Hortikultura

Hortikultura, Inovativne tehnologije, Maslinarstvo, Mehanizacija, Vijest

Održana demonstracijska aktivnost Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u maslinarstvu – VODNJAN

10. ožujka 2023.0

U sklopu Mjere 1 i Podmjere 1.2.1., Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede organizirala je dana 3. ožujka 2023. godine na OPG-u Chiavalon Sandi u Vodnjanu demonstracijsku aktivnost „Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u maslinarstvu“.

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s tvrtkom Agrigentum d.o.o. – Digital Agro koja posjeduje bespilotne letjelice i programsku podršku te pruža usluge vezane uz preciznu poljoprivredu.

Na demonstracijskoj aktivnosti se okupio znatan broj maslinara ali i ostalih vrsta poljoprivrednika iz cijele Istre pa i šire. Još pozitivnija stvar je to da su okupljeni poljoprivrednici pokazali zavidno predznanje o demonstriranoj temi ali i veliki interes za nadogradnju znanja i primjenu novih tehnologija. Sve to je pokazatelj da se polako prepoznaju prednosti ovakvih novih tehnologija koje će s vremenom sve više ulaziti u praktičnu primjenu.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim dijelom precizne poljoprivrede, daljinskim istraživanjima u poljoprivredi uz pomoć bespilotnih letjelica i geografskih informacijskih sustava (GIS-a). Daljinska istraživanja podrazumijevaju prikupljanje, obradu i interpretaciju podataka (snimaka) dobivenih iz daljine, bez fizičkog kontakta s predmetom istraživanja. Daljinska istraživanja omogućuju mnoge prednosti, poglavito uštedu vremena i resursa što je izraženije na većim poljoprivrednim površinama.

Prisutni su nakon kratkog uvoda i predstavljanja predavača upoznati s principom rada tehnologije daljinskih istraživanja. Objašnjeno je na čemu se tehnologija daljinskih istraživanja temelji: Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS – GPS, Galilleo, GLONAS…) i Geografski informacijski sustav (GIS). Pokazane su i objašnjene vrste bespilotnih letjelica te vrste senzora (kamera) koje bespilotne letjelice mogu nositi. Pojašnjena je zakonska regulativa i koje je dozvole potrebno ishoditi za upravljanje bespilotnim letjelicama. Prikazan je način registracije leta pomoću aplikacije AMC Portal Mobile. Nakon teoretskog dijela pristupilo se praktičnom. Izvršen je prikaz leta više vrsta dronova. Ubrzo nakon što su dronovi preletjeli nasad i prikupili podatke (snimke) prikazan je postupak obrade tih snimaka te analiza i izvođenje zaključaka za potrebne agrotehničke operacije.

Predstavljen je novi dron DJI Mavic 3 Multispectral sa svojim ključnim prednostima u odnosu na starijeg brata. S tim dronom je odrađeno multispektralno snimanje maslinika nakon čega su snimke obrađene u softveru Pix4dFields i dobivena je karta vegetacijskih indeksa. Iz te karte mogu se odrediti područja u nasadu koja su zahvaćena nekim problemom (Ukratko, uz pomoć NDVI i ostalih indeksa prema refleksiji klorofila vide se područja u nasadu koja imaju manje klorofila i upućuju na mogućnost nekog problema – nedostatak hraniva, nedostatak vode ili pojavu bolesti/ štetnika).

Nakon određivanja područja zahvaćenih nekim problemom pristupa se direktnom uvidu problema na terenu i daljnjim analizama. Nakon potvrđivanja izvora problema pristupa se primjeni potrebnih agrotehničkih operacija ili izradi aplikativnih karata (npr. karta prihrane). Ako poljoprivrednik ima strojeve za preciznu aplikaciju ili varijabilnu aplikaciju u računalo stroja mogu se unijeti aplikativne karte prema kojima ti strojevi precizno vrše potrebne agrotehničke operacije, tj. točno na potrebnom mjestu.

Primjena ovakve tehnologije u konačnici može rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Istovremeno se može povećati kvaliteta i kvantiteta uroda uz ekološki značaj te sve to na kraju povećava profit u proizvodnji.

Osim dronova za snimanje nasada, polaznicima je prezentiran i dron DJI AGRAS T30 koji se može koristiti za provedbu agrotehničkih operacija (folijarna prihrana ili prskanje zaštitnih sredstava). Važna napomena! Tretiranje iz zraka trenutno nije dopušteno po zakonskoj regulativi EU pa tako ni RH.

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Održan 8. festival maslina u Zagrebu

7. ožujka 2023.0

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Grada Zagreba udruga Zagrebački maslinarski institut organizirala je 8. festival maslina koji se održao 4. i 5. ožujka 2023. godine u Zagrebu u hotelu Westin Zagreb.

Festival maslina uključuje nekoliko glavnih aktivnosti: analizu i ocjenjivanje kvalitete maslinovog ulja, prodajnu izložbu maslinovih ulja i ostalih proizvoda (prvenstveno povezanih s maslinarstvom) sa hrvatskih OPG-ova, radionice za edukaciju građana o načinima kušanja ulja, prepoznavanju kvalitete ulja, izrade kozmetike te stručni skup koji je uključivao predavanja.

Na izložbenim štandovima svoje je proizvode predstavilo 40 OPG-ova, koje je obišlo nekoliko stotina posjetitelja tokom svakog dana održavanja. Zainteresiranost za radionice i stručna predavanja bila je izuzetna te se popunilo i posljednje mjesto u dvoranama.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković otvorila je Festival te je u pratnji službenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede obišla sve izlagače kako bi u direktnom kontaktu dobila povratnu informaciju o mišljenju korisnika, uzgajivača maslina, o radu Ministarstva i o kvaliteti savjeta.

Na svečanoj dodjeli nagrada najboljim proizvođačima maslinovog ulja, prisutne je pozdravio državni tajnik Zdravko Tušek koji je posebno čestitao maslinarima čija su ulja proglašena najboljima te je dodijelio priznanja i diplome šampionima izložbe te uljarima nagrađenim zlatnim medaljama.

Srebrne medalje i diplome dodijelio je dugogodišnji stručnjak za maslinarstvo mr.sc. Stanislav Štambuk, a brončane medalje i diplome dodijelio je dr.sc. Silvio Šimon, voditelj Odjela za savjetovanje u hortikulturi.

Na ocjenjivanje je pristiglo ukupno 306 uzoraka maslinovog ulja pri čemu je u kategoriju ekstra djevičanskih maslinovih ulja svrstano 261 ulje, 39 ulja je kategorizirano kao djevičansko, a samo 6 ulja (2% uzoraka) bila su lampante. Zlatnu medalju dobilo je 147 ulja, srebrnu 73, a brončanu 41 ulje.

Stručni skup obrađivao je aktualne teme iz područja maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja, uz naglasak na izazove koji predstoje pred nama – povećanje površina u ekološkoj proizvodnji te klimatskim promjenama.

Predavanje pod nazivom „Utjecaj klimatskih promjena na uzgoj maslina“ održao je mr.sc. Stanislav Štambuk. Tijekom predavanja naglasio je da zbog klimatskih promjena dolazi do promjena u vegetaciji, što uključuje raniju cvatnju te raniju berbu maslina, okvirno 15 do 20 dana ranije nego prijašnjih godina. Zbog sve većih vrućina dolazi do suše, pa navodnjavanje postaje neophodno, što je nakraju predavanja bila glavna tema rasprave.

Voditelj Odjela za savjetovanje u hortikulturi, dr.sc. Silvio Šimon održao je predavanje “Ekološko maslinarstvo – stanje i mogućnosti u Republici Hrvatskoj”.

Strateški cilj Republike Hrvatske je povećanje površina u ekološkoj proizvodnji na 14% ukupne obradive površine te je potrebno utjecati na poljoprivredne proizvođače i ukazivati na prednosti i mogućnosti ekološke proizvodnje u svim prilikama.

Kao ambasador Republike Hrvatske za ekološku poljoprivredu pri Europskoj Komisiji, dr.sc. Silvio Šimon izložio je posjetiteljima stanje maslinarstva u RH. Izneseni podaci temeljeni su na službenim upisnicima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Ako se promatra ekološko maslinarstvo, u posljednjih 5 godina bilježi se konstantan, snažan rast s 1.652,77 ha i 431 uzgajivačem ekoloških maslina u 2018. godini, na 2.045,01 ha i 682 maslinara u 2022. godini, istaknuo je eko ambasador Šimon.

U predstojećem razdoblju, Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. g. kao i intervencija Strateškog plana Republike Hrvatske 2023.-2027. g., (70.04 Ekološki uzgoj) osigurat će dodatni poticaj proizvođačima za ulazak u ekološku proizvodnju koja je jedini sveobuhvatan i održivi sustav proizvodnje hrane koji ujedno osigurava i očuvanje biološke raznolikosti, prirodnih resursa, visokih standarda za dobrobit životinja te smanjivanje negativnog utjecaja proizvodnje u pogledu okoliša i klime.

Predavanja službenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede bila su vrlo posjećena te se tražilo i mjesto više, a nakon izlaganja uslijedila je zanimljiva rasprava te su dani odgovori na postavljena pitanja.

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Utjecaj pravilne rezidbe i pravilne gnojidbe na postizanje visokih uroda i povećanja udjela prve klase plodova

27. veljače 2023.0

Dana 24. veljače 2023. u Peklenici (Međimurska županija), u voćnjacima Fortuna agro d.o.o. održana je demonstracijska aktivnost: „Utjecaj pravilne rezidbe i pravilne gnojidbe na postizanje visokih uroda i povećanje udjela prve klase plodova.“

Cilj demonstracije bio je objasniti važnost poznavanja svih čimbenika kojima možemo utjecati na povećanje uroda i povećanje udjela prve klase plodova, a to su:

Poznavanje fiziologije obnove rodnog drveta na jabuci kako bi tijekom cijelog vijeka rađanja voćnjaka postizali visoke uroda visoke kvalitete.
Poznavanje vrsta rodnog drveta, njegove kvalitete i načina obnove i stvaranja.
Prilikom izvođenja rezidbe, važnost utvrđivanja i planiranja rodnog drveta za tri godine unaprijed. (2023., 2024., 2025.)
Utjecaj načina i jačine rezidbe na rast mladica koje će biti potrebne za obnovu rodnog drveta u narednim godinama ( 2025., 2026.,…)
Planiranje i usklađivanje opterećenja i potrebe prorijede kako rezom tako i ostalim načinima za tekuću godinu i za narednu godinu (2023./24.)
Utvrđivanje potrebe za vrstom i jačinom proljetne prihrane kako bi se osigurao optimalni rast i obnova rodnog drveta u narednim godinama.

Demonstracijska aktivnost započela je projekcijom prezentacije o fiziologiji obnove rodnog drveta i fotografija iz međimurskih voćnjaka snimljenih u tijeku par zadnjih godina iz kojih je vidljivo kako greške u rezidbi i gnojidbi, tako i pozitivni primjeri u podizanju tehnologije rezidbe i gnojidbe utječu na količinu i kvalitetu uroda.

Nakon prezentacije sudionici su izašli u nasade te su na nekoliko sorata (Topaz, King rot delicious, Idared, Crimson crisp, Gala) sudjelovali u demonstraciji rezidbe i provedbe planirane obnove rodnog drveta. Nastojalo se objasniti kako krupnoća i kvaliteta plodova najviše ovisi o kvaliteti rodnog drveta, te na konkretnim primjerima svake sorte objasniti sve gore navedene čimbenike kojima utječemo kako na količinu tako i na kvalitetu uroda. Neki od sudionika i sami su se okušali u rezidbi na sortama koje inače ne posjeduju u svojim nasadima.

Također na dijelu nasada objašnjen je značaj „klik“ sistema rezidbe i fiziologija tog načina rezidbe u podizanju vrlo gustih novih nasada visokog i jako uskog vretenastog grma sa novim ekološki prihvatljivim sortama što slijedi u narednoj obnovi nasada. Samo na prikazane načine moći ćemo konkurirati količinom i kvalitetnom na tržištu i sačuvati ekonomski održivu proizvodnju.

Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Dani maslinovog ulja otoka Hvara

14. veljače 2023.0

U subotu, 11. veljače 2023. godine u hotelu „Hvar“ u Jelsi na otoku Hvaru održana je 8. po redu manifestacija „Dani maslinovog ulja otoka Hvara“, čiji je organizator udruga maslinara „Sveti Špirijun“, a suorganizatori su Općina Jelsa i Turistička zajednica Općine Jelse.

Nagradu za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje dobio je najstariji član udruge Antun Bojanić iz Vrisnika kojeg su po broju bodova u stopu pratili Dinko i Duje Tudor, maslinari iz Milne. Frančesko Duboković iz Jelse imao je najbolje ocijenjeno ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje, dok je priznanje za najbolju uljaru dodijeljeno uljari Božić-Svirče d.o.o., vlasnika Božidara Balića.

Ispred organizatora, prisutnima se obratio predsjednik udruge Đorđan Gurdulić te u pozdravnom govoru naglasio je da je prošla godina bila iznimno teška za maslinare zbog višemjesečnih vrućina koje su umorile masline i težake, no ipak je nakraju ulja bilo dosta.

Voditeljica ocjenjivačkog panela s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, dr. sc. Mirella Žanetić istaknula je da je većina tih ulja bila izvrsne kvalitete unatoč teškoj godini. Obrazlažući način provođenja kemijske i senzorske analize te u konačnici ocjenjivanja maslinovih ulja, informirala je prisutne da je zaprimljeno 70 uzoraka, od čega je 45 uzoraka u kategoriji ekstra djevičanskih maslinovih ulja (EDMU), 10 uzoraka je u kategoriji djevičanskih maslinovih ulja, a 15 uzoraka, nažalost je, u kategoriji lampante maslinovih ulja.

Slijedom navedenog, podijeljeno je 25 zlatnih, 4 srebrne i 16 brončanih medalja za ekstra djevičansko maslinovo ulje, 10 priznanja za djevičansko maslinovo ulje i 15 priznanja za sudjelovanje.

Nagrađeni Antun Bojanić rekao je kako se maslinarstvom bavi od malih nogu te trenutno sa svojom obitelji obrađuje nasad od 160 maslina. Dosad je njegovo ulje dobivalo srebrne medalje te mu je ovo prva zlatna medalja i to nakon izuzetno teške godine za maslinare. Naglasio je da je tako dobro ulje uspio proizvesti jer je slušao savjete stručnjaka mr.sc. Stanislava Štambuka iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, vezane za zaštitu i vrijeme branja maslina.

U sklopu događanja, održana su stručna predavanja u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede. Predavanje pod nazivom „Zaštita maslina od bolesti i štetnika“ održala je službenica Tihana Pipinić, dipl. ing., a mr. sc. Stanislav Štambuk održao je predavanje „Utjecaj klimatskih promjena na maslinu s osvrtom na 2022. godinu“, te mag. ing. agr. Ivan Jozinović predavanje „Ishrana masline – problematika i rješenja“.

Događanju su prisustvovali i prisutne pozdravili i Nikša Peronja, načelnik Općine Jelsa, Stanislav Štambuk, iz Područne Službe za stručnu podršku Split, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, gradonačelnik Grada Hvara, Rikard Novak, načelnik Općine Sućuraj Ivan Slavić te Ćazim Alković, predsjednik prijateljskog Društva maslinara iz Bara (Crna Gora).

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Gljivični rak oraha, simptomi i metode zaštite

10. veljače 2023.0

U protekloj vegetacijskoj sezoni, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, učestalo je zaprimala upite voćara iz Osječko-baranjske županije vezano za pojavu karakterističnih crnih okruglih lezija na deblima koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom korom oraha. Iz navedenih lezija tijekom ljeta a posebno poslije jačih oborina, primjećuje se curenje tamne smolaste tekućine. Nakon fitopatološke analize uzetih uzoraka kore oraha koja je obavljena u HAPIH-u, Centru za zaštitu bilja, utvrđeno je kako se radi o vrlo opasnom patogenu – Gljivičnom (botriosferijskom) raku oraha koji izaziva gljivica Botryosphaeria dothidea. Navedena vrsta uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis. i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji dovode do odumiranja grana a u konačnici i čitavih stabala. Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Najbolji rezultati u sprječavanju širenja gljivičnog raka u nasadu oraha, postižu se primjenom svih dostupnih preventivnih mjera koje obuhvaćaju sadnju nasada na povoljnim tlima i lokalitetima, sanitarnu rezidbu, pravilno navodnjavanje (bez raspršivača), pravodobna zaštita oraha od štetnika koji bodu i sišu te ciljanim fungicidnim tretmanima u periodu svibanj-srpanj.

Uvod

Poljoprivredni proizvođači oraha posljednjih godina su suočeni sa sve većim izazovima kako u suvremenoj plantažnoj proizvodnji oraha tako i u ekstenzivnoj proizvodnji (na okućnicama). Većina starijih voćara se vjerojatno sjeća izreke od prije 30-40 godina kako je orah privlačna i nezahtjevna kultura posebno u pogledu zaštite od bolesti i štetnika. Međutim, praksa je pokazala kako se voćari u novije vrijeme u proizvodnji oraha susreću sa dva vrlo značajna ograničavajuća čimbenika a to su voda (posebno mladi nasadi) i zaštita (introdukcija i širenje novih bolesti i šetnika), imajući u vidu vrlo ograničen izbor sredstava za zaštitu bilja.

Patogena gljivica Botryosphaeria dothidea ili gljivični rak pripada rodu Botryosphaeria a uz još nekoliko vrsta gljivica iz rodova Geosmithia, Neofusicoccum, Phomopsis i dr., izazivaju vrlo slične simptome koji u konačnici dovode do odumiranja čitavih stabala. Navedene vrste gljivica raširene su na svim kontinentima a kao ednofiti tj. miceliji gljivica se razvijaju unutar tkiva domaćina, koloniziraju nekoliko stotina vrsta šumskog i ukrasnog drveća, voća te ratarskih i povrćarskih kultura.

Prema dostupnim literaturnim podacima, gljivični rak je već duži niz godina prisutan u nasadima oraha u RH i nejasno je kako je introduciran u našu zemlju. Na Sjevernoameričkom kontinentu bolest se naziva „Botryosphaeria and Phomopsis canker“, koja posljednjih godina poradi vrlo brzog širenja postaje vrlo velika prijetnja komercijalnom uzgoju oraha u SAD-u, Australiji ali i u Europi. U slobodnom prijevodu na hrvatski, ovaj kompleks gljivičnih bolesti bi se mogao nazvati palež, rak ili kolaps/venuće.

Obilaskom trajnih nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako se simptomi zaraze najčešće pojavljuju na južnoj i jugozapadnoj strani debla i to na stablima starijim od 15 godina (Slika 1.) Vizualnim pregledom zaraženih stabala, može se zaključiti kako je zaraza za sada lokalizirana samo na deblo tj. nisu uočene patološke promjene i odumiranje ramenih (skeletnih) grana krošnje ali su se u vrlo malom broju slučajeva mogle uočiti na peteljkama listova i plodovima.

Slika 1. Točkaste i eliptične rak-rane koje stvara patogena gljivica B. dothidea kod uznapredovale zaraze debla oraha (snimio T. Validžić)

Simptomi širenja zaraze na stablima oraha

Početni simptomi napada gljivičnog raka oraha uočavaju na deblima u obliku manjih ili većih crnih okruglih nekrotičnih lezija koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom i glatkom korom debla koje u uznapredovaloj fazi zaraze poprimaju eliptični oblik. Iz ovih rak-rana uočava se povremeno lučenje crne ili tamno-smeđe smolaste tekućine tzv. tekline koje predstavljaju inokul (iscjedak sa „sjemenkama“) za širenje zaraze posebno poslije jačih oborina (Slika 2.).

Slika 2. Širenje inokulata gljivice B. dothidea (tzv. tekline) na deblu oraha nakon jače kiše ili visoke relativne vlažnosti zraka (snimio T. Validžić)

Na mjestima rak rana, nakon uklanjanja površinskog sloja kore uočavaju se nekrotizirani dijelovi u obliku tamno-smeđih lezija koje su omeđene nešto svjetlijim prstenom (Slika 3. i Video zapis 1.). Ovi nešto svjetliji prstenasti pojasevi s mrtvim tkivom koje razgraničava zdravo od napadnutog tkiva su oblik samoobrane stabla kojom se pokušava zaustaviti širenje patogena unutar tkiva kore.

Slika 3. Tamnije i svjetlije smeđe lezije mrtvog tkiva na kori debla oraha koje stvara B.dothidea (snimio T. Validžić)

Video zapis 1. Nekrotizirani dijelovi na kori debla u obliku svjetlijih i tamnijih smeđih lezija (snimio T. Validžić)

U kasnijim stadijima širenja zaraze slični simptomi se uočavaju i na kori skeletnih grana. Voćari obično ne pridaju pažnju ovim početnim simptomima na deblima te se zaraza uoči tek tijekom vegetacije kada pojedine grane počinju naglo odumirati. Listovi na zaraženim granama gube turgor, imaju simptome paleži, poprimaju smeđu boju ali ne otpadaju nego ostaju na zaraženim granama sve do zime (Slika 4.).

Slika 4. Simptomi napada B. dothidea na krošnji stabla oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Simptomi zaraze se kod uznapredovalog stadija mogu uočiti i na lisnim peteljkama u obliku crnih lezija, na mladim izbojcima i pupovima koji do iduće vegetacijske sezone potpuno nekrotiziraju (Slika 5.), te na peteljkama plodova i samim plodovima čija se zelena lupina smežura i pocrni. Mjesta prodora gljivice u zdravo tkivo su rane od rezidbe, oštećenja na kori od niskih temperatura, oštećenja od tuče, napad štetnika koji bodu i sišu te prirodni otvori kao što su puči (stome) ili ožiljci otpalih listova. Najnovija istraživanja u SAD-u su pokazala kako su najčešća mjesta prodora patogena u tkivo ožiljci od otpalih peteljki plodova u jesen. Stoga je ovdje vrlo važno naglasiti važnost preventivne zaštite nasada nakon berbe tj. zimska zaštita.

Slika 5. Simptomi napada B. dothidea na izbojcima, peteljkama listova i plodovima oraha (Izvor: https://www.wcngg.com, T. Michailides, UC Davis)

Epidemiologija gljivičnog raka

Gljivica na zaraženim stablima prezimljava na kori zaraženog debla, mladim izbojcima, pupovima te mumificiranim plodovima oraha. Širenju zaraze pogoduje prisustvo inokula, najmanje 4 mm oborina, temperature iznad 10 °C te nazočnost otvorenih mjesta na tkivu (ranice, ubodi i sl.,) koje će poslužiti kao mjesta prodora patogena u zdravo tkivo.

Gljivica se razmnožava nespolnim putem razvojem „sjemenki“ tzv. konidija u plodnim tijelima koji se nazivaju piknidi. Konidije se šire vodom te su česte oborine kao i zalijevanje nasada diznama sa raspršivačima veliki rizik za širenje bolesti u nasadu. Primarne zaraze ostvaruju se početkom proljeća a sekundarne krajem ljeta i početkom jeseni. Dakle, izvor inokulata za primarnu zarazu su zaražene grane nakon zimske rezidbe, otpalo zaraženo lišće i mumificirani plodovi koji nisu uklonjeni iz nasada. Pojedini autori navode kako čak i drveni potporni stupići koji se postavljaju uz sadnice, mogu biti značajan izvor zaraze s B.dothidea u mladim nasadima.

Slika 6. Ulazno-izlazni otvor ličinke Granotoča (Zeuzera pyrina) na deblu oraha s vidljivim simptomima prodora B. dothidea u zdravo tkivo kore (snimio T. Validžić)

Moguće mjere zaštite

Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Dosta čest slučaj u RH je nepravilan izbor položaja za uzgoj oraha (mrazišta, visok nivo podzemnih voda i sl.), koji rezultira usporenim rastom i slabljenjem obrambenih mehanizama biljke. U takvim nasadima poželjna bi bila preventivna aplikacija pripravaka koji su u RH registrirani kao folijarna gnojiva i/ili ojačivači bilja u cilju jačanja obrambenog mehanizma stabala oraha u stresnim situacijama koje služe kao okidači (eng. trigger) za aktivaciju patogena.

Voćarima se preporučuje češći obilazak nasada i kontrola debala kako bi se što ranije uočili simptomi zaraze. Rezidba se treba obavljati sa dezinficiranim alatom.

Zaražene grane kao i mumificirane plodove potrebno je odrezati i iznijeti iz nasada te što prije spaliti. U slučajevima kada se na deblima uoče prve nekrotične lezije i tekline, iste se mogu tijekom ljeta izrezati prikladnim oštrim alatom sve do zdravog dijela kore (Video zapis 2.). Tako očišćena mjesta poželjno je tretirati (dezinficirati) s pripravcima na bazi bakra: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%), te nakon sušenja (1-2 dana), rane premazati voćarskim voskom.

Video zapis 2. Uklanjanje nekrotiziranih dijelova (rak rana) sa kore debla oraha (snimio T. Validžić)

Kemijske mjere zaštite obuhvaćaju primjenu fungicidnih i insekticidnih pripravaka koje treba uklopiti u redoviti program zaštite. Svakako treba naglasiti kako redovita zaštita nasada od napada štetnih kukaca koji bodu, buše i sišu (jabučni savijač, lisne uši, fitofagne stjenice, granotoč – Slika 6. i dr.), značajno smanjuje potencijal širenja patogena.

Na žalost u RH a uglavnom i EU, ne postoje registrirani pripravci za suzbijanje gljivičnog raka oraha. Prema istraživanjima u SAD-u u kojima se istraživao učinak oko 20 aktivnih tvari, vrlo dobru učinkovitost na patogenu gljivicu B.dothidea je pokazao pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin) uz još nekoliko pripravaka koji nisu registrirani u EU. Fungicidni pripravci primjenjuju se ciljano u nasadu u 3-4 tretmana i to sredinom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja a eventualno četvrti tretman je potrebno obaviti nakon berbe oraha kako bi se spriječio prodor patogena kroz ranice od otpalih peteljki plodova i listova, posebno vodeći računa da se tretmani obavljaju prije ili nakon jačih oborina.

U RH dozvolu za korištenje u orahu ima pripravak Signum (boskalid + piraklostrobin). Pripravak je registriran za suzbijanje sive pjegavosti lista (Gnomonia leptostyla), koja posljednjih godina postaje gospodarski značajna bolest poradi čega voćari mogu računati na vrlo dobar sporedni učinak pripravka i na gljivični rak. Pripravak se u nasadima oraha primjenjuje u količini od 1,0 kg/ha uz dozvoljena dva (2) tretmana u vegetacijskoj sezoni. Preporuka je aplikacija pripravka sredinom mjeseca svibnja i lipnja.

Ekološkim proizvođačima oraha može preporučiti pripravak Serenade Aso (Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713), ekološki pripravak koji suzbija široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak je registriran u orahu za suzbijanje bakterijske pjegavosti (Xanthomonas arboricola pv. juglandis), pa se voćarima može savjetovati provjera sporednog učinka ovog pripravka i na gljivični rak.

Voćarima amaterima može se preporučiti redovito kasno jesensko i proljetno premazivanje (krečenje) debala i osnove skeletnih grana otopinom vapna, soli i močivog sumpora koji se u za ovu svrhu može zamijeniti s jednim od bakarnih pripravaka za zimsku zaštitu. Okvirne količine komponenti bi bile slijedeće: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna, ½ kg soli poradi boljeg prianjanja na deblo, 100 g močivog sumpora ili 100-200 g pripravka na bazi bakra.

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Izvori podataka:

Chen S, Morgan DP, Hasey JK, Anderson K, Michailides TJ. Phylogeny, Morphology, Distribution, and Pathogenicity of Botryosphaeriaceae and Diaporthaceae from English Walnut in California. Plant Dis. 2014 May;98(5):636-652.
López-Moral A, Lovera M, Raya MDC, Cortés-Cosano N, Arquero O, Trapero A, Agustí-Brisach C. Etiology of Branch Dieback and Shoot Blight of English Walnut Caused by Botryosphaeriaceae and DiaportheSpecies in Southern Spain. Plant Dis. 2020 Feb;104(2):533-550.
Marsberg A, Kemler M, Jami F, Nagel JH, Postma-Smidt A, Naidoo S, Wingfield MJ, Crous PW, Spatafora JW, Hesse CN, Robbertse B, Slippers B. Botryosphaeria dothidea: a latent pathogen of global importance to woody plant health. Mol Plant Pathol. 2017 May;18(4):477-488.
Novak Adrijana, Dario Ivić, Zdravka Sever, Tina Fazinić i Krešimir Šimunac. “BOTRYOSPHAERIA CANKER OF WALNUT IN CROATIA.” Glasilo biljne zaštite18, br. 3 (2018): 321-0. https://hrcak.srce.hr/236900
Zlatković, M. (2016). Botryosphaeriaceae kompleks na različitim drvenastim vrstama u Srbiji, doktorska dizertacija, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 217.
https://ipm.ucanr.edu/agriculture/walnut/botryosphaeria-dieback/
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0261219422002149
https://www.walnut.net.au/wp-content/uploads/2017/12/Botryosphaeria-and-Phomopsis-Presentation 9. Themis-Michailides-Walnut-Farm-Walk-Nov2017.pdf
tps://ipm.ucanr.edu/PMG/PESTNOTES/pn74177.html
https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/gljivicni-rak-oraha-prijeti-nasadima/
https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2022/08/RNQPs-Sadni-materijal-oraha_V2.pdf
https://ccfruitandnuts.ucanr.edu/files/239150.pdf
https://apsjournals.apsnet.org/doi/full/10.1094/PDIS-03-19-0545-RE

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Prvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus) na području grada Opuzena

1. veljače 2023.0

Narančin trnoviti štitasti moljac je karantenski štetnik na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije, koji je prvi put u Hrvatskoj zabilježen 2018. godine u proizvodnom nasadu mandarina u Konavlima. Od prvih nalaza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovaj štetni organizam proširio se prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije te prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske). Tijekom proteklog tjedana potvrđen je prvi nalaz na području grada Opuzena.

Slika 1. Ličinka – puparij

Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta. Štetnik je u Hrvatskoj do sada osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).

Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice što za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke, te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Jako napadnuti listovi mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.

Slika 2. Puparij

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma izvan demarkiranih područja, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) (NN 111/2020). Pozitivni lokalitet Opuzen, sukladno „Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020), nalazi se izvan demarkiranih područja.

Slika 3. Zaraza gljivama čađavicama

Obzirom na važnost proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve, nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja narančinog trnovitog štitastog moljca. Nadzor o provedenim aktivnostima i propisanim mjerama suzbijanja u nadležnosti je fitosanitarne inspekcije.

Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka.

Osim mehaničkog uklanjanja zaraženih biljaka suzbijanje se obavlja i primjenom kemijskih insekticidima ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.

Slika 4. Odrasli oblik

U Republici Hrvatskoj prema FIS -u, dozvolu za suzbijanje narančinog trnovitog štitastog moljca na agrumima ima pripravak na osnovi aktivne tvari spirotetramat trgovačkog naziva Movento u koncentraciji 0,045-0,075 % (45-75 mL sredstva/100 L vode) uz utrošak vode 1000-3000 L/ha. Maksimalna dopuštena količina po jednoj primjeni iznosi 2,25 L/ha. Sredstvo se primjenjuje od početka formiranja ploda do stadija kada su plodovi postigli 80 % veličine (BBCH 71-78).Sredstvo primijeniti kod pojave prvih ličinki. Dozvoljene su najviše dvije primjene godišnje s razmakom između tretiranja od najmanje 21 dan.

Slika 5. Jaja i ličinke različitih stadija – uvećano 200X

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika A. Spiniferus u nasadu obratiti se Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr 01/2375100, czb@hapih.hr 01/2311-640.

Ministarstvo poljoprivrede u nadolazećem periodu planira povećati broj vizualnih pregleda na tom području.

Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Događaji, Hortikultura, Stočarstvo, Vijest

Događanja na području Koprivničko-križevačke županije

31. siječnja 2023.0

Tijekom posljednjih dana na području Koprivničko-križevačke županije održano je nekoliko je značajnih poljoprivrednih događanja.

Hrvatska mljekarska udruga izabrala je najuzornije proizvođače mlijeka u Republici Hrvatskoj u 2022. godini

U Križevcima je 25. siječnja 2023. godine održan stručni skup u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge koja tradicionalno nagrađuje najuzornije proizvođače mlijeka u Republici Hrvatskoj. Ujedno je obilježena i 60. obljetnica Mljekarskog lista, edukativno-informativnog časopisa koji je namijenjen proizvođačima mlijeka, a kontinuirano izlazi od 1963. godine.

Domaćin ovogodišnjeg skupa bilo je Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, a pokrovitelj Koprivničko-križevačka županija.

Nagrađeni Marko Ivančan sa županom Koprivničko-križevačke županije

Dodijeljene su godišnje nagrade Mljekarskog lista u kategorijama “Mliječna farma 2022. godine” i “Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2022. godini”. Nagrade su dodijeljene sukladno Pravilniku o godišnjoj nagradi Mljekarskog lista koja se dodjeljuje na kraju svake godine u cilju popularizacije proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj. Nimalo jednostavan posao odabira najboljih obavilo je Stručno povjerenstvo u sastavu: Danijela Stručić – predsjednica stručnog povjerenstva (SLKM-HAPIH), Miljenko Konjačić (Agronomski fakultet), Davor Pašalić (HAPIH), Kristina Matković (Veterinarski fakultet), Josip Jurić (Dukat d.d.), Krunoslav Ladić (Vindija d.d.) i Zoran Bašić (HMU). Nagrada u kategoriji „Mliječna farma 2022. godine“ pripala je OPG-u Murković iz Novakovca u Međimurskoj županiji, a u kategoriji „Najperspektivniji mladi proizvođač u 2022. godini“ Marku Ivančanu iz Novačke u Koprivničko-križevačkoj županiji. Nagrađenima su uručene prigodne nagrade koje su pripremili Hrvatska mljekarska udruga, industrija mlijeka i tvrtke iz agro-biznisa. Ovom prilikom podsjećam da je nagradu „Najuzorniji mladi proizvođač mlijeka“ 2019. godine primio Antonio Panić iz Koprivnice, također iz Koprivničko-križevačke županije.

Nagrađeni OPG Murković

Uvodno je okupljene pozdravila predsjednica Hrvatske mljekarske udruge Vera Volarić, a svečanosti su prisustvovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu stočne hrane Zdravko Barać, zamjenik ravnateljice HAPIH-a Krunoslav Karalić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Marcela Andreata-Koren, voditelj laboratorija u Poljani Križevačkoj Ivica Vranić, načelnik Općine Gola Stjepan Milinković, predstavnici mljekara, udruga uzgajivača i proizvođača mlijeka, članovi Uredničkog odbora i suradnici Mljekarskog lista, predstavnici fakulteta i instituta te brojni proizvođači mlijeka i drugi gosti. Glavni urednik Mljekarskog lista, Zoran Bašić kroz prezentaciju je podsjetio na nagrađene uzorne proizvođače mlijeka unatrag 15-ak godina.

Obraćanje državnog tajnika Zdravka Tušeka

Državni tajnik Zdravko Tušek zahvalio je proizvođačicama i proizvođačima mlijeka što ruralni prostor čine živim te istaknuo mjere koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima kako bi poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom mlijeka mogli odgovoriti na sve izazove s kojima se susreće sektor mljekarstva u Hrvatskoj.

U subotu, 28. siječnja 2023. godine u Kunovec Bregu predstavljena novoosnovana Poljoprivredna zadrugu “Naš lješnjak”

Tijekom mjeseca siječnja na području kontinentalne Hrvatske održan je niz prezentacijskih predavanja s ciljem upoznavanja šire javnosoti s novoosnovanom Poljoprivrednom zadrugom “Naš lješnjak”. Naime, prošle je godine velika većina proizvođača lješnjaka samostalnim nastupom na tržištu ostvarila nezadovoljavajuće rezultate pa je pred kraj 2022. godine nekoliko entuzijasta, osnivača zadruge, odlučilo okupiti sve zainteresirane proizvođače lješnjaka u poljoprivrednu zadrugu.

Predstavljanje novoosnovane Poljoprivredne zadruge “Naš lješnjak” nastavlja se i tijekom mjeseca veljače. Predavanja imaju za cilj informirati proizvođače lješnjaka s dosadašnjim aktivnostima Zadruge te kratkoročnim i dugoročnim planovima poslovanja. Također, na predavanjima se može preuzeti potrebna dokumentacija i dobiti sve ostale informacije za priključivanje zadruzi.

Brojne su prednosti udruženih proizvođača, od zajedničkog nastupa na tržištu, do jednostavnijeg prijenosa informacija i znanja te razmjene iskustva. O navedenom je detaljno govorio jedan od osnivača poljoprivredne zadruge „Naš lješnjak“ Tomislav Haršanji.

PZ Naš lješnjak Kunovec Breg

Proizvođačka organizacija Udruga mljekara „Drava-Sava“ u Goli je u nedjelju, 29. siječnja održala je izbornu godišnju skupštinu

U nedjelju je u Društvenom domu Općine Gola održana izborna skupština Proizvođačke organizacije Udruga mljekara „Drava-Sava“ koja je osnovana 2013. godine. Izvješće o radu i plan rada Proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava” predstavila je voditeljica Proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava“, Marina Ivančan Krznarić, mag. ing. agr.

Izborna godišnja skupština Proizvođačke organizacije Udruga Drava-Sava

Ukupan broj članova od osnivanja do danas je 174, a obujam proizvodnje (prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu) prikazane su po godinama u nižoj tablici:

Tablica: Obujam proizvodnje članova Proizvođačke organizacije Udruga mljekara „Drava-Sava“ (kg mlijeka) po godinama:

godina	Količina mlijeka (kg)
2014.	17 427 904
2015.	15 712 473
2016.	15 216 053
2017.	14 901 888
2018.	14 815 980
2019.	15 138 348
2020.	15 889 175
2021.	17 930 952
2022.	17 876 620

Voditeljica se osvrnula i na otkupnu cijenu mlijeka u Republici Hrvatskoj, koja je unatoč povećanju i dalje druga najniža cijena za kilogram mlijeka (0,58€/kg) na području Europske unije.

U potpunosti popunjen Društveni dom u Goli dovoljan je pokazatelj značaja ove grane proizvodnje za poljoprivrednike Koprivničko-križevačke županije. Od ukupnog broja isporučitelja mlijeka u Republici Hrvatskoj (3479) u 2022. godini, najveći je broj upravo iz Koprivničko-križevačke županije, 914 (udio: 26%). Prema količini isporučenog mlijeka (ukupna količina: 405 425 392 kg), Koprivničko-križevačke županija nalazi se na visokom 4. mjestu s isporučenih 50 107 070 kg (udio: 12%). Na području Koprivničko-križevačke županije proizvodnja mlijeka je obiteljski posao. Raduje činjenica da su među proizvođačima mlijeka mladi kojima su roditelji prenijeli iskustvo i ljubav prema „blagu“. Zalaganje, marljivost i ustrajnost proizvođača mlijeka istaknuli su svi gosti koji su sudjelovali na Skupštini i obratili se prisutnima: načelnik općine Gola Stjepan Milinković, načelnik općine Novo Virje Mirko Remetović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Koprivničko-križevačke županije Marijan Štimac, direktorica prodaje u tvrtki SCHAUMANN Agri d.o.o. Ljiljana Pomper i predstavnik Poljoprivredne zadruge „Naš lješnjak“ Dražen Široki. Na kraju su Tomislav Mesić i Tatjana Martinović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede članovima Proizvođačke organizacije predstavili najznačajnije ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju 2023-2027 i proizvodno vezana plaćanja značajna za poljoprivrednike koji se bave mljekarstvom.

Tomislav Mesić, predavanja

Članovima se na kraju obratio dosadašnji i ponovno izabrani predsjednik Proizvođačke organizacije Udruge mljekara „Drava-Sava“ Željko Turčić i pozvao članove na suradnju kako bi se uspješno ostvarili planovi rada i ciljevi proizvođačke organizacije te na taj način pridonijelo zaustavljanju pada broja proizvođača mlijeka i ukupne količine proizvedenog mlijeka u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Proizvođačke organizacije Udruga Drava Sava Željko Turčić

Na svim navedenim događanjima sudjelovali su savjetodavci koji nastoje svojim zalaganjem i svakodnevnim prisustvom na terenu pomoći opstanku i razvoju ruralnog prostora.

mr. sc. Tatjana Martinović, voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica

Edukacija, Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

Najava održavanja „Zimske škole rezidbe voćaka – Kaptol 2023.“

10. siječnja 2023.0

Već tradicionalno, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, zaštite bilja i mehanizacije, („savjetodavci“) organiziraju „Zimsku školu rezidbe voćaka – Kaptol“. Do sada je kroz školu prošao značajan broj polaznika koji stečena znanja sa ove škole korisno primjenjuju u svojim nasadima ili okućnicama.

Napominjemo kako su, osim zainteresiranih voćara s lokalnog područja, ovu školu pohađali polaznici diljem RH.

Ove godine Školu organiziramo neprekidno po dvadesetprvi (21.) puta, još od 2002. godine.

Škola će se održati kao 4-dnevni edukacijski trening-tečaj, u trajanju od 7. do 10. veljače 2023. (od utorka do petka).

Koncepcijski, ova Škola u sva 4 dana trajanja izgleda ovako:

Svakoga dana trajanja Škole započinjemo najprije sa stručnim predavanjima u Općinskoj vijećnici u Kaptolu, s početkom u 9.oo sati. Ovo stoga da se polaznici škole najprije teorijski upoznaju sa problematikom rezidbe svake voćne vrste – kako bi lakše pratili pokaznu rezidbu u popodnevnim satima na terenu. Potom se oko 11 sati kreće na praktičnu pokaznu rezidbu u voćnjake. Pokazna rezidba u voćnjacima traje do 15,oo, ili iznimno, najdulje do 16 sati.

Raspored voćnih vrsta je:

Prvi dan: jabuka i kruška,
drugi dan: šljiva, breskva, nektarina i marelica,
treći dan: lijeska i orah,
te zadnjeg dana: višnja i trešnja.

No, obzirom na nepredviđene okolnosti, moguć je i drugačiji poredak. Obzirom da su neki polaznici Škole u radnom odnosu, te ne mogu dobiti slobodne dane za sva 4 dana trajanja Škole, prilikom prijavljivanja na ovu Školu, mogu odbrati kojega dana će sudjelovati na školi (na prvom danu, na drugom, na trećem ili na sva 4 dana – i sve druge kombinacije od po 2 dana ili 3 dana pohađanja škole).

Škola će biti organizirana na nekoliko lokacija i to u voćnjacima u okolici Kaptola, te na drugim lokacijama unutar PSŽ.

Ciljana grupa prijavitelja na ovu Školu su ponajprije voćari s malim ili nedostatnim znanjima o rezidbi. No, isto tako dobrodošli su i profesionalci, tj. oni koji već imaju iskustava iz rezidbe – kao i mali, hobi voćari. Slobodan prijavak je i za sve ostale kojima je rezidba voćaka zanimljiva.

Prijavak je ograničen na 25 kandidata.

Uvjeti za prijavak u školu rezidbe su:

Dobro zdravstveno stanje (nisu prihvatljivi kandidati sa teškim i kroničnim bolestima, osobe koje su netom odležale gripu, osobe s temperaturom, visokim tlakom i sve ostale zdravstveno rizične skupine).
Mogućnost dolaska vlastitim prijevozom (moguće je da se više kandidata preveze jednim zajedničkim vozilom, a obzirom na u Slavoniji zimi uvijek moguć i snijeg – poželjno je dovesti se na zimskim gumama).
Posjedovanje ispravnog i oštrog alata za rezidbu. To znači oštre i ispravne voćarske škare, voćarska pila, a poželjno je imati i brus, jedan dcl 70%-tnog alkohola, rukavice te toplu obuću i odjeću. Sugeriramo obući se slojevito.

Škola je za sve polaznike besplatna!

Prijavak na Zimsku školu rezidbe voćaka moguć je odmah po objavi ove obavijesti, a zadnji dan prijavka je u ponedjeljak, 6. veljače 2023., do 11,oo sati. (ukoliko do tada već nije popunjena kvota od svih 25 polaznika Škole).

Idejni začetnik te voditelj i ovogodišnje škole rezidbe voćaka je Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik, uz asistenciju kolega: Gorana Josipovića, Đurđice Kšenek, Ivice Prpića te Mladena Peraka.

Nastava započinje 7. veljače 2023.. Potrebno je doći (dovesti se) do Kaptola, gdje je u Općinskoj vijećnici teorijska nastava (prvoga dana) počinje u 9.oo sati. Ostale dane započinjemo s predavanjima u 8:oo ujutro. Sa sobom je potrebno ponijeti olovku i bilježnicu te alat za rezidbu s pripadajućim priborom na pregled.

Napominjemo kako alat: voćarske škare i pila ne moraju biti nove, ali moraju biti OŠTRE!

Prijaviti se može u naš ured u Kaptolu, osobnim dolaskom, ali moguć je prijavak i telefonom. Ured za prijavu na Zimsku školu rezidbe voćaka je u Kaptolu, u zgradi Općine na 1. katu. Telefon za prijavak na Zimsku školu rezidbe voćaka – Kaptol 2023. (kao i za sve detalje vezane uz održavanje ove škole) je: 091/4882-820 – voditelju ove škole.

Za sve one koji dolaze izvan Požeško-slavonske županije, mjesto Kaptol je udaljeno nekih 13 km sjever-sjeveroistočno od Požege, 5 km istočno od mjesta Velika i 12 km zapadno od Kutjeva. Zborno mjesto je svakoga jutra ispred crkve u Kaptolu jer je ondje najviše mjesta za (potpuno besplatno) parkiranje.

D O B R O n a m D O Š L I !!!

Tomislav Božičević, dipl.ing.agr.

Dopunske djelatnosti, Hortikultura, Prerada, Vijest, Voćarstvo

Prvi tečaj prerade i dorade voća u Čakovcu

21. studenoga 2022.0

U organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Čakovcu, od 7. studenog do 10. studenog 2022. godine, organiziran je tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća.

Tijekom tečaja, dvanaest polaznika imalo je priliku upoznati se sa zakonskim propisima koji reguliraju područje prerade, ekonomskim i marketinškim aspektima te tehnološkim procesima. Kako pored teorije, polaznici prolaze i veliki dio praktične nastave, u okviru tečaja organizirana je terenska radionica kod OPG-a FINOTE – OPG SARAČ NEDIN u Mačkovcu. U registriranom objektu za preradu i doradu voća polaznici su upoznati sa opremom za preradu voća, pripremom džema od aronije te preradom lješnjaka u hladno prešano ulje. U okviru objekta za preradu nalazi se i prezentacijski prostor za promociju i izravnu prodaju vlastitih prerađenih proizvoda OPG-a.

Za teorijski i praktični dio edukacije zaslužni su bili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede iz Zagreba: Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. i Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr., zatim Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., djelatnik u ispostavi Zadar te Adrian Horvat, dipl. ing. agr. i Ljiljana Kocen dipl. ing. agr., djelatnici u ispostavi Čakovec i Štrigova.

Tečaj je namijenjen svim zainteresiranim poljoprivrednicima bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju, a koji su upisani u Upisnik PG/OPG-a. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća, preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije. Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda, kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište, promociju istih te upoznavanje sa osnovama ekonomike i poslovanja OPG-a, poreznom politikom i osnovama knjigovodstva.

Poljoprivredni proizvođači, polaznici tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda, imaju mogućnost dobivanja potrebnih znanja za diversifikaciju svojeg gospodarstva kroz dopunske djelatnosti čime će povećati vrijednost vlastitih proizvoda i biti konkurentniji na tržištu. Proizvodnjom kvalitetnih prerađevina, mali proizvođači svakako imaju svoje mjesto na zahtjevnom tržištu gdje kvalitetom, manjim serijama specifičnih proizvoda iz vlastite sirovine mogu biti prepoznati na tržištu i biti izvan konkurencije proizvodima velike proizvođačke industrije.

Zbog izrazito pozitivnih reakcija polaznika planira se još tečaja i demonstracijskih aktivnosti kojim će biti obuhvaćena prerada i dorada voća te prema interesu i prerada i dorada povrća. Pohađanje tečaja i demonstracijskih aktivnosti za polaznike je besplatno, odnosno financira se sredstvima EU iz Mjere 1.

Stoga, pozivamo sve zainteresirane za pohađanje tečaja da se jave djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u svojoj županiji te ovisno o potrebi i interesu završe jedan od tečajeva diverzifikacije djelatnosti na OPG-u.

: Na kraju tečaja napravljeno je kušanje prerađenih proizvoda koje su donijeli polaznici tečaja.

Fotogalerija sa tečaja: Ljubomir Peričić

Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za agroekonomiku

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

10. Dani jabuka u Desiniću

4. studenoga 2022.0

20. listopada dan je posvećen kraljici voćaka – jabuci. U organizaciji Općine Desinić i Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede – područna jedinica Krapina održana je od 14. 10. – 16. 10. 2022. manifestacija 10. Dani jabuka u Desiniću. Održana je u Rodnoj kući Đure Prejca u Desiniću.

Ova manifestacija koja traje već 10 godina od osobitog je značaja za ovaj kraj i čitavo Hrvatsko zagorje.

Okuplja poljoprivrednike, OPG-ove i udruge desinićkog kraja, ali i sa cijelog područja Krapinsko – zagorske županije. Ove godine na manifestaciji je sudjelovalo 10 opg-ova, udruge desinićkog kraja, Osnovna škola, Dječji vrtić, KUD i mnogi drugi sudionici.

Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede – Područna jedinica Krapina, od samih početaka, odnosno svih deset godina sudjeluje u suorganizaciji manifestacije, a od ove godine i u njezinoj organizaciji. Manifestaciju 10. Dani jabuka u Desiniću otvorio je načelnik Općine Desinić Zvonko Škreblin, a prisutnima se obratio i ravnatelj Uprave za stručnu podršku Mladen Fruk, dipl. ing. agr. te župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar.

Specijalisti hortikulture pri Upravi su u petak 14. 10. 2022. izvršili determinaciju pristiglih primjeraka jabuka za izložbu. Sakupljeno je oko 40 sorata jabuka desinićkog kraja i okolice pa je stoga bio pravi izazov sve sorte determinirati. Djelatnici Uprave za stručnu podršku Sanja Gregurić, dipl. ing. agr., Željka Filipaj, dipl. ing. agr., Sandra Majsec, dipl. ing. agr., Nenad Očić, dipl. ing. agr. i Georg Gal, dipl. ing. agr., u subotu 15. 10. 2022. održali su demonstracijsku aktivnost sadnje stare sorte jabuka i prikaz sušenja voća.

Na ovaj način prisutni su imali priliku vidjeti pravilan način sadnje i njege sadnice u prvoj godini uz osnovnu zaštitu budući da ovom sortimentu nije potrebno toliko tretiranja jer su tolerantnije na bolesti što nam je danas i te kako važno. Također, posjetitelji su imali priliku vidjeti i kušati čips od jabuke od starih sorata koji se pokazao kao odlična zdrava grickalica. Obilazak štandova i ocjenjivanje kolača u kategoriji za novi kolač te za tradicionalni kolač i najljepše uređeni štand, odradile su savjetnice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Sanja Gregurić, dipl. ing. agr., Sandra Majsec, dipl. ing. agr., Željka Filipaj, dipl. ing. agr. i voditeljica manifestacije Silvija Kramarić, dipl. ing. agr. Na kraju su najboljima uručene prigodne nagrade.

U sklopu jubilarne desetogodišnjice izložbe, djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede sudjelovali su u izradi prigodnog kataloga sa svim sortama jabuka koje su determinirane tijekom izložbi, a u katalogu su uz sliku sorte opisane karakteristike i osobine jabuke.

Važnost ove manifestacije prepoznata je od strane Ministarstva poljoprivrede koje je ujedno i njezin pokrovitelj te od strane Krapinsko-zagorske županije i okolnih općina i gradova koji iskazuju potporu ovoj hvalevrijednoj manifestaciji. Stoga, nadamo se nastavku ove manifestacije i sljedeće godine sa još više primjeraka autohtonih sorata jabuke.