MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Vinarstvo

Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Monitoring Vinograda primjenom metode daljinskih istraživanja dronovima – Kaptol

 

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede je dana 15. listopada 2021. u vinogradima Veleučilišta u Požegi, u Kaptolu, u Požeško-slavonskoj županiji organizirala demonstracijsku aktivnost na temu: „Monitoring vinograda primjenom metode daljinskih istraživanja dronovima“.

 

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno uz predavanje prof. dr. sc. Mladena Jurišića i izv. prof. dr. sc. Ivana Plaščaka.

Ispred Veleučilišta u Požegi domaćin je bio prodekan za razvoj doc. dr. sc. Berislav Andrlić.

Potporu u organizaciji navedene demonstracije je pružila i udruga vinara i vinogradara, Kutjevački vinari uz svoju predstavnicu Veru Soldo Čamak.

 

Na demonstraciji su se okupili skoro svi veći vinogradari i vinari s područja Kaptola te su pokazali veliki interes za primjenu novih tehnologija.

Demonstrirane su i objašnjene vrste dronova koji se koriste u poljoprivredi, objašnjeno je koje su dozvole potrebne za upravljanje dronom, zatim način registracije leta dronom pomoću aplikacije AMC portal, planiranje leta te način leta i prikupljanja snimaka.

 

 

Prikazana su dva načina snimanja nasada RGB (kao na fotoaparatu) i multispektralnim kamerama.

RGB kamere snimaju ljudskom oku vidljiv dio spektra, tj. vide isto što i ljudsko oko. RGB kamere se koriste za klasičan, ali brži način kontrole nasada. Na taj način dronovi s RGB kamerama zamjenjuju čovjeka u nadzoru nasada. Npr. čovjek ne mora hodati po nasadu i pratiti fenofaze razvoja bilja već to može napraviti s dronom. To omogućuje brži i pravovremeni nadzor.

Multispektralne kamere snimaju ljudskom oku vidljivi i nevidljivi dio spektra tj. infracrveni dio spektra (plava, zelena, crvena, crvena rubna i bliska infracrvena boja). Pomoću njih se mjeri refleksija klorofila u biljkama. Na osnovu refleksije klorofila mogu se pronaći nepravilnosti unutar nasada koje upućuju na postojanje nekih problema. Daljnjim analizama može se odrediti o kojim problemima se radi, npr. pojava bolesti i štetnika, nedostatak hraniva, nedostatak vode i slično.

Nakon leta dronom i prikupljanja snimaka prikazao se način obrade snimaka i izrada karata u GIS-u (karte vegetacijskih indeksa, karte nedostataka vode, aplikativne karte…). Analizom dobivenih karata mogu se vidjeti lokacije na kojima je došlo do pojave stresa kod biljaka, razvoja bolesti, nedostataka hraniva ili nedostataka vode na osnovu čega se donose odluke o djelovanju na tim lokacijama tj. potrebama prskanja, potrebama gnojidbe, potrebama navodnjavanja i sl.

Nadzor nasada i izrada karta služi ekonomskim i ekološkim poboljšanjima, pružajući prije svega mogućnosti uštede repromaterijala, strojeva i radnog vremena, ali i veće dobiti kroz veće prinose, unapređenja kvalitete proizvoda te smanjenju opterećenja okoliša.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim segmentom precizne poljoprivrede tj. bespilotnim letjelicama opremljenim kamerama i GIS-om (geoinformacijski sustav) te mogućnostima koje nudi njihova primjena za unaprjeđenje vinogradarske proizvodnje.

 

 

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Vinfest Benkovac 2021. – Festival vina sjeverne i srednje Dalmacije

Ovogodišnji 12. Vinfest Benkovac zbog poznatih razloga  korone dugo se planirao, ali uz upornost i ustrajnost samih vinara, struke kao i privole i nastojanja lokalne samouprave tj. Grada Benkovca, zatim potpore Zadarske županije i samog župana Longina, Vinfest se svečano obilježio i održao u subotu 4. rujna 2021. u Kaštel Benkoviću u Benkovcu.

Uz prigodne riječi zahvale vinarima i vinogradarima na prepoznatljivoj kvaliteti ovogodišnjih vina, nazočnima su se obratili predstavnici Zadarske županije, Grada Benkovca, a od struke prof. dr. Edi Maletić koji se osvrnuo na ovogodišnju iznimnu kvalitetu bijelih i crnih vina uz naglasak na autohtone sorte vinove loze Sjeverne Dalmacije.

Zvonimir Vlatković iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva se obratio nazočnim i iznio praktična iskustva vezana za autohtonu sortu Svrdlovina uz preporuke vinogradarima za njeno daljnje širenje i sadnju kao prepoznatljive autohtone sorte za dobivanje i proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina.

Dakle, ova prepoznatljiva i kvalitetna vinska manifestacija ide dalje unatoč Covid okolnostima, a za to je najbolja potvrda kvaliteta nagrađenih ovogodišnjih vina.

Ove godine ukupno je 64 uzorka vina (vina na tržištu i u postupku proizvodnje) dostavljeno na senzorno ocjenjivanje pred stručnu komisiju.

Najviše od njih 34 su osvojila su zlato, 18 srebro i 4 bronce dok je mali broj vina koji nisu zadovoljila kakvoćom.

Ove godine nije bilo specifičnih problema s kojima se struka suočava posljednjeg desetljeća, poput  promjene boje i atipičnih mirisa vina, a problem oksidacije definitivno je rješiv, napisala je u svome osvrtu Predsjednica komisije Dr. sc. Ivana Alpeza

Po prvi put Šampion Vinfesta 2021. te pobjednička titula sa 90 bodova i velikim zlatom je bijelo vino Fiolić Maraština Surlie berbe 2019. proizvođača Tantum d.o.o. Vina i Likeri Fiolić koje je ujedno i Šampion bijelih vina na tržištu.

Šampion crnih vina na tržištu je Martin-Cabernet Sauvignon, berbe 2017. – KER-VIN ocjenjen sa 89 bodova.

Šampion crnih vina u postupku proizvodnje je Merlot -2019. OPG Stjepan Vučemilović ocjenjen sa 89 bodova.

Šampion bijelih vina u postupku proizvodnje je Pošip – berbe 2020. Vinarija Jokić ocjenjen sa 89 bodova.

U kategoriji najbolja Plavina je Martin Plavina – 2020 – KER-VIN ocijenjena sa 85 bodova i Najbolja Maraština je Maraština Surlie-2019; Vina Fiolić ocjenjena sa 90 bodova.

Ovogodišnji šampioni Vinfest 2021. u Benkovcu /Izvor: Zadarski list/

 

Nakon završetka i uručivanja brojnih odličja i šampionskih pehara, za zabavni i kulturni dio večeri pobrinila se benkovačka muška i ženska klapa ASERIA i klapa KOTARANKE pa je zajedničko druženje uzvanika potrajalo do dugo u noć.

Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.,

viši stručni savjetnik za hortikulturu

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Rezultati 4. Ocjenjivanja vina hrvatskih autohtonih sorata vinove loze

4. ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata vinove loze Republike Hrvatske koje prethodi reviji vina hrvatskih autohtonih sorata „VINA od DAVNINA“ održano je krajem travnja 2021. godine u prostorima Ministarstva poljoprivrede u Buzinu.

S obzirom da epidemiološki uvjeti nisu dozvolili održavanje revije VINA od DAVNINA ni dodjelu diploma ovim putem objavljujemo rezultate ocjenjivanja vina.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 84 proizvođača sa 164 uzoraka vina proizvedenih od 31 autohtone sorte različitih godina berbe (2012. – 2020. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi te vina od prosušenog ili prezrelog grožđa kao i pjenušava vina.

Najbolje ocjenjenim  vinima  u pojedinim kategorijama sukladno članku 22. Pravilnika o ocjenjivanju dodijeljena su šampionska odličja:

Najbolje ocjenjeno vino:

Dingač reserva – Plavac mali 2013.

Matuško vina d.o.o. Potomje

 

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Središnja bregovita Hrvatska:

Pušipel Mađerka 2020. – Pušipel

Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban

 

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Malvazija istarska Uroboros 2016.

Irena i Bruno Trapan, Šišan

 

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Kurykta reserva – Sansigot/Debejan 2017.

KATUNAR ESTATE WINERY d.o.o., Vrbnik

 

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Dalmacija:

Pošip 2019.

Kraljevski vinogradi d.o.o., Zadar

 

Šampion u kategoriji crvenih vina – regije Dalmacija:

Dingač reserva – Plavac mali 2013.

Matuško vina d.o.o. Potomje

 

Sve rezultate ocjenjivanje vina možete vidjeti na poveznici Rezultati ocjenjivanja vina, a detaljnije o samom ocjenjivanju na poveznici Tekst o ocjenjivanju.

Inicijator i organizator ovog projekta  je Ministarstvo poljoprivrede, suorganizator Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te partneri Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Cilj projekta je promocija vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje interes proizvođača koji su kroz projekt dobili jedinstvenu platformu za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske.

 

Čestitamo svim vinarima na osvojenim odličjima i nadamo se skorom druženju!

 

Ministarstvo poljoprivrede

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Međunarodno ocjenjivanje vina Štrigova 2021.

3. i 4. svibnja u kuriji Terbotz u Železnoj Gori uz pridržavanje epidemioloških mjera održano je 5. Međunarodno ocjenjivanje vina, Štrigova 2021. Organizator ocjenjivanja bila je Općina Štrigova u suorganizaciji Društva vinogradara i vinara Međimurja “Hortus Croatiae“, Štrigova, Međimurske županije te Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Ocjenjivanje vina svake godine uvod je u vinsku manifestaciju „Urbanovo“ koje će se zbog epidemioloških mjera ove godine održati u skromnijem obliku.

Pred ocjenjivačima je bio zahtjevan zadatak, odabrati najbolje od 165 uzoraka koji su pristigli na ocjenjivanje iz Hrvatske i Slovenije.

Pod predsjedanjem dr. sc. Ivane Alpeza  vina su ocjenjivali certificirani ocjenjivači: izv. prof. dr. sc. Darko Preiner, dr. sc. Mirela Osrečak, dr. sc. Ivana Puhelek, izv. prof. dr. sc. Marko KaroglanGoran Marmilić, dipl. ing. agr., Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr., Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr., Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr., Ivna Linke, dip. ing. agr., Andreja Brglez, univ. dipl. inž.

 

Najbolje ocjenjena vina proglašena su šampionima u kategorijama:

Šampion kvalitete u kategoriji vina redovite berbe – Pušipel:

Pušipel classic iz 2020. godine, Vinogradarstva i podrumarstva Cmrečnjak iz Sv. Urbana sa osvojenim 91 bodom.

 

Šampion kvalitete u kategoriji vina predikatne berbe – Pušipel:

Pušipel prestige iz 2019. godine Vina DK Dvanajščak – Kozol iz Dragoslavca sa osvojenih 86 bodova.

 

Šampion kvalitete u kategoriji predikatnih vina (ostale sorte):

Laški rizling, ledena berba iz 2007. godine Vina Krampač iz Koprive, (R. Slovenija) sa osvojena 93 boda. Ovo vino je ujedno i najbolje ocijenjeno vina izložbe.

 

Šampion kvalitete u kategoriji crnih vina redovite berbe:

Mješavina crnih sorata iz 2015. godine Vinogradarstva i podrumarstva Branimira Jakopića iz Železne Gore sa osvojena 92 boda.

 

Šampion kvalitete u kategoriji bijelih vina redovite berbe:

Rajnski rizling iz 2020. godine deMar vina iz Svetog Đurđa sa osvojena 92 boda.

 

Šampion kvalitete u kategoriji pjenušavih vina:

Pjenušac „Polaris“ sorte Pušipel iz 2017. godine Vinogradarstva i podrumarstva Cmrečnjak iz Sv. Urbana sa osvojena 92 boda.

 

Rezultati ocjenjivanja mogu se vidjeti na poveznici: Ocjenjivanje vina – REZULTATI – Urbanovo

 

Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik

Hortikultura, Savjet, Vinarstvo

Stabilizacija vinskog kamena

Vinska kiselina je glavna kiselina vina i u njemu je najvećim dijelom vezana na kalij u obliku soli kalij tartarata, manjim dijelom na kalcij, a najmanje se nalazi u slobodnom obliku (disocirana). Taloženje (precipitacija) ovih soli u vidu vinskog kamena je nestabilnost koja može uzrokovati zamućenja vina stvaranjem kristaličnog taloga. Vinski kamen taloži se ili na dnu ili na stjenkama posude u vidu naslaga kristala, a intenzitet i količina taloženja ovih soli u vinu ovisi o nekoliko razloga:

  1. O količini ukupnih kiselina u vinu. U lošijim berbama (npr. u 2014.) kada moštevi sadržavaju više kiselina taloži se i više vinskog kamena;
  2. O sadržaju alkohola. Što je više alkohola u vinu to je i jače taloženje vinskog kamena o obratno;
  3. O temperaturi. Što je niža temperatura na kojoj se drži vino to je i jače taloženje vinskog kamena;
  4. O pH vina

Taloženje soli vinske kiseline je normalan proces koji započinje već u alkoholnoj fermentaciji mošta s pojavom alkohola i kasnije se nastavlja u toku dozrijevanja vina posebice dolaskom zime i nižih temperatura. Taloženjem 2,5 g vinskog kamena ukupna kiselost vina se smanjuje za  oko 1 g/l. Pri tome vrijedi pravilo da se više vinskog kamena taloži u slučajevima kada vino sadrži više alkohola i što su temperature niže kada je njegova topivost manja. Iz ovog pravila proizlazi praktično pravilo kako se iz vina može istaložiti višak nestabilnog vinskog kamena, a to je hlađenjem. Potpuna stabilnost vinskog kamena je daleko važnija kada se vina stavljaju u bocu, nego za vina koja se prodaju ili konzumiraju kao rinfuza.

Za taloženje/stabilizaciju vinskog kamena najjednostavniji i najjeftiniji način je izlaganje vina niskim temperaturama tijekom zimskih mjeseci. Potrebno je pratiti vremensku prognozu, te za hladnijih zimskih dana/noći rashlađivati podrumske prostorije otvaranjem vrata i prozora na nekoliko dana. Također se preporuča, ako je moguće, jedan dio vina istočiti u posudu koja je dobar vodič topline npr. od inox-a ili stakloplastike koja se drži izvan podruma na niskim temperaturama. Drugi način stabilizacije je značajno skuplji (električna energija) i radi se s pomoću rashladnih/frigo uređaja. Treba napomenuti da se vino zbog stabilizacije vinskog kamena ne treba smrznuti, to čak nije poželjno, već negativna temperatura treba biti 1 do 2 °C iznad točke smrzavanja. Potrebna negativna temperatura hlađenja vina izračunava se po formuli: alkohol u vol % podijeli sa dva i tom se rezultatu oduzme jedan.

Primjer: Vino s 11,2 vol% alkohola počinje se smrzavati na -4,6°C (izračun prema formuli: 11,2 vol% / 2 = 5,6 – 1 = -4,6°C). U praktičnom smislu to znači da bi takvo vino trebali ohladiti na temperaturu između -2,6 i -3,6 °C radi izlučivanja viška i stabilizacije vinskog kamena. Za većinu vina našeg kraja može se općenito reći da su to temperature od -3 do -5°C. Postignutu temperaturu treba održavati cijelo vrijeme hlađenja tijekom 5 do 7 dana.

Druga mogućnost stabilizacije vinskog kamena je dodavanje kemijskih stabilizatora kao što su metavinska kiselina ili pak karboksimetil celuloza (CMC).

Metavinska kiselina snagom adsorpcije inhibira stvaranje i taloženje kristala tartarata. U vino se je smije dodati najviše 100 mg/L, odnosno 10 g/hl. Na dužinu zaštitnog djelovanja metavinske kiseline jako utječe temperatura vina. Naime, kod nižih temperatura njezino djelovanje je duže, ali već iznad 20°C metavinska kiselina prelazi u vinsku kiselinu i stabilizacijskog učinka neće biti.

Karboksimetil celuloza – CMC dolazi pod različitim trgovačkim imenima. Vrlo je djelotvorno sredstvo za stabilizaciju tartarata u vinu neposredno prije njegovog stavljanja u bocu. Za razliku od metavinske kiseline, ne degradira povećanjem temperature, pa u stabilnom koloidnom sustavu s vremenom ne gubi svoje stabilizirajuće djelovanje. Može se koristiti za nadopunu klasične hladne stabilizacije tartarata. Dodaje se u količini od 5 do 10 g/hl (zakonski limit).

Vinari, a posebno potrošači i prodavatelji rinfuznog vina, ako je u posudi došlo do taloženja vinskog kamena to nipošto ne znači da je vino loše kvalitete ili da je podrumar napravio s vinom nešto loše, a također ne znači da se s vinom radilo nešto nedozvoljeno („kemija“). Naprotiv, to je samo vidljiva manifestacija izlučivanja jednog prirodnog, nestabilnog sastojka vina. U takvim slučajevima vino treba otočiti (dekantirati) od nastalog taloga i može ga se bez straha konzumirati. Ako se i proguta mala količina vinskog kamena čovjeku neće biti ništa. Pojava taloga od vinskog kamena je znak da se vino držalo u uvjetima koji su potaknuli njegovo taloženje pa valja razmisliti o promjeni uvjeta u kojima se vino čuva.

Miroslav Matovinović dipl. inž. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost na Plešivici

Na obroncima pitome Plešivice, Zagrebačke županije, u vinogradu obitelji Tomac 2. rujna 2020. održana je demonstracijska aktivnost „Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada“.  Edukaciji u vidu demonstracijskog prikaza prisustvovalo je 15 poljoprivrednih proizvođača, korisnika Mjere 10. Programa ruralnog razvoja RH.

OPG obitelji Tomac bilo je odlično mjesto za demonstracijsku aktivnost jer ova obitelj proizvodi grožđe od kojeg radi poznata vina i pjenušce, generacijama, više od 100 godina. Na 8,5 hektara imaju zasađene brojne sorte vinove loze.

Da vinogradi i vina život znači obitelji Tomac predstavio je Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. te s ponosom objasnio principe biodinamičke proizvodnje po kojoj proizvode grožđe. Uz kratko izlaganje o biodinamici i utrci da dobivanjem Demeter certifikata, zbog čega su u 2020. godine i službeno ušli u ekološku proizvodnju. Tomislav je predstavio rad višenamjenskog stroja za mehaničko uništavanje korova. Predstavio je sve njegove performanse te na koji način se vrši mehaničko uništavanje korova i kako se koristi.

Tomislav Tomac, dipl. ing. agr. predstavlja uređaj za mehaničko uništavanje korova

Demonstracijska aktivnost je provedena kroz nekoliko tematskih cjelina koje su prezentirali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede: Božena Dežđek, dipl. ing. agr., Aleksandar Horvatić, dipl. ing. agr. i Aleksadra Radić, dipl. ing. agr. te je obuhvaćeno:

  • upoznavanje s korovnom florom višegodišnjih nasada te utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj uzgajanih višegodišnjih kultura,
  • usporedbe mogućnosti uništavanja korova u jednogodišnjim i višegodišnjim kulturama
  • održavanje tla u višegodišnjim nasadima
  • upoznavanje s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, život tla i biološku raznolikost
  • upoznavanje s integriranom zaštitom bilja kao standardom u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno NAP-u te s njenim načelima
  • klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Polaznici ove edukacije aktivno su sudjelovali pitanjima, iznosili međusobno svoja iskustva te probleme na koje nailaze u svojim proizvodnjama.

Ovom demonstracijom prikazan je primjer dobre poljoprivredne prakse s ciljem smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja, očuvanja okoliša i bioraznolikosti, zdravlja ljudi i zdravlja životinja.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održana 3. dodjela šampionskih odličja vinarima VINA od DAVNINA

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković dodijelila je diplome vinarima za šampionska vina u pojedinim kategorijama u sklopu projekta pod nazivom „VINA od DAVNINA“, koji se održava treću godinu zaredom. Peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača (enologa) ocijenila je 160 uzoraka vina proizvedenih od 30 autohtonih sorti različitih godina berbe te je dodijeljeno 7 šampionskih odličja najbolje ocjenjenim vinima u pojedinim kategorijama.

Treće ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata koje prethodi trećoj reviji VINA od DAVNINA održano je u svibnju ove godine te su, uz šampione, dodijeljene 3 velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih diploma i 1 priznanje. Ocjenjena vina će biti izložena na reviji te će ih posjetitelji moći kušati i kupiti izravno od proizvođača.

Inicijator i organizator ovog projekta  je Ministarstvo poljoprivrede, suorganizator Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te partneri Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Cilj projekta je promocija vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje interes proizvođača koji su kroz projekt dobili jedinstvenu platformu za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske.

 

Privitci:

Rezultati ocjenjivanja vina 2020.

Ocjenjivanje vina 2020., tekst o ocjenjivanju

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani društva prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato

U Blatu na Korčuli tradicionalno svaku godinu u zimskim mjesecima udruga Društvo prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato održava edukativne radionice, stručna predavanja iz vinogradarskih i vinarskih tema, ocjenjivanje mladih vina i eno-gastronomsku večer. Ove godine Udruga je u suradnji sa Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede organizirala 23.1. stručno predavanje vinogradarsko –vinarskih tema, dan poslije 24.1. organoleptičko ocjenjivanje vina čijom je osmočlanom komisijom presjedao Miodrag Hruškar. Kušano je i ocijenjeno 64 uzorka mladih vina autohtonih sorti otoka Korčule: Cetinke, Pošipa, Grka, Maraštine i Plavca malog. Rezultati ocjenjivanja prezentirani su na svečanoj eno-gastronomskoj večeri 25.1.. Prilikom prezentacije rezultata svaki proizvođač dobio je objašnjenje ocijenjenog vina i preporuku eventualne intervencije. Tim načinom svakog proizvođača želi se što više educirati i motivirati za daljnji rad. Uz glazbu uživo kušala su se autohtona jela pripremljena na tradicionalan način namirnicama lokalnih poljoprivrednih gospodarstava.

Zrinka Favro, dipl. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Vina od davnina 2020.

Poštovani vinogradari i vinari,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na treću reviju vina hrvatskih autohtonih sorata pod nazivom „VINA od DAVNINA“ u organizaciji Ministarstva poljoprivrede koja će se održati 17. i 18. travnja 2020. u prostoru Art galerije LAUBA, prilaz baruna Filipovića 23, 10000 Zagreb. Dvije uspješne revije  „VINA od DAVNINA“ su iza nas. 70 vinara sa više od 150  vina isključivo autohtonih sorata podržalo je ovu manifestaciju te Vas pozivamo da to učinite i Vi u 2020. godini.

3. ocjenjivanje vina autohtonih sorata održati će se 26. ožujka 2020. godine, a vina će ocjenjivati peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača.

Proizvođačima vina od autohtonih sorata vinove loze omogućujemo izlaganje na reviji, sudjelovanje na ocjenjivanju vina i objavu u katalogu manifestacije.

Rezervirajte 17. i 18. travnja 2020. za nas i budite dio hrvatske originalne autohtone priče „VINA od DAVNINA“.

Rok za prijavu i dostavu vina za ocjenjivanje je 16. ožujka 2020.

Rok za prijavu za izlaganje na reviji je 30. ožujka 2020.

Prijavnice za ocjenjivanje i izlaganje na Reviji:

POZIV VINARIMA

PRIJAVNICA ZA OCJENJIVANJE 2020.

PRIJAVNICA ZA IZLAGAČE 2020.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

PROIZVODNJA PREDIKATNOG GROŽĐA I VINA U MEĐIMURSKOM VINOGORJU

Početak proizvodnje predikatnih vina u Međimurju

 U vinogorju Međimurje proizvodnja predikatnih vina počela je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća (1990.-1991.). Prva sorta, čije je grožđe dozorilo do prve kasne berbe, bila je graševina. Ohrabreni prvim predikatnim vinom najiskusniji vinogradari krenuli su korak dalje, prema izbornoj berbi. Prva izborna berba graševine brala se upravo u godini drugih višestranačkih parlamentarnih izbora u RH, 1992. godine pa je stoga ta izborna berba graševine 1992. u doslovnom smislu riječi bila – IZBORNA.

Nakon prvih uspješnih rezultata s graševinom, proizvodnja predikatnih vina nastavila se i s drugim sortama Međimurskog vinogorja: pinot bijeli, sauvignon, moslavac, traminac, …

Prvih godina novog tisućljeća (2001. – 2003.) došlo je do izražaja globalno zatopljenje u smislu izuzetno toplih ljeta i dugih toplih i vjetrovitih jeseni. U tih nekoliko godina proizvele su se i izborne berbe bobica, izborne berbe prosušenih bobica, a nekoliko godina kasnije i prve ledene berbe.

Stoga je dobro prisjetiti se što su to predikatna vina. Predikatna vina su vrhunska vina, koja se proizvode od sorata grožđa sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Razlikuju se sljedeće kategorije:

Kasna berba – vino proizvedeno od grožđa, koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt sadrži šećera najmanje 94 °Oe, a dio grožđa je lagano napadnut plemenitom plijesni.

Izborna berba – vino proizvedeno isključivo od pažljivo probranog grožđa, čiji mošt sadrži šećera najmanje 105 °Oe. U  toj se berbi iz vinograda poberu samo najbolji, više ili manje plemenitom plijesni zaraženi grozdovi.

Izborna berba bobica – vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih dijelova grozdova ili bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Izborna berba prosušenih bobica – vino proizvedeno od prosušenih bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 154 °Oe. Grožđe iz te berbe nalikuje grožđicama („cvebe“), koje se kupuju u trgovinama za slastice.

Ledeno vino – vino proizvedeno od grožđa, koje se bere nakon što je temperatura nekoliko prethodnih dana bila manja od -7 °C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Uvjeti za proizvodnju predikatnih vina

Za proizvodnju tih vrhunskih vina prvi i osnovni uvjet je dobar položaj. Proizvodnja vrhunskih predikatnih vina moguća je samo od grožđa proizvedenog na izuzetno specifičnim položajima za pojedine sorte.

Tako su najbolji predikati vinogorja Međimurje od sorte graševina proizvedeni na jugoistočnom karbonatnom položaju na velikoj nadmorskoj visini. Predikati od sorte moslavac proizvedeni su gotovo isključivo na pjeskovitim južnim strmim terasastim terenima najzapadnijeg dijela vinogorja, uz Slovensku granicu. Suprotno tome, traminac (R1) se pokazao najboljim na laganim sjeveroistočnim nagibima pjeskovitih tala, na položajima gdje stalno pušu vjetrovi. Pinot bijeli, a isto tako i pinot crni, postigli su najbolje rezultate na jugozapadnim karbonatnim tlima Železne gore. Sauvignon (R3) je za razliku od većine ostalih sorata začudo postigao najbolje rezultate na težim ilovastim tlima.

Dobar položaj za proizvodnju predikatnih vina prvenstveno mora odgovoriti agrotehničkim karakteristikama pojedine sorte. Sorte ranije epohe dozrijevanja ne zahtijevaju toliko osunčane položaje, koliko ih zahtijevaju sorte kasnije epohe dozrijevanja. No, ono što je najvažnije, je to da treba odabrati položaj, koji omogućuje što je moguće veću prozračnost, vjetrovitost i prosušivanje u kasnim jesenskim danima. Jedan od svjetski najpoznatijih položaja na svijetu za proizvodnju takvih vina nalazi se u francuskoj pokrajini Sauterness.

Robadje – južno orijentirane terase, otvorene vjetrovima, sa sortom moslavac (2005.)

Drugi uvjet je dobro znati što je to botritis. Botrytis cinerea je gljiva, koja parazitira na velikom broju biljnih vrsta. U vinogradima se najviše javlja za hladnijih i vlažnijih godina. Prezimljuje u otpalom lišću, na rozgvi, ali ponekad i u pupovima. Može napasti sve zelene dijelove loze. Ta gljiva uzrokuje pojavu bolesti na vinovoj lozi poznatu kao botritis. Ponekad se simptomi bolesti nađu već za vrijeme cvatnje i na cvatu loze, ali i na listu loze. U tom slučaju, od najvećeg je značaja poznavanje procesa prodiranja bolesti preko pokožice bobice u meso, sok i bobice. Konidiji gljive klijaju u kličnu cijev, na kojoj se razvija apresorij (prihvataljka). Tim apresorijem pričvrsti se na površinu biljnog tkiva. Nakon proboja pokožice bobice, penetracijska hifa uz sudjelovanje enzima ulazi u stanice pokožice bobice. Nakon prolaska pokožice u unutrašnjost bobica hifa se razrasta u micelij, koji se širi unutar bobice. Micelij enzimatskim putem razgrađuje stanične stjenke pa iste izgube čvrstoću, a bobica postane mekana. Stanice soka, zbog prisutnosti enzima kojeg izlučuje gljiva, počinju smeđiti, a na površini bobica pojavljuju se za hladnog i kišnog vremena sporonosni organi. Na taj način djeluje tzv. „štetni botritis“.

Što je onda „plemeniti botritis“?

Radi se zapravo o istoj vrsti gljive, čak i o istom načinu infekcije zdravih bobica. Glavna razlika između „štetnog“ i „plemenitog“ botritisa je, ustvari, u usporenoj enzimatskoj djelatnosti micelija gljive unutar stanica bobice te mogućnosti što dužeg odlaganja fruktifikacije glijve tj. pojave sivih prevlaka na pokožici bobice. Najvažnije je da grožđe u trenutku zaraze plijesni ima najmanje 75-80 °Oe. Što je veći sadržaj šećera, to će se bobica lakše odupirati enzimatskim promjenama i posmeđivanju soka. Ako je vrijeme toplo i relativna vlažnost zraka niska te ako je vjetrovito vrijeme, što se može osigurati odabirom adekvatnog položaja, botritis se razvija samo u pokožici zrelih bobica. Kako lagano uništava samo pokožicu bobice, iz nje isparava određena količina vode pa se povećava koncentracija šećera i kiselina u grožđu, a bobice se postepeno smežuraju. U isto vrijeme dolazi do razvoja specifičnih aromatičnih spojeva, koji  kasnijem vinu daju specifičan „predikatni“ miris i okus. Ako dođe do promjene vremena, npr. zahlađenja s nekoliko kišnih dana, „plemenita“ plijesan može u trenu fruktificirati i prijeći u izuzetno štetni oblik plijesni. U svega dva kišna dana može se izgubiti brižno njegovano predikatno grožđe. Petnaestogodišnje iskustvo u proizvodnji predikata govori da se u berbi ne smije ubrati više od 20 % grozdova sa fruktificiranim botritisom, u protivnom dolazi do značajnijeg pogoršanja arome plemenite plijesni.

Osim toga, preduvjet za proizvodnju predikata je i dobra, zdrava vinogradarska godina i sunčana vjetrovita jesen.

Samo od izuzetno zdravog grožđa može se doći do predikatnog vina. Osnovni uvjet je postizanje visokog sadržaja šećera u grožđu što je moguće ranije. Poznato je da bobica, koja je od najranijih dana izložena suncu, ima na kraju nešto veći sadržaj šećera od one, koja je bila u sjeni. Razlog tome je što vrlo mlada bobica još uvijek ima na sebi puči i vrši fotosintezu. Ako se dovoljno rano oplijevi određeni dio donjih listova oko grozdova, povećaju se također i uvjeti za kvalitetno obavljanje zaštite od bolesti i štetnika. Grožđe namijenjeno proizvodnji predikatnih vina mora sve do postizanja šećera od 75-80 °Oe biti savršeno zdravo. Oštećenje od bilo koje bolesti ili štetnika na bobicama može izazvati početak napada štetnog oblika botritisa. Iako se tijekom vegetacije i sazrijevanja bobica, po potrebi, primjenjuju botriticidi, pred sam kraj zriobe to se više ne smije činiti. Zašto? Razlog je vrlo jednostavan. U tom trenutku treba dopustiti gljivi Botrytis cinerea da napadne grožđe. U protivnom, nema ni napada ni učinka od „plemenite plijesni“.

Specifičnosti plemenite plijesni na različitim sortama vinove loze

 Graševina je jedna od najčešćih sorti u Međimurju, a isto tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Relativno je otporna na napade pepelnice, a ne vole ju ni grožđani moljci pa je time, na južnim položajima, dosta lako „dotjerati“ tu sortu do predikatnog grožđa. Kod sorte graševina u dobrim i suhim godinama polako dolazi do promjene boje na nekim bobicama. Ona prelazi u tamno smeđe ljubičastu. Nastavkom lijepog sunčanog vremena s južnim vjetrovima, bobice se počinju smežuravati. Time se povećava ne samo šećer već i kiselinski sastav. Ta sorta daje predikatne grozdove pretežno na jugoistočnim i jugozapadnim karbonatnim položajima, s dobrom zračnom drenažom.

Grozd kasne berbe

Grozd izborne berbe bobica

Snijeg na grožđu pred berbu Graševine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Moslavac tipična sorta za Međimursko vinogorje, gotovo uvijek je bila uzgajana za masovna vina. Sadnjom te sorte na najbolje položaje južnih pjeskovitih terena te s malim opterećenjem po trsu, velikom količinom zdrave i aktivne lisne površine, reduciranjem uroda, odnosno ostvarivanjem povoljnog odnosa zdrave lisne površine po bobici, moguće je krajem berbe u dobrim godinama proizvesti grožđe sa šećerom od 80 °Oe i početkom napada plemenite plijesni. Za predikatna vina poželjno je koristiti klonove rastresitih grozdova. Na moslavcu gljiva Botrytis cinerea vrlo lako, za svega nekoliko kišnih dana, razvija fruktifikaciju pa su česti slučajevi da predikatno grožđe od te sorte strada za svega jedan do dva kišna dana. Tijekom vrućih ljeta 2001.,.2002. te 2003. godine dobiveni su i najviši rangovi predikatnih vina: izborne berbe bobica i izborne berbe prosušenih bobica.

Moslavac, kasna berba

Mosalvac, izbor bobica

 

 

 

 

 

 

 

 

Specifičnost predikatnih vina od moslavca odražava se u povećanom sadržaju kiselinskog sastava, koji i čak i u duljem periodu čuvanja vina u arhivi održava svježijima. Sortne arome predikatnih vina variraju od šipka, suhe šljive, do trešnje, višnje.

U godinama kad je grožđe brano po izuzetno hladnom vremenu, u vinu se javlja specifična aroma, koje se inače ne javlja u godinama kada je berba obavljena po toplom i suhom vremenu. Predikatne arome postojane su od desetak do petnaestak godina, nakon toga dominantu notu preuzima arhiva. Sekundirati mu treba s jelima, gdje su preljevi od suhog voća, posebice šljiva.

Pinot bijeli razvija plemeniti botritis samo na najboljim položajima i to rijetko. Gotovo svi predikati proizvedeni su na jednoj jedinoj tabli vinograda., na jugozapadnim terasama karbonatno ilovastog položaja. Bobice zaražene plemenitom plijesni ponekad znaju biti tamno plave, gotovo crne, a plijesan na njima relativno teže fruktificira. Čak i u dobrim lijepim jesenima potrebno je dosta dugo čekati da se pojave prvi simptomi napada plemenite plijesni, za razliku od grožđa sorte pinot crni.

Pinot bijeli izborna berba

Pinot bijeli izbor bobica

 

 

 

 

 

 

 

 

Već kod kasne berbe lagano se nazire pojačana aroma vanilije, kakaoa ili čokolade, ponekad banane, čiji intenzitet raste sve do izborne berbe bobica. Aroma je dosta dugo stabilna tijekom čuvanja u arhivi, čak i nakon desetak godina. Toliko je specifična da vas poziva na sljubljivanje izbora bobica s desertom od  pečenih banana na maslacu, s podlogom o balsamica i preljevom čokolade, prilikom čega se naglašava vino, a desert mu zapravo sekundira.

 Sauvignon, posebice klon R3, razvija gotovo najljepšu plemenitu plijesan. Bobice zaražene plemenitom plijesni postaju tamno plave i za razliku od ostalih sorata najdulje se odupire fruktifikaciji gljive. Na dobrim položajima te za vrijeme toplih jeseni relativno lako i brzo razvija plemenitu plijesan. Kako se radi o sorti ranog dozrijevanja, ima dovoljno vremena da se održi i do visokih predikata. U fazi šare i dozrijevanja neophodno je izvršiti optrgavanje listova oko grozdova. Time se malo utječe i na pad kiselinskog i aromatskog sastava pa je to i jedan od razloga što se u predikatnim vinima teško održi originalna sortna aroma, uz predikatnu aromu.

Sauvignon kasna berba

Prosušene bobice sauvignona

 

 

 

 

 

 

 

 

Kiselinsko aromatski sastav znatno se mijenja uslijed djelovanja botritisa. Jedna od rijetkih godina, kada je to bilo uspješno, je izborna berba 2007. godine. Isto vino osvojilo je Veliku zlatnu medalju na nekoliko sajmova vina, a na nekima je bilo i šampion. Aromatski sastav dosta varira  od godine do godine, a ponekad dolazi do razlike u mirisima, ovisno i o tome u kojem dijelu podruma je fermeniralo te arhive ili boxa gdje je vino bilo odloženo. Sorta je vrlo pogodna za dobivanje predikatnog grožđa, a istovremeno komplicirana da se sačuva i odradi u aromatsko mirisnom kompleksu enološkog dijela proizvodnje. Kod gastonomskog aspekta dobro im je pridružiti jela s zgusnutim umacima ananasa, zrele kruške i ostalog svijetlog voća.

 Rizling rajnski je vrlo osjetljiva sorta na štetni oblik botritisa. Već od početka cvatnje pa sve do početka zriobe potrebna je pažnja i poduzimanje svih mogućih mjera ampelotehnike i zaštite da se ta sorta u Međimurskom vinogorju dovede do pune zrelosti. Samo u izuzetno dobrim godinama, s dugim i toplim jesenima, dogodi se da nakupi šećere preko 90 °Oe. Izuzetno je osjetljiva kada ga napadne plemeniti botritis, zbog vrlo osjetljive i tanke pokožice sklone fruktifikaciji. Grožđe ostavljeno za predikatna vina također je podložno napadima kisele truleži pa nije rijetkost da se u svega dva do tri dana izgubi kompletan urod predikatnog grožđa.

Nije kasna berba – nego rano u jutro

Traminac – sorta koja vrlo rano dozrijeva. Najbolji predikati postignuti su na sjevernijim vjetrovitim položajima, gdje ipak dozori nešto kasnije i uspije sačuvati aromatski kiselinski sastav. U tijeku vegetacije potrebno je sačuvati veću i zdravu lisnu masu, sa zdravim zapercima koji doprinose povećanju kiselinskog sastava te nipošto ne treba ljeti optrgavati donje listove, koji time sprečavaju pad kiselina. Time je nešto teže očuvati savršeno zdravstveno stanje, uz nadu da tu sortu neće pronaći ose. Sorta relativno lako zadrži primarne sortne arome, uz ispreplitanje mirisa i bukea s predikatnim notama.

Provjera šećera refraktometrom na južno orijentiranim terasama sorte moslavac

Ako nas je godina i jesen poslužila te smo uspjeli dočekati napad plemenite plijesni u vinogradu, slijede novi problemi. Ako nastupi kišni period, u svega jedan dan plijesan može fruktificirati i možemo izgubiti svo predikatno grožđe. Lagano prosušene bobice ponašaju se poput spužve. U prosušenom stanju mogu imati 25 °Kl šećera, a nakon svega dva kišna dana „spužva“ upije vodu te šećer padne na 15-18 °Kl. Ne samo šećer, već i ionako niske kiseline. Da bi stvar bila još gora, gljiva fruktificira te se umjesto plemenitog mirisa počinje razvijati miris na „lošu plijesan“. Zabilježeni su čak i slučajevi da se nakon zahlađenja i kišnog perioda na grozdovima pojavi zelenkasti Penicilium.

U dane kada grozdovi s plemenitom plijesni vise na trsovima treba biti svakodnevno spreman za berbu u slučaju loše prognoze i najave kišnog perioda.

Propali grozdovi izborne berbe moslavca nakon nekoliko kišnih dana zaraženi zelenkastim peniciliumom

Kako pobrati predikatno grožđe?

U berbu predikata uključuju se samo najpouzdaniji berači. Pred sam početak berbe treba  okupiti berače i upoznati ih sa stanjem grozdova, šećerima, ponekad je čak dobro da sami pogledaju koliko koje bobice imaju šećera na refraktometru. Zatim se pažljivo odabiru grozdovi pojedinog ranga. Grozdovi se nikako ne smiju nagnječiti te se stavljaju u sanduke za berbu grožđa. Grožđe treba što je prije moguće prevesti do mjesta prešanja.

Kod prešanja grožđa iz normalnih berbi uvijek je u samotoku nešto više šećera, a manje kiselina i tanina. Kod prešanja bobica viših predikata potpuno je suprotno. Samotok ima niži sadržaj šećera, dok posljednje tiskanje preše daje zapravo najviši sadržaj šećera. Kod prešanja predikatnog grožđa udio samotoka je vrlo mali. Posebice kod predikata viših rangova, poput izborne berbe ili izbora bobica, poželjno je mošt od samotoka i prvog prešanja ponovno vratiti na prešu, ostaviti da se neko vrijeme otopi zaostali šećer u smežuranim bobicama te ponovno prešati. Nakon prešanja slijedi proces mukotrpnog taloženja i bistrenja.

„ Kasna berba? “

Zbog velike količine šećera te vrlo hladnog mošta, alkoholna fermentacija je usporena. Ponekad krene tek za mjesec dana i lagano fermentira sve do proljeća. Bistrenje i filtracija tih vina vrlo su težak i odgovoran posao. Sazrijevanje takvih vina najčešće traje od dvije do tri godine, ovisno o visini ranga predikata. Kod njih su maceracijom i djelovanjem plemenite plijesni na pokožicu bobice najčešće uništene primarne arome sorata. U izuzetno rijetkim godinama moguće je kod aromatičnih sorata dobiti istovremeno i sortni miris, kao i miris plemenite plijesni (izbor bobica pinot bijeli 2003., izborna berba sauvignona 2007., izborne berbe traminca…) Boja tih vina je zlatnožuta do jantarna, buke je raskošan, na nosu dominira miris plemenite plijesni, a u okusu, uz specifične karakteristike pojedinih sorata, dominira ostatak neprovrelog šećera.

Autor teksta i fotografija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.