MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Sirarstvo

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Posjet studijske grupe iz Njemačke u Ličko – senjsku županiju

U okviru svoga programa obići će ukupno šest država, 17 obiteljskih gospodarstava, a u Republici Hrvatskoj su bili na 6 gospodarstava i na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Ličko – senjskoj županiji, u organizaciji Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe domaćini su bili članovi OPG Anić iz Krasna koji se dugi niz godina bave stočarstvom i sirarstvom. Na svome imanju imaju dvadeset mliječnih krava i obrađuju oko 30 ha zemlje. Izrađuju tri vrste sira među kojima je najpoznatiji lički Škripavac, zatim tvrdi sir i skuta. Dnevno proizvedu oko 150-200 litara mlijeka. Proizvodnja je ekološka, a ishrana se temelji isključivo na pašnjacima ovoga kraja koji je nadaleko poznat po svojoj ljepoti i očuvanosti prirode, pa se tako i nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, što izravno utječe i na kvalitetu njihovih proizvoda.

Studenti su sa zanimanjem pratili izlaganje vlasnika sirane gospođe Nikoline Anić i gospodina Perice Anića, što se vidjelo iz mnogih pitanja koja su postavljali. Također su svoj doprinos dali i djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe koji su pokazali veliku stručnost i znanje u svome području.

Ovom posjetom vrlo su zadovoljni vlasnici mini sirane koji su na kraju posjete naglasili zainteresiranost  za slične posjete u budućnosti. Može se reći da je ovaj susret urodio plodom jer je nekoliko studenata iz Njemačke izrazilo želju da dođu na studentsku praksu upravo na ovo gospodarstvo.

Slavica Maras, mag.ing.šum.

 

Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Tajna našeg uspjeha je mali pogon koji se lako prilagođava tržištu

Osim što proizvode cijelu paletu sireva, mljekara Biogal svježe mlijeko i mliječne proizvode plasira u dječje vrtiće i škole što je dobar primjer za cijelu Hrvatsku i za ostale obiteljske mljekare. Krenuli smo s pričom od početka.

Kako ste počeli i koja je tajna Vašeg uspjeha?

Mljekara je započela s radom 01. svibnja 1995. godine. Tada je prerađivala 200 litara kravljeg mlijeka u konzumno mlijeko i svježi sir. Postepeno smo rasli i razvijali se ali najveći vjetar u leđa je bila donacija 2006. godine USAID–a u opremi za program proizvodnje kozjeg sira. To nam je omogućilo da osim svježeg programa (konzumnog mlijeka, vrhnja, jogurta, svježeg sira, maslaca i namaza) počnemo raditi polutvrde i tvrde kravlje, kozje i ovčje sireve.

Tokom rada tri puta smo morali mijenjati proizvodni program i prilagođavati se novonastalim tržnim situacijama a to smo mogli jer smo bili mali pogon koji nije bio usko specijaliziran za jednu vrstu proizvodnje.

Sada radimo preko dvadeset vrsta sireva.

Kako uspijete pridobiti proizvođače mlijeka da prodaju mlijeko baš vama, maloj sirani?

U samom početku nije bilo teško, jer je na ovom području otkupljivala samo Mljekara Zdenka koja je kasnila s plaćanjem od 4 do 6 mjeseci. Kasnije se situacija komplicirala jer se pojavljivalo sve više otkupljivača što je najveću korist doprinijelo proizvođačima mlijeka. Za nas je najbolja stvar nastala kada se mlijeko počelo plaćati po klasama.

Mljekare dobijete korektnim i otvorenim odnosom, naravno cijena nikako ne smije biti manja od konkurencije i ponudite im da nikuda mlijeko ne moraju voziti ili nositi, dolazimo svakome u njegovo dvorište.

Izvozite li sireve van hrvatske?

Nešto malo u Sloveniju.

Postoje li planovi za proširenje i povećanje prerade?

Postoje i upravo se radi na tome. Sama proizvodnja neće se puno povećati, kapacitet će biti maksimalno do 3000 litara dnevne prerade. 2017. izvršili smo dogradnju, a ove godine slijedi dovršenje i opremanje. Cilj investicije je novi proizvod, sirevi s plemenitim plijesnima.

Gdje plasirate robu? Postoji li problem s plaćanjem?

Plasiramo robu po čitavoj Hrvatskoj izuzev Dalmacije (upravo pokušavamo osvojiti to područje). U toku turističke sezone najviše radimo s Istrom. Trenutno većih poteškoća s naplatom nemamo ali napravila se selekcija i s kupcima, prije pet godina smo napustili i Konzum upravo zbog ne plaćanja.

Koji proizvod vam je najtraženiji?

Sir s tartufima. Za njim vlada velika potražnja. Doslovno ga ne možemo proizvesti koliko bi ga mogli prodati.

Jeste li koristili sredstva EU fondova?

Do sada ne, pripremamo se za opremanje novosagrađenih prostorija.

Kakva je suradnja s Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom?

Mi osobno ne surađujemo, ali naši kooperanti su u svakodnevnom kontaktu sa savjetodavcima.

Okušali ste se i u turističkoj promociji vaših proizvoda?

Da. To je ljepši dio posla. Pokrenuli smo „Baladu o vinu, siru i Daruvaru”. Adela Lneniček iz Vinarije Lotada, Suzana Jurišić iz Badelove Vinarije Daruvar i ja napravili smo jedinstvenu degustaciju u vidu “balade” kojom se sljubljuju daruvarska vina s daruvarskim sirevima. Gostima nudimo 10 sljedova najboljih daruvarskih vina, od graševine preko sauvignona i rizlinga, traminca do predikatnih vina, a svako vino prati određeni sir Biogala.

Događaji, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

3. Festival tradicijskih sireva u Zagrebu


Detalj s festivala sira

Uvod u festival bilo je ocjenjivanje kravljih sireva te ostalih mliječnih proizvoda održano 19. rujna 2017. godine na pokušalištu Jazbina Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Senzorska ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencija) te okusa sira.

Stručno povjerenstvo u sljedećem sastavu je ocijenilo 65 dostavljenih proizvoda od kravljeg mlijeka: 

1.      Prof. dr. sc. Dubravka Samaržija, predsjednica – Agronomski fakultet
2.      Prof. dr. sc. Neven Antunac, član – Agronomski fakultet
3.      Dr. sc. Nataša Mikulec, član – Agronomski fakultet
4.      Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član – Savjetodavna služba
5.      Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., član – Savjetodavna služba
6.      Ružica Gagić, dipl. ing. agr., koordinator – Agronomski fakultet
7.      Iva Horvat Kesić, dipl. ing. agr., stručni suradnik – Agronomski fakultet

Od 65 ocijenjenih proizvoda, 56 je bilo sireva, 6 jogurta, 2 vrhnja i 1 mliječni namaz.

Od 56 sireva, 2 su bila ekstra tvrda, 4 tvrda, 36 polutvrdih, 5 mekih, 1 skuta i 8 svježih sireva. Od 36 polutvrdih sireva 20 je bilo s raznim dodacima (medvjeđi luk, paprika, peršin, vlasac, češnjak) ili dimljenih.


Rezanje i priprema ekstratvrdog sira za ocjenjivanje

Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s „Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda“.

Senzorna ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencija) i okus sira. Značajka ovog ocjenjivanja je dosta velika ujednačenost kvalitete te općenito visoka kvaliteta proizvoda što govori i ukupan broj odličja kao i visok postotak zlatnih odličja.

Ukupno ocijenjenih proizvoda

65

Nagrađenih sireva

48

Zlatna medalja

29

Srebrna medalja

13

Brončana medalja

6

Šampion u kategoriji kravljih sireva je PUNOMASNI POLUTVRDI SIR S KOPROM proizvođača  OPG GAŠIĆ IVAN, Čepinska 155, Beketinci, Osječko-baranjska županija. 


Pobjednički punomasni polutvrdi kuhani sir s koprom OPG-a Gašić

Na glavnom zagrebačkom trgu, osim prodaje sireva, za građane je organizirana nagradna igra pogađanja težine sira, a nagrada je bio sam taj sir – polutvrdi kravlji sir težine 1.609 kg.

Također je upriličeno i ocjenjivanje najbolje uređenog štanda, a prvo mjesto pripalo je OPG-u Radmila Miščević iz Josipdola koja je uložila najviše truda u uređenje. Ocjenjivanje je vodila kolegica Vesna Bulić iz Hrvatske poljoprivredne agencije.


Pobjednički najbolje uređeni štand OPG-a Miščević

Diplome za ocijenjene sireve je tijekom festivala je prisutnim sirarima uručio ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek obilazeći svaki štand pri čemu je iskoristio priliku i da sa svakim sirarom kratko porazgovara.

Festival je organizirao Savez malih sirara Republike Hrvatske „SirCro“ u suradnji sa Savjetodavnom službom i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, a uz pokroviteljstvo Grada Zagreba  i Zagrebačke županije.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Podružnica Zagrebačke županije

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Zagrebački sirari gosti i domaćini stručnih putovanja

Naročito zainteresirana grupa proizvođača koja voli ovaj način edukacije su sirari, jer u njihovom poslu svaki pojedini detalj ili greška koju je netko savladao puno znači drugom siraru da ne ponovi isto jer su vlastite greške najskuplje greške. Kroz dugogodišnje iskustvo rada sa sirarima i mnogo organiziranih stručnih putovanja svjedoci smo da oni rado prenose svoje znanje drugim kolegama sirarima.

Zagrebački sirari 15. 3. 2017. godine posjetili su svoje kolege, male sirare u Istri. Cilj stručnog putovanja bio je upoznavanje s radom uspješnih Istarskih sirara te edukacija i razmjena iskustava naročito kod proizvodnje polutvrdih i tvrdih sireva koji su karakteristični za područje Istre. Takvi sirevi svima su zanimljivi pa i zagrebačkim sirarima jer preradom mlijeka u trajnije sireve mogu riješiti problem viškova mlijeka u ljetnim mjesecima kada je potražnja na ovom području manja. Putovanje u Istru je u potpunosti ispunilo cilj kroz obilazak i razgovore s tri različita tipa sirarskih gospodarstava.

Prvo gospodarstvo koje smo posjetili je nova farma krava i sirana Buretić u Boljunskom Polju. Gospodin Josip Buretić je naslijedio gospodarstvo od oca te postojeću staju iz dvorišta preselio tristotinjak metara iza kuće gdje je napravio novu staju s kaskadama zbog brežuljkaste konfiguracije terena. Tako ima postavljena ležišta i blatne hodnike na 3 nivoa sa zajedničkim hodnicima za dolazak i odlazak od izmuzišta.

Uzgoj junica je organiziran u nadstrešnicama koje se nalaze u blizini glavnog objekta koje su otvorene s tri strane i junice imaju pristup velikim ispustima i pašnjacima.

Od proizvoda OPG Buretić  proizvodi polutvrdi kravlji sir, jogurt, skutu, svježi sir i vrhnje, mozzarelu, meki sir škripavac, a sve prodaje na kućnom pragu i na tržnici u Opatiji.

Drugo posjećeno gospodarstvo je OPG Ivan Rogović također u Boljunskom Polju vlasnik tristo ovaca, a proizvodi polutvrdi i tvrdi istarski sir i skutu, dio prodaje u Istri, a dio u Opatiji i Rijeci.

Treća je bila sirana Orbanić iz Kašćergana, između Žminja i Pazina sa 60 muznih krava od kojih je pola stada Holstein a pola smeđe pasmine.

Proizvodi različite mliječne proizvode kao što je jogurt, voćni jogurt, svježi sir, kiselo vrhnje, polutvrdi i tvrdi sir te skutu. Manji dio mlijeka prodaje lokalnim vrtićima kao sirovo mlijeko.

Podsjetimo se, polutvrdi kravlji sir sirane Orbanić prošle je godine osvojio šampionsku titulu u kategoriji kravljih sireva na nacionalnom ocjenjivanju sireva iz obiteljskih mini sirana.

U utorak 28. 3. 2017. su zagrebački sirari na Cesti sira zagrebačke regije ugostili svoje kolege male sirare i proizvođače mlijeka iz Vukovarsko srijemske županije. Obilazak je dogovoren još u prosincu 2016. godine u Babinoj Gredi, tijekom provedbe tečaja Prerade mlijeka kroz mjeru M01 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“.

Za ovo stručno putovanje organizirali smo obilazak tri sirane u Zagrebačkoj županiji i to sirane Kusanovec u blizini Dugog Sela, sirane Fürnkranz u Brdovcu i sirane Jurkas u Harmici. Sve tri sirane proizvode kravlje sireve od kojih prednjači svježi sir i vrhnje, zatim kuhani sirevi bijeli i dimljeni  s raznim začinima. Sirana Kusanovec dnevno prerađuje oko 300 litara mlijeka, a najveće količine sireva prodaje na zagrebačkoj tržnici Dubrava te dio na prigodnim prodajama i dostavom na područje Dugog Sela.

Sirana Fürnkranz dnevno prerađuje oko 250 litara mlijeka, a sve proizvode prodaje isključivo na kućnom pragu.

Sirana Jurkas dnevno proizvodi oko 1.200 litara mlijeka, a prerađuju oko 900 do 1.000 litara mlijeka i sve prodaju na kućnom pragu i na zagrebačkoj tržnici Špansko gdje ima postavljen i mljekomat sa siromatom preko kojeg dnevno proda oko 250 litara svježeg sirovog mlijeka.

Svima njima, istarskim i zagrebačkim ali i svim drugim malim sirarima, zajedničko je da prerađuju samo vlastito mlijeko na čiju kvalitetu mogu utjecati u svakom trenutku, da proizvode lokalne prehrambene proizvode koji im osiguravaju veći udio dodane vrijednosti u ukupnoj cijeni te da svi oni svoje proizvode prodaju kroz kratke lance opskrbe što je potrošaču garancija da je kupio svježi, domaći proizvod.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Izvrsni rezultati malih sirara iz Hrvatske na Međunarodnom ocjenjivanju sireva u Austriji

Ove godine je Käsiade održana od 11. do 13. studenog u već nam poznatoj dvorani Salvena u Hopfgartenu u Tirolu.

Ukupno je bilo prijavljeno i ocjenjeno 510 sireva od čega je njih 199 odnosno 27 % dobilo jednu od medalja i to: 66 zlatnih, 80 srebrnih i 53 brončane. Sirevi su došli iz Austrije, Švicarske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Španjolske, Mađarske, Slovačke, Norveške i Slovenije.

Stručna ocjenjivačka komisija je brojala 50 članova, a ocjenjivanje je trajalo jedan dan.

 Mi smo na ocjenjivanje prijavili i odvezi 20 sireva naših malih proizvođača članova Saveza malih sirara RH „SirCro“ te 3 sira koja su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca.

Od 20 sireva koji su naši mali sirari poslali i koji su bili ocijenjeni od strane stručne ocjenjivačke komisije njih 10 je osvojilo neku od diploma što je 50 % i smatramo da je to izvrstan uspjeh. Možemo svi zajedno biti vrlo ponosni i zadovoljni s ovim rezultatima koji pokazuju veliki napredak i predan rad naših malih sirara.

Ponosni hrvatski mali sirari s diplomama

Pregled medalja:

Rbr

VRSTA SIRA

IME I PREZIME SIRARA

ŽUPANIJA

DIPLOMA

1

POLUTVRDI KUHANI DIMLJENI KOZJI SIR S RUMOM

JOSIP ĐURKOVIĆ

OSJEČKO BARANJSKA

ZLATO

2

POLUTVRDI KUHANI SIR

ROMINA ZADRAVEC

ZAGREBAČKA

SREBRO

3

POLUTVRDI SIR – GORANSKI KUHANI DIMLJENI KRAVLJI SIR

SENADA MRVOŠ

PRIMORSKO GORANSKA

SREBRO

4

POLUTVRDI KUHANI DIMLJENI SIR

DUŠANKA ČAVRAG

KARLOVAČKA

SREBRO

5

TVRDI OVČJI SIR – PAŠKI SIR

KRUNOSLAV VIDAS

ZADARSKA

SREBRO

6

SVJEŽI KOZJI SIR S PAPROM I ČEŠNJAKOM U VOSKU

RADOSLAV MORAVEC

VARAŽDINSKA

SREBRO

7

TVRDI OVČJI SIR – ZELENI BODUL

MIRJENKO MRAKOVČIĆ

PRIMORSKO GORANSKA

BRONCA

8

POLUTVRDI KRAVLJI SIR – GLAVAN

NEVENKA TURKALJ

KARLOVAČKA

BRONCA

9

TVRDI KOZJI SIR

NIKICA ŽAMPERA

ZADARSKA

BRONCA

10

MEKI KOZJI SIR S PAPROM

RADOSLAV MORAVEC

VARAŽDINSKA

BRONCA

Od 3 sira koja su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca i poslali na ocjenjivanje srebrnu medalju je osvojio i jedan njihov sir.

Mliječna industrija Vindija je također osvojila 2 medalje za svoje poslane sireve.

Najsjajnija medalja – jedina naša zlatna diploma otišla je u Osječko baranjsku županiju za Polutvrdi kuhani dimljeni kozji sir s rumom našeg proizvođača Josipa Đurkovića iz sela Marjančaci koji se nalazi u sastavu Grada Valpovo.

Zlatna medalja i diploma za kuhani dimljeni kozji sir s rumom Josipa Đurkovića

Od 510 sireva u grupi sireva iz malih obiteljskih sirana (seljački sirevi) bilo je 136 sireva gdje su bili razvrstani svi naši sirevi. Od 136 sireva njih 42 odnosno 30 % je dobilo medalje od čega je u Hrvatsku otišlo 11 medalja (10 za male sirare i 1 za karlovačko veleučilište).

Ostala 374 sira su ocijenjena u grupi industrijskih sireva.

Ove godine je bilo 24 % više sireva nego prije 2 godine i to govori o značaju koji Käsiade ima u međunarodnom pozicioniranju sireva i sirarstva.

Kako je bilo i za očekivati najviše medalja su osvoji Austrijanci koji su imali i najviše sireva na ocjenjivanju, a nakon njih su uvjerljivi bili švicarci.

Pregled medalja po državama

Nakon ocjenjivanja na izložbi se od najboljih sireva dodjeljuju i tri posebne nagrade i to:

  •  „Peak of Quality“ nagrada za najbolji od najboljeg – šampion natjecanja ( „olimpijski pobjednik“) i to je ove godine osvojio tvrdi kravlji sir iz sirane Hungerbühler iz Švicarske;

  • „Inovativni sir“ – nagrada za najinovativniji proizvod – osvojio je sir „Ramino mješavima sireva“ (mješavina mascarponea i sira s plavim plijesnima) iz Austrije.

  • „Nagrada medija“ – nagrada prema izboru novinara – osvojio je planinski sir sa začinima sirane Erlebnis Sennerei Zillertal iz Austrije.

Tijekom trodnevnog studijskog putovanja u Austriju osim izložbe i dodjele diploma obišli i jednu uspješnu simentalsku farmu krava sa obiteljskom siranom poznatog austrijskog uzgajivača Johanna Schipflingera te jednu veću siranu Zillertaler Heumilch-Sennerei u blizini.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
podružnica Zagrebačke županije

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Posjet siranama Zagrebačke županije

Proizvođači mlijeka tražeći izlaz iz teške mljekarske krize sve se više bave proizvodnjom i prodajom različitih vrsta sireva i prodajom mlijeka s kućnog praga. Deset obiteljskih poljoprivredni gospodarstava iz Vukovarsko-srijemske županije pohađalo je tečaj iz sirarstva i isti su išli na stručno putovanje kako bi vidjeli mogu li se oni pronaći u legalnoj proizvodnji na još uvijek neuređenom i za njih teško dostupnom tržištu.

Cilj putovanja bio je spoznati kako unaprijediti svoje gospodarstvo, ostvariti konkurentnost na tržištu koristeći sredstva iz Programa ruralnog razvoja za izgradnju novih objekata te kupovinu nove opreme.

Tijek stručnog putovanja bio je sljedeći:

1. POSJET SIRANI JADANEC ČUTURA

Sirana Kusanovec nalazi se nedaleko od Dugog Sela. U sklopu sirane imaju manju farmu od 13 muznih krava. Proizvodnjom i prodajom svježeg sira i vrhnja bave se generacijama, glavno tržište mliječnih proizvoda ovog OPG-a je upravo grad Zagreb, od kojeg su udaljeni samo 25 km. Proizvode različite vrste sira: kuhani, polutvrdi, tvrdi, škripavac, fetu, skutu, svježi sir i vrhnje, i jogurt. Ova sirana korisnik je Mjere 4.2. s namjenom: kupovina vozila, vakumirke i vage. Nakon obavljene kontrole od strane APPRRR čekaju isplatu sredstava.

Vlasnica sirane Predsjednica je Udruge malih sirara Zagrebačke županije ”SIREK” i nacionalnog Saveza malih sirara RH ”SirCro”. Proizvodi robnu marku svježeg sira ”ZG Sirek”.

2. POSJET SIRANI FÜRNKRANZ

Mala farma od 12 muznih krava i mini sirana Fürnkranz nalazi se u centru prigradskog naselja Brdovec. Zbog prepoznate kvalitete od strane kupaca, ova sirana godinama posluje na principu narudžbi. Ne mogu se širiti jer se nalaze gotovo u centru sela. U sklopu mini sirane imaju malu trgovinu gdje prodaju sve svoje mliječne proizvode. Članica je Udruge malih sirara Zagrebačke županije ”SIREK”.

3. POSJET FARMI MUZNIH KRAVA OBITELJI VRHOVEC:

Farma muznih krava obitelji Vrhovec tradicionalno je stočarsko gospodarstvo. Vlasnik Stjepan Vrhovec ima 70 junadi i teladi, te 70 mliječnih krava. Svoju farmu izgradio je prije 8 godina, a koristio je sredstva iz IPARD-a za kupnju mehanizacije. Trenutno je u fazi čekanja odluke za Mjeru 4.1.1. programa Ruralnog razvoja 2014-2020.

Njegova farma opremljena je tehnološki najsuvremenijom opremom. Prvi su postavili mljekomat u Zaprešiću. Kada mu je prošle godine otkupljivač mlijeka otkazao otkup, za njega je to bio novi početak. Postavili su još dva mljekomata, registrirali mini siranu, povećali prihod svoje obitelji i danas su zadovoljni jer uz malo više rada ostvaruju dobre rezultate.

Farma se ne nalazi u sklopu ”Ceste sira” već je član Mljekarsko stočarske zadruge “Proizvodi sela” gdje je trenutno predsjedavajuća farma. Proizvodi razne voćne jogurte i robnu marku svježeg sira ”ZG Sirek”.

Nada Matić,
viša stručna savjetnica

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica proizvodnje sira u općini Zrinski Topolovac

Da li će postati prerađivači mlijeka, tj. sirari ili će sa stečenim znanjima proizvoditi sir za vlastitu potrošnju, ovisit će o razvoju situacije u poljoprivrednom sektoru uopće. No, sve je više upita za održavanje radionica. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji  radionice proizvodnje sireva se održavaju još od 2006. godine, još na prvim „Danima sira u gradu sira“.

Sirarstvo je u ovim kontinentalnom dijelu vezano za preradu viška proizvoda, za razliku od dijelova Hrvatske gdje poljoprivrednici imaju osigurano tržište, a to je Zagreb, Lika i obala. Iako je kod nas u okolici Bjelovara sirarstvo dugogodišnja tradicija, što pokazuju dvije najpoznatije sirane u cijeloj regiji, Sirela i Zdenka, sirarstvo kod nas stagnira. Sve je manje sirara na bjelovarskoj tržnici, jer je sve manje kupaca. U zadnje vrijeme sirarice iz naše županije prodaju svoje proizvode na tržnicama grada Zagreba i tako uspijevaju prodati svoje proizvode. To je kruh sa sedam kora, ali je jedini način da išta prodaju i donesu novac kući.

Naši proizvođači mlijeka su upoznati sa otežanim plasmanom i malom cijenom gotovog proizvoda, ali se boje da više neće moći predavati mlijeko mljekarama i na ovakvim radionicama vide mogućnost preživljavanja. U Zrinskom Topolovcu zatvorio se jedini laktofriz samo tri dana nakon održavanja ove radionice. Ovakvu situaciju smo imali prije petnaestak godina sa kozarima u okolici grada Grubišnog Polja. Zdenka je prestala proizvoditi kozje sireve jer je izgubila tržište, a uzgajivači su ostali prepušteni sami sebi. Nakon prvog šoka, kozari su uz pomoć Savjetodavne službe počeli prerađivati mlijeko u sir ili predavati mlijeko mini mljekarama, malim otkupljivačima. No ipak je većina s vremenom odustala od koza i kozarstva. Tada smo počeli zajedno s lokalnom i regionalnom upravom sa edukacijama i sa organiziranjem sajmova i izložbi sira. Također smo pokušavali naći tržište na moru za naše proizvode bilogorskog sela, pa smo organizirano slali naše proizvođače na mnoge manifestacije na moru ili smo organizirali manifestacije kao što je Mare Croaticum-spojiti zeleno i plavo. No to je sve bilo na lokalnoj razini i uz angažman lokalnih uprava. I naravno, uz svaku manifestaciju, edukaciju ili projekt bila je uključena Savjetodavna služba. No vremena su se promijenila, globalno tržište je smrvilo naše male proizvođače, podrška lokalne i regionalne uprave slabi, a mi na terenu pokušavamo pomoći kako znamo i umijemo. Da li je to dosta?

Nadamo se nekim boljim vremenima, kada ćemo opet zajedno biti uspješni, nastaviti gdje smo stali. Jer jedino na takav način simbioze sela, uprava i struke se može zadržati i domaća proizvodnja i poljoprivrednici na selu koji žive od svog rada.

Darija Marković, dipl. ing. agr.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Početak rada još jedne sirane u Zagrebačkoj županiji

Sirana Vrhovec jedna je od tri sirane koje su započele s radom u protekloj godini te uz postojećih 12 na širem zagrebačkom području dokaz su da još ima nade za mlada, poduzetna i uporna gospodarstva s više radno aktivnih članova koja su bila te sreće da im se veliko tržište kao što je Grad Zagreb nalazi u neposrednoj blizini.

Gospodarstvo Vrhovec na farmi drži oko 150 životinja od čega je 70 muznih krava, a dnevno proizvodi oko 1.000 L mlijeka. Obrađuje oko 120 ha zemljišta (100 ha oranica i livada na različitim nagibima i brežuljcima te 12 ha brežuljkastih zagorskih zelenih pašnjaka).

Do prije pola godine, gospodarstvo se isključivo bavilo proizvodnjom i isporukom mlijeka, a danas sve količine prodaje kroz 2 mljekomata koja se nalaze u Zaprešiću (300 – 400 L dnevno), dostavom slastičarnicama u Zaprešiću i Zagrebu (oko 250 litara dnevno) i ostalo prerađuje u razne proizvode (svježi sir i vrhnje, jogurti obični i aromatizirani, sirevi kuhani obični i s raznim začinima, škripavac, polutvrdi sir, skuta) koje prodaju na kućnom pragu, uz mljekomate (siromati) i na nekoliko tržnica na području Zagorja. Danas, nakon nekoliko mjeseci od pokretanja prerade se nađu u situaciji da neke dane nemaju dovoljno proizvoda. Osim obitelji zaposlili su i dvije žene koje ima pomažu u preradi i prodaji.

Obitelj Vrhovec je pravi primjer poljoprivrednika poduzetnika koji ulažu u unaprjeđenje tehnoloških postupaka na farmi, minimalno tehničke uvjete proizvodnje, kvalitetu proizvoda, edukaciju ali i jedan izuzetno važan segment u ovom sektoru izravne prodaje vlastitih proizvoda, a to je marketing (web stranica, letci, označena prodajna mjesta, dobrovoljno označavanje robnim i drugim oznakama, uključivanje u razne druge marketinške projekte – cesta sira, zadruga – buduća PO, promotivne degustacije na prodajnim mjestima i raznim skupovima).

Osim proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda gospodarstvo uzgaja i svinje za vlastite potrebe, a koje u hranidbi koriste sirutku koja mu je jednim dijelom (jedan dio se prodaje) nus proizvod u preradi mlijeka, te mu je plan urediti i objekt za preradu mesa i proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda na gospodarstvu jer ima puno upita od kupaca i za domaće mesne proizvode, a vlasnik gospodarstva Stjepan Vrhovec je po struci mesar.

Stjepan Vrhovec je od oca, vrsnog vinogradara, naslijedio i veliki vinograd s podrumom koji se nalazi iznad farme te pruža izvrsnu sliku raznolikog krajobraza. Nakon smrti oca uhvatio se u koštac i u zadnje 3 godine savladao i tu zahtjevnu proizvodnju u kojoj danas osvaja odličja za svoja vina. Ovo gospodarstvo predstavlja izvrstan primjer diverzifikacije osnovne poljoprivredne proizvodnje.

Ovakvi primjeri naših dragih ljudi s kojima kao savjetodavac radite više od 10 godina i pratite njihov stalni napredak daju nam nadu u bolju budućnost i u ovim teškim vremenima.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
SS, podružnica Zagrebačke županije

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Hrvatska dobila prve cheese somelijere

Podršku našim proizvođačima, našli smo i u znanstvenim institucijama pa jedna od njih je i Veleučilište u Karlovcu.

Kada smo prije tri godine krenuli sa pisanjem prvog projekta i njegovom prijavom na Operativni program IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013., nismo ni sanjali da će se toliko toga pokrenuti i dešavati, a sve u ime razvoja sirarstva.

Projekt NAPREDAK provodio se godinu dana, od 1. ožujka 2014. do 17. ožujka 2015. Veleučilište u Karlovcu je bio vodeći partner, a uključeni su bili Grm Novo Mesto – Centar biotehnike i turizma iz Slovenije, Razvojni centar Novo Mesto, Visoka škola za ekonomiju i poduzetništvo “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba te Udruga malih sirara Karlovačke županije “Korni”. Ciljevi projekta bili su potaknuti proizvodnju sira, educirati sirare iz poduzetništva i tehnologije i ostvarili smo sve ciljeve koje smo zacrtali. Tridesetak sirara je bilo uključeno i kad smo pripremali projekt planirali smo da će na predavanjima za potrošače sudjelovati 200-ak potrošača, a kad smo zbrojili rezultate bilo ih je 300.

Projekt vrijedan 204 tisuće kuna za cilj je imao potaknuti i unaprijediti proizvodnju sira u skladu s EU standardima kroz tehnološka i poduzetnička obrazovanja.

Kroz projekt, pored niza sastanaka projektnog Vijeća i radne skupine, provedeno je i niz aktivnosti s mjerljivim rezultatima:

  • Održano je niz predavanja iz tehnologije proizvodnje sira, a predavači su bili poznati stručnjaci iz domene sirarstva

  • Predavanja iz poduzetništva sa praktičnim radionicama o pisanju projekta iz domene sirarstva

  • Dva studijska putovanja, po siranama jugoistočne Slovenije i Karlovačke županije

  • Izobrazba panel skupine senzorskih analitičara za mliječne proizvode – sireve (obuka trenera senzorike). Svi polaznici koji su izvršili sve obveze i uvjete iz programa za osposobljavanje stekli su stručni naziv SENZORSKOG ANALITIČARA ZA MLIJEČNE PROIZVODE – SIREVE

  • Snimljen je promotivni film koji promovira lokalnu proizvodnju sira u Karlovačkoj županiji i Jugoistočnoj Sloveniji, ali i prirodne ljepote ovog područja: https://www.youtube.com/watch?v=Q2tiCMFqrGE&feature=youtu.be

 

Sl. 2. Regiomat u Sloveniji

Sl.3.  Planinska sirana na siraskom putu

Sl. 4. Tounjski sir u zrionici

Sl. 5. Ulaz u siranu – prodajni dio

  • Za proizvođače, sirare, napravljene su besplatne analize njihovih proizvoda.
  • Povezivanje sa znanstvenom institucijom u EU, Bundesanstalt für Alpenländische Milchwirtschaft Rotholz, Tirol, Austria, stručno putovanje
  • Provedeno je istraživanje – Sljubljivanje sira s lokalnim proizvodima na kojem su sudjelovali educirani senzorski analitičari Veleučilišta u Karlovcu.
  • Obavljena su istraživanja koja su predstavljena 39. hrvatskom simpoziju mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem u Lovranu.
  • Predstavljene aktivnosti i rezultati istraživanja projekta pod nazivom „The cheese consuming culture in central Croatia and southeastern Slovenia“ na konferenciji NUTRICON 2014. u Skoplju, voditelj projekta dr. sc. Bojan Matijević
  • Održana je radionica o poduzetništvu za tehnologe i izrađen priručnik "Kurikulum poduzetništva za sirare"
  • Izrađen je priručnik koji bi trebao pomoći onima koji se bave sirarstvom "Sirarstvo u teoriji i praksi", na hrvatskom i slovenskom jeziku. Tiskan je u malom broju primjeraka, ali ga možete naći u PDF formatu na slijedećem linku: http://napredak.vuka.hr/fileadmin/napredak-repozitorij/prirucnik/Sirarstvo_u_teoriji_i_praksi_net.pdf
  • Osnovan je centar izvrsnosti
  • Održane su dvije konferencije za medije te završna konferencija na kojoj su prezentirani svi rezultati projekta

Sl. 6. I 7.  Na Veleučilištu je održana završna svečanost povodom završetka projekta pod akronimom NAPREDAK. Branko Wasserbauer dekan karlovačkog Veleučilišta izrazio je zadovoljstvo provedenim projektom, koji ispunjava misiju Veleučilišta – da znanost surađuje s gospodarstvom i okruženjem.

Tijekom trajanja projekta „Napredak“ krenula je priprema i prijava novog projekta te 12. veljače 2015. Godine Veleučilište u Karlovcu započinje s provedbom projekta "Chese sense" – support to the cheese producers" u sklopu Local employment development initiatives – phase II iz Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. Ili kako ga mi zovemo, u prijevodu, „Okusi sira“ – podrška malim proizvođačima sira.

Partneri u projektu su Prirodoslovna škola Karlovac, Udruga malih sirara Karlovačke županije "Korni", Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Karlovac te Turistička zajednica Karlovačke županije.
Kroz ovaj projekt, u prvoj godini njegova provođenja, odrađeno  je već niz aktivnosti te do njegova završetka 11. 10. 2016. očekuju se vidljivi rezultati.

Konstantna aktivnost je rad sa lokalnim proizvođačima sira koji se nalaze na Cesti sira Karlovačke županije te podrška njihovoj proizvodnji i promociji.

Kroz projekt je zaposlena na 40 % -no radno vrijeme mlada kolegica, magistra inženjerka agrobiznisa i ruralnog razvoja, a koja će raditi za potrebe sirara Udruge „Korni“ na razvoju web stranica koje će biti ujedno i web stranice Udruge malih sirara Karlovačke županije „Korni“, a kroz njih će se informirati javnost i o samom projektu.

Do sad je kroz projekt završena edukacija za zanimanje „mlijekar-sirar“, 140-satni tečaj obrazovanja odraslih, a nezaoposlenih poljoprivrednih proizvođača. Tečaj je završilo 26 polaznika.

Zadnja aktivnost, a na koju smo izuzetno ponosni je završena edukacija u trajanju od 180 školskih sati za degustatore sira. Ovom aktivnosti Hrvatska je dobila prvih 15 cheese somelijera – degustatora sira sa međunarodnim certifikatom.

Sl. 8., 9. i 10. Detalji s tečaja za cheese somelijere.

Sl. 11. i 12. Sir Kracher, u originalnom pakiranju i poslužen na kruhu sa specijalnim džemom od vina. Moja posebna preporuka, oduševio me je.

Imam posebnu potrebu istaknuti, da prilikom provođenja projekata, kao tajnica Udruge „Korni“, ali ujedno i kao zaposlenica Savjetodavne službe, imam punu podršku rukovodstva službe na čelu s našim ravnateljem, gosp. Hrvojem Horvatom.

Ovim projektom služba je ujedno dobila i dva certificirana cheese somelijera, pored mene cetifikat je dobio i kolega Predrag Janeš te je to izvrsna polazna točka za daljnje aktivnosti naše Radne skupine za sirarstvo koja već godinama radi na razvoju sirastva na našim poljoprivrednim gospodarstvima.

I zaključno na kraju, Hrvatska ima prepoznatljive autohtone sireve, a svojom puninom okusa posebno se ističu ovčji otočni sirevi. Od kravljeg mlijeka i nemamo tako veliku paletu sireva i tu je prostor za daljnji rad i napredak. Za primjer, Austrija je prije 20 godina imala svega 30-ak vrsta sireva, a danas je ta brojka na 400 vrsta različitih oblika, okusa i užitaka. Dakle, mi koji radimo u tom segmentu gospodarstva, a ujedno i uživamo u sirevima, imamo prostora da se razigramo!

Ove sve skupa napisano, ima još veću važnost, jer djelatnici Savjetodavne službe, sirarski stručnjaci, kreću slijedeće godine sa edukacijom za sirara, 30- satnim tečajem kojim ćemo educirati proizvođače kojih je zbog stanja na tržištu mlijeka sve više, a sredstva za tečajeve povlačiti ćemo iz Programa ruralnog razvoja, konkretno iz Mjere 1., što znači da će tečajevi biti besplatni za naše klijente.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica Savjetodavne službe

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Festival tradicijskih sireva u Zagrebu

Uz okupljanje proizvođača sira na savjetovanju želja organizatora bila je i prezentiranje novog zakonodavnog okvira važnog za preradu mlijeka i sirarstvo u cjelini te nadogradnja postojećih znanja proizvođača sira kroz stručna predavanja. Prodajom sira na festivalu željelo se potrošačima još više približiti ove vrijedne tradicionalne proizvode kojima se ponose naši čuvari ruralnog prostora. Festival je organizirao Savez malih sirara Republike Hrvatske SirCro u suradnji sa Savjetodavnom službom, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Hrvatskim savezom uzgajivača ovaca i koza, a uz pokroviteljstvo Grada Zagreba i Ministarstva poljoprivrede.

Festival je organiziran u dva dijela: u petak, prvog dana manifestacije (6. 11. 2015.) održano je Savjetovanje malih sirara u hotelu International gdje su proizvođačima putem prezentacija predstavljene novosti u zakonodavstvu vezane uz preradu i prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda te sirarstvo.

Uz degustaciju mliječnih proizvoda koja se odvijala cijelo vrijeme u hotelu International, središnji događaj bilo je otvorenje Festivala. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uz predsjednicu Saveza malih sirara Republike Hrvatske Rominu Zadravec, zamjenicu ministra poljoprivrede Snježanu Španjol, ravnatelje stručnih institucija ministarstva Mariju Vukobratović (Hrvatska poljoprivredna agencija) i Hrvoja Horvata (Savjetodavna služba), otvorio je 1. Hrvatski festival tradicijskih sireva Sircrofest, uz poziv sugrađanima da u subotu dođu na glavni gradski trg posjetiti, degustirati i kupiti neki od sireva iz bogate ponude domaćih proizvoda.

S otvorenja 1. Hrvatskog festivala tradicijskih sireva Sircrofesta

Uvod u sirarski bal bila je dodjela diploma za ocijenjene kravlje sireve. Ocjenjivanje ovčjih, kozjih i kravljih sireva te ostalih mliječnih proizvoda održano je 30. rujna, te 1. i 2. listopada 2015. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Senzorska ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencija) te okusa sira. Značajka ovogodišnjeg ocjenjivanja je dosta velika ujednačenost kvalitete, raznolikost asortimana te bolja kvaliteta sireva (posebice mikrobiološka).

Odlična posjećenost stručnih predavanja na savjetovanju sirara

Na ocjenjivanje je dostavljeno te ocijenjeno 53 uzorka kravljih mliječnih proizvoda, a od čega je 49 sireva, 1 jogurt, 2 kisela te 1 slatko vrhnje. Dodijeljeno je 34 odličja: 17 zlatnih, 12 srebrnih i 5 brončanih. Šampion u kategoriji kravljih sireva je POLUTVRDI KUHANI SIR S KOPROM proizvođača OPG ILIJE PERIĆ iz Viškovaca, Osječko baranjska županija.

S dodjele šampionske titule u kategoriji kravljih sireva – OPG PERIĆ iz Viškovaca

Iz kategorije ovčjih i kozjih dostavljen je 41 proizvod a ocijenjeni su na istom spomenutom ocjenjivanju, od čega je njih 17 bilo od ovčjeg mlijeka, 23 od kozjeg i 1 od miješanog kravljeg i ovčjeg mlijeka, odnosno 39 sireva i 2 jogurta. Dodijeljeno je 30 odličja: 17 zlatnih, 8 srebrnih i 5 brončanih. Šampion u kategoriji ovčjih sireva je TVRDI OVČJI SIR U TERANU S KLINČIĆIMA proizvođača FRANKA CETINE iz Gurana, Istarska županija. Šampion u kategoriji kozjih sireva je SVJEŽI KOZJI SIR S BIBEROM I ČEŠNJAKOM U VOSKU, a proizvođač je OPG RADOSLAV MORAVEC iz Nove Vesi Petrijanečke, Varaždinska županija.

Nakon službenog dijela manifestacije uslijedilo je već spomenuto opušteno druženje sudionika na odlično organiziranom sirarskom balu, na osobito zadovoljstvo prisutnih proizvođača.

Drugog dana, u subotu 7. 11. 2015. godine, uslijedio je promotivno prodajni dio manifestacije kao sastavni dio Festivala tradicijskih sireva na Trgu bana Josipa Jelačića.

Veliko zanimanje javnosti opravdalo odlično organiziranu manifestaciju uz zadovoljstvo sirara

Na glavnom zagrebačkom trgu, osim prodaje sireva, za građane je organizirano i nekoliko prigodnih manjih događanja:

  1. ocjenjivanje najbolje uređenog štanda koji je provela stručna komisija – u konkurenciji 18 štandova prvo mjesto pripalo je OPG-u Milan Miščević iz Josipdola koji je sa suprugom Radmilom uložio najviše truda u uređenje;

  2. ocjenjivanje sireva specijalnog povjerenstva sastavljenog od predstavnika novinara, blogera i gastrostručnjaka pod vodstvom prof. dr. sc. Rajke Božanić. Povjerenstvo je u kategoriji svježih i mekih sireva za najbolji sir izabralo: svježi kozji sir s biberom i češnjakom u vosku proizvođača OPG-a Moravec, u kategoriji kuhanih sireva – kuhani dimljeni sir OPG-a Cvetko, u kategoriji polutvrdih sireva – polutvrdi kozji sir OPG-a Lamot i u kategoriji tvrdih sireva – paški sir sirane Bravarica.

  3. degustacija zalogajčića od sira gdje su svoje umijeće predstavili učenici Ugostiteljsko turističkog učilišta iz Zagreba pod vodstvom svoje stručne voditeljice Nade Ivanjko.

  4. nagradna igra pogađanja težine sira i to istarskog tvrdog kravljeg sira kojeg je za ovu prigodu donirao proizvođač sira Alen Peršić iz Pule. Nagradna igra zainteresirala je veliki broj građana, a sretnica koja je osvojila nagradu pogodila je težinu u dvije decimale te je izjavila da joj je to prva nagrada u životu osvojena u nekoj nagradnoj igri.

Najbolje uređeni štanda po izboru komisije OPG Milan Miščević iz Josipdola

Žmanski sirevi stigli čak s Dugog otoka

Brojni posjetitelji koji su obilazili festival u vrijeme zagrebačke špice te zadovoljni izlagači – proizvođači sira, koji su ujedno prodali gotovo sve sireve dobar su pokazatelj kako je ovakva manifestacija dobrodošla i slijedeće godine.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
mr. sc. Dario Zagorec