MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Stočarstvo

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Najava, Obavijest, Stočarstvo, Vijest

POZIV NA DEMO DOGAĐAJ – Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu

Pozivamo Vas dana 6. studenoga 2019. (srijeda), s početkom u 11:00 sati na demonstracijski događaj pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“, koji će se održati na PG-u Rodoljub Džakula, Sjeverovac 23, Sunja, Sisačko-moslavačka županija.

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

U Hrvatskoj ne postoji praktično iskustvo u proizvodnom sustavu tova na paši. S druge strane potencijal je ogroman. Cilj je ukloniti predrasude i motivirati postojeće te potencijalne poljoprivrednike za pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Najbolji praktičar na tom području pokazat će svoju farmu s mnogim detaljima korisnim za sve sudionike. PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), a financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

Osnovni cilj NEFERTITI projekta je uspostava interaktivnih tematskih mreža i klastera (HUB-ova) demonstracijskih poljoprivrednih gospodarstava, te razmjena znanja između različitih sudionika kako bi se potaknulo usvajanje inovacija i unaprijedilo peer-to-peer učenje (farmer-farmeru) i povezivanje mreža između poljoprivrednika diljem EU. Ovime je osigurana raznolikost aktera inovacija, od demo poljoprivrednika koji imaju središnju ulogu u HUB-u do obrazovnih i znanstvenih institucija te istraživača s kojima će biti uspostavljena jaka veza, naravno kao i s drugim sudionicima.

HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu: u današnje vrijeme izazov ekološkog stočarstva je razvoj održivih sustava uzgoja koji se oslanjaju na pametno intenziviranje ekološke proizvodnje koja zadovoljava društvena očekivanja vezana uz zdravlje i dobrobit životinja. Ova mreža će okupiti prvenstveno poljoprivrednike gdje će se provoditi demonstracijske aktivnosti u domeni ekološke proizvodnje u stočarstvu, ali i savjetnike te znanstvenike raznih institucija koji će biti uključeni u te aktivnosti. Cilj mreže biti će razmjena znanja i iskustava oko problema i rješenja vezanih uz dobrobit životinja i njihovo zdravlje.

 Demonstracijske aktivnosti su usredotočene na nove prakse i tehnologije koje pomažu smanjiti uporabu antibiotika i anthelmintika, te poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoju, dobrobiti i hranidbi. Drugi cilj je razmjena znanja i iskustava kod demonstracija oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke, poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

 

Stočarstvo, Vijest

Smotra istarskih magaraca u Jurišićima

U nedjelju, 06. listopada 2019.godine održana je 11. državna i 15. županijska Smotra istarskih magaraca u Juršićima. Organizator manifestacije je Udruga uzgajivača istarskih magaraca Istrijanski tovar, dok je  pokrovitelj manifestacije općina Svetvinčenat, Turistička zajednica općine Svetvinčenat, te Istarska županija.

Na smotri je učestvovalo 13 uzgajivača istarskih magaraca sa 39 grla.

U kolekciji starijih magaraca prvo mjesto je osvojio Moro, vlasnika Antonia Radina iz Radini, dok je u kolekciji mlađih magaraca prvo mjesto osvojio Beni, vlasnika Gordana Galanta iz Rovinja. U kolekciji starijih magarica prvo mjesto osvojila je Pupa, vlasnika Antonia Radina iz Radini, dok je u kolekciji mlađih magarica prvo mjesto osvojila Samanta, vlasnika Miletić Lina iz Crni. U kolekciji muškog podmlatka prvo mjesto osvojio je Tornado, vlasnika Antonia Radina iz Radini, dok je u kolekciji ženskog podmlatka prvo mjesto osvojila Ljubica, vlasnika Daria Terle

 

vić iz Seline.

Šampionom Smotre istarskih magaraca proglašena je magarica Alfa iz kolekcije mlađih magarica, vlasnika Antonia Radina iz Radini.

 

 

Pobjednik atraktivne trke na tovari je bio Antonio Radin sa grlom Tito.

Svi  posjetitelji manifestacije su mogli kušati razna tradicionalna istarska jela spremljena od magarećeg mesa.

Smotru istarskih magaraca posjetio je veliki broj ljudi, od stare generacije do male djece s roditeljima. Uzgajivači istarskih magaraca  s ponosom su predstavili posjetiteljima svoje izvorno zaštićeno blago – istarskog magarca. Važnost očuvanja našeg istarskog tovara uočila je i lokalna zajednica, te istarska županija koja svesrdno pomaže u očuvanju iste.

 

Ivanka Bervida, dipl. ing. agr.

Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Poziv na predavanje za proizvođače mlijeka

Tema: Rentabilna proizvodnja mlijeka – ključni indikatori

Predavač:  Peter Ruckli, mliječna farma St. Josefsheim, Susten,  Švicarska,

 

Mjesto: Ministarstvo poljoprivrede, Bani 110, Buzin, Zagreb

Datum: 04. 09. 2019., (srijeda)

Vrijeme: 11:00 – 13.00 sati

Moderator i prijevod: Milan Husnjak

Cilj

Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj i Švicarskoj kompariraju ključne indikatore za rentabilnu proizvodnju mlijeka.

Uvod u razgovor poljoprivrednika je portret uspješne mliječne farme St. Josefsheim, Susten, Švicarska, voditelj farme Peter Ruckli.

 

Okvirni program/dnevni red

11:00 – 11:10 Pozdrav i kratko samopredstavljanje sudionika

11:10 – 12:00 Portret mliječne farme St. Josefseim, Peter Ruckli, poljoprivrednik

Podteme:

  • Držanje i higijena
  • Zdravlje stada i dobrobit životinja
  • Upravljanje farmom/organizacija poslova
  • Upravljanje rentabilnošću-praćenje ključnih indikatora
  • Podrška savjetodavne službe i drugih stručnih službi

12:00 –13:00 Moderirani razgovor razmjena iskustava poljoprivrednika

Mliječna farma St. Josefsheim, Susten, Švicarska,  voditelj farme Peter Ruckli
Stara štala koja sada služi za uzgoj

Savjet, Stočarstvo, Svinjogojstvo

Uzgoj crne slavonske svinje

Crna slavonska svinja ili fajferica, kombinirana je pasmina svinja i umnogome se razlikuje od mesnih pasmina, a razlika se ne temelji nužno na sadržaju masti već u kvaliteti mesa, a naročito suhomesnatih proizvoda. I ako vam je to polazište za uzgoj ove svinje tada ste na pravome putu i uspjeh će doći sam po sebi, pa makar on bio i osoban u obliku zdrave hrane koju ste proizveli za potrebe svojeg domaćinstva.

Fajferica je nastala u 19. stoljeću na pustari Orlovnjak na imanju grofa Karla Pfeiffera koji je slovio za vrlo uspješnog selekcionara u stočarstvu. Cilj mu je bio poboljšati svojstva dotadašnjih pasmina svinja dobivanjem svinje koja će biti: ranozrela, brojnijeg legla i mesnatija. To je postigao križanjem lasaste mangulice s nerastovima berkšir pasmine uz periodično osvježavanje krvi sa svinjom pasmine poland kina. Crna slavonska svinja priznata je na Svjetskoj izložbi u Beču 1873. godine gdje je osvojila zlatnu medalju za kvalitetu. Tu razvoj crne slavonske svinje nije stao već se nastavio početkom 20. stoljeća pod utjecajem Cornwall, velike engleske svinje. Do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća gotovo smo ostali bez ovog vrijednog genetskog materijala kojega je 90.-ih godina spasio program revitalizacije ugroženih pasmina.

Meso crne slavonske svinje dobiveno od prasadi starosti minimalno 4 mjeseca te tovljenika starih 5 do 18 mjeseci koristi se uglavnom u svježem obliku. Za tradicijske suhomesnate proizvode  potrebno nam je meso dobiveno od tovljenika starih od 18 do 24 mjeseca što je za oko 50 % duži period uzgoja u odnosu na mesne pasmine. Međutim, vrijedi jer senzorna i tehnološka svojstva mesa crne slavonske svinje neusporedivo su bolja od mesa mesnih i hibridnih mesnih pasmina svinja.

Meso crne slavonske svinje Meso mesnih i hibridnih mesnih svinja
  • tamnija boja,
  • veća čvrstoća mišićnih vlakana,
  • znatno manji postotak otpuštanja mesnog soka
  • značajno viši udjel unutarmišićne masnoće.
  • pogodno za preradu u tradicijske mesne proizvode
  • kandidat za funkcionalnu hranu

 

  • svijetla boja
  • nježna i tanka mišićna vlakna
  • veliki postotak otpuštanja mesnog soka
  • nedostatak unutarmišićne masnoće
  • nije pogodno za preradu u tradicijske mesne proizvode
  • uzgojem svinja na velikim farmama u uvjetima stresa, može znatno izgubiti na pozitivnim svojstvima

Sva pozitivna svojstva mesa crne slavonske svinje, uvjetovana su slobodnim načinom držanja na ispustima i pašnjacima, te specifičnim načinom hranidbe temeljenim na obaveznom udjelu zelenog obroka uz dodatak zrna žitarica.

Crna slavonska svinja nije namijenjena za „hotelski uzgoj na punom pansionu“ poput mesnih pasmina svinja, mnogo je skromnija, no to ne isključuje nužna ulaganja i postupke kojima ipak možemo postići profitabilno držanje: kompletno ograđeni prostor, čvrstu nastambu za pojedine kategorije, prasilište, kaljužište, hranilište.

Nastambe za svinje: Potrebno je osigurati minimalno 1m2 /komadu zatvorenog prostora, najbolje izvedenog od drveta. Hranilice se preporuča staviti ispod nadstrešnice na betonsku podlogu radi izbjegavanja većih gubitaka u rasipanju hrane. Prasilište sa svim inventarom kao izdvojena jedinica neophodno je i u uzgoju crne slavonske svinje kako bi se što bolje sačuvalo malobrojnije leglo te prasadi omogućio kvalitetan start za dalji uzgoj.

Ograđeni prostor, ispust: Za držanje crne slavonske svinje potrebno je osigurati što veći ograđeni prostor kako bi ona imala priliku boraviti krećući se na suncu i svježem zraku, baveći se svojom potrebom i hobijem, a to je rovanje. Ispust mora biti ograđen dvostrukom ogradom, razmaka 50-80 cm, od kojih barem jedna mora biti ukopana u zemlju min. 50 cm kako bi se spriječio bilo kakav kontakt sa divljim životinjama koje su potencijalan izvor zaraze bolestima svinja. U ispustu mora biti osiguran neometan pristup čistoj i pitkoj vodi te hrani. Kaljužište je obavezni sastavni dio ispusta, a služi za rashlađivanje svinja i stvaranje zaštitnog sloja blata na koži svinja koje ih štiti od insekata i služi kao izolator od visokih temperatura.

Optimalno je po jednom tovljeniku osigurati 0,10 ha prostora što znači da nam je 1 ha ograđenog ispusta dovoljan za 10 tovljenika.

Hranidba crne slavonske svinje

Prasad se dohranjuje gotovom krmnom smjesom kao i krmača u fazi dojenja, ako u leglu ima više od 7 prasadi, kako krmača ne bi bila previše iscrpljena nakon čega bi uslijedio dugačak period oporavka uz odgođen pripust. Druge kategorije svinja nema potrebe hraniti krmnim smjesama već cjelovitim žitaricama i voluminoznom hranom koja se proizvede na poljoprivrednom gospodarstvu.

Voluminozna krmiva u hranidbi crne slavonske svinje: u prosjeku je potrebno osigurati oko 10 kg voluminozne hrane po komadu, a najbolji rezultati ostvaruju se sa voluminoznom hranom koja ima veliki udio proteina, obzirom da u obroku koristimo koncentriranu hranu u obliku žitarica koje su bogate energijom. Pored sadržaja proteina, drugi uvjet za korištenje voluminoznog krmiva je njegova dostupnost i niska cijena. U tu svrhu treba osigurati neka od krmiva u svježem ili suhom obliku: stočni grašak, lucerku ili druge djeteline,  soju, sačme, bundeve, stočnu repu ili mrkvu, stočni kelj, kuhani krumpir, žir i slična krmiva. Kopriva je  jednakovrijedno krmivo kao i djeteline sa napomenom kako je zbog mravlje kiseline preporučljiva u čišćenju svinja od crijevnih nametnika. Trop i sirutka su također mogući izbor jeftine voluminozne hrane ali samo u blizini industrije kojoj je to otpadni materijal. Pristup svježoj i pitkoj vodi mora biti osiguran stalno i to svakoj kategoriji svinja pa tako i sisajućoj prasadi.

Tov crne slavonske svinje optimalno završava u kilaži od 130- 150 kg  što će se postići u starosti od 18 mjeseci uz prosječan prirast od 260 g/dan. Takva svinja je zrela i pogodna  za potrošnju mesa u svježem stanju ali i za preradu u tradicijske mesne proizvode. Moguće je crnu slavonsku svinju hraniti većim količinama koncentrata što će skratiti vrijeme tova ali u tom slučaju dobiti ćemo trup sa slabijom kvalitetom mesa za preradu i većim udjelom masti koji će više koštati obzirom da je u ishrani korišteno manje jeftinih krmiva i činjenicu kako je potrebno ukupno više hrane za proizvodnju masti.

Ljubica Kravarščan, dipl. ing. agr.

Korištena literatura:

  1. Knjiga „Svinjogojstvo”, Uremović Marija, Zvonimir Uremović, 1997.
  2. Priručnik „Razvoj proizvodnih sustava i standardizacija kvalitete mesa crne slavonske svinje” 2018.
  3. Udžbenik „Ekološko stočarstvo”, Senčić Đuro, Zvonko Antunović, 2003.
  4. Časopis Meso, pregledni rad „Strategija proizvodnje funkcionalne hrane animalnog porijekla”, Marenjak, T.S.,I. Delaš, I. Štoković, N. Poljičak-Milas, 2008.
Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo, Vijest

MLIJEČNOST KRAVA PUNO OVISI O IDUĆIH 40-AK DANA

Pola hektara kvalitetne krme i 0,3 ha kukuruzne silaže po kravi neophodno je osigurati godišnje kao temelj održive proizvodnje mlijeka. Uz kvalitetu uzgoja krava i solidne, funkcionalne stajske objekte, dostatna količina i visoka kvaliteta krme preduvjet su isplative govedarske proizvodnje. Kontinuirani stručni rad u suradnji s terenskim inženjerima, savjetnicima za proizvodnju krme i hranidbu osigurao je brojnim našim uspješnim govedarima stabilnost i dugoročnu održivost proizvodnje. No, ima i onih drugih, koji nikako ne uspijevaju poštivati temeljni standard hranidbe krava, a to je voluminozna krma po volji. Iskustvo pokazuje da iskorak gospodarstva u tom smjeru znači u pravilu prekretnicu prema bržem razvoju i mogućnostima za ulaganja u modernije tehnologije koje su neophodne.

 

 

Dostatna količina kvalitetne voluminozne krme preduvjet je održivosti govedarske proizvodnje

 

Za uzgajatelje goveda, proizvođače mlijeka, mesa i rasplodne stoke u idućih 40-ak dana preklapaju se dva izrazito važna posla, a to su spremanje kukuruzne silaže te sjetva trava i djetelina. O tome koliko budu uspješni u tim poslovima ovisit će iduća godina proizvodnje. Tu je izuzetno bitna dobra organiziranost, pravovremenost, računanje i naravno prikladna, učinkovita mehanizacija – kronično nam nedostaje sustav efikasnijeg korištenja strojeva (strojni prsteni te ugovorni pružatelji usluga mehanizacijom – tzv. kontraktori).

 

Stajski gnoj ključna je poveznica održive biljne i stočarske proizvodnje: prije sjetve krmnih kultura stočari mogu i trebaju zaorati najmanje 40 tona zrelog stajnjaka ili gnojovke po hektaru

 

Djeteline dolaze prve – njih treba sijati čim to uvjeti vlažnosti tla dozvole, ali svakako prije kraja prve dekade rujna. Pod djetelinama u širem smislu podrazumijevamo naravno i kraljicu krmnih kultura lucernu, koja je u povoljnim uvjetima u mnogim dijelovima Lijepe naše svakako prvi izbor za glavnu krmnu kulturu. Što točno sijati na kojoj parceli, koje sorte i mješavine izabrati i na što sve treba obratiti pažnju, razboriti stočari uvijek će se konzultirati sa svojim specijaliziranim stručnim savjetnicima – lokalno na svom području.

Stajski gnoj ima u proizvodnji krme presudnu važnost. Djeteline, trave i djetelinsko travne smjese uglavnom se siju po strništu nakon ljetne i rano-jesenske temeljite pripreme tla, koja podrazumijeva i kemijsku analizu, eventualno podrivanje, kalcizaciju i svakako zaoravanje što veće količine stajskog gnoja (u različitim oblicima, ovisno o tipu izgnojavanja iz staje). Tu je izrazito važan optimalni omjer broja stoke i površine zemljišta koje se obrađuje. U govedarstvu je optimalni odnos stoke i zemljišta 2-2,5 uvjetna grla po hektaru (1-1,5 krava/ha + podmladak). Ako je to tako, onda je govedarskom gospodarstvu na raspolaganju svake godine, po svakom hektaru 40-50 tona visokovrijednog organskog gnoja ! To je pravo bogatstvo ! Gledajući samo na 3 glavna makro hranjiva, za većinu glavnih kultura koje stočari siju, stajskim se gnojem namiruje više od 70% potreba na N:P:K hranjivima. O organskoj tvari i svim drugim vrijednostima stajnjaka te koliku dugoročnu dobrobit gospodarstvu znači raspravite svakako sa svojim terenskim savjetnikom.

 

Nikada „sva jaja u jednu košaru“ – treba smanjiti rizik sjetvom više tipova krme:

brzorastući talijanski ili engleski ljulj, čista djetelina/lucerna, djetelinsko-travne smjese,…

 

Pravilan, široki plodored stočarskim gospodarstvima ne bi trebao biti problem, no, na nekim je područjima, u težim uvjetima gospodarenja, neophodno pomno planirati i uložiti dodatni napor i sredstva da bi se barem dio parcela „osposobio“ za sjetvu zahtjevnijih kultura, a to su djeteline, lucerna, soja, ječam,… Vrlo često tek nakon dosta vremena uzgajatelji sagledaju dobrobit koju im je donijelo ulaganje u poboljšanje parcela na kojima kontinuirano mogu sijati te kulture, osobito leguminoze, koje višestruko vraćaju uloženo.

Dakle, neovisno o kojim se krmnim kulturama radi, nepisano je pravilo za orijentaciju da treba imati na proljeće za košnju 0,5 ha dobre krme po kravi. Ako ne posijete, nećete ni kositi !

 

Nije lako uspostaviti optimalni omjer djeteline u odnosu na trave,

no, trud se uvijek isplati jer djeteline donose puno dobroga i tlu i krmi i kravama

 

Silaža cijele biljke kukuruza u našim je kontinentalnim, nizinskim područjima nezamjenjivo, super isplativo energetsko voluminozno krmivo u govedarskoj proizvodnji. Stvarno je neshvatljivo da još uvijek dobar dio proizvođača mlijeka ostaje bez silaže u obroku krava već početkom proljeća !? Pa „kukuruzna smo zemlja“, silaže mora biti u obroku muznih krava 366 dana u godini !

Najjeftinija energija iz kukuruzne silaže mora biti temelj obroka muznih krava 366 dana u godini

 

Kukuruzna silaža koja se počinje spremati ovih dana mora „dočekati Božić 2020.“ Klimatske promjene su sve izraženije i nikada ne znamo što nas čeka iduće vegetacijske sezone. Krmu treba u povoljnim sezonama proizvoditi i za zalihe, a to je upravo slučaj i sa kukuruznom silažom. Ako ostvarujete solidne prinose kukuruzne silaže od 40-50 tona po hektaru (14-18 tona suhe tvari po hektaru), za cjelogodišnju hranidbu bit će vam dovoljno 0,25-0,30 ha po kravi kukuruza za silažu. Naravno, neophodni su dobri skladišni kapaciteti, pravilno spremanje, konzerviranje i čuvanje (sigurno pokrivanje s opterećenjem).

 

Dimenzije silosa moraju se prilagoditi broju stoke i to tako da

potrošnja u dubinu silosa bude najmanje 30 cm dnevno (2 m tjedno)

 

Često se najvažniji parametar u planiranju spremanja i korištenja kukuruzne silaže smetne s uma – to je brzina izuzimanja iz silosa, koja je presudna za stabilnost silaže, sprječavanje kvarenja i gubitaka. Ukupna dužina silosnih prostora za cjelogodišnju hranidbu silažom mora biti najmanje 100 metara ?! Jer izuzimati se mora najmanje 30 cm dnevno ili 2 m tjedno, inače bi zrak brže prodirao u dubinu silosa, što ne smijemo dozvoliti. Dakle, tom se najvažnijem parametru moraju prilagoditi dimenzije silosa s obzirom na broj stoke i količinu silaže koju treba spremiti. I tu je važno računanje u kojemu svakako potražite pomoć svojega savjetnika !

 

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Savjet, Stočarstvo, Vijest

Kako početi s uzgojem svinja

Uvijek treba početi s najjednostavnijim i najmanje rizičnim rješenjem.
To znači, ako smo početnici u bavljenju svinjogojstvom, a imamo želju, mogućnosti i uvjete za držanje svinja, počnimo s tovom.
Mnogi uzgajivači i dalje ostanu samo „ tovljači“. Specijaliziraju se, skupljaju i razmjenjuju iskustva i tako postaju sve sigurniji.
Kad je riječ o držanju rasplodnih grla, krmača, nerastova i nazimica, to je nešto što traži iskustvo, znanje, ljubav, naklonost i jasnu opredjeljenost.

I u malim stadima može se postići vrhunska plodnost (leglo od 18 prasadi)

Za bavljenje svinjogojstvom potrebni su adekvatni uvjeti:
– Prvo je bitna odluka, a bez uloženog truda i vremena ništa se ne može isplatiti
– Drugi uvjet je odabrati tip proizvodnje u skladu sa svojim mogućnostima
Odabiremo proizvodnju prasadi za rasplod ili tov, tov svinja, kombinirana proizvodnja, zatvoreni ciklus koji završava tovom.

Križanjem željenih pasmina određujemo smjer proizvodnje

Specijalizacija u uzgoju znači bolje rezultate i pravu posvećenost uzgoju svinja.
Kod zatvorenih farmi tov je tehnološki najmanje složen, ali i osjetljiv na trenutna stanja ponude i potražnje.
Prema svojim mogućnostima pravo je zadovoljstvo za sebe i svoje potrebe proizvesti kvalitetno svinjsko meso za konzumaciju i preradu u suhomesnate proizvode.


Produženim tovom možemo postići veliku količinu vrhunskoga mesa za preradu

 


Najkvalitetnije dijelove mesa pretvaramo u prave delicije

 


Tradicijski suhomesnati proizvodi imaju „šmek“ koji se ne može naći kod industrijskih proizvoda

 


Domaća svinjska mast i švargl

Za kvalitetnu domaću šunku, kulen, slaninu, kobasice, čvarke i svinjsku mast važno je odabrati određene pasmine ili križance, imati kvalitetnu hranidbu i što prirodnije uvjete držanja.
Produženim tovom križanih svinja (kod nas tri ili četiri pasmine) dobivamo kvalitetne svinje
s velikom količinom i odličnom kvalitetom mesa za daljnju upotrebu.

 


Domaće je domaće …

U proizvodnji svinjskog mesa i masti na manjim obiteljskim gospodarstvima ključni je odabir dobre genetike koja ima potencijal da se može postići ono što se želi. Na tome treba posebno raditi jer uzgoj i genetsko unaprjeđenje je malo dugotrajniji proces, gdje struka i znanost moraju dati prava rješenja.

Dalibor Zima, dipl.ing.agr.
dalibor.zima@mps.hr

Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Uzgoj goveda atraktivan mladima prioritet je br.1

Zaustavljanje pada broja krava i preokretanje loših trendova u govedarstvu na vrhu su liste strateških ciljeva u našoj poljoprivredi i ruralnom razvoju. To mogu ostvariti samo mladi ljudi na selu. Pojedinačne uspješne primjere neophodno je koristiti u stvaranju sustava koji će učiniti uzgoj goveda atraktivnim za mlade ljude u ruralnom prostoru.

U Zagrebačkoj se županiji u posljednjih 15-ak godina intenzivno radilo na unaprjeđenju uzgoja goveda, i to upravo s mladima na gospodarstvima s dugom tradicijom u simentalskom uzgoju. U okviru Saveza uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba još od 2006. godine djeluje Klub mladih uzgajatelja, čiji su članovi danas većinom nositelji većih, uglednih govedarskih OPG-a na ovom prostoru. Sve su to educirani, obrazovani i vrlo dobro informirani mladi ljudi, što potvrđuju i rezultati u proizvodnji mlijeka i mesa, a napose uzgoju vrlo kvalitetne rasplodne stoke. O svemu tome detaljno se može čitati već godinama na web-portalu saveza www.simentalac.com.

Jedno od najvećih i najuspješnijih govedarskih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji je OPG Mužinić, u Križevčecu, na području Svetog Ivana Zeline. Obrađuje više od 200 ha zemlje i uzgaja više od 370 grla goveda, što nije nimalo uobičajeno za ovo područje, na kojemu je usitnjenost posjeda jako izražena. Uzgoj simentalca na ovom gospodarstvu ima dugu tradiciju, kroz generacije, a odnedavno je nositelj OPG-a 25-godišnji sin Josip. Organizacija, podjela poslova i odgovornosti najvažniji su za dobro funkcioniranje gospodarstva pa je angažman svih članova obitelji maksimalan. Veliku odgovornost u menadžmentu osnovnog stada od 140 krava i 130 grla ženskog podmlatka ima Josipova sestra Marija (32), doktorica veterinarske medicine, koja svakodnevno brine o zdravlju i reprodukciji stada. Naravno, sama obavlja i umjetno osjemenjivanje u posljednjih 6 godina i rezultati su odlični. Plodnost je stalno iznad 90%, a prosječno međutelidbeno razdoblje značajno je ispod 400 dana i unatoč posljedicama od cijepljenja protiv BKK. Najbolji pokazatelj uspješnosti reprodukcije je prodaja ili kupovina rasplodnih junica – ovo OPG godišnje prodaje 15-20 bređih junica. Ukupni broj uginuća životinja na gospodarstvu minimalan je, na razini 2-4% godišnje. Značajan dio prihoda gospodarstvo ostvaruje i od tova vlastite junadi, za koji je temeljna pretpostavka odlična plodnost i zdravstveno stanje stada te uravnotežena selekcija na mlijeko, meso i fitnes, koja se godinama provodi. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po kravi je na razini 7.500 kg sa 4,30% masti i 3,60% bjelančevina, a utovljeni bikovi kolju se (2018.) u prosječnoj starosti od 18 mjeseci i ostvaruju mase toplih polovica od prosječno 415 kg (neto dnevni prirast 727 gr.) i 75% E i U klase mesa.

Veliku ulogu u menadžmentu stada na ovom OPG-u ima uzgoj i genetsko unaprjeđenje, kojim se intenzivno bave od 2005. godine, kad je županijski savez uzgajatelja pokrenuo projekt korištenja vrhunskih bikova. Od tada se u kontinuitetu koriste isključivo bikovi prema pravilu „samo najbolje je dovoljno dobro“ pa ovih dana na svijet dolazi telad četvrte generacije plotkinja uzgojene od vrhunskih bikova. Koristila se u međuvremenu i tehnika transfera embrija, pomoću koje je uzgojen kvalitetni bik Russam, među prvima u Hrvatskoj odabran na temelju genomskog testiranja. No, do sada najveći uzgojni uspjeh ovoga gospodarstva zasigurno je bik Wamures, koji je „produkt“ vlastite, domaće familije krava, a zbog svojih je kvaliteta zahvaljujući CUO Varaždin ušao u sustav EuroGenetik-a – sjeme proizvodi u njemačkom Neustadt/Aischu – najvećem svjetskom simentalskom centru za UO. Upravo ovih dana počinje dobivati i prve njemačke progene testove, koji će do kraja godine biti i dovoljno pouzdani jer ukupno ima u Bavarskoj 171 potomka.

Kvalitetni uzgoj goveda počiva na pouzdanim, jakim familijama krava, a upravo je Wamures uzgojen u izrazito najboljoj familiji krava na OPG-u Mužinić – familiji „T“ (Tetra-Tulipa).

 

Mladost i stručnost u kombinaciji s pouzdanom kvalitetom kroz generacije – to je uzgoj

 

Mlada, vrsna uzgajateljica Marija i krava Tulipa (na slici) simboliziraju strateški cilj, prioritet našeg govedarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja općenito – uzgoj goveda atraktivan mladim ljudima na selu. Neophodna nam je mladost, stručnost, upornost i umijeće uzgoja kvalitetnog blaga kakva je upravo krava Tulipa i njezina velika familija u staji Mužinićevih. Tulipa je nedavno otelila 8. tele i u odličnoj je kondiciji, a takva je bila i njena majka „kraljica“ familije „T“ – Tetra, koja se telila 11 puta i ukupno proizvela više od 80.000 kg mlijeka vrhunske kvalitete (4,62%m.m. – 3,70%m.p.). Plodnost i dugovječnost krase ovu familiju, koja trenutno broji ukupno 22 plotkinje ! Od ukupno ostvarenih 24 međutelidbenih raspona Tetre, Tulipe i njezinih kćeri, čak 20 (83%) je idealnih – 364 dana ! Od početka sudjelovanja hrvatskog uzgoja simentalca u međunarodnom sustavu genomskog testiranja iz ove je familije testirano ukupno 12 kandidata. Prosjek svih tih 12 kandidata izuzetno je dobar u osobinama fitnesa (109) i osobito vimena (čak 114 !). Najbolji je naravno Wamures, koji i danas spada u 5% najbolje rangiranih sinova (polubraće) svojega oca Waldbranda.

 

Wamures – bik iz hrvatske familije – u Njemačkoj

 

Bez obzira kakvi budu (dugo očekivani) progeni testovi bika Wamuresa, sigurni smo u kvalitete ove familije i možemo garantirati da će ona ubuduće dati još puno vrhunskih rasplodnih životinja. OPG Mužinić, vođeno stručnim i mladim, a već dovoljno iskusnim uzgajateljima u sigurnim je rukama i bit će i ubuduće perjanica modernog uzgoja simentalca na ovim prostorima i oslonac daljnje izgradnje sustava koji je neophodan svim mladim uzgajateljima goveda.

 

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Trajni travnjaci

Smanjenjem stočnog fonda, livade u Arkod pregledniku evidentirane kao trajni travnjaci dobivaju drugu namjenu i prelaze u oranice, iako su u katastarskom pregledniku evidentirane kao livade možda i više od jednog stoljeća. Livade su bile značajne za spremanje kvalitetnog sijena i otave, a nakon skidanja drugog otkosa livade su služile za ispašu. Na takav način vodila se briga o botaničkom sastavu naših livada – danas trajnih travnjaka. Značajnim smanjenjem broja stoke, preživača, od 2015. godine površine evidentirane kao livade preorane su i privedene drugim kulturama ne uvažavajući bioraznolikost. Time su uništena dugogodišnja staništa flore i faune, a na žalost sve je manje livada, odnosno trajni travnjak u našem okruženju.

Godina je započela sušnim periodom, gdje trava gotovo nije rasla, a zatim je nastupilo kišno razdoblje koje je otežalo spremanje sjena pa i ulazak mehanizacije na parcele. Na prste možemo nabrojiti poljoprivrednike koji su sa livada skinuli i drugi otkos, jer je prvi otkos spremljen u sjenažu.

Preporuka je za sve stočare, da vode brigu o pravovremenoj košnji kako livada tako i zasijanih trava, travnih smjesa, djetelina i lucerne sa oranica. Samo kvalitetnom voluminoznom krmom možemo postiti veću proizvodnju mlijeka, a da bi dobili kvalitetni finalni proizvod kod prerade mlijeka od velikog je značenja spremiti kvalitetno sijeno.

Napomena za poljoprivrednike koji koriste potpore u poljoprivredi, da poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, moraju minimalno održavati napasivanjem stoke u vlasništvu i/ili posjedu do 15. rujna 2019. godine ili kositi barem jednom godišnje, pri čemu prva košnja treba biti obavljena do 30. lipnja 2019. godine u skladu s pravilima višestruke sukladnosti.

Datum prve košnje ne primjenjuje se na površine iz:

  • operacije 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,
  • operacije 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i
  • operacije 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira.

Datum prve košnje ne primjenjuje se i na poljoprivrednim površinama pod trajnim travnjacima koje su definirane kao gorsko planinsko područje, gdje prva košnja treba biti obavljena do 31. srpnja 2019. godine.

Nedavno, sve su to bile livade.

Ako poljoprivrednici koristite  Mjeru 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,  ulaskom u sustav potpora trebaju se pridržavati slijedećih obaveza u trajanju od 5 godina:

  1. svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz M10,
  2. zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja,
  3. zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja,
  4. košnja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama,
  5. vrijeme i učestalost košnje određena je prema regijama, zadnji dan do kada se može obaviti košnja je 15. rujna.
Regija Početak košnje Broj otkosa
Kontinentalna nizinska 1. kolovoza Jedan
Brdsko-planinska 20. srpnja Jedan do dva
Mediteranska 15. srpnja Jedan
  1. ukoliko se travnjak koristi za napasivanje, dozvoljeno je maksimalno 1,0 UG/ha ovaca, koze, goveda i/ili kopitara, minimalni pašni pritisak je 0,3 UG/ha,
  2. ručno odstranjivati pojedinačne biljke koje nisu prikladne za ispašu: Amorpha fruticosa (čivitnjača), Asclepias syriaca L. (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L. (obalna dikica),
  3. hidromelioracijski zahvati nisu dozvoljeni,
  4. voditi evidenciju o provođenju svih radnji na Obrascu 3,
  5. tijekom obveznog razdoblja provoditi operaciju na istim površinama u skladu s podnesenim zahtjevom za ulazak u sustav potpore i donesenom Odlukom o ulasku u sustav potpore kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu,

(2) Evidenciju korisnik dostavlja na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Kako znati koja je parcela travnjak velike prirodne vrijednosti ?

Uvidom u zapisnik Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju o uporabi Arkod parcela u opaskama je naznačeno koja parcela može biti evidentirana kao travnjak velike prirodne vrijednosti i gdje se nalazi.

Nemojte zapisnike samo potpisati, već ih treba obvezno i pročitati. Vašim potpisom prihvaćate da ste upoznati sa  svim zakonima i propisima. Ako nešto nije jasno korisnicima navedenih mjera, mogu se obratiti  nadležnim županijskim službama APPRRR ili Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Vera Jandrić- viša stručna savjetnica

dipl. ing. poljoprivrede -stočar

Stočarstvo, Vijest

PRVI CAMEMBERT SIRANE JURKAS

Prošli tjedan je sazrio i prodan prvi Camembert u obiteljskoj sirani Jurkas iz Harmice u Općini Brdovec, Zagrebačka županija.

Za male sirare i nas stručnjake koji s njima radimo značajan je to događaj koji dokazuje da je želja za novim znanjima i izazovima veliki pokretač i daje iznimne rezultate koji čine razliku.

Gospođa Katarina Jurkas je u siječnju 2019. godine sudjelovala na tečaju sirarstva u francuskoj gdje smo učili raditi nekoliko vrsta sireva s plemenitim plijesnima.

Proizvodnja

Proizvodnja mlijeka u sirani Jurkas započela je prije desetak godina kada su preuredili postojeće tovilište junadi u staju za muzne krave te uvezli prvih 35 bređih junica simentalske pasmine iz kojih je nastalo današnje stado od 76 muznih krava s pomlatkom svih kategorija od teladi do junica (ukupno 149 grla). Hranu za životinje proizvode na 140 ha zemljišta.

1Obitelj Jurkas na svojoj farmi muznih krava u Harmici

 Dnevno se na ovoj farmi proizvodi oko 1400 litara mlijeka, od čega se dio prodaje kao svježe sirovo mlijeko na kućnom pragu i na mljekomatu u Zagrebu, a dio se na zahtjev kupaca pasterizira, puni u flaše i prodaje kao pasterizirano mlijeko.

Oko 800 do 1.000 litara mlijeka se dnevno prerađuje u razne mliječne proizvode u vlastitoj, moderno opremljenoj mini sirani. Proizvode različite vrste mliječnih proizvoda  kao što su čokoladno mlijeko, probiotički jogurti, jogurti obični i s raznim voćnim dodacima, maslac, meki sir škripavac, mekani sir Harmičan,  Basu, kuhane sireve obične, dimljene i s raznim dodacima, polutvrde sireve, slatko vrhnje,  kiselo vrhnje i svježi sir. Njihov svježi sir  se proizvodi u skladu s pravilima proizvodnje robne marke „Zagrebački friški kravlji sir ZG  Sirek“ u čiju proizvodnju su se uključili 2017. godine. Od polutvrdih sireva osim Zmajčeka i Kalimera započeli su i proizvodnju novog tipa polutvrdog sira koji je osmišljen kao proizvod zaprešićkog područja pod nazivom  Banski sir.  Također proizvode i polutvrde sireve elastičnog tijesta Goudu i Edamac. Jedan dio sireva čak premazuju pravim pčelinjim voskom.

Camembert

Najnoviji sir kojeg smo prošlog tjedna kušali i ocijenili, odredili mu način pakiranja i rok trajanja krenuo je u prodaju. To je Camembert – meki sir s bijelom plemenitom plijesni na površini. Za njegovu proizvodnju je vrlo važna topla, vlažna predzrionica  (Hastener) u kojoj kroz nekoliko dana na površini sira narastu bijele plijesni roda Penicillium, a koje su dodane u mlijeko za sirenje. Nakon toga sirevi idu na zrenje na niže temperature desetak dana pa se zamataju ili u strech foliju ili u bijeli papir obložen  folijom s jedne strane i ostavljaju u hladnjaču nekoliko dana pa do više tjedana odnosno dok se ne prodaju. Sve te uvjete je osigurala gospođa Katarina Jurkas i proizvela svoj prvi Camembert.


Camembert na zrenju u sirani Jurkas

Prodaja

Svoje proizvode prodaju doma te na tržnici Špansko u Zagrebu na  mljekomatu i siromatu. Dio proizvoda dostavljaju i u nekoliko restorana i malih dućana u Zagrebu. Također su uključeni i u provedbu školske sheme te svoje mlijeko dostavljaju u susjedno selo Šenkovec u osnovnu školu. Osim toga aktivni su i reklamiraju se i na društvenim mrežama.

Slijedeći izazov nam je za ovo ljeto proizvodnja smrznutog jogurta (frozen yogurt), a u budućnosti i mliječnog sladoleda s voćnim okusima.

I na kraju treba spomenuti da je njihova farma od samog početka bila uključena i u genomsku selekciju te je već sada davne 2014. godine dala Wausa, prvog bika tada korištenog i u Austrijskom uzgoju za UO.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica za napredne sirare „Bogatstvo okusa sira“

Od 6. do 9. svibnja 2019. održana je stručna radionica – tečaj za napredne sirare, one koji su prošli osnovni tečaj pod nazivom „Bogatstvo okusa sira“ u mjestu Gusakovec, Donja Stubica u prostorima klijeti „Lojzekova hiža“.

Korisnici tečaja, njih jedanaest, imali su priliku proći kroz teoretski i praktični prikaz izrade kvalitetnih sireva.

Tako su kroz tečaj – radionicu, u organizaciji djelatnika Ministarstva poljoprivrede – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, praktično prikazane izrade svježeg sira sa sirilom, slatkog i kiselog vrhnje, Zrnatog sira, Kriška sir, Gaude, Mascarpona, Tučenog slatko vrhnja – šlag, Topljenog sira.

Osim praktičnog tehnološkog prikaza izrade sireva i prerađevina od sira , korisnici su naučeni i o važnosti sira u prehrani, tržištu i marketingu, izravnoj prodaji, novim tehnologijama u proizvodnji i zrenju sireva, senzorskom ocjenjivanju, prezentiranju i posluživanju sira, sljubljivanju sira i vina.

Današnje tržište zahtjeva od poljoprivrednika dodatno stručno usavršavanje, kao i proizvodnju proizvoda veće vrijednosti, te se na taj način povećava konkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, gdje djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva svojim dugogodišnjim radom i iskustvom na terenu daju svoj veliki doprinos.

Georg Gal
viši stručni savjetnik