Ministarstvo poljoprivrede

Vinarstvo

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede > Novosti > Vinarstvo
Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Održano Treće ocjenjivanje mljetskih vina i jakih alkoholnih pića

8. ožujka 2023.0

Manifestacija „Treće ocjenjivanje mljetskih vina i jakih alkoholnih pića“ održana  je 4. ožujka 2023. godine u Babinom polju, na otoku Mljetu, a plod je višegodišnje suradnje Javne ustanove „Nacionalni park Mljet“, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede.

Mljet je nekada bio otok poznat po svojim velikim vinogradarskim površinama koje su uslijed depopulacije i lakšeg pronalaženja prihoda u turizmu, zadnjih desetljeća, značajno smanjene. Cilj višegodišnjih napora je revitalizacija vinogradarsko-vinarske proizvodnje na otoku Mljetu te poticanje gospodarske eksploatacije i valoriziranje mljetskih autohtonih sorata vinove loze – Kuljenače, Mrkuše i Dilipera. Kontinuirana proizvodnja sadnog materijala navedenih sorti rezultat je trogodišnje suradnje NP Mljet i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na ovogodišnje ocjenjivanje pristiglo je ukupno 57 uzorka prikupljenih od strane organizatora, od čega 27 uzoraka vina (15 bijelih i 12 crnih) te 30 uzoraka jakih alkoholnih pića.

Članovi Ocjenjivačke komisije, uz djelatnike Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede – dipl. ing. agronomije Zrinku Favro i Frana Mihlinića, bili su i Marina Anić, Ivanka Čelar, Frano Vlašić, Aleksandar Brodski, dok je rad Komisije vodio i nadzirao predsjednik Komisije, prof.dr.sc. Marko Karoglan.

Djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su prezentacije iz područja zaštite vinograda te detaljnije govorili o aktualnim problemima vezanima za Escu i Fitoplazme u vinogradarstvu. Prof.dr.sc. Marko Karoglan iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu održao je prezentaciju pod nazivom „Utjecaj tehnologije vinifikacije na kvalitetu vina“. Okupljene poljoprivrednike upoznao je sa problematikom zadnje berbe kod koje je suša odigrala veliku ulogu, a zatim su kušana vina koja imaju određenu manu te je upozoreno zašto do toga dolazi te kako u budućnosti spriječiti takve probleme.

Šampionska nagrađena vina su prokomentirana te su istaknute pozitivne osobine koje su i dovele do osvajanja pobjedničkih mjesta, za koja će svečana dodjela diploma biti u lipnju.

Šampion u kategoriji bijelih vina, mješavina bijelih sorata (Rukatac, Kuč mljetski, Kuljenača), je vino proizvođača Petra Palunčića iz Babinog Polja, berba 2022. godina.

Šampion crnih vina, a ujedno i šampion manifestacije je Plavka, berba 2020. godina, proizvođača Roberta Mioča iz Babinog Polja.

Šampion u kategoriji jakih alkoholnih pića je liker od višnje, proizvođačice Anke Dabelić iz Polača.

Malobrojni mljetski vinari još uvijek najveći dio vina ne stavljaju na tržište zbog malih količina koje se potroše u domaćinstvu. Prilika za plasiranje vina na tržište je veliki broj ugostiteljskih objekata koji se otvaraju ljeti. Količina i kvaliteta proizvedenog i prodanog vina na Mljetu svake je godine u porastu, a suradnja tamošnjih vinara i poljoprivrednika sa stručnim službama i znanstvenim ustanovama usmjerit će njihov razvoj u pravom smjeru.

Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Monitoring Vinograda primjenom metode daljinskih istraživanja dronovima – Kaptol

19. listopada 2021.0

 

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede je dana 15. listopada 2021. u vinogradima Veleučilišta u Požegi, u Kaptolu, u Požeško-slavonskoj županiji organizirala demonstracijsku aktivnost na temu: „Monitoring vinograda primjenom metode daljinskih istraživanja dronovima“.

 

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno uz predavanje prof. dr. sc. Mladena Jurišića i izv. prof. dr. sc. Ivana Plaščaka.

Ispred Veleučilišta u Požegi domaćin je bio prodekan za razvoj doc. dr. sc. Berislav Andrlić.

Potporu u organizaciji navedene demonstracije je pružila i udruga vinara i vinogradara, Kutjevački vinari uz svoju predstavnicu Veru Soldo Čamak.

 

Na demonstraciji su se okupili skoro svi veći vinogradari i vinari s područja Kaptola te su pokazali veliki interes za primjenu novih tehnologija.

Demonstrirane su i objašnjene vrste dronova koji se koriste u poljoprivredi, objašnjeno je koje su dozvole potrebne za upravljanje dronom, zatim način registracije leta dronom pomoću aplikacije AMC portal, planiranje leta te način leta i prikupljanja snimaka.

 

 

Prikazana su dva načina snimanja nasada RGB (kao na fotoaparatu) i multispektralnim kamerama.

RGB kamere snimaju ljudskom oku vidljiv dio spektra, tj. vide isto što i ljudsko oko. RGB kamere se koriste za klasičan, ali brži način kontrole nasada. Na taj način dronovi s RGB kamerama zamjenjuju čovjeka u nadzoru nasada. Npr. čovjek ne mora hodati po nasadu i pratiti fenofaze razvoja bilja već to može napraviti s dronom. To omogućuje brži i pravovremeni nadzor.

Multispektralne kamere snimaju ljudskom oku vidljivi i nevidljivi dio spektra tj. infracrveni dio spektra (plava, zelena, crvena, crvena rubna i bliska infracrvena boja). Pomoću njih se mjeri refleksija klorofila u biljkama. Na osnovu refleksije klorofila mogu se pronaći nepravilnosti unutar nasada koje upućuju na postojanje nekih problema. Daljnjim analizama može se odrediti o kojim problemima se radi, npr. pojava bolesti i štetnika, nedostatak hraniva, nedostatak vode i slično.

Nakon leta dronom i prikupljanja snimaka prikazao se način obrade snimaka i izrada karata u GIS-u (karte vegetacijskih indeksa, karte nedostataka vode, aplikativne karte…). Analizom dobivenih karata mogu se vidjeti lokacije na kojima je došlo do pojave stresa kod biljaka, razvoja bolesti, nedostataka hraniva ili nedostataka vode na osnovu čega se donose odluke o djelovanju na tim lokacijama tj. potrebama prskanja, potrebama gnojidbe, potrebama navodnjavanja i sl.

Nadzor nasada i izrada karta služi ekonomskim i ekološkim poboljšanjima, pružajući prije svega mogućnosti uštede repromaterijala, strojeva i radnog vremena, ali i veće dobiti kroz veće prinose, unapređenja kvalitete proizvoda te smanjenju opterećenja okoliša.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim segmentom precizne poljoprivrede tj. bespilotnim letjelicama opremljenim kamerama i GIS-om (geoinformacijski sustav) te mogućnostima koje nudi njihova primjena za unaprjeđenje vinogradarske proizvodnje.

 

 

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Vinfest Benkovac 2021. – Festival vina sjeverne i srednje Dalmacije

10. rujna 2021.0

Ovogodišnji 12. Vinfest Benkovac zbog poznatih razloga  korone dugo se planirao, ali uz upornost i ustrajnost samih vinara, struke kao i privole i nastojanja lokalne samouprave tj. Grada Benkovca, zatim potpore Zadarske županije i samog župana Longina, Vinfest se svečano obilježio i održao u subotu 4. rujna 2021. u Kaštel Benkoviću u Benkovcu.

Uz prigodne riječi zahvale vinarima i vinogradarima na prepoznatljivoj kvaliteti ovogodišnjih vina, nazočnima su se obratili predstavnici Zadarske županije, Grada Benkovca, a od struke prof. dr. Edi Maletić koji se osvrnuo na ovogodišnju iznimnu kvalitetu bijelih i crnih vina uz naglasak na autohtone sorte vinove loze Sjeverne Dalmacije.

Zvonimir Vlatković iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva se obratio nazočnim i iznio praktična iskustva vezana za autohtonu sortu Svrdlovina uz preporuke vinogradarima za njeno daljnje širenje i sadnju kao prepoznatljive autohtone sorte za dobivanje i proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina.

Dakle, ova prepoznatljiva i kvalitetna vinska manifestacija ide dalje unatoč Covid okolnostima, a za to je najbolja potvrda kvaliteta nagrađenih ovogodišnjih vina.

Ove godine ukupno je 64 uzorka vina (vina na tržištu i u postupku proizvodnje) dostavljeno na senzorno ocjenjivanje pred stručnu komisiju.

Najviše od njih 34 su osvojila su zlato, 18 srebro i 4 bronce dok je mali broj vina koji nisu zadovoljila kakvoćom.

Ove godine nije bilo specifičnih problema s kojima se struka suočava posljednjeg desetljeća, poput  promjene boje i atipičnih mirisa vina, a problem oksidacije definitivno je rješiv, napisala je u svome osvrtu Predsjednica komisije Dr. sc. Ivana Alpeza

Po prvi put Šampion Vinfesta 2021. te pobjednička titula sa 90 bodova i velikim zlatom je bijelo vino Fiolić Maraština Surlie berbe 2019. proizvođača Tantum d.o.o. Vina i Likeri Fiolić koje je ujedno i Šampion bijelih vina na tržištu.

Šampion crnih vina na tržištu je Martin-Cabernet Sauvignon, berbe 2017. – KER-VIN ocjenjen sa 89 bodova.

Šampion crnih vina u postupku proizvodnje je Merlot -2019. OPG Stjepan Vučemilović ocjenjen sa 89 bodova.

Šampion bijelih vina u postupku proizvodnje je Pošip – berbe 2020. Vinarija Jokić ocjenjen sa 89 bodova.

U kategoriji najbolja Plavina je Martin Plavina – 2020 – KER-VIN ocijenjena sa 85 bodova i Najbolja Maraština je Maraština Surlie-2019; Vina Fiolić ocjenjena sa 90 bodova.

Ovogodišnji šampioni Vinfest 2021. u Benkovcu /Izvor: Zadarski list/

 

Nakon završetka i uručivanja brojnih odličja i šampionskih pehara, za zabavni i kulturni dio večeri pobrinila se benkovačka muška i ženska klapa ASERIA i klapa KOTARANKE pa je zajedničko druženje uzvanika potrajalo do dugo u noć.

Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.,

viši stručni savjetnik za hortikulturu

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Rezultati 4. Ocjenjivanja vina hrvatskih autohtonih sorata vinove loze

6. kolovoza 2021.0

4. ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata vinove loze Republike Hrvatske koje prethodi reviji vina hrvatskih autohtonih sorata „VINA od DAVNINA“ održano je krajem travnja 2021. godine u prostorima Ministarstva poljoprivrede u Buzinu.

S obzirom da epidemiološki uvjeti nisu dozvolili održavanje revije VINA od DAVNINA ni dodjelu diploma ovim putem objavljujemo rezultate ocjenjivanja vina.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 84 proizvođača sa 164 uzoraka vina proizvedenih od 31 autohtone sorte različitih godina berbe (2012. – 2020. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi te vina od prosušenog ili prezrelog grožđa kao i pjenušava vina.

Najbolje ocjenjenim  vinima  u pojedinim kategorijama sukladno članku 22. Pravilnika o ocjenjivanju dodijeljena su šampionska odličja:

Najbolje ocjenjeno vino:

Dingač reserva – Plavac mali 2013.

Matuško vina d.o.o. Potomje

 

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Središnja bregovita Hrvatska:

Pušipel Mađerka 2020. – Pušipel

Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban

 

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Malvazija istarska Uroboros 2016.

Irena i Bruno Trapan, Šišan

 

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Kurykta reserva – Sansigot/Debejan 2017.

KATUNAR ESTATE WINERY d.o.o., Vrbnik

 

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Dalmacija:

Pošip 2019.

Kraljevski vinogradi d.o.o., Zadar

 

Šampion u kategoriji crvenih vina – regije Dalmacija:

Dingač reserva – Plavac mali 2013.

Matuško vina d.o.o. Potomje

 

Sve rezultate ocjenjivanje vina možete vidjeti na poveznici Rezultati ocjenjivanja vina, a detaljnije o samom ocjenjivanju na poveznici Tekst o ocjenjivanju.

Inicijator i organizator ovog projekta  je Ministarstvo poljoprivrede, suorganizator Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te partneri Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Cilj projekta je promocija vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje interes proizvođača koji su kroz projekt dobili jedinstvenu platformu za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske.

 

Čestitamo svim vinarima na osvojenim odličjima i nadamo se skorom druženju!

 

Ministarstvo poljoprivrede

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Međunarodno ocjenjivanje vina Štrigova 2021.

12. svibnja 2021.0

3. i 4. svibnja u kuriji Terbotz u Železnoj Gori uz pridržavanje epidemioloških mjera održano je 5. Međunarodno ocjenjivanje vina, Štrigova 2021. Organizator ocjenjivanja bila je Općina Štrigova u suorganizaciji Društva vinogradara i vinara Međimurja “Hortus Croatiae“, Štrigova, Međimurske županije te Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Ocjenjivanje vina svake godine uvod je u vinsku manifestaciju „Urbanovo“ koje će se zbog epidemioloških mjera ove godine održati u skromnijem obliku.

Pred ocjenjivačima je bio zahtjevan zadatak, odabrati najbolje od 165 uzoraka koji su pristigli na ocjenjivanje iz Hrvatske i Slovenije.

Pod predsjedanjem dr. sc. Ivane Alpeza  vina su ocjenjivali certificirani ocjenjivači: izv. prof. dr. sc. Darko Preiner, dr. sc. Mirela Osrečak, dr. sc. Ivana Puhelek, izv. prof. dr. sc. Marko Karoglan, Goran Marmilić, dipl. ing. agr., Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr., Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr., Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr., Ivna Linke, dip. ing. agr., Andreja Brglez, univ. dipl. inž.

 

Najbolje ocjenjena vina proglašena su šampionima u kategorijama:

Šampion kvalitete u kategoriji vina redovite berbe – Pušipel:

Pušipel classic iz 2020. godine, Vinogradarstva i podrumarstva Cmrečnjak iz Sv. Urbana sa osvojenim 91 bodom.

 

Šampion kvalitete u kategoriji vina predikatne berbe – Pušipel:

Pušipel prestige iz 2019. godine Vina DK Dvanajščak – Kozol iz Dragoslavca sa osvojenih 86 bodova.

 

Šampion kvalitete u kategoriji predikatnih vina (ostale sorte):

Laški rizling, ledena berba iz 2007. godine Vina Krampač iz Koprive, (R. Slovenija) sa osvojena 93 boda. Ovo vino je ujedno i najbolje ocijenjeno vina izložbe.

 

Šampion kvalitete u kategoriji crnih vina redovite berbe:

Mješavina crnih sorata iz 2015. godine Vinogradarstva i podrumarstva Branimira Jakopića iz Železne Gore sa osvojena 92 boda.

 

Šampion kvalitete u kategoriji bijelih vina redovite berbe:

Rajnski rizling iz 2020. godine deMar vina iz Svetog Đurđa sa osvojena 92 boda.

 

Šampion kvalitete u kategoriji pjenušavih vina:

Pjenušac „Polaris“ sorte Pušipel iz 2017. godine Vinogradarstva i podrumarstva Cmrečnjak iz Sv. Urbana sa osvojena 92 boda.

 

Rezultati ocjenjivanja mogu se vidjeti na poveznici: Ocjenjivanje vina – REZULTATI – Urbanovo

 

Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik

Hortikultura, Savjet, Vinarstvo

Stabilizacija vinskog kamena

19. siječnja 2021.0

Vinska kiselina je glavna kiselina vina i u njemu je najvećim dijelom vezana na kalij u obliku soli kalij tartarata, manjim dijelom na kalcij, a najmanje se nalazi u slobodnom obliku (disocirana). Taloženje (precipitacija) ovih soli u vidu vinskog kamena je nestabilnost koja može uzrokovati zamućenja vina stvaranjem kristaličnog taloga. Vinski kamen taloži se ili na dnu ili na stjenkama posude u vidu naslaga kristala, a intenzitet i količina taloženja ovih soli u vinu ovisi o nekoliko razloga:

  1. O količini ukupnih kiselina u vinu. U lošijim berbama (npr. u 2014.) kada moštevi sadržavaju više kiselina taloži se i više vinskog kamena;
  2. O sadržaju alkohola. Što je više alkohola u vinu to je i jače taloženje vinskog kamena o obratno;
  3. O temperaturi. Što je niža temperatura na kojoj se drži vino to je i jače taloženje vinskog kamena;
  4. O pH vina

Taloženje soli vinske kiseline je normalan proces koji započinje već u alkoholnoj fermentaciji mošta s pojavom alkohola i kasnije se nastavlja u toku dozrijevanja vina posebice dolaskom zime i nižih temperatura. Taloženjem 2,5 g vinskog kamena ukupna kiselost vina se smanjuje za  oko 1 g/l. Pri tome vrijedi pravilo da se više vinskog kamena taloži u slučajevima kada vino sadrži više alkohola i što su temperature niže kada je njegova topivost manja. Iz ovog pravila proizlazi praktično pravilo kako se iz vina može istaložiti višak nestabilnog vinskog kamena, a to je hlađenjem. Potpuna stabilnost vinskog kamena je daleko važnija kada se vina stavljaju u bocu, nego za vina koja se prodaju ili konzumiraju kao rinfuza.

Za taloženje/stabilizaciju vinskog kamena najjednostavniji i najjeftiniji način je izlaganje vina niskim temperaturama tijekom zimskih mjeseci. Potrebno je pratiti vremensku prognozu, te za hladnijih zimskih dana/noći rashlađivati podrumske prostorije otvaranjem vrata i prozora na nekoliko dana. Također se preporuča, ako je moguće, jedan dio vina istočiti u posudu koja je dobar vodič topline npr. od inox-a ili stakloplastike koja se drži izvan podruma na niskim temperaturama. Drugi način stabilizacije je značajno skuplji (električna energija) i radi se s pomoću rashladnih/frigo uređaja. Treba napomenuti da se vino zbog stabilizacije vinskog kamena ne treba smrznuti, to čak nije poželjno, već negativna temperatura treba biti 1 do 2 °C iznad točke smrzavanja. Potrebna negativna temperatura hlađenja vina izračunava se po formuli: alkohol u vol % podijeli sa dva i tom se rezultatu oduzme jedan.

Primjer: Vino s 11,2 vol% alkohola počinje se smrzavati na -4,6°C (izračun prema formuli: 11,2 vol% / 2 = 5,6 – 1 = -4,6°C). U praktičnom smislu to znači da bi takvo vino trebali ohladiti na temperaturu između -2,6 i -3,6 °C radi izlučivanja viška i stabilizacije vinskog kamena. Za većinu vina našeg kraja može se općenito reći da su to temperature od -3 do -5°C. Postignutu temperaturu treba održavati cijelo vrijeme hlađenja tijekom 5 do 7 dana.

Druga mogućnost stabilizacije vinskog kamena je dodavanje kemijskih stabilizatora kao što su metavinska kiselina ili pak karboksimetil celuloza (CMC).

Metavinska kiselina snagom adsorpcije inhibira stvaranje i taloženje kristala tartarata. U vino se je smije dodati najviše 100 mg/L, odnosno 10 g/hl. Na dužinu zaštitnog djelovanja metavinske kiseline jako utječe temperatura vina. Naime, kod nižih temperatura njezino djelovanje je duže, ali već iznad 20°C metavinska kiselina prelazi u vinsku kiselinu i stabilizacijskog učinka neće biti.

Karboksimetil celuloza – CMC dolazi pod različitim trgovačkim imenima. Vrlo je djelotvorno sredstvo za stabilizaciju tartarata u vinu neposredno prije njegovog stavljanja u bocu. Za razliku od metavinske kiseline, ne degradira povećanjem temperature, pa u stabilnom koloidnom sustavu s vremenom ne gubi svoje stabilizirajuće djelovanje. Može se koristiti za nadopunu klasične hladne stabilizacije tartarata. Dodaje se u količini od 5 do 10 g/hl (zakonski limit).

Vinari, a posebno potrošači i prodavatelji rinfuznog vina, ako je u posudi došlo do taloženja vinskog kamena to nipošto ne znači da je vino loše kvalitete ili da je podrumar napravio s vinom nešto loše, a također ne znači da se s vinom radilo nešto nedozvoljeno („kemija“). Naprotiv, to je samo vidljiva manifestacija izlučivanja jednog prirodnog, nestabilnog sastojka vina. U takvim slučajevima vino treba otočiti (dekantirati) od nastalog taloga i može ga se bez straha konzumirati. Ako se i proguta mala količina vinskog kamena čovjeku neće biti ništa. Pojava taloga od vinskog kamena je znak da se vino držalo u uvjetima koji su potaknuli njegovo taloženje pa valja razmisliti o promjeni uvjeta u kojima se vino čuva.

Miroslav Matovinović dipl. inž. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

4. rujna 2020.0

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održana 3. dodjela šampionskih odličja vinarima VINA od DAVNINA

1. srpnja 2020.0

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković dodijelila je diplome vinarima za šampionska vina u pojedinim kategorijama u sklopu projekta pod nazivom „VINA od DAVNINA“, koji se održava treću godinu zaredom. Peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača (enologa) ocijenila je 160 uzoraka vina proizvedenih od 30 autohtonih sorti različitih godina berbe te je dodijeljeno 7 šampionskih odličja najbolje ocjenjenim vinima u pojedinim kategorijama.

Treće ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata koje prethodi trećoj reviji VINA od DAVNINA održano je u svibnju ove godine te su, uz šampione, dodijeljene 3 velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih diploma i 1 priznanje. Ocjenjena vina će biti izložena na reviji te će ih posjetitelji moći kušati i kupiti izravno od proizvođača.

Inicijator i organizator ovog projekta  je Ministarstvo poljoprivrede, suorganizator Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te partneri Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Cilj projekta je promocija vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje interes proizvođača koji su kroz projekt dobili jedinstvenu platformu za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske.

 

Privitci:

– Rezultati ocjenjivanja vina 2020.

– Ocjenjivanje vina 2020., tekst o ocjenjivanju

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani društva prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato

11. veljače 2020.0

U Blatu na Korčuli tradicionalno svaku godinu u zimskim mjesecima udruga Društvo prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato održava edukativne radionice, stručna predavanja iz vinogradarskih i vinarskih tema, ocjenjivanje mladih vina i eno-gastronomsku večer. Ove godine Udruga je u suradnji sa Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede organizirala 23.1. stručno predavanje vinogradarsko –vinarskih tema, dan poslije 24.1. organoleptičko ocjenjivanje vina čijom je osmočlanom komisijom presjedao Miodrag Hruškar. Kušano je i ocijenjeno 64 uzorka mladih vina autohtonih sorti otoka Korčule: Cetinke, Pošipa, Grka, Maraštine i Plavca malog. Rezultati ocjenjivanja prezentirani su na svečanoj eno-gastronomskoj večeri 25.1.. Prilikom prezentacije rezultata svaki proizvođač dobio je objašnjenje ocijenjenog vina i preporuku eventualne intervencije. Tim načinom svakog proizvođača želi se što više educirati i motivirati za daljnji rad. Uz glazbu uživo kušala su se autohtona jela pripremljena na tradicionalan način namirnicama lokalnih poljoprivrednih gospodarstava.

Zrinka Favro, dipl. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Vina od davnina 2020.

10. veljače 2020.0

Poštovani vinogradari i vinari,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na treću reviju vina hrvatskih autohtonih sorata pod nazivom „VINA od DAVNINA“ u organizaciji Ministarstva poljoprivrede koja će se održati 17. i 18. travnja 2020. u prostoru Art galerije LAUBA, prilaz baruna Filipovića 23, 10000 Zagreb. Dvije uspješne revije  „VINA od DAVNINA“ su iza nas. 70 vinara sa više od 150  vina isključivo autohtonih sorata podržalo je ovu manifestaciju te Vas pozivamo da to učinite i Vi u 2020. godini.

3. ocjenjivanje vina autohtonih sorata održati će se 26. ožujka 2020. godine, a vina će ocjenjivati peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača.

Proizvođačima vina od autohtonih sorata vinove loze omogućujemo izlaganje na reviji, sudjelovanje na ocjenjivanju vina i objavu u katalogu manifestacije.

Rezervirajte 17. i 18. travnja 2020. za nas i budite dio hrvatske originalne autohtone priče „VINA od DAVNINA“.

Rok za prijavu i dostavu vina za ocjenjivanje je 16. ožujka 2020.

Rok za prijavu za izlaganje na reviji je 30. ožujka 2020.

Prijavnice za ocjenjivanje i izlaganje na Reviji:

POZIV VINARIMA

PRIJAVNICA ZA OCJENJIVANJE 2020.

PRIJAVNICA ZA IZLAGAČE 2020.

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK