temeljito očistit i dezinficirat da ne dođe do nakupljanja organskih naslaga koje mogu biti hrana kvascima i plijesnima. Preporučuje se koristiti alkalna sredstva za istovremeno pranje i dezinfekciju koja u sebi sadrže klor ili provesti dezinfekciju nakon detaljnog pranja i čišćenja. U borbi protiv kvasaca može se koristiti alkoholni ocat ili peroctena kiselina, koji se razrjeđuju odnosno dodaju u vodu prije primjene. Važno je da se voda nikada ne dodaje u kiselinu zbog burne reakcije i jakog isparavanja, već kiselinu dodajemo u vodu. Ova sredstva su hlapljiva i nakon njihove primjene po površinama nakon određenog vremena nema ni mirisa ni drugih ostataka, međutim prilikom primjene mogu nadražiti sluznice dišnih putova pa s njima treba raditi stručno i pažljivo (koristiti rukavice i maske).

Budući se kvasci i plijesni lako prenose zrakom, oprema u kojoj se odvijaju proizvodni procesi (kotao, banje, posude, cjediljke, kalupi, posude za pakiranje) mora uvijek biti zatvorena, ako je to moguće ili osigurati izdvojeni prostor za pojedine faze. Ukoliko dođe do kontaminacije, u prostoriji za preradu treba provesti dezinfekciju zraka fumigacijom kada u objektu nema proizvoda ni osoba (najbolje u večernjim satima).  Ujutro se prostorija treba dobro prozračiti, a postupak treba obavezno ponoviti nakon tjedan dana jer spore nisu uništene, one prelaze u vegetativni oblik i tada ih se uništava.

Ukoliko se proizvode različiti mliječni proizvodi u istom prostoru, treba paziti na vremensku odvojenost te provesti čišćenje i dezinfekciju između proizvodnje pojedinih proizvoda. Tako npr. kefirna zrnaca sadrže u sebi kvasce, a izrazito su agresivna i lako se šire u okolini, pa će vrlo brzo doći do kontaminacije prostora, a zatim i svih proizvoda.

Kod sireva sa zrenjem osim gore navedenih postupaka može pomoći i premazivanje sireva te prskanje ili uranjanje u fungicidna sredstva koja su dozvoljena u prehrambenoj industriji. Ovim postupcima ne utječe se na boju, okus i aromu proizvoda te se ne narušava zdravlje potrošača, a poboljšava se izgled i trajnost te smanjuje rizik od razvoja mikotoksina iz plijesni. Mikotoksini zaostaju u siru i nakon zrenja.

Zaključak

Potrebno je još jednom ponoviti da prisutnost kvasaca i plijesni u proizvodima osjetljivim na njihov rast i razvoj značajno skraćuju njihov rok trajanja, uzrokuje pjenušanje proizvoda zbog stvaranja plina, okus po kvascima kod konzumacije prepoznajemo kao peckanje, a izazivaju i nadimanje ambalaže zbog nakupljanja plina (CO2).

Najčešći razlog prisutnosti velikog broja kvasaca i plijesni kod analiza proizvoda je nesukladnost prilikom provođenja vlastitih samokontrola ili službenih kontrola od strane nadležne inspekcije.

Da bismo uvijek imali sukladan proizvod, obzirom na broj kvasaca i plijesni, moramo osigurati najveću moguću razinu higijene u objektima za preradu te moramo imati dobro posložene i razdvojene tehnološke postupke različitih proizvoda koji nisu jedni drugima dobri „susjedi“.

Slika 4) Pravilno zakiseljavanje mlijeka u izdvojenom prostoru u sirani Furnkranz

 

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Vijest

Izrada dekorativnih sapuna hladnim postupkom – održana demonstracija u Feričancima

Dana 15. lipnja 2022. održana je prva demonstracijska aktivnost na temu „Izrada dekorativnih sapuna hladnim postupkom“ na OPG-u Mirjane Nekić u Feričancima, Osječko-baranjska županija u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede.

Izrada sapuna samo je jedna od brojnih aktivnosti Radne skupine za preradu ljekovitog i aromatičnog bilja Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede koju čine savjetnici većeg broja županija, od Osijeka do Dubrovnika, gdje se stečena znanja i iskustva prenose poljoprivrednicima.

Jednodnevna demonstracijska aktivnost izrade sapuna provedena je okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., mjere M01, kroz teoretski i praktični dio:

Teoretski dio: osnove izrade sapuna; sigurno rukovanje kaustičnom sodom (NaOH); sastavljanje recepata – izrada sapuna uz objašnjavanje “traga” i učenje osnovnih tehnika oslikavanja sapuna; korištenje eteričnih ulja, pigmenata i ostalih dodataka u sapunu; najčešće greške pri izradi sapuna i kako ih izbjeći; trajnost i skladištenje sapuna dobivenih hladnim postupkom.

Praktični dio: prikaz raznih vrsta sapuna dobivenih hladnim postupkom; izrada sapuna od svinjske masti; rezanje, pakiranje i čuvanje sapuna.

Slika 1. Sudionice demonstracijske aktivnosti nakon izrade prvog zajedničkog sapuna

 

Slika 2. Prezentacija osnovnih koraka izrade sapuna

 

Slika 3. Pozorno praćenje prezentacije

 

Slika 4. Zajedničko rezanje prethodno pripremljenog sapuna

 

Slika 5. Demonstracija izrade sapuna od svinjske masti uz dodatak određenih prirodnih boja i mirisa

 

Slika 6. Sapun izrađen u sklopu demonstracijske aktivnosti (rezan nakon 48 sati)

 

U današnjem vremenu sveopćeg napretka i razvoja civilizacije, u kojem većinu potrepština za život pronalazimo u trgovačkim centrima ili web-shop trgovinama, čovjek, a i priroda oko njega postaju sve osjetljiviji i ranjiviji zbog prekomjerne izloženosti i korištenja raznih kemijskih preparata (od proizvodnje hrane do farmaceutske industrije).

Međutim, kada se okrenemo malo u prošlost i pogledamo život na selu, većina naših gospodarstava bila je samoodrživa i u velikoj mjeri samodostatna. Kupovalo se samo ono što se nije moglo proizvesti na gospodarstvu. Nekada u selima Slavonije i Baranje, ali i diljem Hrvatske svaka kuća na selu je imala vlastiti vrt, proizvodila zimnicu, držala stoku za svoje potrebe. Osim proizvodnje hrane i mesnih prerađevina, dorađivala se prirodna vuna, proizvodilo tkanje, sakupljalo ljekovito bilje i koristilo kao dodatak prehrani ili u izradi prirodne kozmetike – tonika, melema, sapuna. Zastati ćemo ovdje na sapunima jer mnogi još tavani čuvaju stare kuhane sapune koji dobro peru i najtvrdokornije nečistoće. Sapune od svinjske masti i originalne recepte čuvaju još naše bake pa ćemo sigurno na nekoj od budućih radionica izrađivati i tradicionalne kuhane sapune. U prilog tome govori i činjenica da se sapuni za najosjetljiviju kožu pa i sapuni za bebe rade od svinjske masti. U sve većem broju kućanstva svinjska mast se polako vraća u kulinarstvu, za očekivati je da će isto tako ponovo zauzeti svoje mjesto u izradi prirodne kozmetike. Sapun je najbrži i najlakši način da se provjeri učinkovitost svinjske masti. Uz dobra svojstva perivosti i blagosti prema koži, domaći prirodni sapun može biti vrlo dekorativan i kao takav lijepi poklon.

Na OPG-u Mirjane Nekić trenutno žive četiri generacije s poljoprivredom kao krucijalnim zanimanjem. Svaka od generacija dala je svoj obol s puno uloženog truda i činila iskorake u modernizaciji poljoprivredne proizvodnje. Uz poštivanje tradicionalnog načina življenja ovo je gospodarstvo primjer održivosti gdje će izrada sapuna samo upotpuniti spektar dodatnih djelatnosti koje proizlaze iz poljoprivrede.

Slika 7. Dodatci boja (na bazi prirodnih minerala) i mirisa (eterična ulja)

 

Slika 8. Rezanje sapuna (prethodne pripreme za demonstraciju)

 

Slika 9. Isprobavanje različitih kalupa, recepata, boja i pečata za izradu dekorativnih sapuna

 

Tekst i fotografije pripremile: Judita Gerber, dipl. ing. agr. i mr.sc. Branka Grahovac

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest

Završeni tečajevi prerade voća u Opuzenu i Pločama

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Opuzenu i Pločama su uspješno okončani tečajevi strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća s 50 polaznika.

Tečaj je namijenjen za sve zainteresirane poljoprivrednike, bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju. Pohađanje tečaja za polaznike je besplatno. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište. Polaznicima izobrazbe koji  završe program osposobljavanja izdaje se potvrda o završenom programu osposobljavanja koja kasnije služi za upis dodatnih djelatnosti prerade voća na OPG-u.

Provedbom tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda nastojimo zainteresirati poljoprivrednike za ostvarivanje dodane vrijednosti vlastitom poljoprivrednom proizvodu, podizanje kvalitete prerađevina koje, iako ograničenog kapaciteta, mogu biti daleko kvalitetnije u odnosu na industrijsku proizvodnju. Poznato je da  za kvalitetne, tradicijske proizvode, postoji interes kupaca i mjesto na tržištu, posebno u onim područjima gdje turizam postaje sve značajniji dio ukupnog gospodarstva.

Pozivamo zainteresirane poljoprivrednike za buduće pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji.

Obavijest proizvođačima uljane repice

Prije 40-ak dana (10.2. 2022.) upućena je obavijest proizvođačima uljane repice o potrebi praćenja ekonomski značajnijih štetnika već krajem zime, a naročito proljetnih repičinih pipa (Ceutorhynchus), a isto je ponovljeno prije 8 dana (15.3. 2022.). Naime, neobično je toplo bilo u prve dvije dekade proteklog mjeseca veljače (naročito u danima 04.2., 09.2., 15.2., 17.2. i 18.2. o.g., jer su tada najviše dnevne temperature u središnjem dijelu Županije bile u rasponu od 14,6° do 16,4°C)! Neki proizvođači uljane repice tih su dana provodili usmjereno suzbijanje navedenih štetnika na poljima gdje su uočili kritične brojeve, ali na mnogim poljima tih dana mjere zaštite nisu provedene. Meteorološki uvjeti su nakon 22. veljače o.g. bili bitno drukčiji u odnosu na prve dvije dekade, zahladnilo je, pa su jutarnje temperature u svim danima od 22.2. do 15.3. o.g. uz riječne doline u Međimurju s negativnim vrijednostima (najhladnije jutro je bilo dana 12.3. 2022. s vrijednostima uz riječne doline od -10,8° do -11,2°C). Zbog hladnih zračnih strujanja i dnevne su bile niže od 10°C tijekom najvećeg broja dana u razdoblju 25.2.-12.3. 2022.! Prosječna temperatura zraka u prvoj polovici ovog mjeseca iznosila je samo 0,8°C (-4,8°C hladnije od prosjeka) (ovogodišnja prva polovica mjeseca ožujka jedna od najhladnijih u povijesti mjerenja). Najviše dnevne temperature zadnja su dva dana u porastu 14-17°C, ali jutra su prethodna 4 dana ponovno vrlo hladna s najnižim temperaturama uz riječne doline s vrijednostima od -5,4° do -6,9°C! Narednih će tjedan dana najviše dnevne temperature dosezati vrijednosti 19-20°C a jutra više neće biti tako hladna (uz pozitivne vrijednosti 2-5°C)!

Većina je proizvođača uljane repice obavila prihrane usjeva još sredinom veljače o.g., jer su zadnje oborine u količinama većim od 15 mm zabilježene 15.2. 2022.! Naknadno značajnih padalina nismo zabilježili, te su zemljišta vrlo suha! Već od kraja prve dekade ovog mjeseca na poljima uljane repice koja su prihranjena krajem zime vidljivi su cvjetni pupovi pokriveni lišćem (D1).

Budući je prva polovica mjeseca ožujka bila neobično prohladna, pri takvim uvjetima u usjevima uljane repice nije zabilježena aktivnost štetnika životinjskog podrijetla (neželjenih kukaca).

Zbog najavljenog zatopljenja u narednih sedam dana do najviših vrijednosti 20°C proizvođačima uljane repice preporučujemo redovito pratiti prvu pojavu i brojnost repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus)! To je mali kukac (2-2,5 mm) čvrsta tijela, tamno-plave boje i metalna sjaja. Ovaj štetnik prezimi kao odrasli kukac uz rubove polja, a čim temperature zraka budu veće od 12°C traže polja uljane repice gdje počinje razvoj cvjetnih pupova. Oštećuju pupove uljane repice dok su potpuno zatvoreni u zbijenom cvatu  pokrivenom lišćem (kritično razdoblje na napad repičina sjajnika su razvojni stadiji usjeva D1 do E)! Štetnik odlaže jaja u pupove, a ličinka se razvija unutar njih. Što je raniji napad na cvjetne pupove, to je šteta u usjevu uljane repice veća! U vrijeme dok su cvjetni pupovi još pokriveni lišćem (stadij D1) već 0,8-1 odrasli kukac po terminalnom cvatu može nanijeti veće štete!

Stoga proizvođače uljane repice obavještavamo da u narednim danima s porastom dnevnih temperatura zraka očekujemo pojavu i štetnost repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus), pa je potrebno redovito pratiti njihovu pojavu i brojnost, te prema potrebi poduzeti mjere suzbijanja dopuštenim insekticidima za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Tablica 1. Kritično brojevi repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) ovisno o stadiju razvoja usjeva:

Razvojni stadij uljane repice Kritičan broj repičina sjajnika
Stadij D1 (pupovi još pokriveni lišćem) 0,8-1 kukac po terminalnom cvatu
Stadij D2 (pupovi još stisnuti) 1-1,5 kukac po terminalnom cvatu
Stadij E (početak diferencijacije pupova) 2-3 kukca po terminalnom cvatu
Stadij F1 (početak cvatnje) Ne koristiti insekticide!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti ekonomski značajnijeg nametnika repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u središnjoj su Hrvatskoj je određeni postotak (od 16 do 90 %) populacije ovog štetnika rezistentno (otporno) na primjenu djelatnih tvari iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, deltametrin, lambda-cihalotrin, cipermetrin) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

 Usmjereno kemijsko suzbijanje je važno provesti barem (najkasnije) desetak dana prije početka cvatnje uljane repice, što je važno i radi zaštite oprašivača (domaće pčele)!

Neke skupine insekticida (npr. sintetski piretroidi) ograničene su u integriranoj zaštiti bilja na najviše jednu primjenu tijekom sezone, a sukladno novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12) svi poljoprivrednici od početka 2016. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U prvom smo dijelu protekle zime 2021./22. bilježili nešto povoljnije uvjete za početni razvoj uzročnika bolesti uljane repice (zbog nešto većih količina oborina u studenom protekle 2021.), ali naknadno su zabilježene količine oborina bile vrlo male: u posljednjih 36 dana značajnije oborina u nismo zabilježili, a narednih tjedan dana kišu ne očekujemo!

Za razliku od prethodnih sezona proizvođače uljane repice obavještavamo da nakon skrivenog zimskog razdoblja ne očekujemo moguću jaču pojava prvih simptoma uzročnika bolesti, koje se prema iskustvima iz ranijih godina uspješno razvijaju na nezaštićenim usjevima tijekom zadnje dekade ožujka (npr. bijela i suha trulež, siva plijesan, crna pjegavost) (Phoma, Botrytis, Alternaria)! Na lokalitetima gdje se često uzgaja uljana repica (u plodoredu s drugim krstašicama) pronađena je protekle sezone pojava kupusne kile (Plasmodiophora brassicae). Na mogući intenzitet pojave bolesti uljane repice najviše će utjecati količina i raspored oborina u narednih mjesec dana.

Moguću pojavu simptoma ovih bolesti preporučujemo pratiti na poljima uz lokalitete blizu rijeka Mure i Drave, te bi samo prema stvarnoj potrebi trebalo primijeniti neki od dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr