Zaštita bilja

Hortikultura, Maslinarstvo, Povrćarstvo, Ratarstvo, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2023.

Za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjeren prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način u 2023. godini.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Agroteks, Albaugh TKI* (Pinus Agro), BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Belchim Crop Protection HR* (Orchem), Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Na poveznici ovdje možete pronaći popis lokacija.

Na poveznici ovdje možete preuzeti primjer popunjenog pratećeg lista.

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Gljivični rak oraha, simptomi i metode zaštite

U protekloj vegetacijskoj sezoni, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, učestalo je zaprimala upite voćara iz Osječko-baranjske županije vezano za pojavu karakterističnih crnih okruglih lezija na deblima koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom korom oraha. Iz navedenih lezija tijekom ljeta a posebno poslije jačih oborina, primjećuje se curenje tamne smolaste tekućine. Nakon fitopatološke analize uzetih uzoraka kore oraha koja je obavljena u HAPIH-u, Centru za zaštitu bilja, utvrđeno je kako se radi o vrlo opasnom patogenu – Gljivičnom (botriosferijskom) raku oraha koji izaziva gljivica Botryosphaeria dothidea. Navedena vrsta uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis. i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji dovode do odumiranja grana a u konačnici i čitavih stabala. Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Najbolji rezultati u sprječavanju širenja gljivičnog raka u nasadu oraha, postižu se primjenom svih dostupnih preventivnih mjera koje obuhvaćaju sadnju nasada na povoljnim tlima i lokalitetima, sanitarnu rezidbu, pravilno navodnjavanje (bez raspršivača), pravodobna zaštita oraha od štetnika koji bodu i sišu te ciljanim fungicidnim tretmanima u periodu svibanj-srpanj.

Uvod

Poljoprivredni proizvođači oraha posljednjih godina su suočeni sa sve većim izazovima kako u suvremenoj plantažnoj proizvodnji oraha tako i u ekstenzivnoj proizvodnji (na okućnicama). Većina starijih voćara se vjerojatno sjeća izreke od prije 30-40 godina kako je orah privlačna i nezahtjevna kultura posebno u pogledu zaštite od bolesti i štetnika. Međutim, praksa je pokazala kako se voćari u novije vrijeme u proizvodnji oraha susreću sa dva vrlo značajna ograničavajuća čimbenika a to su voda (posebno mladi nasadi) i zaštita (introdukcija i širenje novih bolesti i šetnika), imajući u vidu vrlo ograničen izbor sredstava za zaštitu bilja.

Patogena gljivica Botryosphaeria dothidea ili gljivični rak pripada rodu Botryosphaeria a uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji u konačnici dovode do odumiranja čitavih stabala. Navedene vrste gljivica raširene su na svim kontinentima a kao ednofiti tj. miceliji gljivica se razvijaju unutar tkiva domaćina, koloniziraju nekoliko stotina vrsta šumskog i ukrasnog drveća, voća te ratarskih i povrćarskih kultura.

Prema dostupnim literaturnim podacima, gljivični rak je već duži niz godina prisutan u nasadima oraha u RH i nejasno je kako je introduciran u našu zemlju. Na Sjevernoameričkom kontinentu bolest se naziva „Botryosphaeria and Phomopsis canker“, koja posljednjih godina poradi vrlo brzog širenja postaje vrlo velika prijetnja komercijalnom uzgoju oraha u SAD-u, Australiji ali i u Europi. U slobodnom prijevodu na hrvatski, ovaj kompleks gljivičnih bolesti bi se mogao nazvati palež, rak ili kolaps/venuće.

Obilaskom trajnih nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako se simptomi zaraze najčešće pojavljuju na južnoj i jugozapadnoj strani debla i to na stablima starijim od 15 godina (Slika 1.) Vizualnim pregledom zaraženih stabala, može se zaključiti kako je zaraza za sada lokalizirana samo na deblo tj. nisu uočene patološke promjene i odumiranje ramenih (skeletnih) grana krošnje ali su se u vrlo malom broju slučajeva mogle uočiti na peteljkama listova i plodovima.

Slika 1. Točkaste i eliptične rak-rane koje stvara patogena gljivica B. dothidea kod uznapredovale zaraze debla oraha (snimio T. Validžić)

Simptomi širenja zaraze na stablima oraha

Početni simptomi napada gljivičnog raka oraha uočavaju na deblima u obliku manjih ili većih crnih okruglih nekrotičnih lezija koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom i glatkom korom debla koje u uznapredovaloj fazi zaraze poprimaju eliptični oblik. Iz ovih rak-rana uočava se povremeno lučenje crne ili tamno-smeđe smolaste tekućine tzv. tekline koje predstavljaju inokul (iscjedak sa „sjemenkama“) za širenje zaraze posebno poslije jačih oborina (Slika 2.).

Slika 2. Širenje inokulata gljivice B. dothidea (tzv. tekline) na deblu oraha nakon jače kiše ili visoke relativne vlažnosti zraka (snimio T. Validžić)

Na mjestima rak rana, nakon uklanjanja površinskog sloja kore uočavaju se nekrotizirani dijelovi u obliku tamno-smeđih lezija koje su omeđene nešto svjetlijim prstenom (Slika 3. i Video zapis 1.). Ovi nešto svjetliji prstenasti pojasevi s mrtvim tkivom koje razgraničava zdravo od napadnutog tkiva su oblik samoobrane stabla kojom se pokušava zaustaviti širenje patogena unutar tkiva kore.

Slika 3. Tamnije i svjetlije smeđe lezije mrtvog tkiva na kori debla oraha koje stvara B.dothidea (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 1. Nekrotizirani dijelovi na kori debla u obliku svjetlijih i tamnijih smeđih lezija (snimio T. Validžić)

U kasnijim stadijima širenja zaraze slični simptomi se uočavaju i na kori skeletnih grana. Voćari obično ne pridaju pažnju ovim početnim simptomima na deblima te se zaraza uoči tek tijekom vegetacije kada pojedine grane počinju naglo odumirati. Listovi na zaraženim granama gube turgor, imaju simptome paleži, poprimaju smeđu boju ali ne otpadaju nego ostaju na zaraženim granama sve do zime (Slika 4.).

Slika 4. Simptomi napada B. dothidea na krošnji stabla oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Simptomi zaraze se kod uznapredovalog stadija mogu uočiti i na lisnim peteljkama u obliku crnih lezija, na mladim izbojcima i pupovima koji do iduće vegetacijske sezone potpuno nekrotiziraju (Slika 5.), te na peteljkama plodova i samim plodovima čija se zelena lupina smežura i pocrni. Mjesta prodora gljivice u zdravo tkivo su rane od rezidbe, oštećenja na kori od niskih temperatura, oštećenja od tuče, napad štetnika koji bodu i sišu te prirodni otvori kao što su puči (stome) ili ožiljci otpalih listova. Najnovija istraživanja u SAD-u su pokazala kako su najčešća mjesta prodora patogena u tkivo ožiljci od otpalih peteljki plodova u jesen. Stoga je ovdje vrlo važno naglasiti važnost preventivne zaštite nasada nakon berbe tj. zimska zaštita.

Slika 5. Simptomi napada B. dothidea na izbojcima, peteljkama listova i plodovima oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Epidemiologija gljivičnog raka

Gljivica na zaraženim stablima prezimljava na kori zaraženog debla, mladim izbojcima, pupovima te mumificiranim plodovima oraha. Širenju zaraze pogoduje prisustvo inokula, najmanje 4 mm oborina, temperature iznad 10 °C te nazočnost otvorenih mjesta na tkivu (ranice, ubodi i sl.,) koje će poslužiti kao mjesta prodora patogena u zdravo tkivo.

Gljivica se razmnožava nespolnim putem razvojem „sjemenki“ tzv. konidija u plodnim tijelima koji se nazivaju piknidi. Konidije se šire vodom te su česte oborine kao i zalijevanje nasada diznama sa raspršivačima veliki rizik za širenje bolesti u nasadu. Primarne zaraze ostvaruju se početkom proljeća a sekundarne krajem ljeta i početkom jeseni. Dakle, izvor inokulata za primarnu zarazu su zaražene grane nakon zimske rezidbe, otpalo zaraženo lišće i mumificirani plodovi koji nisu uklonjeni iz nasada. Pojedini autori navode kako čak i drveni potporni stupići koji se postavljaju uz sadnice, mogu biti značajan izvor zaraze s B.dothidea u mladim nasadima.

Slika 6. Ulazno-izlazni otvor ličinke Granotoča (Zeuzera pyrina) na deblu oraha s vidljivim simptomima prodora B. dothidea u zdravo tkivo kore (snimio T. Validžić)

Moguće mjere zaštite

Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Dosta čest slučaj u RH je nepravilan izbor položaja za uzgoj oraha (mrazišta, visok nivo podzemnih voda i sl.), koji rezultira usporenim rastom i slabljenjem obrambenih mehanizama biljke. U takvim nasadima poželjna bi bila preventivna aplikacija pripravaka koji su u RH registrirani kao folijarna gnojiva i/ili ojačivači bilja u cilju jačanja obrambenog mehanizma stabala oraha u stresnim situacijama koje služe kao okidači (eng. trigger) za aktivaciju patogena.

Voćarima se preporučuje češći obilazak nasada i kontrola debala kako bi se što ranije uočili simptomi zaraze. Rezidba se treba obavljati sa dezinficiranim alatom.

Zaražene grane kao i mumificirane plodove potrebno je odrezati i iznijeti iz nasada te što prije spaliti. U slučajevima kada se na deblima uoče prve nekrotične lezije i tekline, iste se mogu tijekom ljeta izrezati prikladnim oštrim alatom sve do zdravog dijela kore (Video zapis 2.). Tako očišćena mjesta poželjno je tretirati (dezinficirati) s pripravcima na bazi bakra: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%), te nakon sušenja (1-2 dana), rane premazati voćarskim voskom.

Video zapis 2. Uklanjanje nekrotiziranih dijelova (rak rana) sa kore debla oraha (snimio T. Validžić)

Kemijske mjere zaštite obuhvaćaju primjenu fungicidnih i insekticidnih pripravaka koje treba uklopiti u redoviti program zaštite. Svakako treba naglasiti kako redovita zaštita nasada od napada štetnih kukaca koji bodu, buše i sišu (jabučni savijač, lisne uši, fitofagne stjenice, granotoč – Slika 6. i dr.), značajno smanjuje potencijal širenja patogena.

Na žalost u RH a uglavnom i EU, ne postoje registrirani pripravci za suzbijanje gljivičnog raka oraha. Prema istraživanjima u SAD-u  u kojima se istraživao učinak oko 20 aktivnih tvari, vrlo dobru učinkovitost na patogenu gljivicu B.dothidea je pokazao pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin) uz još nekoliko pripravaka koji nisu registrirani u EU. Fungicidni pripravci primjenjuju se ciljano u nasadu u 3-4 tretmana i to sredinom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja a eventualno četvrti tretman je potrebno obaviti nakon berbe oraha kako bi se spriječio prodor patogena kroz ranice od otpalih peteljki plodova i listova, posebno vodeći računa da se tretmani obavljaju prije ili nakon jačih oborina.

U RH dozvolu za korištenje u orahu ima pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin). Pripravak je registriran za suzbijanje sive pjegavosti lista (Gnomonia leptostyla), koja posljednjih godina postaje gospodarski značajna bolest poradi čega voćari mogu računati na vrlo dobar sporedni učinak pripravka i na gljivični rak. Pripravak se u nasadima oraha primjenjuje u količini od 1,0 kg/ha uz dozvoljena dva (2) tretmana u vegetacijskoj sezoni. Preporuka je aplikacija pripravka sredinom mjeseca svibnja i lipnja.

Ekološkim proizvođačima oraha može preporučiti pripravak Serenade Aso (Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713), ekološki pripravak koji suzbija široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak je registriran u orahu za suzbijanje bakterijske pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), pa se voćarima može savjetovati provjera sporednog učinka ovog pripravka i na gljivični rak.

Voćarima amaterima može se preporučiti redovito kasno jesensko i proljetno premazivanje (krečenje) debala i osnove skeletnih grana otopinom vapna, soli i močivog sumpora koji se u za ovu svrhu može zamijeniti s jednim od bakarnih pripravaka za zimsku zaštitu. Okvirne količine komponenti bi bile slijedeće: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna, ½ kg soli poradi boljeg prianjanja na deblo, 100 g močivog sumpora ili 100-200 g pripravka na bazi bakra.

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

 

 

Izvori podataka:

  1. Chen S, Morgan DP, Hasey JK, Anderson K, Michailides TJ. Phylogeny, Morphology, Distribution, and Pathogenicity of Botryosphaeriaceae and Diaporthaceae from English Walnut in California. Plant Dis. 2014 May;98(5):636-652.
  2. López-Moral A, Lovera M, Raya MDC, Cortés-Cosano N, Arquero O, Trapero A, Agustí-Brisach C. Etiology of Branch Dieback and Shoot Blight of English Walnut Caused by Botryosphaeriaceae and DiaportheSpecies in Southern Spain. Plant Dis. 2020 Feb;104(2):533-550.
  3. Marsberg A, Kemler M, Jami F, Nagel JH, Postma-Smidt A, Naidoo S, Wingfield MJ, Crous PW, Spatafora JW, Hesse CN, Robbertse B, Slippers B. Botryosphaeria dothidea: a latent pathogen of global importance to woody plant health. Mol Plant Pathol. 2017 May;18(4):477-488.
  4. Novak Adrijana, Dario Ivić, Zdravka Sever, Tina Fazinić i Krešimir Šimunac. “BOTRYOSPHAERIA CANKER OF WALNUT IN CROATIA.” Glasilo biljne zaštite18, br. 3 (2018): 321-0. https://hrcak.srce.hr/236900
  5. Zlatković, M. (2016). Botryosphaeriaceae kompleks na različitim drvenastim vrstama u Srbiji, doktorska dizertacija, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 217.
  6. https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/botryosphaeria-dieback/
  7. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0261219422002149
  8. https://www.walnut.net.au/wp-content/uploads/2017/12/Botryosphaeria-and-Phomopsis-Presentation 9. Themis-Michailides-Walnut-Farm-Walk-Nov2017.pdf
  9. tps://ipm.ucanr.edu/PMG/PESTNOTES/pn74177.html
  10. https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/gljivicni-rak-oraha-prijeti-nasadima/
  11. https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2022/08/RNQPs-Sadni-materijal-oraha_V2.pdf
  12. https://ccfruitandnuts.ucanr.edu/files/239150.pdf
  13. https://apsjournals.apsnet.org/doi/full/10.1094/PDIS-03-19-0545-RE

 

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Prvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus) na području grada Opuzena

Narančin trnoviti štitasti moljac je karantenski štetnik na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije, koji je prvi put u Hrvatskoj  zabilježen 2018. godine u proizvodnom nasadu mandarina u Konavlima. Od prvih nalaza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovaj štetni organizam proširio se prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije te prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske). Tijekom proteklog tjedana  potvrđen je prvi nalaz na području grada Opuzena.

Slika 1. Ličinka – puparij

Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta. Štetnik je u Hrvatskoj do sada osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).

Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice što za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke, te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Jako napadnuti listovi mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.

Slika 2. Puparij

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma izvan demarkiranih područja, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) (NN 111/2020). Pozitivni lokalitet Opuzen, sukladno „Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020), nalazi se izvan demarkiranih područja.

Slika 3. Zaraza gljivama čađavicama

Obzirom na važnost proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve,  nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja narančinog trnovitog štitastog moljca. Nadzor o provedenim aktivnostima i  propisanim mjerama suzbijanja u nadležnosti je  fitosanitarne inspekcije.

Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka.

Osim mehaničkog uklanjanja zaraženih biljaka suzbijanje se obavlja i  primjenom kemijskih insekticidima ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.

Slika 4. Odrasli oblik

U Republici Hrvatskoj prema FIS -u, dozvolu za suzbijanje  narančinog trnovitog štitastog moljca na agrumima ima pripravak na osnovi aktivne tvari spirotetramat trgovačkog naziva Movento u koncentraciji 0,045-0,075 % (45-75 mL sredstva/100 L vode) uz utrošak vode 1000-3000 L/ha. Maksimalna dopuštena količina po jednoj primjeni iznosi 2,25 L/ha. Sredstvo se primjenjuje od početka formiranja ploda do stadija kada su plodovi postigli 80 % veličine (BBCH 71-78).Sredstvo primijeniti kod pojave prvih ličinki. Dozvoljene su najviše dvije primjene godišnje s razmakom između tretiranja od najmanje 21 dan.

Slika 5. Jaja i ličinke različitih stadija – uvećano 200X

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog  štetnika A. Spiniferus u nasadu obratiti se Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr 01/2375100, czb@hapih.hr 01/2311-640.

Ministarstvo poljoprivrede  u nadolazećem periodu planira povećati broj vizualnih pregleda na tom području.

Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

OUP, Vijest, Zaštita bilja

Besplatni tečajevi za sve profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida

Stupanjem na snagu Zakona o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine“, br. 46/22.) Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede započinje s provedbom izobrazbe o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida.

Navedena izobrazba za sve profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja provodi se putem Mjere1 Ruralnog razvoja te je za polaznike besplatna.

Prema navedenom Zakonu svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici sredstava za zaštitu bilja moraju imati zadovoljavajuće znanje o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida.

Znanja se stječu izobrazbom koju ispred nadležne Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede provodi 148 ovlaštenih predavača u svim županijama Republike Hrvatske.

Izobrazba se provodi kroz dva modula: osnovni (četverodnevni tečajevi, prema 25-satnom programu) i dopunski modul (7- satni program).

Prijava na izobrazbu (osnovnu ili dopunsku) i polaganje ispita pratite pod TEČAJEVI https://www.savjetodavna.hr/tecajevi/  ili se javite najbližem savjetniku na terenu.

Popis kontakt osoba pogledajte ovdje (poveznica).

Polaznici izobrazbe moraju biti punoljetni, imati završenu najmanje osnovnu školu, te imati važeću e-mail adresu.

Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Ambrozijina zlatica na području Bjelovarsko-bilogorske županije

Tijekom ovogodišnjih obilazaka terena na području Bjelovarsko-bilogorske županije u cilju praćenja štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama poslova izvršen je i pregled biljaka ambrozije  (Ambrozia artemisifolia L.) na prisutnost ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.). od  mjeseca lipnju pa sve do rujna.  Njihova populacija  bila je u značajno brojnosti što je vrlo korisna informacija jer je riječ o  insektu koji bi mogao postati značajna karika biološke kontrole ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.).

Ambrozijina zlatica je insekt iz podporodice (Galerucinae), porodica (Chrisomelidae),  podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Njena pojava  bilježi se od 2013-te godine u Italiji te kasnije u Švicarskoj, Sloveniji, Srbiji i dr. Prema dostupnoj literaturi u Hrvatskoj je zabilježen prvi nalaz 2019. godine na području  Parka prirode Lonjsko polje.

Na biljkama ambrozije  ličinke i odrasli oblici hrane se lišćem i mogu izazvati i defolijaciju. Osim toga hrane se i polenom čime se umanjuje reprodukcijska moć biljke, što pridonosi i smanjenju alergijskog potencijal. Štete na biljkama ambrozije mogu biti i veće od 80 %. Na biljci istovremeno mogu se naći svi razvojni oblici kukca: jaja, ličinke i odrasli oblici.

Prema podatcima u literaturi smatra se da prezimljavaju odrasli oblici i javljaju se na mladim biljkama ambrozije u travnju, odrasli oblici prve druge i treće generacije javljaju se od lipnja do kolovoza, a četvrta generacija može se javiti u rujnu. Tijekom vegetacije generacije se preklapaju, a na prezimljavane idu u listopadu.

Foto 1. Jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 2. Kukuljica i odložena jaja ambrozijine zlatice (V. Bradić)

 

Foto 3. Ličinka ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 4. Odrasli oblici ambrozijine zlatice (J. Berić)

 

Foto 5. Oštećenja na ambroziji (V. Bradić)

 

Istraživanjima  u Srbiji u 2022. godini utvrđene su štete od ambrozijine zlatice u rasponu od 10-15 %  i na biljkama obična dikica (Xanthium strumarium L.) i tankolisni suncokret

( Helianthus decapetalus), dok se u svijetu spominju štete i na suncokretu (Helianthus annus L.).

Prilikom pregleda ambrozije primijećen je i dosta velik broj parazitarnih i propalih jaja ovog kukca, što upućuje da vjerojatno ima prirodne neprijatelje i u našem podneblju.

U literaturi se spominju prirodni neprijatelji ličinke  azijske bubamare (Harmonia axyridis), ličinke mrežokrilke red (Neutoptera), nimfe i odrasli oblici bogomoljke (Mantodea), stjenice roda (Piocoris varius) nimfe pauka (Agelena opulenta) (Moriya et al., 2002.) te parazitoidna muha (Chaetonodexodes vanderwulpi). Također jaja ambrozijine zlatice mogu napasti i gljive roda (Beauveria bassiana).

Foto 6. Uništena jaja ambrozijine zlatice (J. Berić)

O nalazu  ambrozijine zlatice obaviješteni su  znanstvenici i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, koji su potvrdili vrst i koji će u budućnosti provoditi  istraživanja na području RH kako bi utvrdili stvarnu rasprostranjenost ovog kukca koristan učinak na smanjenje populacije ambrozije kao i potencijalnu opasnost  na nekoj od poljoprivrednih kultura.

Berić Jadranka, dipl. inž. agr.

Vesna Bradić, dipl. inž. agr.

 

Izvor podataka:

Sarajlić, Ankica; Majić, Ivana; Lović, Ivan; Funarić, Mirko; Ravlić, Marija Mogućnosti biološke kontrole ambrozije uz pomoć kukaca // Zbornik sažetaka – 5. Simpozij Hrvatskog entomološkog društva / Sarajlić, Ankica ; Ravlić, Marija (ur.).Osijek: Hrvatsko entomološko društvo, 2022. str. 24-24 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni

https://www.naro.affrc.go.jp/archive/niaes/techdoc/apasd/Ophraella%20communa%20-B.html

Prvi podaci o Xanthium strumarium i Helianthus decapetalus kao biljkama hraniteljkama ambrozijine zlatice (Ophraella communa L.) u Srbiji Milković Matija, Stanković Mihajlo, Gogić Tatjana, Rodić Sara, Konjević Aleksandra,Biljni lekar, vol. 50, br. 1, str. 40-47, 2022,

 

Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Održana demonstracija ‘Monitoring i metode suzbijanja orahove muhe u trajnim nasadima oraha’

Dana 12. kolovoza 2022. u Bizovcu (Osječko-baranjska županija) u sklopu Mjere 1.2. – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 2022., održana je demonstracijska aktivnost na temu: „Monitoring i metode suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa) u trajnim nasadima oraha“. Demonstraciji je nazočilo 16 zainteresiranih sudionika-voćara a provedena je vrlo dobro održavanom trajnom nasadu oraha površine 2,91 ha u vlasništvu OPG-Mikulić Mara iz Višnjevca.

Orahova muha (Rhagoletis completa) je od prvog pronalaska u RH 2011. godine, postala gospodarski vrlo značajan štetnik oraha. Posljednjih godina u Osječko-baranjskoj županiji zabilježene su vrlo velike štete te su poljoprivredni proizvođači bili posebno zainteresirani za usvajanje najnovijih spoznaja o metodama zaštite od ovoga štetnika. Stoga je cilj demonstracijske aktivnosti bio upoznavanje poljoprivrednih proizvođača (voćara) s morfološkim osobinama i biološkim ciklusom orahove muhe, metodama monitoringa leta kao i dostupnim preventivnim i kurativnim mjerama zaštite oraha.

Slika 1. Teoretski dio demonstracijske aktivnosti

 

Demonstracijska aktivnost provedena je kroz teoretski i praktični dio a proveli su je djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Područne službe za stručnu podršku Osijek. Nakon uvodnog dijela u teoretskom dijelu demonstracije, voćari su upoznati sa slijedećim temama:

  • Morfološke osobine i biološki ciklus orahove muhe, metode monitoringa leta orahove muhe te metodika određivanja početka zaštite (pregled ženki na prisutnost spolno zrelih jaja) – dr. sc. Tihomir Validžić
  • Kemijske metode i mogućnosti zaštite nasada oraha (prskalice i raspršivači, registrirana sredstva-insekticidi u zaštiti oraha) – mr. sc. Ivica Lovrinčević
  • Preventivne i nekemijske mjere (metoda masovnog ulova) borbe protiv orahove muhe te metodika postavljanja i pregleda lovki u nasadu oraha uz dodatak hranidbenog/feromonskog atraktanta – Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.

U praktičnom dijelu demonstracije, voćarima je demonstrirana metoda prepoznavanja simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha kao i metodika postavljanja lovki (žute ljepljive ploče ili PVC lovke) uz dodatak feromonskog/hranidbenog atraktanta. Korisnicima je posebno bila zanimljiva demonstracija determinacije ličinki u plodovima oraha te demonstracija zaštite nasada oraha velikog volumena krošnje uz korištenje dva tipa (nošenog i vučenog) traktorskog raspršivača.

Slika 2. Praktični dio demonstracijske aktivnosti

 

Kako bi se sudionicima što zornije prikazale morfološke osobine orahove muhe, prilikom demonstracije korištene su uvećane fotografije visoke rezolucije, ručne lupe i binokular, uzorci živog biljnog materijala, razni modeli lovki, kontejneri sa feromonima i atraktantima, što je izazvalo zanimanje i živu diskusiju tijekom demonstracije.

Nakon praktičnog dijela demonstracije, sudionici su postavljali praktična pitanja nakon čega je slijedila razmjena iskustva svih sudionika vezano za provođenje zaštite u nasadima oraha. Gospodin Ivan Mikulić vlasnik nasada, izložio je svoja 17-godišnja iskustva u proizvodnji oraha te o izazovima rentabilne proizvodnje oraha u uvjetima intenzivnih klimatskih promjena te pojave novih štetnika. Nakon što su iscrpljena sva pitanja, na samom kraju provedena je od strane sudionika i evaluacija demonstracijske aktivnosti.

Video zapis 1. Sažetak demonstracijske aktivnosti

dr. sc. Tihomir Validžić
mr. sc. Ivica Lovrinčević
Marija Kuprešak, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Orahova muha – biološke osobine i metode zaštite

Kao i proteklih nekoliko godina, početkom mjeseca kolovoza Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (ex. Savjetodavna služba), zaprima sve češće upite poljoprivrednih proizvođača oraha vezano za „crnjenje“ i prerano opadanje plodova oraha. Iako plodove i listove oraha napada veći broj gljivičnih i bakterijskih oboljenja, u većini slučajeva radi se o napadu orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson,), koja je posljednjih godina postala gospodarski značajan štetnik u zapadnoj i jugoistočnoj Europi. Kako je štetnik introduciran sa sjevernoameričkog kontinenta, nema za sada poznatih prirodnih neprijatelja tako da štete na plodovima mogu biti veće od 80%. U SAD-u, uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i višekratnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), koje su usmjerene na suzbijanje odraslih muha (imaga), prije polaganja jaja u zelenu lupinu ploda. Borbu protiv ovoga štetnika posebno otežava nedostatak registriranih insekticida u EU pa tako i u RH a sve poradi IPM regulative (Integrirane zaštite bilja) usvojene u EU. Za učinkovitu borbu protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja. Stoga je namjera ovoga članka upoznavanje voćara s biološkim osobinama orahove muhe, metodama monitoringa leta kao i učinkovitim metodama zaštite.

Morfološke osobine orahove muhe

Orahova muha (Rhagoletis completa) pripada porodici voćnih muha (Diptera: Tephritidae). Odrasli oblik muhe (imago) je nježne građe, dužine 5-8 mm sa svjetlo-žutom glavom. Na leđnom (dorzalnom) dijelu prsišta nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Krila imaga su prozirna a imaju vrlo karakterističan uzorak omeđen s tri naizmjenične crne pruge od kojih je posljednja u obliku položenog slova V (Slike 1. i 2). Specifični uzorak na krilima je morfološka osobina svake vrste unutar porodice voćnih muha te je najvažniji faktor kod determinacije vrsta. Mužjaci i ženke nemaju izražen spolni dimorfizam tj. površnim pogledom ih nije lako razlikovati. Osnovne razlike su u boji nogu te na završetku zadnjeg članka abdomena (spolni organi). Zadnji članak abdomena kod ženki je izdužen u obliku vrlo kratke cijevi u kojoj se nalazi vrlo oštra leglica (Slika 10). Prvi članci nogu kod ženki su žute (oker) boje dok su kod mužjaka većim dijelom tamno-smeđe do crne boje (Slika 1.).

Slika 1. Odrasli oblik (imago) orahove muhe s karakterističnim uzorkom na krilima (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Karakteristični uzorak na krilima nekih voćnih muha u RH (snimio T. Validžić)

 

Jaja orahove muhe su mekana, vretenastog oblika, mliječno-bijele boje i dužine 0,8 mm. Oblikom podsjećaju na zrno riže. (Slika 3. i video zapis 1.). Ličinke štetnika su u ranim fazama razvoja prozirno-bijele boje koja u kasnijim stadijima (razvoj traje 3-5 tjedana), prelazi u žutu (Video zapis 2.). Odrasle ličinke dosegnu dužinu do 10 mm, nemaju noge i glavu dok im je usni aparat izdužen i crne boje (Slika 4.). Ličinke prezimljavaju u tlu ispod stabala na dubini od 5-15 cm u obliku čahurice (kukuljica). Čahurica je blijedo žute boje i dužine 5 mm (Slika 7. i Video zapis 3.).

Slika 3. Jaja ekstrahirana iz abdomena ženke. a. jaja u razvoju; b. razvijena i oplođena jaja spremna za polaganje u jednom ciklusu (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Ličinke orahove muhe tri razvojna stadija u zelenoj ljusci plodova oraha (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 1. Jaja orahove muhe ekstrahirana iz abdomena ženke (snimio T. Validžić)

 

Simptomi napada orahove muhe na plodovima oraha

Nakon što ženka položi jaja u vrlo plitku jamicu (prosječno 20 kom.), iz jaja se pile ličinke u periodu od 5-7 dana te počinju s intenzivnom ishranom zelenom lupinom ploda (mezokarp). Poradi svojih biološko-morfoloških odlika ličinke ne mogu izgristi tvrdu ljusku ploda te ne ulaze i ne mogu oštetiti samu jezgru ploda oraha. Razvoj ličinki traje 5-7 tjedana. Kao posljedica ishrane, zelena lupina zbog oslobađanja tanina postepeno potamni ali pokožica ploda ostaje neoštećena sve do izlaska ličinki iz ploda. Napadnuti plod oraha je na dodir mekan što je sigurni simptom napada orahove muhe (Slika 5.). U fenofazi sazrijevanja oraha zelena lupina ploda je smežurana i ne može se lako odvojiti od ljuske što otežava čišćenje i doradu jezgre ploda. Zaraženi plodovi najčešće ostaju na stablu tijekom zime te otpadaju tek pred početak cvatnje oraha iduće sezone. Iako zbog ishrane ličinki ne dolazi do oštećenja same jezgre ploda, ipak pokožica jezgre potamni zbog prodora tanina kroz šavove ljuske čime se smanjuje uporabna (gorčina) i prodajna vrijednost jezgre.  Pojedini autori navode također, kako je utvrđeno da je masa ovako napadnutih plodova bila i do 20% manja od mase nenapadnutih plodova.

Slika 5. Razvoj simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha. Žuta strjelica – izlazni otvor ličinki na pokožici ploda (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 2. Simptomi napada orahove muhe u plodu oraha (snimio T. Validžić)

 

Biološki ciklus orahove muhe

Nakon prezimljavanja, prve muhe izlijeću iz tla (u klimatskim uvjetima RH – kraj prve dekade mjeseca srpnja) te se intenzivno hrane osam ili više dana kako bi postigle spolnu zrelost. Prema literaturnim navodima, orahova muha kao i ostale vrste iz porodice Tephritidae (voćne muhe), hrane se mednom rosom koje luče lisne uši (eng. Honydew), cvjetnim nektarom, peludom, kvascima koje luče pojedine gljivice, bakterijama kao i životinjskim i ptičjim ekskrementima. Štetnik ima samo jednu generaciju godišnje.

Tek izletjele muhe veličine su 4-5 mm te narastu do 9 mm. Nakon što su postigle spolnu zrelost, muhe se pare ali ženke ne odlažu jaja odmah nego je potrebno prosječno sedam dana za sazrijevanje istih, nakon čega ženka započima polaganje jaja u zelenu lupinu. Inkubacija položenih jaja traje 4-7 dana, nakon čega se pile ličinke te započinju s intenzivnom ishranom. Ličinke se hrane zelenom lupinom 3-5 tjedana u zavisnosti od klimatskih faktora, ponajviše temperature zraka. Ličinke nakon dovršetka razvoja, napuštaju plod oraha te padaju na tlo gdje nakon ukopavanja formiraju ljuskastu čahuricu na dubini 5-15 cm i tu prezimljavaju (Slike 6. i 7.). Literaturni podaci navode kako neke ličinke mogu u stadiju kukuljenja u tlu provesti i dvije godine.

Slika 6. Shema biološkog ciklusa orahove muhe (autor T. Validžić)

 

Video zapis 3. Ciklus razvoja ličinki orahove muhe (snimio T.Validžić)

 

Slika 7. Kukuljice orahove muhe tijekom dijapauze u tlu – snimljeno 15.03.2022. (snimio T. Validžić)

 

Metode zaštite

Preventivne mjere koje smanjuju napad štetnika u nasadima su zimska međuredna obrada tla do 15 cm dubine, čime se kukuljice orahove muhu izlažu niskim temperaturama što može utjecati na smanjenje infektivnog potencijala štetnika u idućoj godini (Slika 8.).

Slika 8. Jesenska plitka obrada tla (10 cm) u nasadu oraha (snimio I. Mikulić)

 

Kemijske mjere zaštite

Cilj primjene insekticidnih pripravaka u zaštiti od orahove muhe je spriječiti fertilne ženke da polože jaja u zelenu lupinu ploda. Najučinkovitije vrijeme za aplikaciju insekticida je period kada je ženka spolno zrela tj. od trenutka kada nosi potpuno razvijena jaja do trenutka kada započinje polaganje jaja. Mjere kemijske zaštite koje bi bile usmjerene na suzbijanje ličinki u zelenoj lupini ploda ili na suzbijanje kukuljica u tlu su neučinkovite i eko-toksikološki neprihvatljive.

Za sada nije određen kritičan broj ili prag štetnosti kao signal za početak zaštite, ali pojedini autori navode kao prag za početak zaštite kada se na lovkama uhvate dvije odrasle muhe. Zaštitu čini složenijom i činjenica kako odrasle muhe ne izlijeću u nekoliko dana veće je izlijetanje razvučeno više od dva mjeseca te je stoga potrebno obavljanje više insekticidnih tretmana.

Međutim, kako je ženkama i mužjacima orahove muhe nakon izlijetanja iz tla, potreban određeni period (8 ili više dana) za ishranu i spolno sazrijevanje što ovisi o srednjim dnevnim temperaturama, te oko 5-7 dana za parenje i polaganje jaja (Slika 9.), može se zaključiti kako bi se prva zaštita mogla provesti otprilike 15 dana od dana hvatanja prvih imaga na lovkama (žute ljepljive ploče i dr.).

Početkom mjeseca srpnja 2022. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, započela praćenje leta Orahove muhe na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji uz korištenje žutih ljepljivih ploča uz dodatak sintetičkog hranidbenog/feromonskog atraktanta. Prvi ulov odrasle muhe (mužjak) na žutim ljepljivim pločama, zabilježen je dana 09. srpnja u trajnom nasadu oraha u katastarskoj općini Široko Polje, nakon čega je broj uhvaćenih imaga svakodnevno rastao. Analizom imaga te disekcijom abdomena ženki koja je provođena tri puta tjedno, utvrđeno je kako je prva ženka koja je nosila razvijena jaja spremna za polaganje, uhvaćena dana 01. kolovoza. Kako prema literaturnim podacima ženke izlijeću nekoliko dana kasnije od mužjaka, može se zaključiti da je u klimatskim uvjetima istočne RH, ženkama potrebno nešto više od dva tjedna za razvoj, parenje i prvi ciklus polaganja jaja. Ovo je vrlo važan podatak za određivanje optimalnog roka za početak zaštite.

Slika 9. Parenje orahove muhe – kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Imajuću i vidu gospodarske aspekte današnje voćarske proizvodnje (vrlo visoka cijena sredstava za zaštitu bilja i rentabilnost), optimalni termin za početak prvog tretmana u nasadu oraha bio bi 15-ak dana nakon hvatanja prvih imaga na lovkama što je u vegetacijskoj sezoni 2022. bilo krajem mjeseca srpnja.

Početak leta orahove muhe može se pratiti korištenjem običnih žutih ljepljivih ploča A4 formata uz dodatak sintetičkog hranidbenog atraktanta (amonijev karbonat) ili feromonskog atraktanta. Na tržištu RH za sada se mogu pronaći atraktanti koje proizvodi mađarska tvrtka Csalomon. Žute ljepljive ploče, potrebno je postaviti na odabrana stabla u nasadu oraha, početkom mjeseca srpnja. Preporuka je najmanje 5 ploča po jednom hektaru nasada. Ploče se rasporede po površini nasada i postavljaju se na pogodne grane s južne strane stabla na visini od 2 metra jer muhe izlijeću iz tla.

Voćarima koji žele odrediti točan termin početka zaštite, preporučuje se da nakon što determiniraju uhvaćene ženke na žutim ljepljivim pločama (opširnije o determinaciji na linku: https://www.savjetodavna.hr/2021/08/24/masovna-pojava-orahove-muhe-rhagoletis-completa-u-osjecko-baranjskoj-zupaniji/), laganim stiskom abdomena istisnu njegov sadržaj. Ako se u istisnutom sadržaju, koristeći ručnu lupu (povećanje 10x – 30x) uoče razvijena jaja (Slika 10.), potrebno je odmah započeti sa zaštitom.

Slika 10. Jaja orahove muhe dovoljno razvijena za polaganje, nakon istiskivanja iz abdomena ženke uhvaćene na žutoj ljepljivoj ploči (snimio T. Validžić)

 

Kako je izlijetanje odraslih muha iz tla dosta razvučeno (više od dva mjeseca), za provođenje uspješne kemijske zaštite, potrebno je obaviti više tretmana (3-4) u razmaku 7-14 dana, što ovisi o vremenskim uvjetima (oborine) kao rezidualnom efektu upotrijebljenog pripravka.

U RH imamo samo jedan pripravak registriran za suzbijanje orahove muhe na bazi fosmeta (Imidan 50 WG), kojemu je krajnji rok za primjenu 01.11.2022. Pripravak ima kontaktno i želučano djelovanje s karencom od 7 dana. U vegetaciji su dozvoljena dva tretiranja u razmaku od 14 dana. U nasadima velike visine i volumena krošnje, u svrhu smanjenja količine vode uz insekticid se može dodati i biljni proteinski mamac (Buminal). U slučaju korištenja biljnog proteinskog mamaca, nije potrebno tretirati cijelu krošnju već samo donje dijelove, čime će se postići efekt privlačenja imaga orahove muhe u donje dijelove krošnje te njihovo izlaganje djelovanju insekticida.

U RH nemamo registriranih ekoloških insekticidnih pripravaka za suzbijanje orahove muhe, međutim, prema podacima iz SAD, pripravak Laser koji u RH ima dozvolu za suzbijanje jabučnog savijača, ima relativno dobro sporedno djelovanje i na orahovu muhu (učinkovitost na odraslu muhu 50-75 %).

Za ostale  insekticidne pripravke registrirane za korištenje u konvencionalnoj/integriranoj proizvodnji oraha (Tablica 1.), nije bilo moguće pronaći literaturne podatke o njihovoj učinkovitosti na orahovu muhu ali je za očekivati kako će njihova primjena u individualnom programu zaštite protiv svih štetnika oraha, djelovati i na smanjenje populacije orahove muhe (sporedni učinak – eng. side effect).

Pripravak Aktivna tvar Registriran za štetnika Napomena
LASER Spinosad Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
CARPOVIRUSINE EVO 2 Cydia pomonella Granulovirus Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
IMIDAN 50 WG Fosmet Orahova muha (Rhagoletis completa)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

Krajnji rok za primjenu: 01.11.2022.
DECIS 100 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi)

SCATTO Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

ROTOR SUPER Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

DEMETRINA 25 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

 
DELTAGRI Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

 
MOVENTO Spirotetramat lisne uši (Aphididae)

štitaste uši (Coccoidea)

CORAGEN 20 SC Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella)
VOLIAM Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella) Do BBCH 73-81
INSEGAR 25 WG Fenoksikarb Jabučni savijač (Cydia pomonella) Krajnji rok za primjenu: 31.12.2022.

Tablica 1. Sredstva za zaštitu bilja (insekticidi), registrirana u RH za korištenje u zaštiti oraha (Izvor: Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) na dan 13.08.2022.)

 

Prema 10-godišnjim pokusima u SAD (Kalifornija), utvrđena je odlična učinkovitost (95-100 %) pripravka na bazi acetamiprida (Mospilan) te slijedeće kombinacije pripravaka: bifentrin + zeta-cipermetrin + klorpirifos; fenpropatrin + klotianidin; beta-ciflutrin + imidakloprid te kombinacija bifentrin + imidakloprid + zeta-cipermetrin + klorpirifos.

Dobra učinkovitost (75-95 %) na orahovu muhu, utvrđena je kod aplikacije pripravaka na bazi beta-ciflutrina, klotianidina, fenopropatrina, imidakloprida te kombinacija malationa + gama-cihalotrina.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je za većinu navedenih aktivnih tvari koja se koriste u SAD-u, ukinuta registracija u EU, tako da navedeni pripravci više nemaju dozvolu za korištenje ni u RH.

Kako je prethodno navedeno, krajnji rok za primjenu jedinog registriranog pripravka u RH za suzbijanje orahove muhe (Imidan 50 WG) je 01.11.2022. U pojedinim državama EU vode se vrlo žučne rasprave vezano za ukidanje i povlačenje registracije za veliki broj aktivnih tvari te se poljoprivredni proizvođači (ratari i voćari), opravdano pitaju s kojim će sredstvima za zaštitu bilja u nadolazećim godinama obavljati zaštitu kultura. Ekološki osviještena javnost i nevladine udruge, posljednjih godina konstantno vrše pritisak u EU parlamentu za povlačenjem sve više aktivnih tvari zbog zabrinutosti za zdravlje ljudi, životinja i okoliša. S druge strane poradi ovakove prakse u EU, tvrtke (proizvođači) koje se bave razvojem novih aktivnih tvari posljednjih 15-ak godina drastično smanjuju ulaganja u istraživanja i razvoj novih aktivnih tvari jer su pojedina sredstva „prekratko“ na tržištu te tako vrlo teško ostvaruju povrat ulaganja.

Ako se u doglednoj budućnosti u EU pa tako i u RH ne registriraju pojedine aktivne tvari za suzbijanje orahove muhe biti će vrlo teško proizvesti kvalitetan proizvod. Iako je već danas dostupna metoda masovnog ulova orahove muhe (lovke + atraktant), koja se pokazala vrlo učinkovita, u komercijalnim nasadima oraha s velikim brojem stabala ova metoda je trenutno gospodarski neopravdana zbog vrlo visokih troškova i nedostatka radne snage.

Za više informacija o praćenju leta i provođenju zaštite oraha od ovoga opasnog štetnika, voćari se upućuju na praćenje Preporuka za zaštitu bilja koje se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (www.savjetodavna.hr/category/preporuka/).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

 

Izvori podataka:

Barić, B., Pajač Živković, I., Matošević, D., Šubić, M., Voigt, E., Tóth, M. (2015). Rhagoletis completa (Diptera; Tephritidae) distribution, flight dynamics and influence on walnut kernel quality in the continental Croatia, Poljoprivreda, vol.21, br. 1, str. 53-58

Boyce, A.M. (1934). Bionomics of the walnut husk fly, Rhagoletis completa. Hilgardia 8: 437-438.

Budinščak, Ž., Masten, R., Masten, T., Pelicarić, V., Bjeliš, M. (2005). Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson) novi štetnik oraha u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite, 4: 235-239.

Duso, C. (1991). Sulla comparsa in Italia di un Tefritide neartico del noce: Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae). Boll Zool Agric Bachic 23:203–209

Duso, C., Dal Lago, G. (2006). Life cycle, phenology and economic importance oft he walnut husk fly Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae) in northern Italy. Annales de la Société Entomologique de France, 42 (2): 245-254.

Kasana, A., AliNiazee, M.T. (2012). SEASONAL PHENOLOGY OF THE WALNUT HUSK FLY, RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON (DIPTERA: TEPHRITIDAE), The Canadian Entomologist, Volume 128, Issue 3, June 1996, pp. 377 – 390

Miklavc,, J., Matko, B., Mešl, M., Štampar, F., & Solar, A. (2010). WALNUT HUSK FLY (RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON) IN SLOVENIA – SEASONAL DYNAMICS AS FOLLOWED IN MARIBOR (NE). Acta Horticulturae, (861), 389–394.

Merz, B. (1991): Rhagoletis completa Cresson und Rhagoletis indifferens Curran zwei wirtschaftlich bedeutendenordamerikanische Früchtfliegen, neu für Europa(Diptera: Tephritidae). Mitteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gesellschaft, 64: 55-57.

Nickel J.L., Wong T.T.Y. (1966). Control of the walnut husk fly, Rhagoletis completa Cresson, with systemic insecticides. Journal of Economic Entomology 59: 1079-1082.

Ostojić, I., Zovko, M., Petrović, D. (2012). Prvi nalaz orahove muhe Rhagoletis completa (Cresson, 1929) u Bosni i Hercegovini. Radovi Poljoprivrednog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2014 Vol. 59 No. 64(1) pp.121-126 ref.7

OEPP/EPPO (2011). Diagnostics. Rhagoletis completa. Bulletin OEPP/EPPO, 41: 357–362.

Riedl H., Barnett W.W., Coates W.W., Coviello R., Joos J., Olson W.H. (1989). Walnut husk fly (Diptera: Tephritidae): evaluation of traps for timing of control measures and for damage predictions. Journal of Economic Entomology 82: 1191-1196.

Šubić, M., Barić, B., Pajač Živković, I., Tóth, M., Voigt, E. (2014). Prva pojava, štete i iskustva suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) u Međimurju, Glasilo biljne zaštiteVol. 14/No. 4: 292-304

Validžić, T. (2021). Masovna pojava Orahove muhe (Rhagoletis completa) u Osječko-baranjskoj županiji, web portal Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (https://www.savjetodavna.hr)

Validžić,T., Sarajlić, A., Majić, I. (2021). DINAMIKA LETA ORAHOVE MUHE (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U 2021. GODINI. Glasilo biljne zaštite, Vol. 21/No. 6: 573-586

Verheggen, F., Verhaeghe, A., Giordanengo, P., Tassus, X., & Escobar-Gutiérrez, A. (2016). Walnut husk fly, Rhagoletis completa (Diptera: Tephritidae), invades Europe: invasion potential and control strategies. Applied Entomology and Zoology, 52(1), 1–7.

White, I., M. i Elson-Harris, M. (1992.). Fruit flies of ecconomic significance: Their identification and bionomics. CAB International, Wallington, Oxford, UK, 1-601.

https://www.sacvalleyorchards.com/walnuts/insects-mites-walnuts/walnut-husk-fly-biology-monitoring-and-spray-timing/

Agroekologija, Edukacija, Međimurska, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”

Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.

Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj iMetos):

Mjeseci Temperature zraka (°C) *Odstupanje (±°C) Oborine (mm) *Odstupanje (±mm)
siječanj 1,34 +1,20 20,2 -10,4
veljača 5,05 +3,65 27,8 -15,5
ožujak 5,48 -0,12 26,0 -28,8
travanj 10,10 -0,20 86,2 +32,7
svibanj 17,83 +2,53 71,6 -2,1
lipanj 21,86 +3,46 110,4 +8,4
srpanj 22,52 +1,72 43,6 -23,6

*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.

Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno kišenje usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):

Sorte krumpira prema dospijeću Bez navodnjavanja Sa navodnjavanjem
Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane 19,47 1,52 48,61 3,29
*srednje rane 17,55 3,01 55,06 3,39
*srednje kasne 15,45 3,60 52,49 3,98
prosječno 17,49 2,71 52,05 3,55

*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!

Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!

Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):

Djelatna tvar Pripravak Zadnja primjena Djelotvornost
klortalonil Daconil 720 SC 2007. Phytophthora, Alternaria
propineb *Antracol 70 WG 2019. Phytophthora, Alternaria
mankozeb *Dithane M-45 WP 2021. Phytophthora, Alternaria

*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!

Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):

Djelatne tvari Pripravci Učinkovitost
*imidakloprid Gaucho FS, Macho WS zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši
*imidakloprid & pencikuron Prestige FS 290 bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši

*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!

Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

NAJAVA ZA DEMONSTRACIJSKU AKTIVNOST „PROVJERA ISPRAVNOSTI I UMJERAVANJE STROJEVA ZA ZAŠTITU BILJA – PLETERNICA”

Dana 9. lipnja 2022. (četvrtak), s početkom u 9:30 sati održat će se demonstracijska aktivnost na temu „Provjera ispravnosti i umjeravanje strojeva za zaštitu bilja – Pleternica“ na OPG PILAŠ BRANKO, Viškovci 51, Pleternica.

Organizator demonstracije je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Osnovni cilj ove demonstracije bit će upoznati poljoprivredne proizvođače s sigurnom primjenom pesticida. Sigurna primjena pesticida obuhvaća više aspekata, a na ovoj demonstraciji će se naglasak staviti na korištenju ispravnih strojeva za primjenu pesticida (prskalica) i osobne zaštitne opreme primjenitelja pesticida, a sve u svrhu zaštite okoliša i ljudi.

Glavni dijelovi demonstracijske aktivnosti:

  • Opasnosti i  bolesti koje mogu uzrokovati trovanja s pesticidima.
  • Način korištenja svih dijelova osobne zaštitne opreme.
  • Kabina traktora opremljena sustavom za zaštitu od pesticida.
  • Dijelovi prskalice i njihova funkcija.
  • Mlaznice i prednosti anti-drift mlaznica. Prikazat će se razlika u radu standardnih i anti-drift mlaznica.
  • Umjeravanja strojeva za zaštitu bilja (prskalica).

 

Pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike da posjete navedenu demonstraciju.

 

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Šljivina lisna mušica

Na listovima šljiva proteklih dana uočavamo pojavu izraslina – šiški, uzrokovanih šljivinom lisnom mušicom (Putoniella pruni).

Šljivina lisna mušica pripada porodici mušica šiškarica (Cecidomyiidae), čiji ubod u biljno tkivo izaziva stvaranje izraslina. Izrasline se formiraju na naličju lista, duž glavne žile.

Slika 1. Izraslina na naličju lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

Slika 2. „Otvor“ na licu lista (foto: M. Križanić Božurić)

 

U izraslinama žive ličinke, žuto-narančaste boje, duge cca 3 mm.

Slika 3. Ličinke unutar izrasline (foto: M. Križanić Božurić)

 

Ličinke se hrane biljnim sokovima, a pri kraju svog razvoja padaju na tlo oko voćki i u njemu prezimljuju. Odrasle mušice javljaju se u travnju i svibnju, žive kratko i ne hrane se.

Šljivina lisna mušica ima jednu generaciju godišnje, a osim šljive napada i druge Prunus vrste. Ne pripada ekonomski značajnim štetnicima te nije potrebno njezino ciljano suzbijanje. Štete se očituju u deformacijama listova i samim time ometanju fotosinteze.

U slučaju pojave navedenog štetnika i uočavanja izraslina na listu, napadnute listove je potrebno odstraniti i mehanički uništiti ličinke u njima.

 

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za zaštitu bilja