MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Vinarstvo

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani društva prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato

U Blatu na Korčuli tradicionalno svaku godinu u zimskim mjesecima udruga Društvo prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato održava edukativne radionice, stručna predavanja iz vinogradarskih i vinarskih tema, ocjenjivanje mladih vina i eno-gastronomsku večer. Ove godine Udruga je u suradnji sa Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede organizirala 23.1. stručno predavanje vinogradarsko –vinarskih tema, dan poslije 24.1. organoleptičko ocjenjivanje vina čijom je osmočlanom komisijom presjedao Miodrag Hruškar. Kušano je i ocijenjeno 64 uzorka mladih vina autohtonih sorti otoka Korčule: Cetinke, Pošipa, Grka, Maraštine i Plavca malog. Rezultati ocjenjivanja prezentirani su na svečanoj eno-gastronomskoj večeri 25.1.. Prilikom prezentacije rezultata svaki proizvođač dobio je objašnjenje ocijenjenog vina i preporuku eventualne intervencije. Tim načinom svakog proizvođača želi se što više educirati i motivirati za daljnji rad. Uz glazbu uživo kušala su se autohtona jela pripremljena na tradicionalan način namirnicama lokalnih poljoprivrednih gospodarstava.

Zrinka Favro, dipl. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Vina od davnina 2020.

Poštovani vinogradari i vinari,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na treću reviju vina hrvatskih autohtonih sorata pod nazivom „VINA od DAVNINA“ u organizaciji Ministarstva poljoprivrede koja će se održati 17. i 18. travnja 2020. u prostoru Art galerije LAUBA, prilaz baruna Filipovića 23, 10000 Zagreb. Dvije uspješne revije  „VINA od DAVNINA“ su iza nas. 70 vinara sa više od 150  vina isključivo autohtonih sorata podržalo je ovu manifestaciju te Vas pozivamo da to učinite i Vi u 2020. godini.

3. ocjenjivanje vina autohtonih sorata održati će se 26. ožujka 2020. godine, a vina će ocjenjivati peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača.

Proizvođačima vina od autohtonih sorata vinove loze omogućujemo izlaganje na reviji, sudjelovanje na ocjenjivanju vina i objavu u katalogu manifestacije.

Rezervirajte 17. i 18. travnja 2020. za nas i budite dio hrvatske originalne autohtone priče „VINA od DAVNINA“.

Rok za prijavu i dostavu vina za ocjenjivanje je 16. ožujka 2020.

Rok za prijavu za izlaganje na reviji je 30. ožujka 2020.

Prijavnice za ocjenjivanje i izlaganje na Reviji:

POZIV VINARIMA

PRIJAVNICA ZA OCJENJIVANJE 2020.

PRIJAVNICA ZA IZLAGAČE 2020.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

PROIZVODNJA PREDIKATNOG GROŽĐA I VINA U MEĐIMURSKOM VINOGORJU

Početak proizvodnje predikatnih vina u Međimurju

 U vinogorju Međimurje proizvodnja predikatnih vina počela je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća (1990.-1991.). Prva sorta, čije je grožđe dozorilo do prve kasne berbe, bila je graševina. Ohrabreni prvim predikatnim vinom najiskusniji vinogradari krenuli su korak dalje, prema izbornoj berbi. Prva izborna berba graševine brala se upravo u godini drugih višestranačkih parlamentarnih izbora u RH, 1992. godine pa je stoga ta izborna berba graševine 1992. u doslovnom smislu riječi bila – IZBORNA.

Nakon prvih uspješnih rezultata s graševinom, proizvodnja predikatnih vina nastavila se i s drugim sortama Međimurskog vinogorja: pinot bijeli, sauvignon, moslavac, traminac, …

Prvih godina novog tisućljeća (2001. – 2003.) došlo je do izražaja globalno zatopljenje u smislu izuzetno toplih ljeta i dugih toplih i vjetrovitih jeseni. U tih nekoliko godina proizvele su se i izborne berbe bobica, izborne berbe prosušenih bobica, a nekoliko godina kasnije i prve ledene berbe.

Stoga je dobro prisjetiti se što su to predikatna vina. Predikatna vina su vrhunska vina, koja se proizvode od sorata grožđa sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Razlikuju se sljedeće kategorije:

Kasna berba – vino proizvedeno od grožđa, koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt sadrži šećera najmanje 94 °Oe, a dio grožđa je lagano napadnut plemenitom plijesni.

Izborna berba – vino proizvedeno isključivo od pažljivo probranog grožđa, čiji mošt sadrži šećera najmanje 105 °Oe. U  toj se berbi iz vinograda poberu samo najbolji, više ili manje plemenitom plijesni zaraženi grozdovi.

Izborna berba bobica – vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih dijelova grozdova ili bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Izborna berba prosušenih bobica – vino proizvedeno od prosušenih bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 154 °Oe. Grožđe iz te berbe nalikuje grožđicama („cvebe“), koje se kupuju u trgovinama za slastice.

Ledeno vino – vino proizvedeno od grožđa, koje se bere nakon što je temperatura nekoliko prethodnih dana bila manja od -7 °C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Uvjeti za proizvodnju predikatnih vina

Za proizvodnju tih vrhunskih vina prvi i osnovni uvjet je dobar položaj. Proizvodnja vrhunskih predikatnih vina moguća je samo od grožđa proizvedenog na izuzetno specifičnim položajima za pojedine sorte.

Tako su najbolji predikati vinogorja Međimurje od sorte graševina proizvedeni na jugoistočnom karbonatnom položaju na velikoj nadmorskoj visini. Predikati od sorte moslavac proizvedeni su gotovo isključivo na pjeskovitim južnim strmim terasastim terenima najzapadnijeg dijela vinogorja, uz Slovensku granicu. Suprotno tome, traminac (R1) se pokazao najboljim na laganim sjeveroistočnim nagibima pjeskovitih tala, na položajima gdje stalno pušu vjetrovi. Pinot bijeli, a isto tako i pinot crni, postigli su najbolje rezultate na jugozapadnim karbonatnim tlima Železne gore. Sauvignon (R3) je za razliku od većine ostalih sorata začudo postigao najbolje rezultate na težim ilovastim tlima.

Dobar položaj za proizvodnju predikatnih vina prvenstveno mora odgovoriti agrotehničkim karakteristikama pojedine sorte. Sorte ranije epohe dozrijevanja ne zahtijevaju toliko osunčane položaje, koliko ih zahtijevaju sorte kasnije epohe dozrijevanja. No, ono što je najvažnije, je to da treba odabrati položaj, koji omogućuje što je moguće veću prozračnost, vjetrovitost i prosušivanje u kasnim jesenskim danima. Jedan od svjetski najpoznatijih položaja na svijetu za proizvodnju takvih vina nalazi se u francuskoj pokrajini Sauterness.

Robadje – južno orijentirane terase, otvorene vjetrovima, sa sortom moslavac (2005.)

Drugi uvjet je dobro znati što je to botritis. Botrytis cinerea je gljiva, koja parazitira na velikom broju biljnih vrsta. U vinogradima se najviše javlja za hladnijih i vlažnijih godina. Prezimljuje u otpalom lišću, na rozgvi, ali ponekad i u pupovima. Može napasti sve zelene dijelove loze. Ta gljiva uzrokuje pojavu bolesti na vinovoj lozi poznatu kao botritis. Ponekad se simptomi bolesti nađu već za vrijeme cvatnje i na cvatu loze, ali i na listu loze. U tom slučaju, od najvećeg je značaja poznavanje procesa prodiranja bolesti preko pokožice bobice u meso, sok i bobice. Konidiji gljive klijaju u kličnu cijev, na kojoj se razvija apresorij (prihvataljka). Tim apresorijem pričvrsti se na površinu biljnog tkiva. Nakon proboja pokožice bobice, penetracijska hifa uz sudjelovanje enzima ulazi u stanice pokožice bobice. Nakon prolaska pokožice u unutrašnjost bobica hifa se razrasta u micelij, koji se širi unutar bobice. Micelij enzimatskim putem razgrađuje stanične stjenke pa iste izgube čvrstoću, a bobica postane mekana. Stanice soka, zbog prisutnosti enzima kojeg izlučuje gljiva, počinju smeđiti, a na površini bobica pojavljuju se za hladnog i kišnog vremena sporonosni organi. Na taj način djeluje tzv. „štetni botritis“.

Što je onda „plemeniti botritis“?

Radi se zapravo o istoj vrsti gljive, čak i o istom načinu infekcije zdravih bobica. Glavna razlika između „štetnog“ i „plemenitog“ botritisa je, ustvari, u usporenoj enzimatskoj djelatnosti micelija gljive unutar stanica bobice te mogućnosti što dužeg odlaganja fruktifikacije glijve tj. pojave sivih prevlaka na pokožici bobice. Najvažnije je da grožđe u trenutku zaraze plijesni ima najmanje 75-80 °Oe. Što je veći sadržaj šećera, to će se bobica lakše odupirati enzimatskim promjenama i posmeđivanju soka. Ako je vrijeme toplo i relativna vlažnost zraka niska te ako je vjetrovito vrijeme, što se može osigurati odabirom adekvatnog položaja, botritis se razvija samo u pokožici zrelih bobica. Kako lagano uništava samo pokožicu bobice, iz nje isparava određena količina vode pa se povećava koncentracija šećera i kiselina u grožđu, a bobice se postepeno smežuraju. U isto vrijeme dolazi do razvoja specifičnih aromatičnih spojeva, koji  kasnijem vinu daju specifičan „predikatni“ miris i okus. Ako dođe do promjene vremena, npr. zahlađenja s nekoliko kišnih dana, „plemenita“ plijesan može u trenu fruktificirati i prijeći u izuzetno štetni oblik plijesni. U svega dva kišna dana može se izgubiti brižno njegovano predikatno grožđe. Petnaestogodišnje iskustvo u proizvodnji predikata govori da se u berbi ne smije ubrati više od 20 % grozdova sa fruktificiranim botritisom, u protivnom dolazi do značajnijeg pogoršanja arome plemenite plijesni.

Osim toga, preduvjet za proizvodnju predikata je i dobra, zdrava vinogradarska godina i sunčana vjetrovita jesen.

Samo od izuzetno zdravog grožđa može se doći do predikatnog vina. Osnovni uvjet je postizanje visokog sadržaja šećera u grožđu što je moguće ranije. Poznato je da bobica, koja je od najranijih dana izložena suncu, ima na kraju nešto veći sadržaj šećera od one, koja je bila u sjeni. Razlog tome je što vrlo mlada bobica još uvijek ima na sebi puči i vrši fotosintezu. Ako se dovoljno rano oplijevi određeni dio donjih listova oko grozdova, povećaju se također i uvjeti za kvalitetno obavljanje zaštite od bolesti i štetnika. Grožđe namijenjeno proizvodnji predikatnih vina mora sve do postizanja šećera od 75-80 °Oe biti savršeno zdravo. Oštećenje od bilo koje bolesti ili štetnika na bobicama može izazvati početak napada štetnog oblika botritisa. Iako se tijekom vegetacije i sazrijevanja bobica, po potrebi, primjenjuju botriticidi, pred sam kraj zriobe to se više ne smije činiti. Zašto? Razlog je vrlo jednostavan. U tom trenutku treba dopustiti gljivi Botrytis cinerea da napadne grožđe. U protivnom, nema ni napada ni učinka od „plemenite plijesni“.

Specifičnosti plemenite plijesni na različitim sortama vinove loze

 Graševina je jedna od najčešćih sorti u Međimurju, a isto tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Relativno je otporna na napade pepelnice, a ne vole ju ni grožđani moljci pa je time, na južnim položajima, dosta lako „dotjerati“ tu sortu do predikatnog grožđa. Kod sorte graševina u dobrim i suhim godinama polako dolazi do promjene boje na nekim bobicama. Ona prelazi u tamno smeđe ljubičastu. Nastavkom lijepog sunčanog vremena s južnim vjetrovima, bobice se počinju smežuravati. Time se povećava ne samo šećer već i kiselinski sastav. Ta sorta daje predikatne grozdove pretežno na jugoistočnim i jugozapadnim karbonatnim položajima, s dobrom zračnom drenažom.

Grozd kasne berbe

Grozd izborne berbe bobica

Snijeg na grožđu pred berbu Graševine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Moslavac tipična sorta za Međimursko vinogorje, gotovo uvijek je bila uzgajana za masovna vina. Sadnjom te sorte na najbolje položaje južnih pjeskovitih terena te s malim opterećenjem po trsu, velikom količinom zdrave i aktivne lisne površine, reduciranjem uroda, odnosno ostvarivanjem povoljnog odnosa zdrave lisne površine po bobici, moguće je krajem berbe u dobrim godinama proizvesti grožđe sa šećerom od 80 °Oe i početkom napada plemenite plijesni. Za predikatna vina poželjno je koristiti klonove rastresitih grozdova. Na moslavcu gljiva Botrytis cinerea vrlo lako, za svega nekoliko kišnih dana, razvija fruktifikaciju pa su česti slučajevi da predikatno grožđe od te sorte strada za svega jedan do dva kišna dana. Tijekom vrućih ljeta 2001.,.2002. te 2003. godine dobiveni su i najviši rangovi predikatnih vina: izborne berbe bobica i izborne berbe prosušenih bobica.

Moslavac, kasna berba

Mosalvac, izbor bobica

 

 

 

 

 

 

 

 

Specifičnost predikatnih vina od moslavca odražava se u povećanom sadržaju kiselinskog sastava, koji i čak i u duljem periodu čuvanja vina u arhivi održava svježijima. Sortne arome predikatnih vina variraju od šipka, suhe šljive, do trešnje, višnje.

U godinama kad je grožđe brano po izuzetno hladnom vremenu, u vinu se javlja specifična aroma, koje se inače ne javlja u godinama kada je berba obavljena po toplom i suhom vremenu. Predikatne arome postojane su od desetak do petnaestak godina, nakon toga dominantu notu preuzima arhiva. Sekundirati mu treba s jelima, gdje su preljevi od suhog voća, posebice šljiva.

Pinot bijeli razvija plemeniti botritis samo na najboljim položajima i to rijetko. Gotovo svi predikati proizvedeni su na jednoj jedinoj tabli vinograda., na jugozapadnim terasama karbonatno ilovastog položaja. Bobice zaražene plemenitom plijesni ponekad znaju biti tamno plave, gotovo crne, a plijesan na njima relativno teže fruktificira. Čak i u dobrim lijepim jesenima potrebno je dosta dugo čekati da se pojave prvi simptomi napada plemenite plijesni, za razliku od grožđa sorte pinot crni.

Pinot bijeli izborna berba

Pinot bijeli izbor bobica

 

 

 

 

 

 

 

 

Već kod kasne berbe lagano se nazire pojačana aroma vanilije, kakaoa ili čokolade, ponekad banane, čiji intenzitet raste sve do izborne berbe bobica. Aroma je dosta dugo stabilna tijekom čuvanja u arhivi, čak i nakon desetak godina. Toliko je specifična da vas poziva na sljubljivanje izbora bobica s desertom od  pečenih banana na maslacu, s podlogom o balsamica i preljevom čokolade, prilikom čega se naglašava vino, a desert mu zapravo sekundira.

 Sauvignon, posebice klon R3, razvija gotovo najljepšu plemenitu plijesan. Bobice zaražene plemenitom plijesni postaju tamno plave i za razliku od ostalih sorata najdulje se odupire fruktifikaciji gljive. Na dobrim položajima te za vrijeme toplih jeseni relativno lako i brzo razvija plemenitu plijesan. Kako se radi o sorti ranog dozrijevanja, ima dovoljno vremena da se održi i do visokih predikata. U fazi šare i dozrijevanja neophodno je izvršiti optrgavanje listova oko grozdova. Time se malo utječe i na pad kiselinskog i aromatskog sastava pa je to i jedan od razloga što se u predikatnim vinima teško održi originalna sortna aroma, uz predikatnu aromu.

Sauvignon kasna berba

Prosušene bobice sauvignona

 

 

 

 

 

 

 

 

Kiselinsko aromatski sastav znatno se mijenja uslijed djelovanja botritisa. Jedna od rijetkih godina, kada je to bilo uspješno, je izborna berba 2007. godine. Isto vino osvojilo je Veliku zlatnu medalju na nekoliko sajmova vina, a na nekima je bilo i šampion. Aromatski sastav dosta varira  od godine do godine, a ponekad dolazi do razlike u mirisima, ovisno i o tome u kojem dijelu podruma je fermeniralo te arhive ili boxa gdje je vino bilo odloženo. Sorta je vrlo pogodna za dobivanje predikatnog grožđa, a istovremeno komplicirana da se sačuva i odradi u aromatsko mirisnom kompleksu enološkog dijela proizvodnje. Kod gastonomskog aspekta dobro im je pridružiti jela s zgusnutim umacima ananasa, zrele kruške i ostalog svijetlog voća.

 Rizling rajnski je vrlo osjetljiva sorta na štetni oblik botritisa. Već od početka cvatnje pa sve do početka zriobe potrebna je pažnja i poduzimanje svih mogućih mjera ampelotehnike i zaštite da se ta sorta u Međimurskom vinogorju dovede do pune zrelosti. Samo u izuzetno dobrim godinama, s dugim i toplim jesenima, dogodi se da nakupi šećere preko 90 °Oe. Izuzetno je osjetljiva kada ga napadne plemeniti botritis, zbog vrlo osjetljive i tanke pokožice sklone fruktifikaciji. Grožđe ostavljeno za predikatna vina također je podložno napadima kisele truleži pa nije rijetkost da se u svega dva do tri dana izgubi kompletan urod predikatnog grožđa.

Nije kasna berba – nego rano u jutro

Traminac – sorta koja vrlo rano dozrijeva. Najbolji predikati postignuti su na sjevernijim vjetrovitim položajima, gdje ipak dozori nešto kasnije i uspije sačuvati aromatski kiselinski sastav. U tijeku vegetacije potrebno je sačuvati veću i zdravu lisnu masu, sa zdravim zapercima koji doprinose povećanju kiselinskog sastava te nipošto ne treba ljeti optrgavati donje listove, koji time sprečavaju pad kiselina. Time je nešto teže očuvati savršeno zdravstveno stanje, uz nadu da tu sortu neće pronaći ose. Sorta relativno lako zadrži primarne sortne arome, uz ispreplitanje mirisa i bukea s predikatnim notama.

Provjera šećera refraktometrom na južno orijentiranim terasama sorte moslavac

Ako nas je godina i jesen poslužila te smo uspjeli dočekati napad plemenite plijesni u vinogradu, slijede novi problemi. Ako nastupi kišni period, u svega jedan dan plijesan može fruktificirati i možemo izgubiti svo predikatno grožđe. Lagano prosušene bobice ponašaju se poput spužve. U prosušenom stanju mogu imati 25 °Kl šećera, a nakon svega dva kišna dana „spužva“ upije vodu te šećer padne na 15-18 °Kl. Ne samo šećer, već i ionako niske kiseline. Da bi stvar bila još gora, gljiva fruktificira te se umjesto plemenitog mirisa počinje razvijati miris na „lošu plijesan“. Zabilježeni su čak i slučajevi da se nakon zahlađenja i kišnog perioda na grozdovima pojavi zelenkasti Penicilium.

U dane kada grozdovi s plemenitom plijesni vise na trsovima treba biti svakodnevno spreman za berbu u slučaju loše prognoze i najave kišnog perioda.

Propali grozdovi izborne berbe moslavca nakon nekoliko kišnih dana zaraženi zelenkastim peniciliumom

Kako pobrati predikatno grožđe?

U berbu predikata uključuju se samo najpouzdaniji berači. Pred sam početak berbe treba  okupiti berače i upoznati ih sa stanjem grozdova, šećerima, ponekad je čak dobro da sami pogledaju koliko koje bobice imaju šećera na refraktometru. Zatim se pažljivo odabiru grozdovi pojedinog ranga. Grozdovi se nikako ne smiju nagnječiti te se stavljaju u sanduke za berbu grožđa. Grožđe treba što je prije moguće prevesti do mjesta prešanja.

Kod prešanja grožđa iz normalnih berbi uvijek je u samotoku nešto više šećera, a manje kiselina i tanina. Kod prešanja bobica viših predikata potpuno je suprotno. Samotok ima niži sadržaj šećera, dok posljednje tiskanje preše daje zapravo najviši sadržaj šećera. Kod prešanja predikatnog grožđa udio samotoka je vrlo mali. Posebice kod predikata viših rangova, poput izborne berbe ili izbora bobica, poželjno je mošt od samotoka i prvog prešanja ponovno vratiti na prešu, ostaviti da se neko vrijeme otopi zaostali šećer u smežuranim bobicama te ponovno prešati. Nakon prešanja slijedi proces mukotrpnog taloženja i bistrenja.

„ Kasna berba? “

Zbog velike količine šećera te vrlo hladnog mošta, alkoholna fermentacija je usporena. Ponekad krene tek za mjesec dana i lagano fermentira sve do proljeća. Bistrenje i filtracija tih vina vrlo su težak i odgovoran posao. Sazrijevanje takvih vina najčešće traje od dvije do tri godine, ovisno o visini ranga predikata. Kod njih su maceracijom i djelovanjem plemenite plijesni na pokožicu bobice najčešće uništene primarne arome sorata. U izuzetno rijetkim godinama moguće je kod aromatičnih sorata dobiti istovremeno i sortni miris, kao i miris plemenite plijesni (izbor bobica pinot bijeli 2003., izborna berba sauvignona 2007., izborne berbe traminca…) Boja tih vina je zlatnožuta do jantarna, buke je raskošan, na nosu dominira miris plemenite plijesni, a u okusu, uz specifične karakteristike pojedinih sorata, dominira ostatak neprovrelog šećera.

Autor teksta i fotografija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Vinkovo u Iloku 2020.

U Iloku je duga tradicija obilježavanja blagdana Svetog Vinka, prvog od pet zapovijedanih blagdana vinogradara u godini. To je blagdan koji iločki vinogradari izrazito štuju te bez obzira na vremenske uvjete pohode svoje vinograde i blagoslivljaju ih, kako bi naredna vinogradarska godina bila što uspješnija.

Kako je Ilok poznati vinski kraj koji pohodi sve veći broj posjetitelja baš o blagdanu Svetog Vinka, iločki vinari okupljeni oko Vinskog klastera Srijem, već 22. godinu zaredom organiziraju manifestaciju Vinkovo u Iloku koja se ova godine održala od 22. do 26. siječnja. Na sam blagdan 22. siječnja ujutro je održana sveta misa i blagoslov vinograda u vinogradu crkve svetog Ivana Kapistrana, a proslava se nastavila u mnogobrojnim vinogradima i vinarijama svih pet dana trajanja manifestacije.

U subotu 25.1., u sklopu manifestacije je održano Pokladno jahanje ulicama grada te Pokladni sajam u staroj gradskoj jezgri. Na sajmu su svoje proizvode izložili brojni OPG-i, uz pripravu tradicionalnih slavonskih i srijemskih specijaliteta kao što su fiš paprikaš, šaran u rašljama i čobanac, a sve uz zvuke tamburica, neizostavnog gosta svake srijemske manifestacije. Ministarstvo poljoprivrede svoju podršku ovoj manifestaciji je pružilo kroz informativni štand, na kojem su posjetitelji upoznati s radom Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Božica Dolić, dipl. ing. agr.
Aleksandar Knapček, mag. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani otvorenih vrata peljeških podruma 2019.

Prvi vikend u mjesecu prosincu već 14. godinu u nizu tradicionalno je rezerviran za „Dane  otvorenih vrata peljeških podruma“, a ovaj put su održani 6. i 7. prosinca duž cijelog poluotoka Pelješca. Od Stona do Mokala su bile uključene 32 vinarije.

Ovogodišnja manifestacija započela je svečanim otvorenjem u subotu u 11 sati u Stonskom „Kaštiju“– utvrdi, dijelu kompleksa stonskih zidina, nakon čega su brojni vinoljupci, gosti i uzvanici krenuli u tradicionalni obilazak peljeških vinarija. Ovo je prigoda za degustaciju najboljih peljeških vina, druženje s poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji je neodoljiv u svako doba godine.

Dan ranije, 6. prosinca, u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću, mjestu gdje je (usput rečeno) ove godine svečano otvoren „Prvi hrvatski muzej vinarstva i vinogradarstva“, desetak mladih peljeških enologa sa pridruženim članom neformalnog panela Zrinkom Favro, dipl. ing. agr. sa otoka Korčule (Ministarstvo poljoprivrede) ocjenjivalo vina autohtonih sorti berbe 2019., a kuhari amateri natjecali su se u pripravljanju lovačkog gulaša.

Pelješki vinari su na ocjenjivanje mladih vina poslali 30 uzoraka vina, sva vina su pokazala dobar potencijal ove berbe, a najbolje ocjenjena po kategorijama su bila:

  • Plavac mali – OPG Grgurević Anto,
  • ZOI Dingač – OPG Violić Boris,
  • Rukatac (Maraština) – Miličić vina.

Ovo je bila izvrsna prigoda za promociju vinarija i vina prvenstveno sorte Plavac mali čiji je Pelješac dom ali i Rukatca te ostalih, druženje sa poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji na ovaj način produljuje sezonu kvalitetnom eno-gastro ponudom. Također i vidjeti te kušati „skrivene dragulje“ malih vinara, raznolikost etiketa i sorti.

Na poluotoku Pelješcu se drži do stare izreke „Svaku sortu hvali, ali Plavac mali sadi“ što i dokazuje podatak da se na Pelješcu proizvodi 90 posto od ukupne hrvatske proizvodnje Plavca malog.

Ovogodišnje, 14. izdanje Dana otvorenih vrata peljeških podruma rekordno je bilo po broju posjetitelja i po broju vinarija koje su formalno ili neformalno sudjelovale u projektu te dale svoj obol, a tradicionalno je završilo zabavama u Potomju uz odgovorno uživanje u „nektaru Bogova“ do dugo u noć.

Frano Mihlinić, mag. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održan 2. Festival frankovke u Feričancima

S ciljem promocije najznačajnije sorte grožđa feričanačkog vinogorja i rekreativno-turističke promidžbe Općine Feričanci, 28. rujna 2019. održan je 2. Međunarodni festival Frankovke u organizaciji Udruge FER + Plus, Općine Feričanci, vinarije Feravino – tvrtke Osilovac d.o.o. i Osječko-baranjske županije.

Na Festivalu vina i rekreacije od jutarnjih sati nizala su se brojna događanja; planinarska manifestacija „Kroz šume i vinograde“, Dan otvorenih vrata podruma vinarije Feravino, utrka 9 km „1. Feričanci Wine Run“, biciklijada „Feričanci Bike & Run“ 20 km kroz feričanačke vinograde, svečana dodjela priznanja za najbolja vina sorte Frankovka, nastup HKD „Manuel“ Feričanci, izložba oldtajmera, defile bajkera, a sve uz bogatu gastro ponudu i besplatnu degustaciju vina te brojne izlagače na štandovima među kojima je sudjelovalo i Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Kroz promotivne materijale Ministarstva i razgovor s djelatnicima Stručne službe PJ Osijek, posjetiteljima je predstavljen rad Uprave, informirani su o mogućnostima izobrazbe za poljoprivrednike u vidu edukacija i individualnog savjetovanja iz Programa ruralnog razvoja.

Na ocjenjivanje je pristiglo 64 uzorka vina iz cijele Hrvatske te iz Slovenije i Mađarske, a apsolutni pobjednik festivala je Frankovka Miraz, berba 2017. vinarije Feravino iz Feričanaca. Ovo je dodatna potvrda da sorta Frankovka daje vrhunske rezultate upravo u ovim agroekološkim uvjetima, na obroncima Krndije, a uloženi trud tvrtke Feravino i Općine Feričanci doprinose stvaranju brenda Frankovke kao i razvoju feričanačkog kraja.

 

mr. sc. Branka Grahovac
viša stručna savjetnica

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

Održan Zagorski Gospodarski zbor, Krapina

U sklopu održanog Zagorskog Gospodarskog zbora Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (Ministarstvo poljoprivrede) u četvrtak 12.09.2019. godine održala je radionicu pod nazivom „Autohtone sorte regije Središnja bregovita Hrvatska“. Predstavljena je regionalizacija vinogradarsko – vinarske proizvodnje prema novom Zakonu o vinu i projekt VINA od DAVNINA kroz priču o autohtonim sortama i vođeno kušanje vina.

Uprava je na svojim izložbenim prostorima predstavila vinsku manifestaciju „VINA od DAVNINA“ – reviju vina hrvatskih autohtonih sorti vinove loze koja će se održati po treći put 17.04. i 18.04.2020. godine u prostorima Art galerije LAUBA u Zagrebu. Posjetiteljima je predstavljen i rad Uprave s posebnim osvrtom na savjetovanje poljoprivrednika kroz edukacije (tečajeve) i individualno savjetovanje (savjetnički paketi) iz Programa ruralnog razvoja.

Subota (14.09.) je bila rezervirana za radionicu Sljubljivanje sira i „VINA od DAVNINA“. Već drugu godinu za redom u sklopu Zagorskog Gospodarskog zbora i Tjedna kajkavske kulture sirarski i vinarski tim Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva održao je radionicu za koju se tražilo mjesto više.  To samo potvrđuje kako se među ljudima javlja sve veća svijest o konzumaciji domaćih autohtonih proizvoda naših OPG-a ali i širi kultura stola i pijenja vina.

Sa pozitivnim dojmovima ostavljamo 54. Festival kajkavske popevke iza sebe i radujemo se sljedećima.

 

 

 

Radionica Sljubljivanje sira i „VINA od DAVNINA“

Silvija Špiljak, mag. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo

51. Izložba vina Kontinentalne Hrvatske

Od 7. do 8. lipnja 2019. godine održana je 51. IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE u športskoj dvorani Sveti Ivan Zelina. Ovogodišnju izložbu 7. lipnja 2019. otvorile su dvije radionice. Prva radionica održana je pod vodstvom dr. sc. Ivane Puhelek s Agronomskog fakulteta, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo pod nazivom „Kraljevski užitak – prvo ljetno vino – Kraljevina Zelina“, dok je druga održana pod stručnim vodstvom zaposlenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede pod nazivom Sljubljivanje sira i VINA od DAVNINA. Voditeljice ove radionice bile su Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr. i Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr. u kojoj je cilj edukacija šire populacije ljudi o načinu rezanja sira i slaganja sirne plate, njenom dekoriranju te kako izabrati vino koje se najbolje sljubljuje uz određeni sir. Bitno je napomenuti da se na radionici uvijek sljubljuju autohtoni sirevi kao i hrvatska vina autohtonih sorata vinove loze. Tijekom ove radionice sljubljivale su se sljedeće kombinacije:

Suhi sir –Kraljevina

Tvrdi miješani sir (kravlje i ovčje mlijeko) – Malvazija Istarska (mlada)

Polutvrdi sir sa zelenim paprom – Malvazija Istarska (odležana)

Paški sir – Svrdlovina crna

Ekstra tvrdi sir – Crljenak

Slika 2. Radionica: Sljubljivanje sira i VINA od DAVNINA

Foto: Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Stručno edukativne radionice bile su uvertira svečanom otvaranju te proglašenju pobjednika i šampiona. Izbor ovogodišnjih najboljih vina ocjenjivačima zasigurno nije bio lagan s obzirom da je pristiglo 300 uzoraka vina iz svih dijelova Kontinentalne Hrvatske.

I za kraj, predstavljamo vam ovogodišnja najbolje ocjenjena vina po kategorijama:

Nagrada “Ljerka Habuzin” – za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina

Kraljevina, berba 2018., OPG PUHELEK PUREK STJEPAN

Nagrada “Milan Pažić – za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino

Sauvignon, berba 2017., OPG PUHELEK PUREK STJEPAN

Nagrada “Pero Krznarić” – za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina

Pinot sivi, berba 2018., VINARIJA MATOČEC

Nagrada “Dagutin Stražimir” – za najbolje ocijenjen vizualni identitet boce

Rose premium, berba 2018., KUTJEVO D.D.

Nagrada za najbolje ocijenjeno predikatno vino

Traminac, izborna berba prosušenih bobica, godina berbe 2017., OPG JOSIP RAJAKOVIĆ

 nagrada za najbolje ocijenjeno crno vino 

Pinot crni, berba 2016., KUTJEVO D.D.

Nagrada za najbolje ocijenjeno pjenušavo vino

Pjenušac Grinwold- Josipa, berba 2015., OPG JOSIP RAJAKOVIĆ

Nagrada za najbolje ocijenjeno voćno vino

Sibirska borovnica, berba 2018., OPG ŽABIĆ MATIJA

Nagrada za najbolje ocijenjeno suho bijelo mirno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Sauvignon, berba 2017., OPG PUHELEK PUREK STJEPAN

Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera Sjeverozapadne Hrvatske

Pinot sivi, berba 2018., VINARIJA MATOČEC

 Nagrada za najbolje ocijenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Zweigelt, berba 2018., OPG ZALEZNIK

Izvor: LuMedia j.d.o.o.

Šampion 51. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske i šampion vina Zagrebačke županije

Traminac, izborna berba prosušenih bobica, godina berbe 2017.,

vino vinarije OPG Josip Rajaković

Naslovna fotografija: LuMedia j.d.o.o.

Silvija Špiljak mag. ing. agr.

Najava, Vijest, Vinarstvo

Sajam vina Bedekovčina 2019.

U organizaciji Krapinsko-zagorske županije, Općine Bedekovčina, Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije, Udruge Vino zagorje, HGK-Županijske komore Krapina, Obrtničke komore KZŽ i Ministarstva poljoprivrede dana 24. i 25. svibnja 2019. godine održati će se „52. Sajam i izložba zagorskih vina“, Bedekovčina 2019. godine. Svečano otvorenje će započeti u 17.00 sati.

U sklopu manifestacije održati će se radionica – vođena degustacija na temu „Sljubljivanje vina i sira“ koju će voditi djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Radionica će se održati s početkom u 16.00 sati u prostorijama nogometnog kluba Tondach Bedekovčina, Prilaz jezerima bb.

Zbog ograničenog broja mjesta za vođenu degustaciju molimo zainteresirane da rezerviraju mjesto na brojeve:

Sandra Majsec 091/4882-838

Georg Gal 091/4882-744

Ulaz slobodan, veselimo se Vašem dolasku!

Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Održano 2. ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata

Organizator ocjenjivanja bilo je Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć suorganizatora i partnera Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 85 proizvođača sa 130 uzoraka vina proizvedenih od 34 autohtone sorte različitih godina berbe (2008. – 2018. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušava vina.

Vina su ocjenjivale dvije peteročlane komisije sastavljene od iskusnih ocjenjivača (enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti  sukladno „Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina“.

Predsjednik ocjenjivačkih komisija:

Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr. – Ministarstvo poljoprivrede

Dopredsjednik ocjenjivačkih komisija:

Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr. – Ministarstvo poljoprivrede

Članovi ocjenjivačkih komisija – enolozi:

Prof . dr. sc.  Ana Jeromel –  Agronomski fakultet Zagreb

Prof. dr. sc. Bernard Kozina – Agronomski fakultet Zagreb

Dr. sc. Ivana Puhelek – Agronomski fakultet Zagreb

Dr. sc. Darko Preiner – Agronomski fakultet Zagreb

Ivana Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. – Zagrebačka županija

Miodrag Hruškar, dipl. ing. agr. – Eno expert d.o.o. Zagreb

Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr. – Ministarstvo poljoprivrede

Mr. sc. Vlasta Rubeša Vili – Ministarstvo poljoprivrede

Ivna Linke, dipl. ing. agr. –  Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Ivan Prša, dipl. ing. agr. – Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Organoleptičko ocjenjivanje provedeno je prema međunarodnoj metodi 100 pozitivnih bodova, a sukladno Pravilniku o ocjenjivanju vina, bodovne granice za pojedina odličja bile su:

90-100 bodova – Velika zlatna diploma

85-89 bodova – Zlatna diploma

80-84 boda – Srebrna diploma

75-79 bodova – Brončana diploma

61-74 boda – priznanje

Na osnovu dobivenih ocjena dodijeljena su slijedeća odličja:

5    Velikih zlatnih diploma

44    Zlatne  diplome

62    Srebrne diplome

10    Brončanih diploma

1    Priznanje

8 vina neocijenjeno je zbog  izraženih mana i bolesti u bistroći, mirisu ili okusu.

Najbolje ocjenjenim  vinima  u pojedinim kategorijama sukladno članku 22. Pravilnika o ocjenjivanju dodijeljeno je 6 šampionskih odličja, a šampione u pojedinim kategorijama proglasiti ćemo na press konferenciji koja će se održati uoči revije VINA od DAVNINA.

Svečana podjela  diploma održati će se 27. travnja 2019. na reviji VINA od DAVNINA.

   Predsjednik ocjenjivačkih komisija
Marijan Čižmešija, dipl.ing.agr.