Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja
Demonstracijska aktivnost (DA) „Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja“ održana je 13. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Radić na području Majkova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Polaznici DA upoznati su s holističkim pčelarenjem koji uključuje u sebi dobru pčelarsku praksu i dobru veterinarsku praksu u pčelinjaku. Naime, holistički pristup odnosno razmišljanje analizira sustav i njegova svojstva na integrirani i globalni način, a ne kao zaseban zbroj pojedinih čimbenika koji čine taj sustav. Pojednostavljeno, holistička paradigma u pčelarstvu podrazumijeva harmonizaciju postupaka u tehnologiji pčelarenja i kontroli suzbijanja bolesti pčela te njihovoj preventivi.
Također, važnost holističkog pčelarenja još više dolazi do izražaja zbog negativnog utjecaja klimatskih promjena na pčelarstvo te uništavanje prirodnih habitata odnosno bioraznolikosti. Pri tome se ne smije zaboraviti uloga pčela u oprašivanju i njihova sinergija s cvjetnicama što predstavlja temelj održavanja ekološke ravnoteže u biocenozi. Štetan utjecaj klimatskih promjena već se osjeća u pčelarstvu u vidu slabijeg razvoja pčelinjih zajednica u proljeće odnosno slabijeg biološko-uzgojnog potencijala u kasno ljeto, nedostatka nektara i peluda u prirodi zbog učestalih pojava hladnoće, mraza, kiše ili suše te posljedično manje prinosa. Kratkoročne i dugoročne prognoze u svezi očekivanih temperatura s obzirom na razinu emisije stakleničkih plinova nisu obećavajuće (Tablica1) pa UN klimatske konferencije poput COP 26 u Glasgowu (2021) ili COP 27 u Sharm el-Sheikh-u (2022) predstavljaju zadnju nadu da ćemo uspjeti sačuvati planetu Zemlju od nepovratnih promjena.
| Kratkoročno
2021 – 2040 |
Srednjoročno
2041 – 2060 |
Dugoročno
2080 – 2100 |
||||
|
Razina emisije plinova |
Očekivana
temp. 0C |
Vjerojatni
raspon 0C |
Očekivana
temp. 0C |
Vjerojatni
raspon 0C |
Očekivana
temp. 0C |
Vjerojatni
raspon 0C |
| vrlo niska | 1.5 | 1.2 – 1.7 | 1.6 | 1.2 – 2.0 | 1.4 | 1.0 – 1.8 |
| niska | 1.5 | 1.2 – 1.8 | 1.7 | 1.3 – 2.2 | 1.8 | 1.3 – 2.4 |
| srednja | 1.5 | 1.2 – 1.8 | 2.0 | 1.6 – 2.5 | 2.7 | 2.1 – 3.5 |
| visoka | 1.5 | 1.2 – 1.8 | 2.1 | 1.7 – 2.6 | 3.6 | 2.8 – 4.6 |
| vrlo visoka | 1.6 | 1.3 – 1.9 | 2.4 | 1.9 – 3.0 | 4.4 | 3.3 – 5.7 |
Tablica 1. Projekcija očekivanih temperatura u odnosu na razinu emisije plinova Izvor: IPPC (2021)
Međutim, još veću zabrinutost pobuđuju projekcije učestalosti ekstremnih temperatura, padalina i oborina te ekstremne suše u sušnim područjima u periodu od deset godina u usporedbi s predindustrijskim dobom između 1850-1900. (Tablice 2,3 i 4).
| 1850 – 1900 | Trenutno 1 0C | 1,5 0C | 2 0C | 4 0C |
| 1x | 2,8 x | 4,1 x | 5,6 x | 9,4 x |
| Granice vjerojatnosti | (1.8 – 3.2) | (2.8 – 4.7) | (3.8 – 6.0) | (8.3 – 9.6) |
Tablica 2 Projekcija učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od 10 godina
Izvor: IPPC (2021)
U Tablici 2 se može vidjeti usporedba projekcije učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od deset godina s predindustrijskim periodom. Pojednostavljeno, u predindustrijskom razdoblju (1850-1900) u periodu od deset godina bila je jedna godina s ekstremnim temperaturama. Međutim, trenutno je planeta Zemlja zagrijana za 1,1 0C više u usporedbi s predindustrijskim periodom pa je projekcija učestalosti ekstremnih temperatura u periodu od deset godina 2,8 puta veća (raspon vjerojatnost između 1,8 – 3,2) odnosno u periodu od deset godina možemo očekivati tri godine s ekstremnim temperaturama. Međutim, ako se prosječna temperatura planete Zemlje povisi za 1,5 0C onda možemo očekivati 4 godine s ekstremnim temperaturama u periodu od deset godina. Slične projekcije postoje o učestalosti ekstremnih padalina/oborina (trenutno 1,3 x veća vjerojatnost u usporedbi s predindustrijskim periodom – Tablica 3) odnosno ekstremnih suša u poljoprivredi u sušnim područjima (trenutno 1,7 x veća vjerojatnost u usporedbi s predindustrijskim periodom – Tablica 4) u razdoblju od deset godina. Međutim, ako se prosječna temperatura povisi za 20C možemo vjerojatno očekivati dvije godine u periodu od deset godina s ekstremnim padalinama (Tablica 3) odnosno 2,4 godine (raspon vjerojatnosti 1,3-5,8) ekstremnih suša u sušnim područjima u periodu od deset godina (Tablica 4).
| 1850 – 1900 | Trenutno 1 0C | 1,5 0C | 2 0C | 4 0C |
| 1x | 1.3 x | 1.5 x | 1.7 x | 2.7 x |
| Granice vjerojatnosti | (1.2 – 1.4) | (1.4 – 1.7) | (1.6 – 2.0) | (2.3 – 3.6) |
Tablica 3. Projekcija učestalosti ekstremnih padalina/oborina u periodu od 10 godina
Izvor: IPPC (2021)
| 1850 – 1900 | Trenutno 1 0C | 1,5 0C | 2 0C | 4 0C |
| 1x | 1.7 x | 2.0 x | 2.4 x | 4.1 x |
| Granice vjerojatnosti | (0.7 – 4.1) | (1.0 – 5.1) | (1.3 – 5.8) | (1.7 – 7.2) |
Tablica 4. Projekcija učestalosti ekstremnih suša u poljoprivredi u sušnim područjima periodu od 10 godina
Izvor: IPPC (2021)
Posljedice klimatskih promjena neće biti samo lokalne prirode već će imati ogroman globalni učinak na nestašicu vode i hrane, a time i različite socio-ekonomske učinke u vidu gospodarskih i političkih nestabilnosti, migracija ljudi, životinja i biljaka, ali i migracije različitih mikroorganizama i nametnika koji će kao invazivne vrste narušavati postojeću floru i faunu u određenim arealima.
To je razlog zašto smo upravo na ovoj DA težište dali na pravilnoj i pravodobnoj hranidbi pčelinjih zajednica te pripremi pčelinjih zajednica za iskorištavanje pčelinjih paša. Naime, polaznicima su demonstrirani slijedeći načini prehrane pčelinjih zajednica kao i važnost rasporeda odnosno položaja rezervne hrane za zimu:
1. Podražajno prihranjivanje (proljeće – ljeto)
-
- pogača (šećerno tijesto) / 2-3 dcl šećernog sirupa 1:1
2. Kasno ljetno – jesensko prihranjivanje
-
- 2-3 l dnevno – šećer : voda = 3:2 / 2:1
Primjer pravilnog rasporeda rezervne hrane u košnici tijekom zimovanja.
Košnica A ne udovoljava smjernicama DPP i vrlo vjerojatno će pčelinja zajednica uginuti od nestašice hrane iako će paradoksalno imati velike rezerve hrane u košnici. Međutim, u uvjetima hladnoće i nestašice hrane oko klupka, pčele neće moći proći maleni prostor između donjeg i gornjeg nastavka kako bi došle do obilja meda u gornjem nastavku te će tako uginuti od gladi iako je med bio svega na nekoliko cm udaljen od njih. Košnice B i C pružaju dobar raspored hrane unutar pčelinje zajednice tijekom zime te time bolje uvjete za uspješno prezimljavanje.
Također, polaznicima je demonstrirano kako pravilno i pravodobno pripremiti pčelinje zajednice za pčelinje ispaše. Posebice se to odnosi ako se matičnjaci već pojave u pčelinjoj zajednici. Stoga im je demonstrirana Padgenova metoda u uvjetima manjeg broja košnica u pčelinjaku i kada pčelar ima puno vremena za apitehničke aktivnosti.
Padgenova metoda
Na zahtjev polaznika upoznalo ih se znacima grabeži na pčelinjaku te kako prevenirati pojavu istog odnosno mjere suzbijanja na pčelinjaku ako se pojave znaci grabeži te je provedeno dijagnostičko tretiranje varooze posipavanjem pčela sa šećerom.
Svakako treba naglasiti da je prijenos znanja, vještina i inovacija između savjetnika i polaznika kao i između samih polaznika bio izvanredan s mnogobrojnim pitanjima i odgovorima iz prakse. Kao i na prethodnim DA, druženje se nastavilo uz bogatu raspravu i razmjenu iskustva nakon završetka DA. Nažalost, ovaj puta nismo imali pomoć uvažene prof. Ivane Tlak Gajger koja nam se nije mogla pridružiti zbog sprječenosti, ali smo imali zaista veliku sreću pratiti iznimno nadahnutu demonstraciju kolege Zorana Kajića iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u DNŽ koji je ukazao na holistički pristup u odnosu pčela prema biljkama, posebice agruma, maslina i ostalog voća. Velika zahvala nositelju OPG-a Radić, gosp. Boži Radiću i članovima njegovog OPG-a koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA, ali i njegovim metodama u tehnologiji pčelarenja koje je pokazao polaznicima. Treba naglasiti odličnu i dugogodišnju suradnju djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede s OPG Radić. Također, velika zahvala gosp. Ivi Lopini ispred OPG Lopina na čijem pčelinjaku smo također imali dio demonstracije te posebno gosp. Ljubi Grošeti ispred OPG Grošeta koji nas uvijek oduševi sa svojim rješenjima i bogatim iskustvom. Zahvala i kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ na njegovim smjernicama tijekom DA.
dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu