MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Stočarstvo

Peradarstvo, Stočarstvo, Vijest

Tradicionalni specijaliteti i moderna gastronomija peradarskih proizvoda

Ovogodišnja manifestacija „Tradicionalni specijaliteti i moderna gastronomija peradarskih proizvoda“ koja je četvrta po redu, održana je u Virovitičko-podravskoj županiji na imanju Pustara Višnjica u organizaciji Udruge OPG-a uzgajivača peradi RH u suradnji s Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

Ono što se prvenstveno željelo postići ovom Manifestacijom  je povezati sve uzgajivače peradi i ponuditi razne delicije različitih vrsta peradi: brojlera, kokoši hrvatica, pataka, gusaka i zagorskih purana.

Očekivani rezultat ove Manifestacije, je potaknuti potrošače peradarskih proizvoda (mesa i jaja) na potrošnju proizvoda koji su proizvedeni na našim obiteljskim gospodarstvima, jer samo na taj način možemo razvijati peradarsku proizvodnju i zadržati život u našim ruralnim krajevima.

 

 

 

 

 

 

 

 

Dobrodošlicu peradarima i ostalim uzvanicima zaželjela je predsjednica Udruge OPG-a uzgajivača peradi RH Božica Špoljar naglasivši kako je peradarska proizvodnja veoma važna kako za gospodarstvo tako za poljoprivredu i za razvoj ruralnih krajeva.
„Zahvaljujući proizvodima hrvatskih peradarskih farmi i proizvodima naših OPG-a autohtonih vrsta peradi, odnosno purica, gusaka, pataka… koje su ukras seoskog dvorišta, imamo prave domaće proizvode kakvi su i potrebni za pripremu delicija i vrhunskih tradicionalnih specijaliteta, kao i moderne gastronomije.“

O ulozi Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u ruralnom razvoju kao i u  ime suorganizatora ove manifestacije  s nekoliko prigodnih riječi obratio se pomoćnik ravnatelja, Siniša Hrgović koji je tom prigodom hrvatskim peradarima istaknuo podršku Službe na  projektu podizanja peradarske proizvodnje, te nadu da će se kroz zajedničku suradnju prepoznati domaća kvaliteta njihovih proizvoda.

Nakon što je sve nazočne u ime Agronomskog fakulteta iz Zagreba pozdravio i prof. Zlatko Janječić, koji je uvijek dostupan za sva pitanja vezano za peradarsku proizvodnju, manifestaciju je otvorio gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić koji se tom prigodom zahvalio organizatorima manifestacije što su prepoznali Višnjicu kao dobrog domaćina, te naglasio kako je Grad Slatina svoju podršku iskazao domaćoj peradarskoj proizvodnji, između ostaloga i kroz projekt otvaranja Pakirnog centra u suradnji sa Zadrugom Kokoš hrvatica.

Ove godine, kao novina, gastronomske delicije i specijalitete od peradarski proizvoda sljubili smo s vinima ovoga kraja: Pinot sivim, Silvancem, Graševinom, Frankovkom, Chardonnayem.

Nadamo se da će organiziranje ovakvih manifestacija diljem Republike Hrvatske predstavljajući peradarske proizvode, potaknuti potrošače na konzumiranje proizvoda proizvedenih na našim OPG-ima a time povećati proizvodnju i plasman domaćih proizvoda.

Valerija Čižmak, dipl.ing.agr.
Tihana Bišćan, mag.ing.agr.

 

Peradarstvo, Vijest

U Bedekovčini održana 5. Državna izložba izvornih pasmina peradi

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, u organizaciji Krapinsko-zagorske županije, Hrvatske poljoprivredne agencije i Udruge uzgajivača zagorskog purana 27. listopada u Bedekovčini održana je 5. Državna izložba izvornih pasmina peradi RH. Kao suorganizatori izložbe sudjelovali su: Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Srednja škola Bedekovčina, Općina Bedekovčina i Hrvatski savez uzgajivača izvornih pasmina peradi.

Na izložbi je sudjelovalo  ukupno 48 izlagača iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije. Ukupno je predstavljeno 29 kolekcija zagorskog purana, 31  kolekcija kokoši  hrvatica i 21 kolekcija u prikazu i to dravske guske, posavske kukmaste kokoši, križevačke kukmice te turopoljske patuljaste kokoši.  Od 24 ukupno nagrađenih uzgajivača  čak osam nagrada dobili su uzgajivači iz Krapinsko-zagorske županije. Prve nagrade dobili su:  u kategoriji crvenog soja kokoši hrvatice (OPG Halambek) , crnog soja zagorskog purana (Andreja Vidoša) i brončanog soja  (Putanec Jurica).  Druga  nagrada iz kategorije sivog soja zagorskog purana (Slivonja Dragutin) te tri treće nagrade bile su u: kategoriji svijetlog soja zagorskog purana ((Cingula Snježana), brončanog soja (Škof Višnjica) te crnog soja kokoši hrvatica (OPG Halambek).

U sklopu izložbe održana su i stručna predavanja dipl.vet.med Tihomira Zglavnika sa Hrvatskog veterinarskog instituta sa temama:  „Bio sigurnost i dezinfekcija na peradarskim farmama“ i „Osvrt na najučestalija oboljenja zagorskog purana u 2018.“  te djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Gordana Jurina dipl.ing.agr. i Dragutin Kasteljan dipl.ing.agr. sa aktualnim temama: „ Mjere ruralnog razvoja  i najnovije promjene Pravilnika o višestrukoj sukladnosti“ i „Dobrobit životinja u peradarstvu“.

Gordana Jurina dipl.ing.agr.
Dragutin Kasteljan  dipl ing.agr.

Događaji, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Hrvatski festival tradicijskih sireva – SirCrofest

Prvi dan manifestacije održan je u Hotelu International s glavnim fokusom na  8. Savjetovanje malih sirara. Prije početka savjetovanja iznesena su izvješća sa regionalnih i nacionalnog ocjenjivanja od strane članice stručnog Povjerenstva za ocjenjivanje sireva i dr. mliječnih proizvoda, prof. dr.sc. Rajke Božanić – profesorice sa Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta iz Zagreba te su dodijeljena sva priznanja i medalje uz proglašenje šampiona malih sirara 4. SirCrofesta od strane ravnatelja HPŠSS-a Zdravka Tušeka.

Kao i proteklih godina na 8. savjetovanje malih sirara odazvao se popriličan broj malih sirara iz gotovo svih dijelova Hrvatske na kojemu su se obrađivale teme poput: ispravnog označavanja sireva i drugih mliječnih proizvoda, mogućnostima diversifikacije u mljekarstvu kroz mjere ruralnog razvoja i mnoge druge.

Noviteti ovog Savjetovanja su bile radionice i to Vođene degustacije sireva i Sljubljivanje domaćih sireva i „Vina od Davnina“. U obje radionice svoje vještine i znanje podijelio je sirarski tim HPŠSS-a, a u drugoj im se pridružio i vinarski tim službe. Sudionike radionica većinski su činili sirari. S obzirom da danas više nije dovoljno potrošaču ponudit samo jedan autohtoni proizvod prilikom dolaska na vlastito poljoprivredno gospodarstvo, ciljevi radionica su među ostalome bili naučiti ih kako složiti sirne plate (kojim redoslijedom slagati sir na plati, čime ju ukrasiti i sl.), koje se vino najbolje sljubljuje sa pojedinom vrstom sira i na taj način ih potaknuti  na proširenje ponude na svome gospodarstvu. Hrvatska je zemlja bogata domaćim sirevima i vinima autohtonih sorata te je ovo odličan način rada na promidžbi i stvaranju prepoznatljivosti Hrvatske.

Drugi dan bio je rezerviran za promidžbu sirara te se na Trgu bana Josipa Jelačića odvijala prodajna izložba sireva naših proizvođača. Petnaestak sirara od ranog jutra je prodavalo svoje sireve i promoviralo svoja gospodarstva. Tijekom izložbe tročlana komisija (dva savjetodavca HPŠSS-a i novinarka HRT-a) odabrala je najljepše uređeni štand. Na štandu se ocjenjivala raznolikost ponude, inovativnost, ljubaznost i pristupačnost sirara prema kupcu te autohtoni ukrasi na štandu. Treće mjesto osvojio je štand OPG Mlađenović Ivica (Ljiljana Mlađenović), drugo mjesto štand Sirane Milk bar – OPG Krog Maria te prvo mjesto štand OPG Pranjić Mije (Anja Pranjić).

Pucanj gričkoga topa označio je početak nagradne igre. Svi prisutni na glavnome trgu imali su priliku pogađati težinu sira izloženog na štandu SirCrofesta. Ove godine se prvi puta dogodilo da je pogođena točna težina sira. Gospodin Ivan iz Kupinečkog  Kraljevca svojim unučicama je odnio ni manje ni više već 1,240 kg težak Gauda sir, Srednje poljoprivredne gospodarske škole iz Križevaca.

Većina izlagača – sirara prije vremena je zatvorilo svoje štandove, jer su sve donešene proizvode prodali. To nam govori da domaći ljudi, ali i stranci cijene i prepoznaju naše domaće sireve i kupnjom tih proizvoda potiču daljnji razvoj malih proizvođača – sirara, a nama, kao jednom od organizatora, nema većeg zadovoljstva nego i sljedeće godine podržati i podići ovakav tip festivala na još veću razinu.

Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Nacionalno ocjenjivanje sireva i mliječnih proizvoda kao uvod u SirCrofest

Sedmeročlano stručno povjerenstvo, na čelu s prof. dr.sc. Samirom Kalitom, uz tehničku pomoć kolega iz siraskog tima HPŠSS-a, imalo je posla cijeli dan. Ukupno je ocijenjeno 63 proizvoda. Bez obzira na naporan rad, na kraju smo svi prezadovoljni, jer je 62 proizvoda dobilo medalju od kojih 35 proizvoda (56%) zlatnu. Jedini proizvod koji nije dobio medalju je bio krivo deklarirani proizvod zbog čega je i izgubio bodove, ali njegova kvaliteta je također bila izvrsna. To dovoljno govori o konstantnoj kvaliteti sireva i dr. mliječnih proizvoda naših korisnika (prije svega OPG-a), jer na Nacionalno ocjenjivanje su većinom došli sirevi i dr. mliječni proizvodi iz cijele Hrvatske koji su na regionalnim ocjenjivanjima osvojili bodove za medalje, uglavnom zlatnog sjaja, a za njih je ocjenjivanje bilo i besplatno.

Između zlatnih proizvoda sa maksimumom bodova, Povjerenstvo je izabralo dva i dodjelilo ima šampionat Nacionalnog ocjenjivanja, odnosno 4. SirCrofesta.U kategoriji mliječnih proizvoda proizvedenih iz sirovog mlijeka šampionom je proglašeno kiselo vrhnje OPG-a Vesne Jagatić iz Siska dok u kategoriji mliječnih proizvoda proizvedenih iz pasteriziranog mlijeka šampion je Tvrdi kravlji sir iz sirane „Zlata“ OPG-a Umihane Šahdanović iz Ćepić Polja, Istra.

Tijekom mjeseca rujna u organizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Hrvatskog saveza malih sirara „SirCro“ te lokalnih nositelja ruralnog razvoja održano je šest regionalnih stručnih ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda malih sirara.

Na regionalnim ocjenjivanjima ocjenjivani su i proizvodi proizvođača koji još nemaju zakonski odobrene/registrirane objekte i za njih je to ocjenjivanje bilo edukativnog karaktera. Medalje i pravo na sudjelovanje na Nacionalnom ocjenjivanju dobili su samo proizvodi koji potječu iz odobrenih/registriranih objekata.

Ukupno je ocjenjeno 232 mliječna proizvoda. Od ukupnog broja ocjenjenih 171 proizvod potječe iz legaliziranih objekata od kojih je 135 osvojilo medalje. Među njima je 53 proizvoda ocjenjenih zlatom i direktno plasiranih u finale tj. Nacionalno ocjenjivanje.

Prva ocjenjivanja mliječnih proizvoda malih proizvođača krenula su davne 2003. godine kada nije postojala niti jedna sirana. I tada u općini Rakovici, koja je u prijeratno vrijeme bila poznata po svojoj cesti sira (Käse straβe) na ocjenjivanju je bilo 27 proizvoda iz Karlovačke županije. Tadašnji rezultati oduševili su kako organizatore tako i ocjenjivače (stručno Povjerenstvo za ocjenjivanje sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a prije svega proizvođače, jer preko 70% ocjenjenih sireva dobilo je medalje. Tada je zapravo i krenula sirarska priča u Hrvatskoj. U to vrijeme postojala je legalna proizvodnja sira samo industrijskog tipa, a objekti za proizvodnju sira bili su nedostižni malim proizvođačima.

Ovdje ćemo biti neskromni i zaključiti da je današnje stanje pokazatelj konstantnog rada dijela savjetnika HPŠSS, okupljenih u Radnu grupu za sirarstvo, koji su usputno i sebe educiravši, zaslužni za razvoj sirarstva na OPG-ima kakvog danas poznajemo. Istovremeno je jačao i Savez malih sirara RH „SirCro“.

Naši mali proizvođači proizvode svoje mliječne proizvode u 110 mini sirana (objektima odobrenih pod posebnim uvjetima), u preko 1100 registriranih objekata (svježi sir i vrhnje) te u malom broju odobrenih objekata.

Danas je prerada vlastitog mlijeka na OPG-ima u trendu te se javlja sve veći interes za otvaranjem malih objekata. U konačnici oni su predvodnici ruralnog razvoja u svojim lokalnim sredinama, a sa nastavkom održavanja ovakvih i sličnih događanja potičemo i podržavamo razvoj ruralnih krajeva Hrvatske.

Treba istaknuti, da sve ovo ne bi bilo moguće da nemamo bezrezervnu podršku rukovodstva HPŠSS-a, pogotovo u današnje vrijeme kada se uz pomoć EU fondova koriste razne mjere ruralnog razvoja, a koje su za naše korisnike besplatne. A konačno, veliku zaslugu imaju i sami zainteresirani proizvođači koji koriste sve mogućnosti te djelomično i kreiraju naše daljnje korake, jer sve to i radimo za njih.

Ovo Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda je uvod u 4. SirCrofest kojeg najavljujemo 2 i 3. studenog 2018. u Zagrebu, a uskoro slijedi i objava Programa događanja.

:
 Silvija Špiljak, mag. ing. ek. polj.
Višnja Krapljan, dipl. ing.agr.

Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Kultura kušanja i uživanja u sirevima

Sir je važna namirnica u prehrani ljudi, a danas ima i širi značaj, jer predstavlja kulturno i tradicionalno ogledalo neke zemlje.

Hrvatska ima paletu sireva koji se proizvode na njenim prostorima već vjekovima, a male sirane na obiteljskim gospodarstvima sa svojom ponudom stvaraju mogućnost da se tradicionalnim proizvodima obogaćuje agroturistička ponuda cijelog područja te postaju značajni faktor ruralnog razvoja.

Sir je jedno od najstarijih kulturnih blaga čovječanstva, a sačuvati ćemo ga jedino njegovim adekvatnim prikazom, prije svega prema potrošačima, stoga je bitno uvoditi kulturu kušanja i uživanja u sirevima.

Kako bi se šira javnost upoznala sa ovim našim blagom, jedan od smjerova kojim je krenula Radna grupa za sirarstvo Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe je i prikaz tih sireva kroz vođene degustacije sira.

U novije vrijeme, počeli smo sa još atraktivnijim radionicama sljubljivanja sira sa vinima.

Na samim počecima našeg rada sa proizvođačima, ispitivali smo kvalitetu njihovih mliječnih proizvoda kroz organizirana senzorska ocjenjivanja i ona su bila prisutna kroz cijeli sirarski rad.

Zadnje dvije godine Radni tim za sirarstvo Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, uspješno provodi aktivnost strukovnog osposobljavanja kroz Mjeru 01 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“, tip operacije 1.1.2. „Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., kroz održavanje tečajeva na cijelom području RH. Tečajevi su za polaznike besplatni, te u do sada održanih 39 tečajeva educirano je cca 800 korisnika. Sastavni dio tih tečaja je edukacija o Senzorskoj kvaliteti mliječnih proizvoda sa praktičnim ocjenjivanjem proizvoda sa tečaja kao i mliječnih proizvoda polaznika.

Senzorska ocjena namirnica podrazumijeva ispitivanje hrane svim osjetilima: vidom, njuhom, okusom, sluhom i dodirom. Iako su sva osjetila važna miris i okus presudni su za ocjenu određenog sira. Što je zrenje duže, to miris sira postaje izraženiji i posebniji.

Okus sira razvija se dvojako, u ustima, ali i u nosu. Tek kad su oba osjetilna puta u međusobnoj harmoniji moguće je potpuno uživanje u siru, ali i pravilna senzorska ocjena. Mogućnosti osjeta na jeziku su ograničene. Postoji samo 5 okusa koje se senzorski mogu osjetiti – slano, kiselo, slatko, gorko i umami.

Umami je teško opisati kao okus, a mogli bismo ga prevesti slobodnije i kao pikantan, ekstraktan, slastan, sadržajan, bogat, pun.. on je svojevrstan sklad okusa, onaj faktor koji izvlači „mmm“ prilikom konzumiranja.

To je onaj osjećaj okusne potpunosti i užitka pri jelu – zaokružena cjelina.

Umami se često može osjetiti u siru.

Kako čovjek ne uživa samo nepcem, već i očima, preporučljivo je uskladiti prigodu s načinom prezentiranja i posluživanja sira. Kod slaganja sirnih plata i tanjura potrebno je voditi računa o slijedu sireva – od blagih i profinjenih preko slasnih do pikantnih i jakih.

Taj slijed sira se kreće od 6 sati u smjeru kazaljke na satu te treba voditi računa da su vrhovi trokutića sira okrenuti prema vani.

Umjesto upotrebe pretjeranih ukrasa, bolje neka sir ispriča svoju priču.

Ukrasi se mogu posložiti na jedno mjesto na plati, a kao odgovarajuće dekoracije mogu poslužiti sve domaće vrste voća (npr. grožđe, jabuke, kruške, orašasti plodovi, sjemenke buče).

Nekoliko savjeta za savršenu prezentaciju sira:

  • Za 2-9 osoba: 5 vrsta sira, za 10-99 osoba: oko 8-18 vrsta sira, a za 100 i više osoba: preko 20 vrsta sira
  • Jedna sirna plata sadrži min. 4-6 vrsta sira
  • Optimalna temperatura za uživanje u siru je 18-22°C
  • Sir treba biti u obliku trokutića veličine zalogaja
  • Treba voditi računa da su sirevi poredani tako da vrhovi pokazuju prema van
  • Po osobi poslužiti 180-200g sira kao glavnog jela odnosno 80-100g kao deserta
  • Kako bi gosti imali priliku otkriti sve nijanse, ponuđeni sirevi su poredani od blagog do pikantnog, i to u smjeru kazaljke na satu.
  • Manje ukrasa za više užitka
  • Odabrati odgovarajuće priloge – voće, orašaste plodove itd.

Uživanje u siru počinje s odgovarajućim izgledom, serviranjem pravilne veličine komadića sira pri odgovarajućoj temperaturi, poštivanjem ispravnog slijeda posluživanja sireva (prema okusu) te uz njega pravilno odabrati kruh i napitke.

Trend je promocija kulture jedenja sira, mi u Hrvatskoj smo na počecima, ali i te početke javnost prati sa zanimanjem.

Prva radionica sljubljivanja sira i Vina od Davnina, gdje smo udružili sirarsko i vinarsko znanje naših stručnjaka, održana je 4. rujna 2018. u Krapini, u sklopu Tjedna kajkavske kulture. Radionica je kod sudionika izazvala oduševljenje i siguran je pokazatelj u kojem smjeru treba ići i što potrošači traže i cijene. A kada se sir promovira na pravi način, može dati benefite ne samo potrošačima, nego i proizvođačima odnosno našim poljoprivrednicima, a za koje sve ovo i radimo.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Održana I. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Knin 2018., 5. Izložba sira iz mišine te Regionalno ocjenjivanje mliječnih proizvoda

U organizaciji Hrvatske poljoprivredne-šumarske savjetodavne službe, provedeno je stručno ocjenjivanje mliječnih proizvoda malih proizvođača s područja Šibensko-kninske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Ocjenjivanje od strane stručnog panela, imalo je edukacijski karakter a ocjenjeno je ukupno 37 uzoraka sira od kojih su njih 21 u rangu medalje (8 zlato, 8 srebro, 5 bronca). Svim proizvođačima će biti uručeni pisani dokumenti s rezultatima ocjenjivanja, onima koji imaju legalizirane sirane, dodijeliti će se plakete prigodom održavanja ovogodišnjeg SirCrofest-a u Zagrebu.

5. Izložba sira mišine održana je u organizaciji Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Udruge malih sirara Šibensko-kninske županije „Mišinac“ a pod pokroviteljstvom Šibensko-kninske županije. Uz uzorke sira iz mišine, bili su izloženi i ostali sirevi koji su sudjelovali u ocjenjivanju. Tako su posjetitelji mogli osjetiti okuse sireva dobivenih različitim tehnologijama prerade mlijeka među kojima je najspecifičniji upravo sir iz mišine.

Tema I. Međunarodne znastveno-stručne konferencije bila je „Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti“. U okviru iste, održana su stručna predavanja u kojima je sudjelovala i načelnica za ruralni razvoj HPŠSS-e Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., s temom „Mogućnost diversifikacije u mljekarstvu kroz mjere ruralnog razvoja“.

Ovom prilikom zahvaljujemo našem domaćinu, Veleučilištu „Marko Marulić“ za gostoprimstvo i odličnu suradnju, svim našim poljoprivrednicima koji su dali svoje sireve te djelatnicima HPŠSS-e koji su sudjelovali u organizaciji ovih događaja. Iskreno se nadamo da će sve ovo dati doprinos kvantiteti i kvaliteti proizvodnje sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao i razvoju ruralnog područja.

Dubravka Kaić, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za stočarstvo

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Regionalno stručno ocjenjivanje mliječnih proizvoda u sklopu Festivala zelja i meda u Ogulinu

Festival je jedna u nizu aktivnosti u sklopu proslave Dana grada Ogulina, kojeg je svečano otvorio gradonačelnik Dalibor Domitrović, nakon pozdravnih riječi voditelja LAG-a Vladimira Kubelke. U prigodnom programu otvorenje su uveličale ogulinske mažoretkinje i članovi Puhačkog orkestra DVD-a Ogulin. Sudionici festivala su bili OPG-ovi iz Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije koji su izlagali svoje proizvode, Udruga proizvođača ogulinskog kiselog zelja i Savez malih sirara RH „SirCro“.

Ove godine, program Festivala je bio obogaćen i sirarskim događanjima. Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno sa Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom organizira 4. SirCroFEST, a u sklopu kojega je i ocjenjivanje sireva malih proizvođača. Ove godine, prvi put, ocjenjivanje ima dva nivoa, Nacionalno ocjenjivanje kojem prethodi šest regionalnih ocjenjivanja. Na regionalnim ocjenjivanjima svi mliječni proizvodi iz legalnih objekata s ocjenom koja nosi zlatnu medalju (od 19,25 do 20 bodova), direktno se plasiraju na nacionalno ocjenjivanje. Za područje Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije odabrali smo Ogulin za središte jednog od regionalnih ocjenjivanja. Stručno povjerenstvo na čelu s prof. dr. sc. Samirom Kalitom ocijenilo je ukupno 38 mliječnih proizvoda, a u konkurenciji za medalje ih je bilo 33. Naime, imali smo i 5 proizvoda polaznika naših tečajeva – prerade mlijeka, koji još nisu legalizirali objekt te su imali pravo na edukativno ocjenjivanje jednog mliječnog proizvoda, kako bi provjerili njegovu kvalitetu.

Sl.1. Stručno ocjenjivačko povjerenstvo

Ovo ocjenjivanje je pokazalo da naši mali sirari imaju kvalitetan proizvod, a dovoljno o kvaliteti govore same medalje. Ukupno je 28 medalja, što daje jako visoki postotak sireva s medaljama, a on je 85%. Od toga je 17 zlatnih, 7 srebrnih i 4 brončanih medalja. Kako na svakom ocjenjivanju izaberemo između proizvoda s najviše bodova najbolji i njemu dodijelimo šampionat izložbe, tako je, ove godine u Ogulinu, gospodin Nikola Kovačević iz Donjeg Pazarišta (Ličko-senjska županija) proizveo šampionsku Basu. To pogotovo veseli, jer sir Basa je lički proizvod duge tradicije, a kojega je gospodin Nikola zajedno sa nekoliko entuzijasta spasio od zaborava.

Sl. 2. Šifrirani mliječni proizvodi spremni za ocjenjivanje Sl. 3. Pripremljeni sirni tanjuri za vođenu degustaciju sira

Nakon ocjenjivanja i javne objave rezultata, uslijedila je Vođena degustacija sireva. Za degustaciju smo odabrali najbolje ocjenjene sireve u pojedinim kategorijama. Sudionici vođene degustacije sireva upoznati su s osnovama degustacije te kako je tekla sama degustacija, upoznavali smo ih s karakteristikama svakog pojedinog sira kojeg su kušali. Interakcija je bila izvanredna te nam ukazuje da je došlo vrijeme da svoje znanje prenosimo i dijelimo i sa potrošačima, jer, konačno, oni su i krajnja ciljna skupina naših proizvođača.

Od mnogobrojnih kulturnih sadržaja, pored sirarskog dijela, vrijedi izdvojiti i degustaciju jela od ogulinskog kiselog zelja i ogulinske masnice koji su dio tradicije ogulinskog kraja.

Sl. 4. Teoretski dio Vođene degustacije sira

Srećko Kostelić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Bernarda Dražetić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
načelnica Odjela za ruralni razvoj

 

Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Podržimo i promovirajmo uspješan sustav uzgoja simentalca u Hrvatskoj

Pravo je vrijeme da se svi, kojih se ta tema tiče, ozbiljno pozabavimo pitanjem stanja u uzgoju goveda. Rasplodne junice smo oduvijek uvozili – uvozit ćemo ih i dalje, no, moramo učiniti puno više na uzgoju vlastitih kvalitetnih junica za obnovu i značajno povećanje osnovnog stada. Dobar poticaj za to neka nam bude mjera 2 novog Programa Ministarstva – potpora za uzgoj junica, za koju su predviđena značajna sredstva u slijedeće tri godine i za koji vlada veliko zanimanje uzgajatelja goveda.

Uzgojni, gospodarski, strateški cilj  – glavni i svima zajednički – mora biti značajno povećanje broja mladih, kvalitetnih krava kroz SUSTAVNI stručni uzgojni rad

U Hrvatskoj postoji sustav uzgoja, postoje i provode se uzgojni programi, postoje pojedinačni uspjesi i odlični rezultati, ali nema sustavnog, cjelovitog napretka. Zašto? Više je razloga za to – primarni su oni globalni, gospodarski, no, neosporno je da SUSTAV koji postoji nema sveobuhvatnu podršku i teško se uopće održava, a kamoli da bi generirao ozbiljan napredak. Osvrnimo se na uzgoj simentalske, dominantne pasmine u našem govedarstvu.

Okosnicu, čvrsti temelj sustava čine oni koji stvarno, konkretno, praktično uzgajaju stoku, a to su naši uzgajatelji krava te centri za umjetno osjemenjivanje koji drže bikove. Ostali važni sudionici sustava su veterinarske organizacije, Hrvatska poljoprivredna agencija, savjetodavna služba (HPŠSS) i znanstvene institucije. Imamo temeljnu, nacionalnu organizaciju: Hrvatski savez uzgajatelja simentalskog goveda HUSim – međunarodno priznat – nositelj ključnog projekta genomske selekcije, bez koje se uzgoj goveda više ne može zamisliti. U Hrvatskoj su dva centra za umjetno osjemenjivanje goveda uključena u SUSTAV: Centar za umjetno osjemenjivanje goveda d.o.o. (CUO) Varaždin i Centar za unapređenje stočarstva d.o.o. (CUS) Osijek.

MASIV Pp – naš najbolji bik za krave dojilje i uzgoj teladi za tov (uzgajatelj: Željko Sikora, St.Kapela, ZGŽ, vlasnik: CUO Varaždin)

Najvažniji dugoročni, strateški cilj uzgajatelja goveda je imati uvijek na raspolaganju dovoljan broj vlastitih kvalitetnih, europski konkurentnih bikova za UO u našim centrima, s velikom količinom lako dostupnog sjemena po prihvatljivoj, realnoj cijeni, što garantira zajednički trajni opstanak i uzgojni napredak čitave populacije goveda. U posljednjih 15-ak godina, a posebno od uvođenja genomske selekcije prije 7 godina, taj cilj se velikim dijelom ispunjava, poglavito kroz kvalitetnu suradnju HUSima i CUO Varaždin te regionalno, u Slavoniji sa CUS Osijek. CUO Varaždin danas ima 16 živih simentalskih bikova, od kojih su 2 iz našeg uzgoja (Hevin BB i Masiv Pp) i dovoljno sjemena od još 2 koji su zbog iznimne uzgojne vrijednosti izvezeni u Bavarsku (Wamures i Mozilla). CUS Osijek drži trenutno 5 živih simentalskih bikova, od kojih su dva iz našeg uzgoja (Vigor i Martinez).

Od ogromne je sustavne, strateške važnosti da ta osovina suradnje „uzgajatelji – centri za UO“ opstane i bude sve jača i da se udio kod nas uzgojenih bikova povećava kroz dobro uhodan sustav genomske selekcije.

HEVIN BB – izrazito mliječni bik, osobito pogodan za sirare (uzgajatelj: Emina Burek, Mostari, ZGŽ, vlasnik: CUO Varaždin)

Detalje o ovoj važnoj temi zainteresirani mogu već godinama saznavati kroz dobar SUSTAV informiranja, preporuka i edukacije koji je ustrojen, i to u obliku specijaliziranog glasila „Uzgoj goveda“, koji se redovito, 3 puta godišnje, već 8 godina publicira kao podlistak Mljekarskog lista i tako dolazi u ruke većine zainteresiranih uzgajatelja i podupiruće struke. Imamo i specijalizirani web-portal www.simentalac.com, na kojemu se redovno objavljuju preporuke za korištenje bikova i novosti u uzgoju simentalca. Sve te važne informacije i preporuke uzgajateljima kontinuirano, SUSTAVNO kreira Odbor za uzgoj HUSim-a, u kojemu većinu čine ponajbolji hrvatski uzgajatelji simentalca s dugogodišnjim iskustvom i odličnim rezultatima u uzgoju, a stručnu potporu pruža im nekoliko djelatnika HPA, HPŠSS-a i centara za reprodukciju.

Konkretnih rezultata ima – osjetan je napredak u kvaliteti simentalskih krava, poglavito u stadima uzgajatelja koji su slijedili preporuke za osjemenjivanje u proteklih 15-ak godina. Mnogi od njih u tom su razdoblju uzgojili 3 pa i 4 generacije vrlo kvalitetnih plotkinja, vrhunskih pedigrea, konkurentnih na najvišoj europskoj razini. U zadnjih 15-ak godina u našoj je populaciji simentalca korišteno na desetke tisuća doza sjemena vrhunskih bavarskih bikova – bikovskih očeva, koji su proizvodili sjeme u CUO Varaždin (Vaenomenal, Royal, Polarstern, Martin, Bussard, Impression, Gepard, Weinfur, Weburg, Mertin, Rochus i Hagat). Tome svakako treba pridodati i tisuće i tisuće doza uvezenog sjemena najboljih austrijskih i bavarskih bikova (iz EUROgenetik-a) koji su predvodili top-liste svoga vremena (Eilig, Humid, Weinold, Vanstein, Imposium, Humpert, Manigo, Manton, Hutera, Wille, Waldler, Evergreen, Vitamin, Hurly, Villeroy, Waban). Najbolji naglašeno mesni bikovi za veliku populaciju krava dojilja i uzgoj teladi za tov također su nam bili lako dostupni jer su tri vrhunska bika proizvodila sjeme u CUO Varaždin (Warberg, Raul i Vincenzo). Djelatnici CUO Varaždin obavljaju ogroman posao i u projektu genomske selekcije – veliku većinu uzoraka (krvi ili tkiva) potencijalnih kandidata za bikove uzeli su u stajama naših vrsnih uzgajatelja i dostavili u laboratorij u Bavarskoj. U projektu genomske selekcije postignuti su i do sada najveći pojedinačni i sustavniuspjesi u povijesti simentalskog uzgoja. To su bikovi Wamures i Mozilla, koji su zbog svojih iznimnih uzgojnih vrijednosti iz CUO Varaždin izvezeni u najveći europski simentalski centar BVN (Neustadt/Aisch) i tamo se koriste i u stadima najboljih bavarskih uzgajatelja kao bikovski očevi. Time su naši uzgajatelji kroz suradnju HUSim – CUO Varaždin postali i aktivni sudionici vodeće europske grupacije simentalskog-Fleckvieh uzgoja EUROgenetik. Nije li to odličan sustav koji treba bezrezervno podržati?!

Koja je uloga savjetodavne službe (HPŠSS) u ovom području? Kao i u većini drugih područja, ključno je sveobuhvatno podizanje svijesti, informiranje, educiranje te bezrezervna podrška i promoviranje sustava koji postoji i daje rezultate, ali ograničene i pojedinačne. Da bi rezultati bili opipljiviji i sveobuhvatni, neophodno je usklađeno djelovati na čitavom području uzgoja i cijeloj populaciji. Tisuće i tisuće ženske teladi godišnje nažalost odlazi na klanje ili u tov – taj broj se mora moći barem prepoloviti. Tisuće i tisuće krava i junica još uvijek se osjemenjuje neplanski bez ikakvog cilja, vrlo lošim bikovima. Tisuće i tisuće doza sjemena bikova prodaje se po „damping“ cijenama ili čak dio daje besplatno – kakvi su to bikovi i kome je to u interesu?! Na sve se to može utjecati i jako smanjiti sustavnim usklađenim stručnim djelovanjem na terenu.

Sustavni, kontinuirani uzgojno-selekcijski rad temelj je stočarstva i uopće poljoprivrede i zahtijeva posvećenost i sveobuhvatno, usklađeno stručno djelovanje na cijeloj populaciji.

Damir Pejaković, dipl.ing.agr.
damir.pejakovic@savjetodavna.hr
HPŠSS, područni ured Vrbovec,
član Odbora za uzgoj HUSim-a

Događaji, Stočarstvo, Vijest

Hrvatska po prvi put domaćin najvećeg kongresa o stočarstvu

Konferencija EAAP-a okuplja znanstvenike i stručnjake iz područja animalnih znanosti ne samo iz Europe već iz cijelog svijeta. Sudionicima pruža uvid u najnovije rezultate istraživanja iz svih područja animalnih znanosti te je izvrsna prilika za neposredni kontakt s vodećim znanstvenicima iz tih područja. 

Izlaganja i rasprave o znanstvenim i stručnim dostignućima u europskoj i svjetskoj stočarskoj proizvodnji kroz veliki broj radnih sekcija ujedno su prilika za stjecanje novih ideja, kako znanstvenika tako i stočarskih stručnjaka iz različitih institucija i studenata. 

„Čast organiziranja ovogodišnje konferencije Europske federacije za animalne znanosti dobila je Hrvatska, čime je još jednom potvrđeno koliko naši znanstvenici i stručnjaci uživaju ugled u svijetu. Hrvatska će tako biti središte znanja i susreta više od 1.000 stručnjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta, koji će zajedno s hrvatskim kolegama predstaviti najnovije spoznaje iz različitih područja stočarske proizvodnje. Konferencija će pružiti mogućnost hrvatskim stručnjacima, mladim znanstvenicima te cjelokupnoj akademskoj zajednici stjecanje novih znanja i iskustava koja će, vjerujemo, uspješno prenijeti u hrvatsku stočarsku proizvodnju.“ – poručio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. 

Detaljnije informacije možete pročitati ovdje: www.eaap2018.org

Stočarstvo, Vijest

Održana XXIV. Državna konjogojska izložba, XIII. Sajam zadrugarstva, obrta i turizma, te IV. Stočarski sajam

Pozdravnim riječima nazočnima su se obratili: općinski načelnik Grga Dragičević, u ime župana Ive Žinića predsjednica županijske skupštine gospođa Ivanka Roksandić, ispred Ministarstva poljoprivrede kao pokrovitelja same manifestacije obratio se državni tajnik Tugomir Majdak i zastupnica u europskom parlamentu Marijana Petir.

Nazočni su bili i savjetodavci Hrvatsko poljoprivredne-šumarsko savjetodavne službe koji rade u ispostavi Sunja i koji stručno i savjetodavno pokrivaju ovo područje.

Na XXIV. Državnoj konjogojskoj izložbi predstavljeno je: 10 zaprega, od toga 5 zaprega hrvatskog posavca, a 5 zaprega hrvatskog hladnokrvnjaka, 4 jahača pasmine hrvatski hladnokrvnjak i 2 jahača pasmine hrvatski posavac, 10 pastuha, 11 kobila i 5 omica pasmine hrvatski posavac, te 10 pastuha, 10 kobila i 5 omica pasmine hrvatski posavac. Povjerenstvo od četiri člana izvršilo je ocjenjivanje izloženih grla.Nakon svečanog mimohoda zaprega te završetka ocjenjivanja proglašeni su rezultati ocjenjivanja:

– U kolekciji omica hrvatskog posavca prvo mjesto osvojila je omica Cuza 113, vlasnika Miroslava Barberića iz Struge Nartske, drugo mjesto osvojila je omica Maza 409, vlasnika Slavka Kožića, iz Kloštar Ivanića, dok je treće mjesto osvojila omica Rička 460, vlasnice Nene Mlinar Dautan.

– U kolekciji kobila hrvatskog posavca prvo mjesto osvojila je kobila Lora, vlasnika Tihomira Gubića iz Stare Rače, drugo kobila Cveta vlasnika Renata Rauškovića iz Otoka Nartskog, a treće kobila Ruba, vlasnika Stjepana Slaneca iz Hrašća Turopoljskog.

– U kolekciji kobila sa ždrebadi prvo mjesto osvojila je kobila Mila, vlasnika Igora Hrastovića iz Donje Gračenice, drugo kobila Sana, vlasnika Josipa Speveca iz Kloštar Ivanića, a treće kobila Sibra, vlasnika Filipa Marića iz Gradusa Posavskog.

– U kolekciji mlađih pastuha prvo mjesto osvojio je pastuh vlasnika Mladena Fučkala iz Odre sa oznakom XIII-4 Boris 239, drugo pastuh vlasnika Mate Butića iz Preseke Oborovske, sa oznakom XXVI-3 Biser 42, a treće pastuh vlasnika Vlade Smolka iz Rugvice s oznakom XI-3 Figo 468.

– U kolekciji starijih pastuha hrvatskog posavca za Šampionsko grlo proglašen je rasplodni pastuh pod oznakom X-3 Rajko 40, vlasnice Mire Vučetić, Novoselci. Prvu nagradu je osvojio rasplodni pastuh pod oznakom XI-3 Moruš 308, vlasnika Srećka Jurića iz Čigoča, drugu rasplodni pastuh pod oznakom XXXIII-1 Oblak 44, vlasnice Nene Mlinar Dautan, a treću rasplodni pastuh pod oznakom XVIII-3 Vravac 45, vlasnika Mladena Oljača iz Velike Gorice.

– U kolekciji zaprega hrvatskog posavca prvo mjesto osvojila je zaprega vlasnika Igora Hrastovića iz Kloštra Ivanića, a drugo zaprega Miroslava Barberića iz Struge Nartske i Renata Ruškovića iz Otoka Nartskog.


Foto: Josipa Miličić

Nekada su konji pasmine hrvatski posavac bili nezamjenjivi u obavljanju mnogih poslova: u poljoprivredi kao radni konji, u šumarstvu za izvlačenje trupaca iz šume i ostalog drva, u prijevozu roba i davanju usluga u prijevozu, u obrani granice za vrijeme vojne krajine te kao simbol napretka i moći u prigodnim svečanostima gdje su se njihovi vlasnici natjecali u izgledu konja i zaprega. Danas ova plemenita životinja služi isključivo kao roba na tržištu za proizvodnju mesa koje neki europski narodi cijene kao sirovinu za izradu konjskih salama.

Indirektni doprinos ove pasmine je očuvanje flore i faune (ekosustava) nizinskih pašnjaka. Ova izložba je jedan od načina da se pokaže ova autohtona pasmina konja, sačuva njen identitet i nastavi tradicija uzgoja.

Mijo Žugaj, dipl. ing. agr.
Josipa Miličić, dipl. ing. agr.