MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Pčelarstvo

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz u Đakovu

Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 21. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Tomić na području Đakova, Đurđanca i Arduševca u Osječko-baranjskoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa štetnicima i neprijateljima pčela, nezaraznim bolestima te zaraznim i nametničkim bolestima pčela. Posebno je demonstrirano na koji način bi pčelari trebali pasivno motriti na etiniozu odnosno malog kornjaša (Aethina tumida).

 

    Prirodno stanište ovog kornjaša su dijelovi Afrike južno od Sahare. Značajno je da na svom prirodnom domaćinu (afrička pčela), etine ne uzrokuju štete osim u prostorijama za vrcanje i skladištenje rezervnog saća i meda. Međutim, kod europske pčele etina nanosi velike štete te uzrokuje njihovo brzo propadanje. Godine 1998. etina se proširila iz Južne Afrike na Floridu, SAD, a uvozom pčelinjeg voska iz SAD-a, etina se 2002. godine proširila na Kanadu (Manitoba). U Egiptu, etina je utvrđena 2000. godine, a u Australiji (New South Wales i Queensland) 2002. godine. U Portugalu je utvrđena 2004. uvozom ilegalnih matica iz SAD-a, ali je oštrim veterinarsko-sanitarnim mjerama suzbijena. Međutim, u rujnu 2014. etina se pojavila u Italiji (Calabria i kasnije Sicilija) i tamo još uvijek nije iskorijenjena. Najveće štete pčelinjoj zajednici nanose ličinke etine koje se hrane pčelinjim leglom, peludom i medom i morfološki su vrlo slični ličinkama voskovog moljca. Zbog globalne trgovine pčelinjim proizvodima, rojevima i pčelinjim zajednicama postoji visoka opasnost daljnje širenje etine u Europi. Posebno su ugroženi pčelinjaci smješteni u toplijim dijelovima umjerenog klimatskog pojasa (južna Europa), na pjeskovitom tlu, u blizini zračnih luka te u blizini mjesta za istovar i pretovar roba iz uvoza (pomorske i riječne luke).

Foto: Ivana Tlak Gajger (etina u crvenom krugu)

Morfologija

Tijelo odraslog kornjaša je ovalnog oblika, duljine 5 – 7 mm i širine 3 – 4.5 mm. Glava je često podvučena pod hitinski štit te stoga nije vidljiva. Na glavi se nalaze kratke antene koje se na krajevima proširuju u kuglice. Cijelo tijelo pokriveno je hitinskim štitom tamno smeđe do crne boje. Krila su prekrivena nježnim dlačicama, a vanjski dijelovi krila kraći su od zatka, tako da je kraj istog vidljiv.

Odrasla etina (Foto: Food and Environment Research Agency (Fera – England))

 

Ličinka je bijele boje, duga 10 – 11 mm i široka 1.6 mm. Prednji i stražnji kraj su zašiljeni. Na leđnom dijelu se nalaze redovi malih bodlji te ima 3 para nogu koje su smještene neposredno iza glave. Diferencijalno-dijagnostički, ličinke etine u usporedbi s ličinkama velikog i malog voskovog moljca te peludnog moljca imaju veći broj slabije razvijenih nogu smještenih na grudima i trbuhu.

Ličinka etine (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

Razvojni ciklus

Etina se razvija potpunom preobrazbom. Tijekom 12 mjeseci etina može imati više generacija potomaka (1 do 6 generacija) ovisno o uvjetima okoliša. Njenom razvoju pogoduju visoka temperatura i vlažnost zraka.

Jaja su bijele boje, veličine 1.5 × 0.25 mm, nalik jajima pčela, ali su manja. Odrasle ženke polažu jaja na saću ili češće u pukotinama i šupljinama unutar košnice u obliku nepravilnih nakupina.

Jaja etine (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

 

Uznemiravanje potiče etine na parenje i polaganje jaja. Odrasla ženka tijekom 12 mjeseci svoga života može proizvesti do 2000 jaja. Nakon 1 – 6 dana iz jaja izlaze ličinke koje se hrane pčelinjim leglom, peludom i medom. Nakon 10 do 14 dana zrela ličinka etine, gmižući prema svjetlu, napušta košnicu i zavlači se u zemlju gdje se zakukulji i nastavlja svoj razvoj. Tražeći pogodno tlo, ličinka etine može prijeći put od nekoliko stotina metara. Naposljetku se zakukulji u zemlji na dubini od 5 do 60 cm. U nepovoljnim klimatskim uvjetima, aktivnost zrelih ličinaka prestaje sve do pojave povoljnih uvjeta za daljnji razvitak. Postotak preživljavanja ličinaka usko je povezan s temperaturom okoline. Pri temperaturi od 30ºC preživljava 100% ličinaka, pri 20ºC preživljava manje od 50%, a pri 10ºC ugibaju sve ličinke. Odrasle jedinke obično se pojavljuju nakon 3 do 4 tjedna, iako se mogu pojaviti u bilo kojem trenutku između 8 i 84 dana ovisno o temperaturama. Etine mogu aktivno letjeti najmanje 10 km, te je mogućnost prenošenja vrlo velika te mogu preživjeti do 9 dana bez vode ili hrane; na saću 50 dana, a na voću i do nekoliko mjeseci.

 

Bolest se najčešće prenosi prirodnim putem jer je etina dobar letač. Međutim, širenju pogoduje globalni promet pčelinjih zajednica i pčelinjih proizvoda te kupoprodaja paketnih rojeva, pčelinjih zajednica, rojeva, saća, voska ili pčelarske opreme. Također, bolest se može proširiti i transportom zemlje, voća ali i alternativnog domaćina (npr. bumbari).

Dijagnoza

Uočljivo je uništeno pčelinje leglo, sluzave naslage te galerije i tuneli po saću jer se ličinke etine hrane leglom, medom i peludom. Također je prisutna i fermentacija i cijeđenje meda koji potamni i miriši na trule naranče. Za lakše utvrđivanje prisutnosti uzročnika mogu se postaviti različiti tipovi klopki. Jednostavna klopka je izrađena od 4mm široke valovite plastike koje se postavljaju na dno i pokraj košnice. Odrasle jedinke uzročnika sakrivat će se od pčela unutar tunela klopke.

Klopke za etinu (Foto: Friedrich Loeffler Institute (FLI – Germany))

Nadzor i preventiva

     Redovan pregled pčelinjih zajednica za rano utvrđivanje jer se manji broj odraslih jedinki, jaja i ličinki vrlo teško uoči u košnicama. Presudno je uočiti sve neuobičajene kukce u i oko košnice, u što ranijoj fazi prisutnosti.

U slučaju sumnje na prisutnost etine u RH!

     Hitno obavijestiti najbližu veterinarsku stanicu odnosno nadležno tijelo koje će provesti propisane mjere. Sve sumnjive odrasle jedinke, ličinke ili jaja hitno dostaviti u nacionalni laboratorij i/ili nadležnom tijelu, na identifikaciju. Za dostavu je potrebno koristiti zapečaćenu posudu te uz popratni dopis uključiti što više podataka – ime i adresu, detaljne podatke o pčelinjaku s točnom lokacijom. Ne smiju se slati žive odrasle jedinke, ličinke ili jaja poštom. Najjednostavniji način za pravilno slanje uzoraka jest držanje uzoraka preko noći u zamrzivaču ili stavljanjem uzoraka u 70% – tni etanol.

Prevencija

Važno je održavati higijenu pčelinjaka te pčelarske opreme i prostorije za vrcanje meda. Preporučuje se upotreba svijetlog saća u medištu košnice jer je ono manje privlačno etinama. Iz medišnih nastavaka med se mora izvrcati unutar 1 do 2 dana. Voštane poklopce i saće što prije pretopiti u vosak. Pčelinje zajednice moraju biti zdrave i jake te zaposjedati što veću površinu saća. Preporuča se držanje rezervnog saća u zamrzivaču.

 

Na kraju treba istaknuti da su sudionici bili vrlo zadovoljni tijekom DA, uvijek spremni na otvoreni dijalog, učenje od kolega i spremnost na usvajanje novih metoda i inovacija. Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nam se pridružila na ovoj DA te je demonstrirala svoja znanja u svezi prepoznavanja etine. Velika zahvala nositelju OPG Tomić, gosp. Željku Tomić koji je uložio mnogo truda u organizaciju i provedbu DA ustupajući pri tome svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te ostalim pčelarima koji su demonstrirali svoj način prepoznavanja određenih bolesti te njihovu kontrolu i suzbijanje. Posebna zahvala pčelarima Zlatku Bošnjakoviću (Đurđanci) i Ivanu Krizmaniću (Đakovo) koji su nesebično podijelili svoja znanja i vještine. Također, zahvala na trudu kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ u organizaciji i provedbi DA na području Grada Đakova.

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja

Demonstracijska aktivnost (DA) „Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja“ održana je 13. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Radić na području Majkova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Polaznici DA upoznati su s holističkim pčelarenjem koji uključuje u sebi dobru pčelarsku praksu i dobru veterinarsku praksu u pčelinjaku. Naime, holistički pristup odnosno razmišljanje analizira sustav i njegova svojstva na integrirani i globalni način, a ne kao zaseban zbroj pojedinih čimbenika koji čine taj sustav. Pojednostavljeno, holistička paradigma u pčelarstvu podrazumijeva harmonizaciju postupaka u tehnologiji pčelarenja i kontroli suzbijanja bolesti pčela te njihovoj preventivi.

 

Također, važnost holističkog pčelarenja još više dolazi do izražaja zbog negativnog utjecaja klimatskih promjena na pčelarstvo te uništavanje prirodnih habitata odnosno bioraznolikosti. Pri tome se ne smije zaboraviti uloga pčela u oprašivanju i njihova sinergija s cvjetnicama što predstavlja temelj održavanja ekološke ravnoteže u biocenozi. Štetan utjecaj klimatskih promjena već se osjeća u pčelarstvu u vidu slabijeg razvoja pčelinjih zajednica u proljeće odnosno slabijeg biološko-uzgojnog potencijala u kasno ljeto, nedostatka nektara i peluda u prirodi zbog učestalih pojava hladnoće, mraza, kiše ili suše te posljedično manje prinosa. Kratkoročne i dugoročne prognoze u svezi očekivanih temperatura s obzirom na razinu emisije stakleničkih plinova nisu obećavajuće (Tablica1) pa UN klimatske konferencije poput COP 26 u Glasgowu (2021) ili COP 27 u Sharm el-Sheikh-u (2022) predstavljaju zadnju nadu da ćemo uspjeti sačuvati planetu Zemlju od nepovratnih promjena.

Kratkoročno

2021 – 2040

Srednjoročno

2041 – 2060

Dugoročno

2080 – 2100

Razina emisije plinova

Očekivana

temp. 0C

Vjerojatni

raspon 0C

Očekivana

temp. 0C

Vjerojatni

raspon 0C

Očekivana

temp. 0C

Vjerojatni

raspon 0C

vrlo niska 1.5 1.2 – 1.7 1.6 1.2 – 2.0 1.4 1.0 – 1.8
niska 1.5 1.2 – 1.8 1.7 1.3 – 2.2 1.8 1.3 – 2.4
srednja 1.5 1.2 – 1.8 2.0 1.6 – 2.5 2.7 2.1 – 3.5
visoka 1.5 1.2 – 1.8 2.1 1.7 – 2.6 3.6 2.8 – 4.6
vrlo visoka 1.6 1.3 – 1.9 2.4 1.9 – 3.0 4.4 3.3 – 5.7

Tablica 1. Projekcija očekivanih temperatura u odnosu na razinu emisije plinova  Izvor: IPPC (2021)

Međutim, još veću zabrinutost pobuđuju projekcije učestalosti ekstremnih temperatura, padalina i oborina te ekstremne suše u sušnim područjima u periodu od deset godina u usporedbi s predindustrijskim dobom između 1850-1900. (Tablice 2,3 i 4).

1850 – 1900 Trenutno 1 0C 1,5 0C 2 0C 4 0C
1x 2,8 x 4,1 x 5,6 x 9,4 x
Granice vjerojatnosti (1.8 – 3.2) (2.8 – 4.7) (3.8 – 6.0) (8.3 – 9.6)

Tablica 2 Projekcija učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od 10 godina
Izvor: IPPC (2021)

 

U Tablici 2 se može vidjeti usporedba projekcije učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od deset godina s predindustrijskim periodom. Pojednostavljeno, u predindustrijskom razdoblju (1850-1900) u periodu od deset godina bila je jedna godina s ekstremnim temperaturama. Međutim, trenutno je planeta Zemlja zagrijana za 1,1 0C više u usporedbi s predindustrijskim periodom pa je projekcija učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od deset godina 2,8 puta veća (raspon vjerojatnost između 1,8 – 3,2) odnosno u periodu od deset godina možemo očekivati tri godine s ekstremnim temperaturama. Međutim, ako se prosječna temperatura planete Zemlje povisi za 1,5 0C onda možemo očekivati 4 godine s ekstremnim temperaturama u periodu od deset godina. Slične projekcije postoje o učestalosti ekstremnih padalina/oborina (trenutno 1,3 x veća vjerojatnost u usporedbi s predindustrijskim periodom – Tablica 3) odnosno ekstremnih suša u poljoprivredi u sušnim područjima (trenutno 1,7 x veća vjerojatnost u usporedbi s predindustrijskim periodom – Tablica 4) u razdoblju od deset godina. Međutim, ako se prosječna temperatura povisi za 20C možemo vjerojatno očekivati dvije godine u periodu od deset godina s ekstremnim padalinama (Tablica 3) odnosno 2,4 godine (raspon vjerojatnosti 1,3-5,8) ekstremnih suša u sušnim područjima u periodu od deset godina (Tablica 4).

1850 – 1900 Trenutno 1 0C 1,5 0C 2 0C 4 0C
1x 1.3 x 1.5 x 1.7 x 2.7 x
Granice vjerojatnosti (1.2 – 1.4) (1.4 – 1.7) (1.6 – 2.0) (2.3 – 3.6)

Tablica 3. Projekcija učestalosti ekstremnih padalina/oborina u periodu od 10 godina

Izvor: IPPC (2021)

1850 – 1900 Trenutno 1 0C 1,5 0C 2 0C 4 0C
1x 1.7 x 2.0 x 2.4 x 4.1 x
Granice vjerojatnosti (0.7 – 4.1) (1.0 – 5.1) (1.3 – 5.8) (1.7 – 7.2)

Tablica 4. Projekcija učestalosti ekstremnih suša u poljoprivredi u sušnim područjima periodu od 10 godina

Izvor: IPPC (2021)

    Posljedice klimatskih promjena neće biti samo lokalne prirode već će imati ogroman globalni učinak na nestašicu vode i hrane, a time i različite socio-ekonomske učinke u vidu gospodarskih i političkih nestabilnosti, migracija ljudi, životinja i biljaka, ali i migracije različitih mikroorganizama i nametnika koji će kao invazivne vrste narušavati postojeću floru i faunu u određenim arealima.

To je razlog zašto smo upravo na ovoj DA težište dali na pravilnoj i pravodobnoj hranidbi pčelinjih zajednica te pripremi pčelinjih zajednica za iskorištavanje pčelinjih paša. Naime, polaznicima su demonstrirani slijedeći načini prehrane pčelinjih zajednica kao i važnost rasporeda odnosno položaja rezervne hrane za zimu:

1. Podražajno prihranjivanje (proljeće – ljeto)

    • pogača (šećerno tijesto) / 2-3 dcl šećernog sirupa 1:1

2. Kasno ljetno – jesensko prihranjivanje

    • 2-3 l dnevno – šećer : voda = 3:2 / 2:1

 

 

Primjer pravilnog rasporeda rezervne hrane u košnici tijekom zimovanja.

 

Košnica A ne udovoljava smjernicama DPP i vrlo vjerojatno će pčelinja zajednica uginuti od nestašice hrane iako će paradoksalno imati velike rezerve hrane u košnici. Međutim, u uvjetima hladnoće i nestašice hrane oko klupka, pčele neće moći proći maleni prostor između donjeg i gornjeg nastavka kako bi došle do obilja meda u gornjem nastavku te će tako uginuti od gladi iako je med bio svega na nekoliko cm udaljen od njih. Košnice B i C pružaju dobar raspored hrane unutar pčelinje zajednice tijekom zime te time bolje uvjete za uspješno prezimljavanje.

 

Također, polaznicima je demonstrirano kako pravilno i pravodobno pripremiti pčelinje zajednice za pčelinje ispaše. Posebice se to odnosi ako se matičnjaci već pojave u pčelinjoj zajednici. Stoga im je demonstrirana Padgenova metoda u uvjetima manjeg broja košnica u pčelinjaku i kada pčelar ima puno vremena za apitehničke aktivnosti.

Padgenova metoda

 

Na zahtjev polaznika upoznalo ih se znacima grabeži na pčelinjaku te kako prevenirati pojavu istog odnosno mjere suzbijanja na pčelinjaku ako se pojave znaci grabeži te je provedeno dijagnostičko tretiranje varooze posipavanjem pčela sa šećerom.

 

Svakako treba naglasiti da je prijenos znanja, vještina i inovacija između savjetnika i polaznika kao i između samih polaznika bio izvanredan s mnogobrojnim pitanjima i odgovorima iz prakse. Kao i na prethodnim DA, druženje se nastavilo uz bogatu raspravu i razmjenu iskustva nakon završetka DA. Nažalost, ovaj puta nismo imali pomoć uvažene prof. Ivane Tlak Gajger koja nam se nije mogla pridružiti zbog sprječenosti, ali smo imali zaista veliku sreću pratiti iznimno nadahnutu demonstraciju kolege Zorana Kajića iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u DNŽ koji je ukazao na holistički pristup u odnosu pčela prema biljkama, posebice agruma, maslina i ostalog voća. Velika zahvala nositelju OPG-a Radić, gosp. Boži Radiću i članovima njegovog OPG-a koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA, ali i njegovim metodama u tehnologiji pčelarenja koje je pokazao polaznicima. Treba naglasiti odličnu i dugogodišnju suradnju djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede s OPG Radić. Također, velika zahvala gosp. Ivi Lopini ispred OPG Lopina na čijem pčelinjaku smo također imali dio demonstracije te posebno gosp. Ljubi Grošeti ispred OPG Grošeta koji nas uvijek oduševi sa svojim rješenjima i bogatim iskustvom. Zahvala i kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ na njegovim smjernicama tijekom DA.

 

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz

Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 10. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Čubrilo na području Svete Helene i Svetog Ivana Zeline u Zagrebačkoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa kliničkom i pato-anatomskom dijagnostikom kao bitnim čimbenikom u kontroli i suzbijanju bolesti legla i odraslih pčela. Pri tome je naglasak stavljen na varoozu i američku gnjiloću medonosne pčele (AGMP). Polaznicima je demonstrirano kako prepoznati promjene na pčelinjem leglu te kako pravilno postaviti sumnju na bolest u vlastitom pčelinjaku. Također, polaznici su upoznati s činjenicom da je AGMP opasna zarazna bolest poklopljenog i nepoklopljenog pčelinjeg legla koja predstavlja prijetnju suvremenoj pčelarskoj proizvodnji. Bolesna pčelinja zajednica slabi, smanjuje se broj odraslih pčela i površina zdravog legla te na kraju ugiba. Uzročnik bolesti je Gram-pozitivna bakterija Paenibacillus larvae koja u nepovoljnim uvjetima tvori ovalne spore koje su vrlo otporne pa u uginuloj i osušenoj ličinki, saću, pčelinjim proizvodima, pčelarskoj opremi i priboru, kao i okolišu ostaju infektivne desetljećima.

 

Patogeneza, klinička slika i stupanj virulentnosti kod AGMP ovise o genotipu bakterije P. larvae. Dosad je utvrđeno pet genotipova P. larvae (ERIC I, ERIC II, ERIC III, ERIC IV, ERIC V) koji se međusobno razlikuju u morfologiji, biokemijskim čimbenicima, virulenciji te čimbenicima koji utječu na virulenciju. Poznavanje raširenosti i dinamike pojavnosti pojedinih genotipova P. larvae na određenom području pruža uvid u patofiziološke procese na razini ličinke / pčelinje zajednice te utječe na procjenu rizika od AGMP jer postoji značajna korelacija između genotipa i pojavnosti vidljivih kliničkih znakova.

 

Sudionicima je demonstrirano kliničko prepoznavanje bolesti na temelju izgleda poklopaca pčelinjeg legla, odnosno izgleda i rasporeda legla na saću, te izgledu propale pčelinje ličinke. Kod sumnje na AGMP poklopci su naborani, uvučeni s tamnim mrljama te nepravilno izgriženim rubovima. Uočljivo je rešetkasto leglo, a bolesna ličinka se pretvara u bezobličnu, smeđu i viskoznu masu. U poodmaklom stadiju ostatak uginule ličinke priliježe uz donju stjenku stanice saća. Pčelinja zajednica se službeno proglašava bolesnom ako su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom mikroskopskom pretragom razmaska propalih ličinaka utvrđene spore uzročnika.

 

Također, polaznici su upoznati sa spoznajom da se u Republici Hrvatskoj (RH) način sanacije i suzbijanja američke gnjiloće provodi sukladno važećim zakonskim propisima. Mjere suzbijanja predviđaju spaljivanje ili pretresanje bolesne pčelinje zajednice, ali i završnu dezinfekciju opreme, pribora, alata i pčelinjaka. Spaljivanje predstavlja najbrži, najbolji i najskuplji način suzbijanja američke gnjiloće, a pretresanje uključuje narušavanje proizvodnosti pčelinje zajednice i učestale recidive klinički vidljivih znakova karakterističnih za bolest, a ponajviše zbog izostanka ili loše provedbe završne dezinfekcije.

 

Tvrdokoran tijek bolesti, otpornost uzročnika, poteškoće u kliničkoj dijagnostici i suzbijanju učinili su AGMP jednom od najtežih u svijetu. Bolesne pčelinje zajednice bez provedbe posebnih mjera ne mogu ozdraviti, a primjena antibiotika u liječenju bolesti nije dozvoljena zbog moguće pojave rezidua u pčelinjim proizvodima, rezistencije uzročnika te spoznaje da antibiotici djeluju samo na vegetativne oblike bakterije P. larvae, a ne uništavaju spore što doprinosi horizontalnom širenju bolesti u pčelinjacima. Ponekad je bolesnu pčelinju zajednicu najbolje sanirati spaljivanjem zajedno s košnicom i onečišćenim priborom.

 

Nakon provedenih sanacijskih mjera nužno je primijeniti učinkovitu završnu dezinfekciju opreme, pribora i pčelinjaka čiji uspjeh ovisi o izboru dezinficijensa, preporučenoj koncentraciji radnih otopina, načinu i dužini trajanja aplikacije, vrsti mikroorganizama koji se moraju ukloniti te površini/materijalu koji se dezinficira.

 

Tijekom demonstracije ukazano je i demonstrirano polaznicima da se sumnja na AGMP postavlja na temelju svojstvenih znakova na poklopljenom pčelinjem leglu pri kliničkom i/ili patoanatomskom pregledu pčelinje zajednice, a službena potvrda bolesti postavlja se na osnovi pozitivnog laboratorijskog nalaza uzročnika u uginulim ličinkama. U RH bolest se suzbija na temelju Pravilnika o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti i Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u tekućoj godini. Sukladno tome obvezno je klinički pretražiti sve pčelinje zajednice. Nakon postavljene sumnje provodi se laboratorijska dijagnostika. Ovlašteni veterinar mora, zasebno iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, uzeti uzorak saća s promijenjenim pčelinjim leglom, veličine 10 x10 cm, umotan u zrakopropusnu ambalažu i poslati ga u službeni laboratorij u svrhu pretraživanja.

 

 

Na kraju treba istaknuti da su sudionici bili izrazito zadovoljni tijekom DA, uvijek spremni na nova pitanja i ideje, raspravu i prijedloge. Ponovo zahvala prof. dr. sc. Ivani Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja nam se pridružila i u Svetoj Heleni nesebično pri tome podučavajući polaznike inovativnim rješenjima u kontroli i suzbijanju bolesti pčela. Velika zahvala nositelju OPG Čubrilo, gosp. Mladenu Čubrilu koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te ostalim pčelarima koji su demonstrirali svoj način prepoznavanja određenih bolesti te njihovu kontrolu i suzbijanje. Ne smije se zaboraviti niti trud kolege Jure Ostoića iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ u organizaciji i provedbi DA u Svetoj Heleni.

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Nekategorizirano, Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja

Demonstracijska aktivnost (DA) „Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja“ održana je 8. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Jakubek na području Zrina u Sisačko-moslavačkoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa smjernicama „Dobra pčelarske prakse“ (DPP) kao važnog segmenta održivog pčelarenja. Poglavito se to odnosi na demonstraciju procjene jačine pčelinje zajednice ovisno o godišnjem dobu, stupnju proizvodnosti te geografskom položaju pčelinjaka. Tako su polaznici upoznati da se nakon otvaranja košnice procjenjuje broj gusto zaposjednutih ulica i okvira pokrivenih pčelama te broj okvira zaleženih pčelinjim leglom. Ulica označava prostor između dva okvira. Jačina zajednice se opisuje pojmovima: jaka, normalna i slaba pčelinja zajednica.

 

Međutim, tijekom DA je nekoliko puta naglašeno i demonstrirano da postoje moguća odstupanja u jačini razvoja pčelinje zajednice ovisno o vremenskim prilikama u određenoj godini, stupnju proizvodnosti te geografskom položaju pčelinjaka.

Primjer procjene jačine pčelinjih zajednica

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

Kalendar: rano proljeće (ožujak – travanj) i kasno ljeto (kolovoz – rujan)

Normalna proizvodna pčelinja zajednica:

Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: minimalno sedam

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno četiri

Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica.

 

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

Kalendar: kasno proljeće i rano ljeto (svibanj – srpanj)

Normalna proizvodna pčelinja zajednica:

Broj ulica između okvira u plodištu koje zaposjedaju pčele: minimalno deset

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno sedam

Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica.

 

Odstupanje ovisno o stupnju proizvodnosti (pomoćne zajednice – nukleusi)!

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

  1. Kalendar: rano proljeće (ožujak – travanj)

Normalna pomoćna zajednica (nukleus):

Broj ulica između okvira koje pčele zaposjedaju: minimalno tri do četiri

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno dva do tri

  1. Kalendar: kasno ljeto (kolovoz – rujan)

Normalna pomoćna zajednica (nukleus):

Broj ulica između okvira koje pčele zaposjedaju: minimalno pet

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno tri

 

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

Kalendar: kasno proljeće i rano ljeto (svibanj – srpanj)

Normalna pomoćna zajednica (nukleus):

Broj ulica između okvira koje zaposjedaju pčele: minimalno dvije do tri

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno jedan do dva

 

Polaznicima je također demonstrirano kako pravilno i pravodobno prihraniti pčelinju zajednicu u uvjetima kada nema dovoljno nektara i peluda u prirodi te na koji način pravilno procijeniti aktivnost pčela na letu kao temeljnog akta inspekcije pčelinje zajednice prije otvaranja košnice.

Posebice se upoznalo sudionike DA sa znacima grabeži na pčelinjaku te kako prevenirati pojavu istog odnosno mjere suzbijanja na pčelinjaku ako se pojave znaci grabeži. Naime, grabež predstavlja način širenja mnogih uzročnika bolesti između pčelinjih zajednica unutar jednog i više pčelinjaka.

 

U konačnici treba naglasiti da je atmosfera prijenosa znanja i vještina tijekom DA bila na visokom nivou s mnogobrojnim pitanjima i prijedlozima sudionika oko rješavanja određenih tehnoloških i zdravstvenih problema kao i spoznaja da je druženje nastavljeno i nakon završetka DA. Kao i na prethodnoj DA imali smo zadovoljstvo slušati i pratiti smjernice tijekom demonstracije od strane prof. dr. sc. Ivane Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iskrena zahvala nositelju OPG Jakubek, gosp. Zdenku Jakubeku koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA, ali i njegovim inovativnim rješenjima u tehnologiji pčelarenja koji je nesebično podijelio s ostalim polaznicima. Također, zahvala predsjedniku pčelarske udruge iz Dvora gosp. Dragi Arbutini i pčelaru Mili Komljenu koji su demonstrirali svoj način tehnologije pčelarenja, ali su također puno pomogli oko organizacije i provedbe DA. Zahvala i kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ na njegovim savjetima, idejama te smjernicama tijekom DA.

dr. sc. Zlatko Tomljanović

voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

 

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz

Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 3. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Marjanović na području Pivara u Brodsko-posavskoj županiji (BPŽ). Polaznici DA upoznati su sa spoznajom da se pod uzrocima uginuća podrazumijevaju nepovoljan utjecaj pesticida; deponiranje štetnih ostataka akaricida u vosku i drugim pčelinjim proizvodima; virusne, bakterijske, nametničke i bolesti uzrokovane plijesnima; novi načini hranidbe pčela; stres uzrokovan pretjeranom uporabom akaricida i selidbama pčelinjih zajednica; promjena klimatskih i pašnih uvjeta; nepravilno liječenje pčelinjih zajednica te provođenje loše pčelarske prakse.

Pri tome je naglašeno da postoji mogućnost regionalnih geografskih razlika, pa uzrok uginuća u sjevernoj Hrvatskoj ne mora biti jednak uzroku uginućima u gorskoj ili južnoj Hrvatskoj. Također, grinju V. destructor kao primarnog okidača koji uzrokuje stres ne bismo smjeli gledati izdvojeno s obzirom na pogreške u hranidbi i tehnologiji pčelarenja. Razumljivo je da stres dovodi do aktiviranja različitih sekundarnih uzročnika bolesti (bakterije, virusi, gljivice) koji sami ne bi mogli izazvati velika uginuća, ali u stresnim uvjetima postaju vrlo opasni za pčelinju zajednicu.

Također je bitno definirati pojam „zdrava pčela“. U humanoj i veterinarskoj medicini postoje manje-više poznati parametri koji mogu govoriti o relativnom zdravlju ljudi, odnosno životinja. Pčelinja zajednica smatra se jednim super-organizmom, pa bi umjesto termina „zdrava pčela“ trebalo rabiti termin „zdrava pčelinja zajednica“. Naime, s gledišta opstanka pčelinje zajednice nije toliko bitno ako je u zajednici bolesno nekoliko stotina pčela. To će, doduše, oslabjeti zajednicu, ali vjerojatno neće dovesti do njezina uginuća. Stoga je pravilnije govoriti o zdravlju pčelinje zajednice.

 

Tijekom DA polaznicima je demonstrirano dijagnostičko tretiranje varooze, kontrola i suzbijanje varooze. Naime, varooza je nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jajašca nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada. Stoga se preporučuje odrediti približan broj varoe u zajednicama kako bi se odredio pravodoban početak tretiranja zajednica protiv varooze. Taj postupak zove se dijagnostičko tretiranje varooze (vidjeti detaljnije na https://www.savjetodavna.hr/2021/04/12/cetvrti-pcelarski-nefertiti-demo-dogadaj-u-hrvatskoj-u-2021/)

 

Približan broj varoe u zajednicama može se odrediti:

  • kontrolom prirodnog dnevnog pada
  • otklapanjem trutovskog legla
  • posipanjem šećera u prahu po pčelama
  • ispiranjem pčela (agresivna metoda)

U pravilu se provodi posipavanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40 – 50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla.

 

U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml stave se 2 jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu. Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći. Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi. Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo 3 minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta. Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe. Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe.

 

Nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije.

Također, polaznicima DA demonstrirano je kako raditi kontrolu i suzbijanje varooze u kontejnerskom pčelarenju s naglaskom na ranu dijagnostiku varooze i ostalih zaraznih i nametničkih bolesti koje uzrokuju velika uginuća pčela na pčelinjacima.

 

Posebice se naglasilo i demonstriralo provođenje Dobre veterinarske prakse u pčelinjaku uz primjenu odobrenih odnosno registriranih veterinarsko-medicinskih proizvoda (VMP) u suzbijanju varooze kako bi se zaštitile pčele ali i okoliš zbog posredne uloge pčela kao jamca održavanja ekološke ravnoteže u biocenozi prilikom oprašivanja voćnih i ratarskih kultura.

Treba istaknuti da su sudionici bili zadovoljni i raspoloženi tijekom DA te su postavljali mnoga zanimljiva pitanja uz istovremene prijedloge za rješavanje određenih problema iz njihove prakse. Posebna zahvala prof.dr.sc. Ivani Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se odazvala našem pozivu i nesebično podijelila svoje bogato znanstveno-stručno znanje i iskustvo sa pčelarima. Velika zahvala nositelju OPG Marjanović, gosp. Dragutinu Marjanoviću koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te pčelarima Robertu Crljenkoviću i Miji Kuriću koji su demonstrirali svoj način kontrole i suzbijanja varooze. Također, zahvala i kolegi Juraju Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ koji je uložio ogroman trud u organizaciji i provedbi DA u Pivarama.

dr. sc. Zlatko Tomljanović

voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Pčelarstvo, Vijest

Demonstracija ‘Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja’

Demonstracijska aktivnost (DA) „Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja“ održana je 12. travnja na pčelinjaku i voćnjaku OPG Butić na području Galovca u Zadarskoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa spoznajom da su smjernice „Dobra pčelarske prakse“ (DPP) sastavni dio samokontrole i slijedivosti „od košnice do stola” te da potiču tehnološki razvoj i produktivnost omogućujući pri tome pristup globalnom tržištu. Smjernice štite od mogućih optužbi te daju temeljne naputke pri uspostavi i održavanju unutarnjeg nadzora. Pojednostavljeno, DPP predstavljaju temelj za održivi razvoj pčelarstva odnosno skup pravila i uputa koje je potrebno poštivati tijekom proizvodnog procesa. Razumljivo da DPP uključuje veći stupanj savjesnosti i odgovornosti pčelara.

Također, polaznicima DA je prikazano kako pripremiti pčelinje zajednice za prve proljetne paše. Posebna pažnja usmjerena je na kontrolu i suzbijanje te preventivne mjere obuzdavanja rojevnog nagona pčelinjih zajednica. Pri tome je stavljen naglasak na proizvodnju nukleusa, iskorištavanje voćnih paša, rotaciju nastavaka, korištenje matične rešetke kao priprema pčelinjih zajednica za selenje na udaljene paše u sklopu transporta i mehanizacije u pčelinjaku.

Sudionicima je demonstrirana i moderna, pokretna vrcaona meda s automatskim otklapačem mednih poklopaca i radijalnom vrcaljkom. Mobilna vrcaona predstavlja izvrstan primjer suvremenog i holističkog pristupa u modernom pčelarenju.

Međutim, najveću pozornost prisutnih pobudile su pokretne platforme na kojima se nalazi 20 LR košnica. Naime, spomenute platforme omogućuju brzu reakciju pčelara u uvjetima dobre paše, ali i izostanaka paše kada treba brzo premjestiti pčelinje zajednice na bliže ili daljnje udaljenosti. Jednostavno izvlačenje platformi, dobar pristup pčelinjim zajednicama, mobilnost te mogućnost neograničenog stavljanja nastavaka na osnovnu pčelinju zajednicu predstavljaju budućnost mobilnog pčelarstva.

Sudionici DA bili su izrazito raspoloženi tijekom DA te su postavljali mnoga pitanja, ali su istovremeno davali i svoja viđenja kako riješiti određeni problem. Posebno raduje spoznaja da su se osim pčelara iz Zadarske županije, na DA pojavili i pčelari iz drugih županija koji su sudjelovali u raspravama prilikom demonstracije.

 

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

Događaji, Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

Održana demonstracija o pčelarstvu u Antunovcu

U subotu 20. studenog 2021. održana je na pčelinjaku Bazina u Antunovcu u Osječko-baranjskoj županiji demonstracijska aktivnost: „Unaprjeđivanje pčelarske proizvodnje sa smanjenjem rizika zimskog ugibanja i pospješivanje proljetnog razvoja pčelinjih zajednica“.

Sudionici demonstracije upoznati su s osnovnim načinima i metodama u vezi uzimljavanja/izimljavanja pčelinjih zajednica u kasno ljeto odnosno u veljači i ožujku sljedeće godine. Poseban naglasak bio je na pravilnoj i pravodobnoj hranidbi pčelinjih zajednica, zamjeni matica te kontroli i suzbijanju pčelinjih bolesti tijekom aktivne sezone u ljetnim mjesecima. Pri tome se nije mogla zaobići niti varooza te je korisnicima iznesen detaljan plan i način utvrđivanja približnog broja varoe u pčelinjim zajednicama. Također, govorilo se o vapnenastom leglu i nozemozi.

Foto: Juraj Ostoić

 

Međutim, najveći dio pitanja bio je tijekom demonstracije postupaka izimljavanja pčelinjih zajednica u rano proljeće. Posebice se to odnosi na suzbijanje rojenja tijekom travnja i svibnja. Naime, rojenje ujedno predstavlja razmnožavanje pčelinjih zajednica i vrlo je važno znati načine prepoznavanja znakova rojevnog raspoloženja i metoda sprječavanja istih. Pčelar koji u tom periodu sezone pogriješi i ne spriječi rojevni nagon sigurno neće imati zadovoljavajući prinos meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Prikazano je nekoliko metoda poput Padgen metode kad pčelar ima puno ili malo košnica, zatim postupak „demariranja“ odnosno prevješavanje okvira s leglom iz plodišta u medište.

Foto: Zlatko Tomljanović

 

Na kraju demonstracije pčelari su postavljali mnoga pitanja, a otvorila se i rasprava o korištenju matične rešetke, primjeni Snelgrov daske, proizvodnji nukleusa, hranidbi pčelinjih zajednica te mehanizacije i transporta u pčelinjaku. Ovom prigodom zahvaljujemo predsjedniku Pčelarske udruge „Pčela“ iz Osijeka, gosp. Slavku Stojanoviću i ostalim članovima Udruge kao i vlasniku OPG-a gosp. Bazini na pomoći u organizaciji demonstracijske aktivnosti.

 

Juraj Ostoić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Događaji, Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

Kako privući ljude u pčelarstvo – iskustva iz Hrvatske

Hrvatski NEFERTITI HUB 10, poziva Vas na online događaj u srijedu 10. studenog u 10 sati (Teams platforma). Cilj događaja je pokazati kako upoznati početnike, mlade, umirovljenike i osobe s PTSP-om nakon rata s izazovima u poljoprivredi i pčelarstvu.

Datum: 10. studenog / Vrijeme: 10:00 – 11:00 / Gdje: Microsoft Teams online platforma

Govornik: Zlatko Tomljanović / Moderatori: Jasmina Vagan / Zlatko Tomljanović

 

Na online događaju će biti pokrivene sljedeće teme:

1) Pokretanje pčelarstva

2) Prednosti/nedostaci pčelarskog poslovanja

3) Važnost pčelarstva u modernoj poljoprivredi 

4) Stavljanje pčelarskih proizvoda na tržište uz poštivanje lokalnih propisa

5) Pčelarstvo u središtu ruralnog i održivog razvoja.

 

Opis događaja:

a) Prezentacija

b) Izjave nekih sudionika o važnosti prethodnih demo-događaja za njihov početak pčelarenja

c) Rasprava

 

 Prezentacija/izjave i rasprava odvijat će se na engleskom jeziku. Za prijavu na ovaj događaj i više informacija kontaktirajte: Jasminu Vagan (jasmina.vagan@mps.hr) i Zlatka Tomljanovića (zlatko.tomljanovic@mps.hr)

Događaji, Pčelarstvo, Vijest

Nefertiti zastava na Kornatima

HUB 10 Hrvatska „Atraktivna poljoprivreda – atraktivno pčelarstvo“ organizirao je sedmi NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.g. pod nazivom „Seleće pčelarstvo – nove ideje u praksi“. Spomenuti demo-događaj održan je 17.travnja 2021.g. na pčelinjacima i proizvodnim pogonima OPG Butić na Kornatima.

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s novim idejama u selenju pčelinjih zajednica na udaljene paše na otok. Posebice se to odnosilo na uporabu platformi i dizalica te pripremu pčelinjih zajednica za selenje. Naime, većina mladih pčelara misli da je dovoljno staviti samo slavinu u košnicu i med će poteći sam od sebe. No, pčelarstvo je „tvornica pod vedrim nebom“ ili „kruh sa sedam kora“ te se treba dobro pomučiti kako bi se ostvario željeni učinak u smislu proizvodnje meda odnosno zarađenog novca. Također, posebna pažnja posvećena je potrebnoj ventilaciji košnica za selenje te uporabi digitalne vage koja će javljati putem sms-a podatke o dnevnom unosu nektara u košnicu.

Foto: Z. Tomljanović: Utovar platforme s košnicama na brod

Selenje košnica uvijek predstavlja organizacijski izazov i rizik za pčelare. Međutim, selidba košnica brodom na udaljene otoke, kako bi se uhvatila paša kadulje, predstavlja znatno veću avanturu. Naime, selenje kamionom ili kombijem po cestama je zahtjevan posao, ali već dovoljno puta opisan u literaturi i praksi. No, utovar košnica na brod, osiguravanje transporta u smislu uporabe remenja za stezanje i učvršćivanje košnica, transport po često čudnom vremenu i nemirnom moru, pristajanje u uvalama koje nemaju izgrađen pristupni mol i konačno istovar košnica definitivno nije za osobe tankih živaca.

Foto: Z. Tomljanović: Transport je potrebno osigurati

Prije samog transporta treba znati pravilno pripremiti pčelinje zajednice za iskorištavanje pčelinjih paša. Nije razborito seliti slabe zajednice na udaljene otoke. Jednostavno, preveliki je trošak najma broda i fizičkog rada da se mučimo sa slabim zajednicama. Međutim problemi mogu nastati i kod jakih zajednica ako na vrijeme ne suzbijemo rojenje. Također, bitno je znati osigurati transport košnica. To se ne odnosi samo na transport brodom već i ostalim prijevoznim sredstvima. Sigurno ne želimo „hvatati“ košnice po autoputu ili lokalnim cestama ili gledati kako plivaju u moru. Za vezivanje košnica mogu se koristiti različiti remeni odnosno stege koje se mogu staviti na košnicu.

Foto: Z. Tomljanović: Transport košnica može krenuti

Osim sigurnosti transporta pčelar mora brinuti i za odgovarajuću ventilaciju svojih pčelinjih zajednica. Nebrojeno puta smo bili svjedoci kada pčelari nisu osigurali dovoljnu ventilaciju pčelama te su se one ubrzo ugušile. Ventilacija se najbolje osigurava pomoću žičanih podnica bez umetka odnosno ventilacijskih mrežica na vrhu košnice. Razumljivo pčelar prije selidbe mora pratiti vremensku prognozu pa će izbor i dužina trajanja ventilacije ovisiti o dužini transporta te vanjskoj temperaturi zraka.

Foto: Z. Tomljanović: Nefertiti zastava neposredno prije polaska

Pčelari uglavnom sele svoje košnice tijekom večernjih odnosno rano jutarnjih sati. Naime, tijekom dana pčele lete izvan košnica pa treba čekati večernje sate kako bi se sve pčele vratile u košnicu s paše. To je razlog zašto se selidba pčela odvija tijekom noći ili rano ujutro kada još ne lete izvan košnica. Razumljivo da pčele selimo sa zatvorenim letima.

Foto: Z. Tomljanović: Približavanje Kornatima u rano jutro

Poseban izazov predstavlja pristajanje velikog broda u plitkoj uvali. Ponekad treba imati sreću da ne puše bura niti jugo, ali je važno imati dobrog i iskusnog kapetana.

Foto: Z. Tomljanović: Pristajanja na Kornate

Nakon toga slijedi istovar platformi s košnicama. Problem može nastati ako je izlazna rampa broda viša od obalnog pristaništa. To se dogodilo ovaj puta. No, pčelari su se snašli pa su uporabili daske i brodsku dizalicu te nekako uspjeli istovariti platformu na obalu. Kako bi se smanjilo korištenje radne snage kod istovara s brodom, u pomoć je pozvano terensko vozilo „ dumper“ .

Foto: Z. Tomljanović: Istovar košnica na obalu pomoću brodske dizalice i dumpera

Zatim se svaka platforma prevozi do konačnog odredišta na otoku. U pravilu se bira lokacija u zavjetrini koja obiluje kaduljom. Posebna pažnja se posvećuje pristupnim putevima kao i spoznaja da pčelari žele izbjeći blizinu kuća, ljudi i stoke.

Foto: Z. Tomljanović: Transport košnica na konačno odredište na otoku

Nakon što platforma stigne do svog odredišta potrebno je vitlom spustiti nogare kako bi platforma dobila stabilnost na neravnom terenu te staviti pomoćne kotače pomoću kojih se razvlače prednji i stražnji odjeljci na platformi u desnu odnosno lijevu stranu i time omogućuje pčelama nesmetan let u svoje košnice.

Foto: Z. Tomljanović: Spuštanje platforme s prikolice pomoću vitla i nogara

 

Foto: Z. Tomljanović: Vlasnik OPG „Butić“ gosp. Ivica Butić spušta kotače i određuje konačno mjesto platformi

Kada je završeno spuštanje kotača i razvlačenje odjeljaka na platformi pristupa se otvaranju leta na košnicama te aktiviranju higijenskog pojila. Ovog puta ostavljeno je oko 100 litara vode koje će biti dostatno pčelama za 10-ak dana.

Foto: Z. Tomljanović: Posao je završen – Nefertiti zastava na Kornatima

Uvijek se postavlja pitanje zašto pčelari poduzimaju tako napornu i neizvjesnu selidbu na otoke ili neka druga kopnena odredišta. Mnogi znaju da „med rodi na kotačima“ i da su pčelari ponekad prisiljeni seliti svoje košnice na udaljene destinacije kako bi svojim pčelama osigurali dovoljno kvalitetnog nektara i peluda. Također, ne smijemo zaboraviti da Kornati obiluju kaduljom koja daje med odličnih organo-leptičkih  karakteristika. Međutim, treba naglasiti da je bitno kvantitativno utvrditi pašni potencijal kadulje na Kornatima kako bi znali što nas očekuje na određenoj lokaciji. Stoga, ako vrijeme posluži, pčelari mogu postići visoke prinose kvalitetnog meda kojeg onda mogu prodati po izvrsnoj cijeni.

Foto: Z. Tomljanović: Kadulja u punom cvatu na Kornatima

Razumljivo da Kornati sadrže mnogo zanimljivog bilja. Tu ćemo primjerice pronaći smokvu u kamenu ili stoljetne masline kao svjedoke prošlih vremena.

Foto: Z. Tomljanović: Smokva u kamenu

 

Foto: J. Ostoić: Masline na Kornatima

 

Foto: Z. Tomljanović: Juraj Ostoić (desno) – član HUB 10 & Zlatko Tomljanović (lijevo) – voditelj HUB 10 pri kvantitativnom utvrđivanju pašnih potencijala kadulje na Kornatima

Tijekom demo-događaja dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja razmišljanja i iskustva svezi transporta košnica, kvantitativnog  određivanja pašnih potencijala te senzoričkim svojstvima kaduljinog meda. Ovom prilikom zahvaljujemo vlasniku OPG „Butić“ gosp. Ivici Butić na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet.

voditelj HUB 10

Juraj Ostoić, dipl. ing. agr.

član HUB 10

Edukacija, Ovčarstvo, Pčelarstvo, Stočarstvo, Vijest

POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ

„Diversifikacija poljoprivredne proizvodnje“

Pozivamo Vas dana 27.travnja 2021. (utorak), s početkom u 10:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Diversifikacija poljoprivredne proizvodnje “, koji će se održati na OPG Vidaković u Vrbovljanima i  OPG Marjanović u Pivarama.

          

 

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Poljoprivreda kao proizvodnja je izuzetno raznolika i pokriva veliki spektar djelatnosti. Pruža veliku mogućnost izbora i odabira prema vlastitim ambicijama i sklonostima, te proizvodnim resursima od skromnih do velikih. Uvidom u nekoliko grana poljoprivredne proizvodnje: lijeska, orah, svinje mangulice, magarci, konji, ovce,  krave, pčele i ratarstvo dobiva se slika potrebnih aktivnosti u pojedinoj proizvodnju. Posebnu atraktivnost poljoprivrednoj proizvodnji daju autohtone sorte i pasmine, te ekstenzivni način uzgoja, sa minimalnim ulaganjem u objekte. Sve teme će biti odrađene i vidljive na praktičnim primjerima, te će poslužiti sudionicima za lakši odabir.  O svim navedenim temama i pitanjima raspraviti će se i upoznati sudionike tijekom demo-događaja.

Molimo da se poštuju epidemiološke mjere u svezi pandemije  Covid 19.

 

Program demo-događaja

27.04.2021. 10:00 – 15:00

10:00 – 10:10 Okupljanje prisutnih i uvod u radionicu Ostoić/Tomljanović/Vidaković
10:10 – 10:20 Projekt Nefertiti „Atraktivna poljoprivreda“ (HUB 10) u Hrvatskoj Ostoić/Tomljanović
10:20 – 12:00 Voćarstvo (lijeska, orah) kao novi oblici poljoprivredne proizvodnje Vidaković/Ostoić
12.00 – 12:30 Pauza  
12:30 – 12:50 Uzgoj mangulica i konja hladnokrvnjaka Marjanović/Ostoić
12:50 – 13:10 Proizvodnja magarećeg mlijeka Ostoić/Bubić
13:10 – 13:30 Ekološko pčelarstvo Tomljanović/Kurić
13:30 – 14:00 Uzgoj ovaca i krava u sustavu krava – tele na pašnjacima Ostoić/Marjanović
14:50 – 14:15 Pauza  
14:15 – 15:00 Pitanja i rasprava  
15.00 Završetak radionice  

 

                                                                           Radujemo se Vašem dolasku !