Ministarstvo poljoprivrede

Stočarstvo

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede > Novosti > Stočarstvo
Nekategorizirano, Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja

25. listopada 2022.0

Demonstracijska aktivnost (DA) „Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja“ održana je 8. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Jakubek na području Zrina u Sisačko-moslavačkoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa smjernicama „Dobra pčelarske prakse“ (DPP) kao važnog segmenta održivog pčelarenja. Poglavito se to odnosi na demonstraciju procjene jačine pčelinje zajednice ovisno o godišnjem dobu, stupnju proizvodnosti te geografskom položaju pčelinjaka. Tako su polaznici upoznati da se nakon otvaranja košnice procjenjuje broj gusto zaposjednutih ulica i okvira pokrivenih pčelama te broj okvira zaleženih pčelinjim leglom. Ulica označava prostor između dva okvira. Jačina zajednice se opisuje pojmovima: jaka, normalna i slaba pčelinja zajednica.

 

Međutim, tijekom DA je nekoliko puta naglašeno i demonstrirano da postoje moguća odstupanja u jačini razvoja pčelinje zajednice ovisno o vremenskim prilikama u određenoj godini, stupnju proizvodnosti te geografskom položaju pčelinjaka.

Primjer procjene jačine pčelinjih zajednica

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

Kalendar: rano proljeće (ožujak – travanj) i kasno ljeto (kolovoz – rujan)

Normalna proizvodna pčelinja zajednica:

Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: minimalno sedam

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno četiri

Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica.

 

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

Kalendar: kasno proljeće i rano ljeto (svibanj – srpanj)

Normalna proizvodna pčelinja zajednica:

Broj ulica između okvira u plodištu koje zaposjedaju pčele: minimalno deset

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno sedam

Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica.

 

Odstupanje ovisno o stupnju proizvodnosti (pomoćne zajednice – nukleusi)!

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

  1. Kalendar: rano proljeće (ožujak – travanj)

Normalna pomoćna zajednica (nukleus):

Broj ulica između okvira koje pčele zaposjedaju: minimalno tri do četiri

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno dva do tri

  1. Kalendar: kasno ljeto (kolovoz – rujan)

Normalna pomoćna zajednica (nukleus):

Broj ulica između okvira koje pčele zaposjedaju: minimalno pet

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno tri

 

Geografski položaj pčelinjaka:

sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH, Lika i Gorski kotar

Kalendar: kasno proljeće i rano ljeto (svibanj – srpanj)

Normalna pomoćna zajednica (nukleus):

Broj ulica između okvira koje zaposjedaju pčele: minimalno dvije do tri

Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: minimalno jedan do dva

 

Polaznicima je također demonstrirano kako pravilno i pravodobno prihraniti pčelinju zajednicu u uvjetima kada nema dovoljno nektara i peluda u prirodi te na koji način pravilno procijeniti aktivnost pčela na letu kao temeljnog akta inspekcije pčelinje zajednice prije otvaranja košnice.

Posebice se upoznalo sudionike DA sa znacima grabeži na pčelinjaku te kako prevenirati pojavu istog odnosno mjere suzbijanja na pčelinjaku ako se pojave znaci grabeži. Naime, grabež predstavlja način širenja mnogih uzročnika bolesti između pčelinjih zajednica unutar jednog i više pčelinjaka.

 

U konačnici treba naglasiti da je atmosfera prijenosa znanja i vještina tijekom DA bila na visokom nivou s mnogobrojnim pitanjima i prijedlozima sudionika oko rješavanja određenih tehnoloških i zdravstvenih problema kao i spoznaja da je druženje nastavljeno i nakon završetka DA. Kao i na prethodnoj DA imali smo zadovoljstvo slušati i pratiti smjernice tijekom demonstracije od strane prof. dr. sc. Ivane Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iskrena zahvala nositelju OPG Jakubek, gosp. Zdenku Jakubeku koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA, ali i njegovim inovativnim rješenjima u tehnologiji pčelarenja koji je nesebično podijelio s ostalim polaznicima. Također, zahvala predsjedniku pčelarske udruge iz Dvora gosp. Dragi Arbutini i pčelaru Mili Komljenu koji su demonstrirali svoj način tehnologije pčelarenja, ali su također puno pomogli oko organizacije i provedbe DA. Zahvala i kolegi Juri Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ na njegovim savjetima, idejama te smjernicama tijekom DA.

dr. sc. Zlatko Tomljanović

voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

 

Pčelarstvo, Savjet, Stočarstvo

Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz

18. listopada 2022.0

Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 3. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Marjanović na području Pivara u Brodsko-posavskoj županiji (BPŽ). Polaznici DA upoznati su sa spoznajom da se pod uzrocima uginuća podrazumijevaju nepovoljan utjecaj pesticida; deponiranje štetnih ostataka akaricida u vosku i drugim pčelinjim proizvodima; virusne, bakterijske, nametničke i bolesti uzrokovane plijesnima; novi načini hranidbe pčela; stres uzrokovan pretjeranom uporabom akaricida i selidbama pčelinjih zajednica; promjena klimatskih i pašnih uvjeta; nepravilno liječenje pčelinjih zajednica te provođenje loše pčelarske prakse.

Pri tome je naglašeno da postoji mogućnost regionalnih geografskih razlika, pa uzrok uginuća u sjevernoj Hrvatskoj ne mora biti jednak uzroku uginućima u gorskoj ili južnoj Hrvatskoj. Također, grinju V. destructor kao primarnog okidača koji uzrokuje stres ne bismo smjeli gledati izdvojeno s obzirom na pogreške u hranidbi i tehnologiji pčelarenja. Razumljivo je da stres dovodi do aktiviranja različitih sekundarnih uzročnika bolesti (bakterije, virusi, gljivice) koji sami ne bi mogli izazvati velika uginuća, ali u stresnim uvjetima postaju vrlo opasni za pčelinju zajednicu.

Također je bitno definirati pojam „zdrava pčela“. U humanoj i veterinarskoj medicini postoje manje-više poznati parametri koji mogu govoriti o relativnom zdravlju ljudi, odnosno životinja. Pčelinja zajednica smatra se jednim super-organizmom, pa bi umjesto termina „zdrava pčela“ trebalo rabiti termin „zdrava pčelinja zajednica“. Naime, s gledišta opstanka pčelinje zajednice nije toliko bitno ako je u zajednici bolesno nekoliko stotina pčela. To će, doduše, oslabjeti zajednicu, ali vjerojatno neće dovesti do njezina uginuća. Stoga je pravilnije govoriti o zdravlju pčelinje zajednice.

 

Tijekom DA polaznicima je demonstrirano dijagnostičko tretiranje varooze, kontrola i suzbijanje varooze. Naime, varooza je nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jajašca nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada. Stoga se preporučuje odrediti približan broj varoe u zajednicama kako bi se odredio pravodoban početak tretiranja zajednica protiv varooze. Taj postupak zove se dijagnostičko tretiranje varooze (vidjeti detaljnije na https://www.savjetodavna.hr/2021/04/12/cetvrti-pcelarski-nefertiti-demo-dogadaj-u-hrvatskoj-u-2021/)

 

Približan broj varoe u zajednicama može se odrediti:

  • kontrolom prirodnog dnevnog pada
  • otklapanjem trutovskog legla
  • posipanjem šećera u prahu po pčelama
  • ispiranjem pčela (agresivna metoda)

U pravilu se provodi posipavanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40 – 50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla.

 

U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml stave se 2 jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu. Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći. Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi. Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo 3 minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta. Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe. Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe.

 

Nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije.

Također, polaznicima DA demonstrirano je kako raditi kontrolu i suzbijanje varooze u kontejnerskom pčelarenju s naglaskom na ranu dijagnostiku varooze i ostalih zaraznih i nametničkih bolesti koje uzrokuju velika uginuća pčela na pčelinjacima.

 

Posebice se naglasilo i demonstriralo provođenje Dobre veterinarske prakse u pčelinjaku uz primjenu odobrenih odnosno registriranih veterinarsko-medicinskih proizvoda (VMP) u suzbijanju varooze kako bi se zaštitile pčele ali i okoliš zbog posredne uloge pčela kao jamca održavanja ekološke ravnoteže u biocenozi prilikom oprašivanja voćnih i ratarskih kultura.

Treba istaknuti da su sudionici bili zadovoljni i raspoloženi tijekom DA te su postavljali mnoga zanimljiva pitanja uz istovremene prijedloge za rješavanje određenih problema iz njihove prakse. Posebna zahvala prof.dr.sc. Ivani Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se odazvala našem pozivu i nesebično podijelila svoje bogato znanstveno-stručno znanje i iskustvo sa pčelarima. Velika zahvala nositelju OPG Marjanović, gosp. Dragutinu Marjanoviću koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te pčelarima Robertu Crljenkoviću i Miji Kuriću koji su demonstrirali svoj način kontrole i suzbijanja varooze. Također, zahvala i kolegi Juraju Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ koji je uložio ogroman trud u organizaciji i provedbi DA u Pivarama.

dr. sc. Zlatko Tomljanović

voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

 

Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Završno predstavljanje rezultata projekta NEFERTITI

27. rujna 2022.0

Završno predstavljanje rezultata projekta NEFERTITI i predstavljanje priručnika za uzgajivače goveda pod nazivom Sustav mesnog pašnog govedarstva na području Republike Hrvatske (autori Rodoljub Džakula, Ante Ivanković, Dario Zagorec), održati će se 29. rujna 2022. (četvrtak) s planiranim početkom u 14:00 sati na OPG-u Seoski turizam Rakić, u mjestu Čabraji nedaleko od Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji. Predstavljanje će se održati za sve članove mreže Ekološki sustavi u stočarstvu (Mreža/HUB 3) te za druge goste (ograničen broj sudionika).

Poziv s predviđenim programom se nalazi na POVEZNICI.

Sve detaljnije informacije možete dobiti putem maila dario.zagorec@mps.hr ili mob. 091/4882-775.

Stočarstvo, Vijest

Završni webinar NEFERTITI: “Nasljeđe Nefertiti za budućnost demo farmi u Europi”

19. rujna 2022.0

Završni webinar NEFERTITI: “Nasljeđe Nefertiti za budućnost demo farmi u Europi” održat će se 20. rujna!

Završni webinar NEFERTITI: “Nasljeđe Nefertiti za budućnost demo farmi u Europi” održat će se 20. rujna od 14.00 do 17.00 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Tijekom webinara bit će predstavljena glavna postignuća projekta NEFERTITI. Fokus će biti na:

  • “Dobre prakse za poboljšanje vaših demonstracijskih događaja i aktivnosti na farmi” (FarmDemo priručnik);
  • “Kako demonstracije poljoprivrednih gospodarstava aktiviraju lokalne sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS)” (preporuke za politiku)

Webinar je otvoren za sve koji se žele pridružiti: poljoprivrednicima, savjetodavcima, istraživačima i ostalim dionicima iz područja poljoprivrede.

Sudjelovanje na webinaru je besplatno, uz prethodnu prijavu!

Poveznicu za spajanje na webinar zaprimit će svi prijavljeni prije početka webinara.

 

Radujemo se što ćemo vas sve vidjeti 20. rujna!

 

Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Stočarstvo, Vijest

STRUČNO PUTOVANJE VRSNIH UZGAJATELJA U AUSTRIJU

23. lipnja 2022.0

Ekskurzije ili stručna putovanja neizostavna su i vrlo efikasna metoda savjetodavnog rada, potiču udruživanje i zajedništvo, motiviraju mlade poljoprivrednike i stručnjake na zajedničko fokusiranje prema višim ciljevima i veliko su ulaganje u ljude – temeljni resurs za ruralni razvoj.

Savez uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba – ZG SIM – desetljećima njeguje suradnju sa srodnim udrugama i savezima u Austriji i sredinom lipnja je organizirao stručno putovanje primarno za svoje mlade vrsne uzgajatelje u Štajersku i Korušku. Dvodnevno stručno putovanje značajnim je sredstvima sufinancirala i Zagrebačka županija, koja svih ovih godina podupire udružene uzgajatelje goveda u provođenju važnih projekata.

Najvažniji aktualni projekt je Regionalni centar za razvoj stočarstva – Dubrava – Zagrebačka županija, koji je u fazi izrade glavnog projekta gradnje pa je i fokus stručnog putovanja bio na dva najbliža uzgojno-prodajna centra u Austriji: Traboch (Štajerska) i St. Donat (Koruška). Posjećene su i dvije vrhunske simentalske obiteljske farme na kojima su uzgojeni ponajbolji austrijski bikovi, vrlo utjecajni u čitavoj Fleckvieh-simentalskoj populaciji: obitelj Ferstl uzgojila je čuvenog progeno-testiranog bikovskog oca GS Der Beste, a obitelj mladog inženjera Martina Stücklera uzgojila je planetarno popularnog, najskupljeg austrijskog mladog bika do sada po imenu Wintertraum (prodali su ga za 100.000 €), čijim sjemenom i naši vrsni uzgajatelji osjemenjuju svoje najbolje plotkinje.

Školsko dobro srednje strukovne škole LFS Althofen bila je zadnja postaja bogatog dvodnevnog stručnog putovanja. U adaptiranoj, jednostavnoj i funkcionalnoj staji i na 20-ak ha pašnjaka uzgaja se 20 krava mesnih pasmina u sustavu uzgoja krava-tele. Bave se vrhunskim uzgojem mesnog simentalca, charolaisa i limousina, a učenici rade sve poslove sa životinjama, uključujući pripreme i predvođenje na aukcijskim prodajama rasplodnih junica i bikova u obližnjem uzgojno-prodajnom centru u St. Donatu. U dvorištu školskog dobra nalazi se i jednostavna staja za performance-test mladih bikova klasičnog, kombiniranog simentalca koji se uglavnom prodaju centrima za UO u sastavu EUROgenetik.

Na stručnom putovanju u organizaciji ZGSIM-a sudjelovali su uglavnom mladi uzgajatelji, većim dijelom i mladi parovi, koji su sadašnji i budući nositelji ponajboljih stočarskih gospodarstava Zagrebačke županije. Sudjelovali su i djelatnici i stručnjaci središnjeg i regionalnog simentalskog saveza HUSim i ZGSIM, veterinari, predstavnici Zagrebačke županije i Općine Dubrava te novinari.

Organizaciju je s austrijske strane vodila krovna međunarodna organizacija austrijskih uzgajatelja GeneticAUSTRIA, a program je realiziran u suradnji s regionalnim savezima uzgajatelja goveda Štajerske (Rinderzucht Steiermark) i Koruške (caRINDthia).

Iscrpna izvješća s pregršt foto i video materijala možete pronaći na poveznici: ZG SIM | Facebook

Medijski su čitavi dvodnevni program pratili i novinari HTV emisije ‘Plodovi zemlje’ i portala Agroklub.

Austrijski uzgajatelji goveda imaju 15 uzgojno-prodajnih centara

 

Najnoviji centar u Trabochu izgrađen je 2016. godine i sjedište je Saveza uzgajatelja goveda Štajerske

 

GS Der Beste je čuveni austrijski bik jako važan za Fleckvieh-svijet – slikali smo njegovu majku pred 7. teljenje

 

Embrio-transfer je neizostavna metoda u vrhunskom uzgoju – prava sestra, iz istog ET-a bika Wintertrauma

 

Licitiranje najbolje prvotelke u aukcijskom centru Zollfedhalle, St. Donat, Koruška (trajanje 1:56 min.)

 

Školsko dobro LFS Althofen centar je krava-tele sustava uzgoja goveda Koruške

 

Najljepša od više tisuća snimljenih fotografija tijekom dvodnevnog stručnog putovanja u Štajerskoj i Koruškoj

 

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Savjet, Stočarstvo

EKOLOGIJA I EKONOMIKA UZ PUNO VIŠE DJETELINE

20. svibnja 2022.0

Besplatan dušik iz zraka fiksiran i transformiran u visokovrijednu proteinsku krmu – EKO-logija i EKO-nomika na najvišoj razini – crvena djetelina postaje sve važnija kultura u plodoredu na stočarskim gospodarstvima.

Najjeftiniji dušik / proteini iz zraka

Crvena djetelina, trećakinja ili kravska djetelina, kako ju u narodu nazivaju, zauzima sve veći udio u sjetvenoj strukturi u stočarski razvijenim krajevima, a ubuduće će zasigurno još i puno više jer je vrlo ekonomična u proizvodnji najjeftinijih proteina, fiksirajući besplatni dušik iz zraka. U povoljnim uvjetima fiksacija može doseći i do 200 kg čistog dušika po hektaru godišnje (prema nekim istraživanjima čak i dvostruko više), a kupovni dušik u mineralnim gnojivima danas košta oko 25 kn po kilogramu – računica je prilično jednostavna. Taj besplatno fiksirani dušik daje naravno veliku korist kroz visokovrijednu krmu crvene djeteline vrlo bogatu proteinima, ali koristi i usjevima koji se siju u plodoredu nakon djeteline (u pravilu kukuruz, žitarice i trave).

Smanjenje ovisnosti o (uvoznoj) sojinoj sačmi

U usporedbi s travama, djeteline znatno lakše i jeftinije proizvode ciljanih >18% sirovih proteina (SP) u krmi – analize krme na ponajboljim stočarskim gospodarstvima Zapadne Hrvatske u protekle dvije godine to jasno pokazuju:

Sjenaže (ukupno 34 uzorka):

  • trave: prosjek 13,9% SP (raspon 6,5% – 21,4% i 60% sjenaža ispod 15% SP)
  • djeteline i lucerna: prosjek 17,5% SP (raspon 14,1% – 21,8% i 60% sjenaža iznad 17% SP)

Prinosi prvog otkosa crvene djeteline ove su godine solidni, u prosjeku oko 15 rolo-bala po hektaru, što je 3,5-4,0 tone ST/ha i uz prosječnu kvalitetu od 18% SP (u ST), u jednoj bali je 45 kg sirovih proteina, što je proteinski (dušični) ekvivalent od 100 kg sojine sačme (>500 kn). Ukupni godišnji prinos crvene djeteline može lako doseći 10 tona ST/ha, što je ekvivalent od 280-300 kg čistog dušika ili oko 1.800 kg SP (4 tone sojine sačme !?).

Svjesni smo koliko nam je svima važno smanjiti ovisnost stočarstva o uvoznoj sojinoj sačmi i sličnim proteinskim komponentama stočne hrane.

S ekološkog gledišta, povećanje udjela leguminoza (proteinskih kultura) u plodoredu i prije novonastalih kriza bilo je itekako poželjno, a u novom programskom razdoblju ZPP-a EU bit će još izdašnije podupirano mjerama (intervencijama). Jer tla su nam velikim dijelom vrlo siromašna humusom, dušikom i ukupnom organskom tvari.

Poljoprivrednici, poglavito stočari – proizvođači mlijeka, ako još nemate dovoljno iskustva s djetelinama, potražite stručnu podršku u lokalnoj ‘Savjetodavnoj službi’, vrlo brzo će rokovi za pripremu rano jesenske sjetve djetelina.

 

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Pčelarstvo, Vijest

Demonstracija ‘Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja’

25. travnja 2022.0

Demonstracijska aktivnost (DA) „Dobra pčelarska praksa – izazovi modernog pčelarenja“ održana je 12. travnja na pčelinjaku i voćnjaku OPG Butić na području Galovca u Zadarskoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa spoznajom da su smjernice „Dobra pčelarske prakse“ (DPP) sastavni dio samokontrole i slijedivosti „od košnice do stola” te da potiču tehnološki razvoj i produktivnost omogućujući pri tome pristup globalnom tržištu. Smjernice štite od mogućih optužbi te daju temeljne naputke pri uspostavi i održavanju unutarnjeg nadzora. Pojednostavljeno, DPP predstavljaju temelj za održivi razvoj pčelarstva odnosno skup pravila i uputa koje je potrebno poštivati tijekom proizvodnog procesa. Razumljivo da DPP uključuje veći stupanj savjesnosti i odgovornosti pčelara.

Također, polaznicima DA je prikazano kako pripremiti pčelinje zajednice za prve proljetne paše. Posebna pažnja usmjerena je na kontrolu i suzbijanje te preventivne mjere obuzdavanja rojevnog nagona pčelinjih zajednica. Pri tome je stavljen naglasak na proizvodnju nukleusa, iskorištavanje voćnih paša, rotaciju nastavaka, korištenje matične rešetke kao priprema pčelinjih zajednica za selenje na udaljene paše u sklopu transporta i mehanizacije u pčelinjaku.

Sudionicima je demonstrirana i moderna, pokretna vrcaona meda s automatskim otklapačem mednih poklopaca i radijalnom vrcaljkom. Mobilna vrcaona predstavlja izvrstan primjer suvremenog i holističkog pristupa u modernom pčelarenju.

Međutim, najveću pozornost prisutnih pobudile su pokretne platforme na kojima se nalazi 20 LR košnica. Naime, spomenute platforme omogućuju brzu reakciju pčelara u uvjetima dobre paše, ali i izostanaka paše kada treba brzo premjestiti pčelinje zajednice na bliže ili daljnje udaljenosti. Jednostavno izvlačenje platformi, dobar pristup pčelinjim zajednicama, mobilnost te mogućnost neograničenog stavljanja nastavaka na osnovnu pčelinju zajednicu predstavljaju budućnost mobilnog pčelarstva.

Sudionici DA bili su izrazito raspoloženi tijekom DA te su postavljali mnoga pitanja, ali su istovremeno davali i svoja viđenja kako riješiti određeni problem. Posebno raduje spoznaja da su se osim pčelara iz Zadarske županije, na DA pojavili i pčelari iz drugih županija koji su sudjelovali u raspravama prilikom demonstracije.

 

dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu

Savjet, Stočarstvo

STAJSKI GNOJ JE PRAVO BOGATSTVO – to napokon svima postaje jasno

18. ožujka 2022.0

Na ozbiljnije razmišljanje i računanje vrijednosti stajskoga gnoja poljoprivrednu i stručnu javnost nagnalo je enormno poskupljenje mineralnih gnojiva. Prošle godine u ovo doba, kad se počela osmišljavati nova operacija 10.1.17 – PUS, cijene mineralnih gnojiva bile su uobičajene i iznosile su prosječno 5,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). U studenom prošle godine, u jeku edukacija korisnika operacije 10.1.17 – PUS, cijene mineralnih gnojiva već su bile značajno više, na razini 13,1 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). Ovih dana, na početku proljetne sjetve i prihrane ozimih usjeva i travnjaka, te iste cijene dosegle su povijesne rekorde i iznose u prosjeku 20,5 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K).

Dakle, u godinu dana cijene mineralnih gnojiva u prosjeku su gotovo učetverostručene.

Vrijednost stajskoga gnoja u našoj je poljoprivredi desetljećima zanemarivana i podcijenjena, a nerijetko se i službeno stajski gnoj tretira samo kao izvor onečišćenja ?! No, dolaze neka nova vremena. Nažalost, često je neophodna velika nevolja da bismo o važnim temama počeli trezveno i racionalno razmišljati – upravo to se događa na temu gnojiva općenito pa smo primorani puno više računati i tražiti racionalnija rješenja.

U prošloj se godini napravilo zasigurno najviše kemijskih analiza svih tipova stajskoga gnoja u povijesti, a razlog je uvođenje nove Operacije 10.1.17. – Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (PUS). I te su analize uglavnom potvrdile prosječne tablične vrijednosti sadržaja glavnih makro-hranjiva (N-P-K) u različitim tipovima stajskoga gnoja. Najprikladniji primjer za usporedbu i računanje vrijednosti stajskoga gnoja je goveđa gnojovka – u obliku pomiješanog fecesa i urina bez dodane vode ili stelje. Gnojovka se kao takva i aplicira na oranične i travnjačke površine.

Prosječni sastav (‘formulacija’) goveđe gnojovke je 4-2-5 (kg N – P2O5 – K2O / m3 ili toni). Dakle, samo po osnovna tri makro-hranjiva u usporedbi s mineralnim gnojivima goveđa gnojovka vrijedi prema trenutnim cijenama 1 m3 = 226 kn.

Najčešće ‘opterećenje’ površina na stočarskim gospodarstvima u našim županijama s najvećim brojem krava u prosjeku je 1 krava / ha (uključujući i podmladak), što iznosi prosječno 1,5 UG/ha. Ta jedna krava s podmlatkom proizvede prosječno godišnje 30 m3 ili tona gnojovke, što u izračunu dovodi do ukupne godišnje proizvodnje čistih hranjiva od 120-60-150 kg N-P-K / ha. Prema trenutnim cijenama mineralnih gnojiva to je ekvivalent od 6.765 kn. U intenzivnijoj proizvodnji, pri ‘opterećenju’ od 2,5 UG/ha, izračun se penje na 200-100-250 kg N-P-K / ha = 11.275 kn.

Važno je napomenuti da je to proizvodnja vrijednog organskog gnoja svake godine po svakom hektaru !?

Ako tu proizvodnju nakratko povežemo s trenutnim cijenama dehidriranih organskih gnojiva, koja se uglavnom uvoze i masovno kupuju za našu povrtlarsku i ostale proizvodnje hortikulture, osobito u ekološkom uzgoju, dolazimo do još puno viših iznosa po kravi i/ili hektaru. Uobičajena cijena organskih gnojiva primjenjivih i u ekološkoj proizvodnji klasične formulacije 4-3-2 iznosi 43,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). U toj usporedbi vrijednost godišnje proizvodnje gnojovke (1 krava + podmladak / ha) iznosila bi čak 14.289 kn.

U svim ovim usporedbama i izračunima uzimala se u obzir samo vrijednost tri najvažnija makro-hranjiva (N-P-K). Stajski gnoj ima naravno dodatnu vrijednost i u sadržaju svih ostalih makro- i mikro-elemenata, kao i u nezamjenjivoj ulozi u povećanju sadržaja organske tvari i biološke aktivnosti u tlu na parcelama na kojima se redovno primjenjuje.

Vrlo skoro, a svakako u nadolazećem novom programskom razdoblju ZPP-a, svi zajedno ćemo puno više morati cijeniti vrijednost stajskoga gnoja, nezamjenjivu ulogu stočarstva u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i značajno veći udio leguminoza u plodoredu, zelenu gnojidbu, konzervacijsku obradu tla i sve drugo za što je poljoprivrednicima sve više potrebna stalna, intenzivna stručna podrška, i to na poljima i u stajama.

 

*napomena: sve cijene izražene su bez PDV-a

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Govedarstvo, Inovativne tehnologije, Stočarstvo, Vijest

KAKO TO RADE NAJBOLJI

17. siječnja 2022.1

Simentalac – Fleckvieh je najbolja kombinirana pasmina goveda za proizvodnju mlijeka i mesa na svijetu. Najbolji uzgoji su u Njemačkoj i Austriji, gdje je prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po kravi 7.800-8.000 kg, a sva muška telad završava u tovu junadi do visokih završnih težina od 750-800 kg, uz vrlo konkurentne rezultate u tovu i na liniji klanja. Komparativna prednost takvog simentalca u odnosu na mliječne pasmine je činjenica da uz simentalsku kravu visoke proizvodnje mlijeka nije potrebna dodatna krava koja bi uzgojila tele za tov junadi. To će u nadolazećem razdoblju povećane brige za okoliš i klimatske promjene biti itekako važno.

U Hrvatskoj je simentalac dominantna pasmina goveda i pojedini uzgajatelji postižu vrlo konkurentne rezultate u proizvodnji mlijeka – nekoliko ih je na razini od 10.000 kg mlijeka po kravi godišnje. Naši najbolji uzgajatelji već 10-ak godina uspoređuju svoju rasplodnu stoku s najboljom stokom uzgajatelja iz Njemačke i Austrije u sustavu genotipizacije i postižu odlične rezultate. Naše mlade, napredne uzgajatelje itekako zanima što rade najbolji u Njemačkoj i Austriji i kako postižu za naše pojmove pomalo nevjerojatne razine proizvodnje – stoga donosimo priču o jednom od najboljih uzgajatelja u Austriji, s brojnim korisnim detaljima:

OBITELJ HARTL, ŠTAJERSKA, Austria

Dosljedno do uspjeha

(izvor: Magazin FLECKVIEH-AUSTRIA, br. 6, December 2021.)

Obitelj Hartl ostvarila je 4. najbolji rezultat proizvodnje po kravi (Fleckvieh) u Austriji u 2021. god. 

U štajerskom Neumarktu, u okrugu Mariahof, na nadmorskoj visini od 930 m, nalazi se simentalska uzgojna farma obitelji Hartl. Glavne proizvodne orijentacije ambicioznog, visokoproizvodnog gospodarstva su proizvodnja mlijeka, prodaja rasplodne stoke i prodaja izlučene stoke.

2014. godine magistar poljoprivrede Bernhard Hartl preuzima gospodarstvo od svojih roditelja i vodi ga zajedno sa svojom suprugom Ingrid. 2017. godine izgrađena je nova poluotvorena staja za 40 krava i 40 grla podmlatka sa jednim 90 m2 velikim odjeljkom ‘za posebne potrebe’, koji je ‘srce’ čitave staje. Krave se doje u ‘swing-over’ izmuzištu 2×6 (6 jedinica koje se prenose s jedne na drugu stranu izmuzišta), s mogućnošću proširenja na 2×8 i sa podesivom visinom platforme za muzače. Posebna pažnja kod planiranja izgradnje staje posvetila se dobrobiti životinja i uvjetima za postizanje visoke proizvodnje. To je, kao što brojke pokazuju, ne samo postignuto, nego i premašeno. Zadnjih je godina po visini proizvodnje ovo gospodarstvo često među najboljima u Štajerskoj i čitavoj Austriji. Taj uspjeh nije samo zbog nove staje, nego zbog uključivanja i pomoći čitave obitelji, profesionalnog umijeća te gotovo savršenog menadžmenta stada predanih, angažiranih uzgajatelja simentalca.

HRANIDBA

Prema svom razvoju telad se hrane 10-12 tjedana mlijekom te mliječnom zamjenicom uz dodatak efektivnih mikroorganizama (EM). Voda i TMR za telad dostupni su im od prvoga dana po volji. Nakon odbića telad se intenzivno hrane do starosti od 12 mjeseci poboljšanim TMR-om za muzne krave. Ovisno o starosti i ciljanom vremenu prvog pripusta, junice se jednom ili dvaput odvode na alpske pašnjake. Junice starije od godinu dana i zasušene krave hrane se mješavinom sjenaže 2. otkosa sa slamom. 3-4 tjedna prije teljenja krave dobivaju automatski izmiješani obrok (AMR) baziran na kukuruznoj silaži s dovoljno proteinskog koncentrata. Nakon teljenja muzne krave dobivaju AMR sastavljen za 29 kg mlijeka. AMR se sastoji od travne sjenaže, kukuruzne silaže, visokovrijednih energetskih i proteinskih koncentriranih krmiva, mineralne mješavine, soli, živih kvasaca i efektivnih mikroorganizama (EM). Povrh toga, koncentrirana hrana dodaje se i preko transpondera. Hrana se miješa i raspodjeljuje samohodnom električnom miksericom. Hrana se prigrće 17 puta na dan automatskim ‘batlerom’ uz dodavanje mirisnih komponenti. Hrani se svakodnevno ujutro kako bi se što bolje iskoristila vlastita proizvedena električna energija iz fotonaponskog sustava.

Travnjaci se koriste za ovu regiju neuobičajeno intenzivno, 4-5 otkosa. Prva tri otkosa uglavnom se baliraju vlastitom mehanizacijom. Četvrti i peti otkos, kao i kukuruzna silaža, uz pomoć usluga kontraktora spremaju se u silose.

‘PAPCI NOSE MLIJEKO’

Da bi krave mogle realizirati tako visoku proizvodnju neophodan je dobro organiziran menadžment stada. Kravama 3 puta godišnje papke korigiraju profesionalci. Stojnica za obradu papaka je fiksirana u staji na izlazu iz izmuzišta i to je za gospodara ‘ultimativno pravilo’ u staji. Ako krava ima bilo kakav problem s papcima, obavezno se nakon mužnje usmjerava u stojnicu, pregledava i po potrebi tretira. ‘Papci nose mlijeko’ moto je gospodara Bernharda.

Ostale rutinske kontrole u svakodnevnom radu u staji uključuju metabolički test visokoproizvodnih krava pomoću keto-testa krvi, kontrola zdravlja vimena zasušenih krava te ubacivanje bolusa selena u burag 5 tjedana prije teljenja. Svakih 5 tjedana stručna veterinarska podrška pregledava stado u smislu tjelesne kondicije (masnih naslaga na zdjelici i leđima) kako bi se što bolje zadovoljile proizvodne potrebe životinja.

RELLI (o. GS RAVE) – šampionka srednje klase 2018. Neumarkt

UZGOJNA STRATEGIJA

Uzgajaju krave visoke proizvodnje mlijeka, jakog sastava mlijeka, većeg okvira s čvrsto, visoko vezanim vimenima i dobrom perzistencijom laktacija. Gospodar sam osjemenjuje svoje krave i 100% koristi mlade, genomski testirane bikove. Da ništa ne bi bilo prepušteno slučajnosti, pri sparivanju bikova i plotkinja koristi računalni Genostar-ov AIO-planer. Trenutno koriste slijedeće bikove: GS HOERI, GS DELUXE, MAKAY, GS WOWARD, GS WUNDAWUZI, METER Pp, GS WEEKEND PP i HAMLET Pp.

Budući da gospodarstvo Hartl sudjeluje i u projektu FoKUHs, svi ženski potomci se genotipiziraju. Korištenjem modernih uzgojnih metoda uzgajatelj namjerava genetski zanimljive životinje etablirane, okvirno jake G-linije i eksterijerno jake P-linije pomoću transfera embrija forsirati obje ove familije krava. Iz eksterijerno jake P-linije imaju u uzgoju jednog vrlo zanimljivog kandidata od bika HASHTAG-a s vrlo visokim indeksima, koji u potpunosti odražava uzgojni cilj gospodarstva.

Dio muške teladi u težini 90-100 kg prodaju na aukcijama tovne teladi u aukcijskom centru u Trabochu. Za budućnost obitelj Hartl odredila si je cilj više koristiti mogućnosti prodaje junica i mladih krava u aukcijskom centru u Trabochu.

GITTI (o. GS WERTVOLL) – pobjednica grupe u 3. laktaciji na izložbi Štajerske 2021.

UZGOJNA POSTIGNUĆA

Ovi uzgajatelji ostvarili su već do sada određena uzgojna postignuća. Sudjelujući na izložbama regije Štajerske 2019. i 2021., također i na izložbi VZG Neumarkt postigli su određeni uspjeh. S kravom GITTI (o. GS WERTVOLL) na izložbi regije Štajerske 2021. osvojili su 1. mjesto u grupi krava s 3 laktacije. Na izložbi udruženja 2018. osvojili su šampionsku titulu u srednjoj kategoriji s kravom RELLI (o. GS RAVE). Za sada prva 100.000 kg – krava je ‘na vidiku’. Vrlo fit-krava od bika GS RUM nakon 7 laktacija i ukupno 96.000 kg mlijeka trenutno je zasušena. I konačno, gospodarstvo je sa svojim stadom uspjelo osigurati titulu ‘TOP-stado Štajerske’ posljednjih godina.

prijevod i obrada:

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.

Događaji, Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 2021.

26. studenoga 2021.0

Usprkos i drugoj godini pod Covid-19 prijetnjom uspješno je održano 4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda. Organizator i ove godine je bio Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, a ocjenjivanje je provedeno 11. i 12. studenog u prostoru za preradu Ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj 78, Zagreb.

Slika 1. Povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda u sastavu:

  • Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član
  • Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Dr. sc. Emilija Cimerman, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 84 proizvoda od čega je bio 70 uzorak sireva, 6 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 6 uzorka kiselog vrhnja i 2 uzorka maslaca.

Od 84 ocijenjena proizvoda, 73 ih je s medaljom, što je skoro 87 % proizvoda.

Slika 3.,4. i 5.: Priprema za ocjenjivanje

 

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje

Broj

%

ZLATO

28

33,34

SREBRO

37

44,05

BRONCA

8

9,52

PRIZNANJE

9

10,71

DISKVALIFIKACIJA

2

2,38

UKUPNO

84

100,00

 

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova (20), Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kravljih sireva šampion kvalitete je polutvrdi sir Gauda sirane Srednje gospodarske škole iz Križevaca, Koprivničko-križevačke županije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kozjih i ovčjih sireva, šampion kvalitete je Kuhani kozji sir s vlascem sirane Jagarka, vl. Marina Herceg iz Munjave Modruške, Josipdol, Karlovačka županija.

U kategoriji svježih sireva, skuta i sirnih namaza, šampion kvalitete je svježi kravlji sir OPG-a Baršić Antuna iz Dubravice, Zagrebačka županija.

Slika 6. Šampionska Gauda

 

Prema broju osvojenih medalja ove godine ima manje zlatnih, a više srebrnih medalja dok po samom broju odnosno postotku medalja u odnosu na broj proizvoda taj broj je sa 88 pao ove godine na 87 % što i dalje dovoljno govori o kvaliteti mliječnih proizvoda proizvedenih većinom u malim obiteljskim pogonima.

Zbog epidemiološke situacije, nažalost ni ove godine nećemo imati naše tradicionalno sirarsko druženje. Do kraja 2021. godine svi sudionici će dobiti na kućne adrese zahvalnice za sudjelovanje, osvojena priznanja te kopije lista ocjenjenih proizvoda.

Želimo Vam svima uspješnu Novu 2022. godinu uz želje da se nastavimo svi zajedno družiti, uz sve bolje sireve i druge mliječne proizvode naših proizvođača, na SirCrofestu 2022.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK