Dopunske djelatnosti, Edukacija, Prerada, Sirarstvo, Vijest

U ova izazovna vremena za sve nas, održan je četverodnevni tečaj „Prerada mlijeka“ za poljoprivrednike. Razlikovao se od svih dosadašnjih tečajeva, jer je zahtijevao poštivanje svih epidemioloških mjera od strane predavača i polaznika kako u učionici tako i u prostoru za praktičnu nastavu (kuhinji).
Zbog specifične situacije i osiguranja dovoljnog razmaka tečaj je objavljen za masimalno 10 polaznika a, njih 7 ga je i završilo. Predavači su, kao i do sada, bili iskusni savjetodavci, specijalisti sirarstva, članovi radne grupe za sirarstvo te su se izmjenjivali u predavaonici kao i u prikazu tehnologija izrade pojedinih mliječnih proizvoda u kuhinji. Tečaj je obuhvatio teoretsku nastavu o higijeni, tehnologiji proizvodnje, opremi, objektima, sljedivosti, zakonskom okviru, označavanju, poreznom sustavu i marketingu te praktični prikaz izrade svježeg sira i vrhnja, mekog, polutvrdog i kuhanog sira, skute, jogurta, aromatizirane sirutke i mozzarelle.

Slika 1. Teorijski dio tečaja „Prerada mlijeka“ u učionici

Ovo je bio 49 tečaj „Prerade mlijeka“ u sklopu mjere 1, operacije 1.1.2., a prvi je održan, sada već davne, 2016. godine u mjesecu prosincu u Babinoj Gredi. Kroz tečaj smo do sada osposobili ukupno 972 poljoprivrednika i to su u većem postotku bile žene.
Ovaj prošlotjedni tečaj je ipak bio drugačijeg sastava nego svi dosadašnji, od 7 polaznika njih 5 su bili muškarci. Nakon 4 dana pod maskama te pridržavajući se svih drugih mjera zaštite, svi su položili pismeni test te su zasluženo dobili Potvrde o sudjelovanju, a koje im je dodijelila pomoćnica ministrice poljoprivrede doc. dr. sc. Jelena Đugum koja je na čelu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Slika 2. Praktični dio tečaja

Prerada mlijeka je oduvijek pa tako i danas zanimljiva diversifikacija primarne proizvodnje za dio proizvođača mlijeka koji imaju osnovne preduvjete za to, a to su, prije svega, ljubav prema sirarstvu te dovoljno radne snage, po mogućnosti iz vlastite obitelji. Naravno da je u početku potrebno i nešto novaca da bi se uredio objekt za preradu, ali danas postoji nekoliko mjera iz Programa ruralnog razvoja koje mogu donekle pomoći, kao i sredstva pojedinih županija i/ili gradova. Imamo pozitivne primjere nekoliko mladih poljoprivrednika koji su sredstva ostvarena kroz natječaj za mjeru 6, podmjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike, uložila u uređenje male obiteljske sirane, a nekoliko njih trenutno uređuje takve sirane uz pomoć mjere 4. podmjere 4.2. koja je namijenjena za takve prerade koje daju proizvod s dodanom vrijednošću.

Slika 3. Polaznici sa dodijeljenim Potvrdama o sudjelovanju na tečaju

Danas, kada naše zakonodavstvo primjenjuje sve mogućnosti fleksibilnosti uvjeta koje dopušta EU legislativa, urediti i opremiti malu obiteljsku siranu više nije tako veliki izazov kao prije desetak godina. Manji proizvođači koji prerađuju do 250 litara mlijeka dnevno mogu prilično jednostavno urediti i registrirati objekt za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva u kojem mogu proizvoditi razne mliječne proizvode koje mogu prodavati na području cijele Republike Hrvatske.
Infrastrukturni uvjeti koje ovi objekti trebaju osigurati nisu previše zahtjevni, treba osigurati slijedeće:
 – prostorija ili odgovarajući prostor s opremom za prikupljanje/čuvanje mlijeka (to može biti: laktofriz, hladnjak)
 – prostor za preradu, a ovisno o mliječnim proizvodima koje proizvodi: prostorija za kuhanje, cijeđenje, fermentaciju, sušenje, zrenje ili druge postupke koji zahtijevaju posebne mikroklimatske uvjete u proizvodnji (zasebna, glavna prostorija);
 – garderobni prostor za radnike, prostor za skladištenje ambalaže te prostor za sredstva za čišćenje i dezinfekciju proizvodnog pogona može biti dislociran od radnog dijela, ako se nalazi unutar kruga objekta (garderobni ormar, ormar za ambalažu);
 – Prostor za zrenje sireva (zrionica) ukoliko se proizvode sirevi sa zrenjem;
 – prostor za skladištenje gotovih proizvoda (hladnjača, hladnjak, vitrina – samo za gotove proizvode);
 – opremu za prikupljanje i čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (kante za sirutku, spremnik za robu iz povrata s oznakom „nus proizvodi kategorije III“);
Većina mini sirana ima i prostor za pakiranje i prodaju sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Trenutno u Hrvatskoj imamo nešto više od 100 manjih obiteljskih sirana koje su se do kraja 2019. godine odobravale pod posebnim uvjetima. Do kraja ove godine će zbog izmjene propisa i ukidanja objekata odobrenih pod posebnim uvjetima sve one biti prebačene ili u odobrene (ako prerađuju više od 250 litara mlijeka dnevno ili žele kupovati dio mlijeka ili žele prodavati na području cijel EU) ili u registrirane objekte (ako prerađuju manje od 250 litara mlijeka dnevno od vlastitog stada i tržište će im biti samo RH).

Mišljenja smo da će broj registriranih objekata za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva kroz naredne godine rasti zbog jednostavnijih uvjeta za njihovo uređenje i registraciju te širenja kratkih lanaca opskrbe odnosno porasta potražnje za domaćim, lokalnim proizvodima.

S obzirom da je edukacija jedna od bitnih uvjeta za kvalitetno praćenje sljedivosti proizvodnje te osiguranje sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane pa tako i one proizvedene u mini siranama, uskoro ćemo krenuti i sa jednodnevnim tečajem „Uvjeti sigurnosti hrane u proizvodnji i preradi mlijeka“.

Zagreb, 24.8. 2020.
Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.