Smeđa mramorirana stjenica i bakterijski rak lijeske u nasadima lijeske

Dana 18. kolovoza 2023. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, održala je Demonstracijsku aktivnost na temu: „Biološke osobine i metode zaštite od novog polifagnog štetnika – Smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) i Bakterijskog raka lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) u nasadima lijeske“. Demonstracijska aktivnost je održana u vrlo dobro agrotehnički i pomotehnički održavanom trajnom nasadu lijeske u k.o. Valpovo (2,96 ha) u vlasništvu OPG-a Kovačić Mihaela iz Valpova. Na demonstraciji je nazočilo 22 zainteresirana voćara iz Osječko-baranjske županije.

Cilj demonstracije bio je upoznavanje poljoprivrednih proizvođača (voćara) s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom Smeđe mramorirane stjenice kao i simptomatologijom i patologijom bakterijskog raka te preventivnim i kurativnim mjerama zaštite lijeske od ovih štetočinja.

Posljednjih nekoliko godina smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), postala je gospodarski značajan štetnik u EU, kako lješnjaka tako i ostalih voćnih vrsta (breskva, nektarina) te povrća. Štetnik je introduciran na europski kontinent iz istočne Azije (Kina, Japan i indokineski podkontinent). Štete koje uzrokuje mogu biti izravne i neizravne. Izravne štete čini odrasli oblik (imago) i ličinke bodenjem i sisanjem što dovodi do različitih deformacija plodova. Neizravne štete nastaju kada se tijekom ishrane (ubadanjem rila) prenose uzročnici biljnih bolesti bakterije ili gljivice, koji mogu uzrokovati trulež plodova. Tipični simptomi očituju se na jezgri lješnjaka u obliku smežuranih plodova ili jezgara s tamnim gorkim pjegama koje smanjuju uporabnu i tržišnu vrijednost. Napad ovoga štetnika na plodove lješnjaka najopasniji je u fenofazi nalijevanja jezgre ploda (svibanj/srpanj) jer dovodi do remećenja razvoja jezgre što dovodi do smežuranosti plodova.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Isto tako, posljednjih godina voćari u Osječko-baranjskoj županiji, prijavljuju simptome selektivnog sušenja (kolaps) pojedinih grana na grmovima/stablima lijeske, što u konačnici dovodi do propadanja cijelih stabala. Ovakve vrlo slične simptome kolapsa na stablima lijeske izaziva više patogena (bakterije i gljivice) koji se u stručnoj literaturi nazivaju kao bakterijski ili gljivični rak. U svijetu su najraširenije bolesti gljivičnog raka lijeske (Neonectaria dittisima, Phomopsis spp.) i bakterijskog raka (Xanthomonas arbicola pv. corylina, Pseudomonas syringae pv. avellanea, Agrobacterium tumefaciens i dr.). Bakterijski rak lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) vrlo je opasan patogen lijeske koji može dovesti do propadanja čitavih nasada. Uspješne mjere borbe protiv bakterijskog raka su složene i obuhvaćaju primjenu svih dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera njege i zaštite nasada.

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine i biološki ciklus smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) te biološki ciklus i simptomatologija Bakterijskog raka lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina) – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metode monitoringa leta smeđe mramorirane stjenice (Halyomorpha halys) – uz korištenje feromonskih atraktanata i lovki  – Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada lijeske (prednosti i mane pojedinih modela raspršivača, registrirana sredstva-insekticidi i fungicidi u zaštiti lijeske) – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 2. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

U praktičnom dijelu demonstracijske aktivnosti voćarima su prezentirane slijedeće teme:

  • Primjena pomotehničkih i agrotehničkih mjera u cilju suzbijanja širenja Bakterijskog raka u nasadu lijeske, prikaz rezidbe, odstranjivanja zaraženih grana, dezinfekcija alata – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu lijeske uz dodatak feromonskog atraktanta i kritični broj štetnika – Marija Kuprešak dipl. ing. agr.
  • Praktični prikaz zaštite komercijalnog nasada lijeske velikog volumena krošnje uz korištenje traktorskog raspršivača, podešavanje sapnica i brzine agregata, kontrola raspodjele škropiva uz korištenje žutih vodoosjetljivih listića – mr. sc. Ivica Lovrinčević

Slika 3. Praktični dio demonstracijske aktivnosti – priprema i podešavanje traktorskog raspršivača

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke i biološke osobine smeđe mramorirane stjenice, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe i binokular, uzorci živog biljnog materijala, razni modeli lovki, kontejneri sa feromonima i atraktantima. Posebnu pozornost polaznika privukla je demonstracija kontrole raspodjele škropiva u krošnji grma/stabla lijeske uz korištenje vodoosjetljivih listića što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Nakon praktičnog dijela demonstracije slijedila je razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje dostupnih agrotehničkih i pomotehničkih mjera u zaštiti nasada lijeske. Gospodin Zlatko Kovačić vlasnik nasada, izložio je svoja 7-godišnja iskustva u proizvodnji lijeske te o izazovima rentabilne proizvodnje lješnjaka u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena te pojave novih bolesti i štetnika.

Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju demonstracijske aktivnosti provedena je od strane polaznika i evaluacija demonstracijske aktivnosti. Zahvaljujući ljubaznosti domaćina, demonstracija je dovršena bogatim osvježenjem svih sudionika.

Slika 4. Vodoosjetljivi listići koji se koriste za kontrolu raspodjele škropiva u krošnji stabla

 

 

dr. sc. Tihomir Validžić

Pripremi za ispis