MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Županije

Ratarstvo, Vijest, Virovitičko-podravska

PROIZVODNJA DUHANA (Nicotiana tabacum L.) U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

Na području Virovitičko – podravske županije za 2022. godinu ugovorena je proizvodnja duhana na  2600 ha (Agroduhan d.o.o. – oko 500 ha, a Bat d.d. oko 2100 ha). Na oko 80 % površina uzgajana je brazilska sorta PVH 2310 i francuska sorta ITB 683, a na 20 % površina uzgajana je francuska sorta BSB 6197.

Vremenske prilike u 2022. godini nisu značajno negativno utjecale na uzgoj duhana. Tijekom svibnja kada se duhan presađivao bilo je dovoljno vlage te se duhan dobro primio i krenuo s rastom. U nastavku vegetacije, kod formiranja listova, duhan je relativno dobro podnio manjak oborina i visoke temperature, ali je dozrijevanje lista bilo ubrzano te je berba ove godine počela znatno ranije, već krajem lipnja, u odnosu na prethodne godine kada je berba počinjala oko 10. do 15. srpnja.  U drugoj polovini kolovoza došle su oborine koje su pozitivno utjecale na povećanje prinosa lista duhana.

Uzgajivači koji imaju navodnjavanje dobivaju veći prinos i bolju kvalitetu lista duhana. Navodnjavanje duhana zastupljeno je na oko 30 % proizvodnih površina, što znači da bi trebalo povećati primjenu navodnjavanja.

Najveći problem u proizvodnji je nedostatak radne snage. Praksom je utvrđeno da je duhan kvalitetniji ako se bere ručno, međutim kod većih površina poljoprivrednici moraju koristiti kombajn za berbu.

Troškovi ovogodišnje proizvodnje su osjetno povećani (gnojivo, zaštitna sredstva, sušenje duhana).

U odnosu na troškove proizvodnje koji su povećani kod svih ratarskih kultura, duhan još uvijek pripada među najisplativije ratarske kulture.

 

                                                                                                           Mirjana Rastija Novak, mag. ing. agr.

Koprivničko-križevačka, Mehanizacija, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

POBJEDNICI 20. JUBILARNOG NATJECANJA ORAČA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

U subotu, 27. kolovoza 2022. godine, u Koprivnici, na parceli Farkašić koju koristi tvrtka Podravka d.d. održano je 20. županijsko natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije. Natjecanje je organizirala Udruga orača Koprivničko-križevačke županije, a suorganizaciju i značajnu financijsku potporu pružila je kao i svake godine Koprivničko-križevačka županija. Tvrtka Podravka d.d. značajno je doprinijela organizaciji ovogodišnjeg natjecanja, zatim grad Koprivnica kao domaćin te Ministarstvo poljoprivrede.

Natjecanje je otvorio državni tajnik Tugomir Majdak koji je istaknuo da je Udruga orača Koprivničko-križevačke županije jedina županijska udruga koja ove godine organizira 20. natjecanje, a iza tog impresivnog broja je mnogo lijepih uspomena. Natjecateljima i brojnoj publici obratili su se župan Darko Koren, predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, gradonačelnik Koprivnice i saborski zastupnik Mišel Jakšić te predsjednik Udruge orača Koprivničko-križevačke županije Darko Novotni. Natjecanje su pratili i zamjenica gradonačelnika Koprivnice Ksenija Ostriž, pročelnik Tomislav Golubić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta Križevci Marcela Andreata-Koren, pomoćnica direktora županijske Turističke zajednice Kristina Sočev, članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina sa suradnicima, načelnik Općine Koprivnički Bregi Mato Kuzminski, članovi Županijske skupštine te brojna publika koja je bodrila orače.

 

Ukupno je ove godine na natjecanju sudjelovalo 12 orača u tri kategorije, 6 u kategoriji premetnjaka, 4 u kategoriji ravnjaka i 2 u kategoriji „old-timera“. Certificirani sudci koji su ocjenjivali vještinu oranja na ovom natjecanju i sami su iskusni natjecatelji iz Karlovačke (Željko Goldašić i Ivan Spudić), Krapinsko-zagorske (Vilko Kukec) i Međimurske županije (Katarina Pokrivač). Zbroj svih elemenata natjecateljskog oranja u konačnici je dalo niže navedene rezultate.

 

U kategoriji plugova ravnjaka najbolje su orali:

  1. Saša Višak
  2. Kristijan Sučić
  3. Marijan Stanešić,

a na četvrto mjesto plasirao se Mladen Crnčić.

 

Tri najuspješnija orača u kategoriji plugova premetnjaka su:

  1. Josip Martinović
  2. Tomislav Nemec
  3. Tomislav Kvakar

Natjecali su se još i Matija Ciganović, Valent Sučić i Josip Lukačić.

 

Već treću godinu za redom na natjecanju orača Koprivničko-križevačke županije sudjeluju i „olt-timeri“. Ove godine prvo mjesto osvojio je Blaž Tomijek, a drugoplasnirani je Ivica Miglez. Ovo je natjecanje bilo spoj mladosti i iskustva: najmlađi natjecatelj ima 27 godina, a najstariji 64 godine. Već iskusnim natjecateljima oračima pridružili su se i natjecatelji koji su ove godine po prvi puta sudjelovali na natjecanju.

 

 

Pobjednici ovogodišnjeg natjecanja iskusni su i uspješni orači Koprivničko-križevačke županije. Saša Višak je kao najbolji orač u Republici Hrvatskoj u kategoriji plug ravnjak tri puta predstavljao našu domovinu na svjetskim natjecanjima u oranju (2016. godine u Engleskoj, 2017. godine u Keniji te 2019. u Americi). Josip Martinović počeo se natjecati u oranju još kao maloljetni učenik. Ovo mu je peta po redu pobjeda na županijskom natjecanju u kategoriji plug premetnjak. Saša i Josip predstavljat će našu Županiju na 18. državnom natjecanju u oranju koje će se održati u nama susjednoj, Međimurskoj županiji 7. i 8. listopada, u Prelogu.

Kao i svake godine suorganizaciju i značajnu financijsku potporu pružila je Koprivničko-križevačka županija. Koprivničko-križevačka županija nagradila je novčanim bonovima prva tri najbolja natjecatelja u kategoriji pluga ravnjaka i premetnjaka: u vrijednosti 2500 kn (prvoplasirani), 1500 kn (drugoplasirani) i 1000 kn (trećeplasirani) iz obje kategorije te poklon paketom prva tri najbolja orača u svim kategorijama. Svi natjecatelji, bez obzira na plasman primili su neku od nagrada koje su donirali brojni sponzori: Bayer d.o.o. Hrvatska, Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d., Cipro d.o.o., Corteva Agriscience Croatia d.o.o., Gospodarski list d.d., Mehanizacija Miler d.o.o., Podravka d.d. Koprivnica, Poljoprivredni Institut Osijek, RWA Hrvatska d.o.o., Syngenta Hrvatska, Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije, Zeleni hit d.o.o. i Yara International. Dodijeljene su nagrade najmlađem i najstarijem natjecatelju, natjecatelju koji je najudaljeniji u odnosu na natjecateljsku parcele te oraču koji je pomogao u pripremi parcele za natjecanje.

Hvala svim suorganizatorima, sponzorima, učenicima Srednje gospodarske škole Križevci koji su sudjelovali u izmjeri i pripremi natjecateljske parcele, tvrtki Podravka d.d. Koprivnica i njenom Gastro timu, članovima Udruge orača te predstavnicima medija na doprinosu organizaciji ovog natjecanja.

 

 

mr. sc. Tatjana Međimurec

Koprivničko-križevačka, Mehanizacija, Ministarstvo poljoprivrede, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Vijest

Poziv na 20. natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije

Jubilarno 20. natjecanje orača Koprivničko-križevačke županije održat će se 27. kolovoza 2022. godine (subota) na području grada Koprivnica, na parceli Farkašić (parcela u zakupu Podravka d.d.) uz državnu cestu Koprivnica – Đurđevac (bit će označeno putokazima).

 

Satnica:

8:00 – 9:30 probno oranje natjecatelja
9:30 – 10:00 izvlačenje startnih brojeva i postrojavanje traktora
10:00 službeno otvaranje natjecanja
10:30 – 14:00 natjecanje u oranju
14:30   svečana dodjela nagrada

 

Pridružite nam se!

 

Agroekologija, Edukacija, Međimurska, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”

Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.

Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj iMetos):

Mjeseci Temperature zraka (°C) *Odstupanje (±°C) Oborine (mm) *Odstupanje (±mm)
siječanj 1,34 +1,20 20,2 -10,4
veljača 5,05 +3,65 27,8 -15,5
ožujak 5,48 -0,12 26,0 -28,8
travanj 10,10 -0,20 86,2 +32,7
svibanj 17,83 +2,53 71,6 -2,1
lipanj 21,86 +3,46 110,4 +8,4
srpanj 22,52 +1,72 43,6 -23,6

*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.

Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno kišenje usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):

Sorte krumpira prema dospijeću Bez navodnjavanja Sa navodnjavanjem
Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm Prinos gomolja t/ha >40-45 mm Prinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane 19,47 1,52 48,61 3,29
*srednje rane 17,55 3,01 55,06 3,39
*srednje kasne 15,45 3,60 52,49 3,98
prosječno 17,49 2,71 52,05 3,55

*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!

Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!

Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):

Djelatna tvar Pripravak Zadnja primjena Djelotvornost
klortalonil Daconil 720 SC 2007. Phytophthora, Alternaria
propineb *Antracol 70 WG 2019. Phytophthora, Alternaria
mankozeb *Dithane M-45 WP 2021. Phytophthora, Alternaria

*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!

Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):

Djelatne tvari Pripravci Učinkovitost
*imidakloprid Gaucho FS, Macho WS zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši
*imidakloprid & pencikuron Prestige FS 290 bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši

*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!

Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!

Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

Mehanizacija, Ministarstvo poljoprivrede, Natjecanje u oranju, Ratarstvo, Varaždinska, Vijest

Poziv na 16. Natjecanje orača Varaždinske županije.

Udruga za organizaciju natjecanja orača Varaždinske županije u suradnji s Varaždinskom županijom, tvrtkom Furjan produkt d.o.o. i Ministarstvom poljoprivrede poziva vas na 16. Natjecanje orača Varaždinske županije.

Natjecanje  će se održati 22.07.2022  s početkom u 10 sati u Varaždinu na parceli iza benzinske pumpe Crodux i Tifon preko puta Super Nove.

 

 

 

Koprivničko-križevačka, Ratarstvo, Vijest

U Križevcima je održana demonstracijska aktivnost na temu Reducirana i konzervacijska obrada tla

Dana 13. srpnja 2022. godine u Križevcima, na ARKOD parceli ZORIN DOL TABLE 6 I 8, (ID 1462291) Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom Reducirana i konzervacijska obrada tla. Cilj ove demonstracijske aktivnosti bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s konzervacijskom obradom tla kao mjerom ublažavanja klimatskih promjena. Na ovoj je parceli u tijeku četverogodišnje istraživanje Hrvatske zaklade za znanost kroz projekt “Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla” – ACTIVEsoil. Upravo zbog toga je na navedenoj parceli na kojoj je tijekom ove vegetacije zasijana soja (predkultura kukuruz) organizirano održavanje ove demonstracije.

Službenici Ministarstva poljoprivrede i vanjski demonstratori provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača. Edukaciju u ukupnom trajanju 6 sati održalo je troje edukatora: vanjski edukator, prof. dr. sc. Danijel Jug izložio je temu “Konzervacijska obrada tla kao temelj održive biljne proizvodnje – teoretski i praktični aspekti” te službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Tatjana Međimurec temu: Obrada tla na području Koprivničko-križevačke županije i prikaz zbijenosti tla penetrometrom, a Slavko Kopilović: Utjecaj konzervacijske obrade na tlo uz prikaz profila tla u profilnoj jami.

 

 

Bez obzira što žetva nije završena, poljoprivredni proizvođači pokazali su zanimanje za navedenu temu. Tijekom čitave edukacije prisutna je bila interakcija između edukatora i poljoprivrednih proizvođača.

Tema je vrlo aktualna s obzirom na pojave i izazove s kojima se susreću naši poljoprivredni proizvođači pri obradi tla zbog degradacije tla, gubitka organske tvari te zbog klimatskih promjena kojima smo svjedoci. Dio naprednijih poljoprivrednih proizvođača odlučili su na poljoprivrednim površinama koje obrađuju primjenjivati ovaj način obrade tla. Hoće li veći broj poljoprivrednika slijediti njihov primjer?

Edukacije u ovom pravcu nastavljamo pa već tijekom jeseni planiramo provedbu iduće demonstracije prilikom unošenja biljne mase postrnih usjeva u tlo.

 

mr. sc. Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr.

Slavko Kopilović, dipl. ing. agr.

Mehanizacija, Osvrt, Savjet, Vijest, Zagrebačka, Zanimljivosti

19. natjecanje orača u Zagrebačkoj županiji

U organizaciji Udruge orača Zagrebačke županije, u subotu 16. listopada 2021. godine u Zaprešiću, održano je 19. županijsko natjecanje orača Zagrebačke županije.

Suorganizator natjecanja, koji je novčanom potporom potpomogao ovu manifestaciju, jest Zagrebačka županija – Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo.

Natjecanje je održano na parcelama u Vrbini, Šibice, Zaprešić i uz strogu provedbu mjera Stožera civilne zaštite vezanih za COVID 19.

Na natjecanju je sudjelovalo ukupno sedam natjecatelja – četiri natjecatelja u kategoriji plugova ravnjaka – Goran Kovačić (prvo mjesto), Ivan Gruden (drugo mjesto), Stjepan Fürnkranz (treće mjesto) i Marko Cvetković (četvrto mjesto),  dok su se u kategoriji plugova premetnjaka natjecala trojica natjecatelja – Stjepan Cvetković, (prvo mjesto), Goran Pušić  (drugo mjesto) i Dario Krizmanić (treće mjesto).

Nagrade je natjecateljima dodijelio mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Prema odluci UOZŽ pravo sudjelovanja na državnom natjecanju u oranju 2022. godine  jednoglasnom odlukom Skupštine udruge odlučeno je da će Zagrebačku županiju na idućem državnom natjecanju u oranju zastupati Goran Pušić, prošlogodišnji pobjednik u kategoriji plugova premetnjaka i Stjepan Cvetković, pobjednik u kategoriji plugova ravnjaka iz 2019. godine.

Ocjenjivanje su, prema Pravilniku svjetskog natjecanja u oranju, obavili certificirani suci Marijan Mavračić, Tomislav Viceban i Luka Jović, a mjeritelji dubine oranja bili su Ljiljana Cvetković i Stefani Cvetković. Voditelj natjecanja i glavni sudac bio je Dario Padro.

Osim priznanja za sudjelovanje svim natjecateljima i diploma za prvoplasirane natjecatelje u obje kategorije, natjecatelji su nagrađeni novčanim nagradama, peharima i nagradama sponzora.

Sponzori natjecanja bili su: Bc Institut d.d., Mauthner d.o.o., Interexport d.o.o. i Gospodarski list.  Grad Zaprešić donirao je majice za sve natjecatelje i sudionike.

Natjecanje su medijski popratili TV Zapad i Mreža TV.

Posebnu zahvalu upućujemo svim članovima Udruge orača Zagrebačke županije koji su svojim radom i trudom  omogućili ovo natjecanje.

Projekt je novčanom potporom potpomognut sredstvima Zagrebačke županije.

 

Udruga orača Zagrebačke županije

Događaji, Govedarstvo, Obavijest, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka, Županije

RAVNATELJICA UPRAVE NA VRBOVEČKOM TERENU

Sektor za stručno savjetovanje organizirao je radni posjet ravnateljice Uprave Jelene Đugum vrbovečkom području i sastanke o prioritetnim temama u govedarstvu

Sektor za stručno savjetovanje u poljoprivredi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede odabrao je vrbovečko područje za terenski obilazak i radne sastanke s ravnateljicom uprave doc.dr.sc. Jelenom Đugum. U obilasku i sastancima sudjelovali su načelnica sektora mr. sc. Tatjana Međimurec, voditelj Službe za savjetovanje u animalnoj proizvodnji mr. sc. Dario Zagorec, voditelj Odjela za savjetovanje u stočarskoj proizvodnji Damir Pejaković te voditeljica Službe za stručnu podršku u Zagrebačkoj županiji Anđelka Pejaković.

Vrbovec je centar stočarstva Zagrebačke županije i sjedište uzgojnih udruženja u govedarstvu. U Obrtničkom domu u Vrbovcu, uz Udruženje vrbovečkih obrtnika, smješteni su i uredi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva te Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, LAG-a Prigorje, regionalnog simentalskog saveza ZG SIM te knjigovodstvenih servisa i konzultanata. Nedostaje još samo ured APPRRR-a da bi usluge poljoprivrednicima bile objedinjene na jednom mjestu. Vrbovcu gravitira čak 2.828 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u upisnik poljoprivrednika pa djelatnici naše uprave, ali i ostalih navedenih službi i ureda, imaju uvijek puno posla.

Tijekom obilaska navedenih ureda ravnateljica Jelena Đugum sa suradnicima upoznala se i s radom jedne od najaktivnijih hrvatskih stočarskih udruga – Saveza uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba – ZG SIM. Ova uzgojna udruga broji 145 članova, ima status proizvođačke organizacije u sektoru govedarstva i u četvrtoj je godini korištenja Mjere 9 Programa ruralnog razvoja. Ima dva profesionalno zaposlena djelatnika, a veliku potporu u protekla 2 desetljeća ima i od djelatnika ‘savjetodavne službe’, odnosno Uprave za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede.

ZG SIM je u suradnji sa Zagrebačkom županijom i općinom Dubrava izradio Razvojni plan Projekta osnivanja Regionalnog centra za razvoj stočarstva u Dubravi, s kojim je Uprava za stručnu podršku detaljnije upoznata, a iskorištena je prilika i posjećena je lokacija izgradnje budućeg centra u Dubravi, na parceli uz nekadašnje sajmište, koja je u vlasništvu ZG SIM-a (opširno na www.simentalac.com).

U nastavku obilaska posjećeno je gospodarstvo uzornih, vrsnih uzgajatelja Horvatić u selu Stara Kapela u općini Dubrava. Damir Horvatić je predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača simentalskog goveda HUSim i regionalnog saveza ZG SIM, a sin Danijel predsjednik je Kluba mladih vrsnih uzgajatelja ZG SIM-a. U vrlo konkretnim i otvorenim razgovorima o temama važnim za razvoj govedarstva Horvatići su više puta naglašavali veliku ulogu stručnih službi, poglavito ‘savjetodavaca’. Njihovo OPG postiže izvrsne rezultate u proizvodnji mlijeka, mesa i u uzgoju vrhunskog simentalskog blaga. Ključ uspjeha je najviše u hranidbi i genetici, što su vrlo kompleksna i široka stručna područja, u kojima na svim našim OPG-ima ima jako puno prostora za razvoj i gdje je neophodan veliki angažman struke na terenu, na poljima i u stajama.

NorFor i genotipizacija ključni su pojmovi i aktualne top-teme s kojima se naša struka mora značajno više i organiziranije baviti. Sektor za stručno savjetovanje i ravnateljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva prepoznaju ove teme kao prioritete u govedarstvu na kojima će se staviti težište savjetodavnog rada u nadolazećem razdoblju, kao i u komunikaciji sa svim relevantnim dionicima u sektoru, osobito organiziranim, ambicioznijim mlađim poljoprivrednicima, kojima pružamo stručnu podršku.

Proljetna sjetva i trend povećanja cijena žitarica i soje (kao novi udar na stočarstvo) bile su također teme razgovora na OPG Horvatić. Proizvodnji što većeg udjela vlastite stočne hrane, osobito proteinskih komponenti, mora se posvećivati sve više pažnje, a i u tom području OPG-ima je potrebna veća stručna podrška. U pripremi su savjetodavne preporuke za sjetvu soje za stočnu hranu na mljekarskim OPG-ima. Izrađuju se i druge preporuke za ekonomski povoljniju proizvodnju krme, proizvodnju/kupovinu komponenti koncentrata i hranidbe krava (model za usporedbu troškova proteinskih komponenti obroka).

Na kraju jednog vrlo sadržajnog dana provedenog na vrbovečkom području možemo zaključiti da stručna podrška razvoju u sektoru govedarstva mora i može biti značajno efikasnija i da će Sektor za stručno savjetovanje Uprave za stručnu podršku dati još veći doprinos ovom prioritetnom sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Sektor za stručno savjetovanje u poljoprivredi

Agroekologija, Bjelovarsko-bilogorska, Govedarstvo, Obavijest, Osvrt, Reportaža, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Prikaz prednosti ispusta u uzgoju mliječnih krava

UZGOJ I PRAKSA 

Predstavljamo pozitivan primjer držanja mliječnih krava na OPG-u Halauš iz Lasovca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Današnja intenzivna govedarska proizvodnja podrazumijeva upotrebu genetski visokoproduktivnih mliječnih krava kod kojih treba ispuniti visoke zahtjeve u pogledu hranidbe, smještaja i njege kako bi se maksimalno iskoristio njihov genetski potencijal. U intenzivnom sustavu proizvodnje često dolazi do pojave stresa, narušavanja dobrobiti životinja i onemogućavanja prirodnog ponašanja krava. Najčešće to dovodi do narušavanja zdravstvenog stanja – ozljeda, češćih pojava mastitisa, zaostajanja posteljice, poremećaja reprodukcije i problema s papcima – što rezultira pojavom šepavosti.

Otežani uvjeti držanja u staji

Držanjem krava u staji otežani su higijenski uvjeti i teško je održati krave čistima. U staji krave često borave na vlažnom i skliskom betonu punom fekalija. Krave su na manjim farmama uglavnom vezane i uz kombinaciju skliskog betona otežano ustaju. Do pojave velikog stresa dolazi u ljetnim mjesecima, kada su vanjske temperature više od 30 °C. Tada u staji osim znatnog povećanja temperatura dolazi i do povećanja koncentracije amonijaka i vlage ali i pojave insekata, prije svega muha koje privlači stajski gnoj.

U takvim uvjetima dolazi do velikog pritiska na organizam krave. Svi navedeni loši čimbenici u konačnici uzrokuju pad proizvodnje mlijeka i velike veterinarske troškove. Zato životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja što će neutralizirati stresne pojave. Životinje će nam stoga biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka.

 

Slika 1. Svu voluminoznu krmu krave dobivaju na ispustu.

Ispust smanjuje stres

Kao idealan način za smanjenje stresa nameće se držanje krava na ispustu. Kretanjem krava na ispustu sprečava se atrofija mišića i omogućuje prirodna korekcija papaka. Papci stalno rastu, ali se kretanjem i troše. Držanjem na ispustu krave borave na svježem zraku i izložene su utjecaju sunčeve svjetlosti, tj. utjecaju UV-zraka. To pak omogućava stvaranje provitamina kolekalciferola (vitamin D3) koji ima velik pozitivan utjecaja na zdravstveno i reprodukcijsko stanje životinja.

Budući da na našem gospodarstvu već 20 godina krave držimo na ispustu, i to tijekom cijelog dana, svojim iskustvom mogu potvrditi sve blagodati takva načina držanja krava.

 

Kako mi upravljamo stadom?

Naše se stado sastoji od 25 mliječnih krava i 15 grla ženskog pomlatka simentalske i holstein pasmine goveda. Veći dio stada čine krave simentalske pasmine, dok je manji dio holstein pasmine nešto križanaca. Prosječna dnevna proizvodnja po kravi kreće se oko 25 litara. U idućih nekoliko godina planiramo krave holstein pasmine izlučiti iz uzgoja, odnosno pretopiti u simentalsku pasminu Bez obzira na ukupno dobro zdravstveno stanje našeg stada, simentalska grla ipak su otpornija od holsteina. S druge pak strane, upotrebom vrhunske genetike te uz dobru hranidbu i uvjete držanja postižemo dobru mliječnost kod simentalskih krava i nemamo potrebu za držanjem krava holstein pasmine.

Obrađujemo 50 ha poljoprivrednog zemljišta na kojemu proizvodimo svu voluminoznu krmu. Hranidbu krava voluminoznim dijelom obavljamo na ispustu pa krave jedu po volji, dok smjesu dajemo u staji. Obrok je sastavljen od sjenaže ljulja ili lucerne, silaže cijele biljke kukuruza i smjese koju proizvodimo sami, te manjeg dijela zelene mase koje krave pasu na ispustu.

Takva organizacija olakšava nam hranidbu i smanjuje fizički rad u staji. Budući da su krave većim dijelom godine vani, tijekom godine moramo spremiti manju količinu stelje što opet rezultira smanjenjem troškova ali i fizičkog rada. Za krave pak to znači smanjenje toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci, svjež zrak, bolju higijenu krava i slobodno kretanje koje poboljšava tjelesnu kondiciju. Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja, a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima. Gonidba krava na ispustu vrlo je lako uočljiva pa nemamo problema s reprodukcijom. Pomoći kod teljenja krava gotovo da i nema. Na našem gospodarstvu nikada nismo imali potrebu obavljati korekciju papaka jer krave velik dio vremena provode hodajući po ispustu pa se korekcija provodi prirodnim putem. Na taj su način zdravstvene tegobe u stadu svedene na najmanju moguću mjeru, što potvrđuje i podatak da većih zdravstvenih tegoba ili uginuća kod nas nije bilo u posljednjih nekoliko godina.

 

Slika 2. Veličinu ispusta treba prilagoditi broju krava kako bi dio ispusta uvijek bio zatravljen

Pregoni na ispustu

Želim istaknuti kako je vrlo bitan izgled ispusta, odnosno njegova veličina. Ispust svakako treba biti neka veća površina prilagođena broju krava, stoga se naš ispust prostire na tri hektra. Krave dio ispusta uvijek utabaju i unište travnati dio, osobito na mjestima gdje se hrane i napajaju. U slučaju obilnijih kiša na tom se dijelu stvori blato.

Zbog toga je bitno da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata. Ako na ispustu ima travnate površine, krave će uvijek imati nešto trave za pašu, osobito u proljeće. Zbog svega navedenog ispust smo podijelili na dva dijela-pregona kako bismo što bolje sačuvali travnjak i iskoristili pašnu površinu. Kada krave iskoriste travnati dio jednog pregona prebacujemo ih u drugi kako bi se travna površina prvog pregona mogla obnoviti.

 

Slika 3. Na ispustu treba osigurati hladovinu

 

Krave na ispustu imaju osiguranu hladovinu, i to u malom šumarku, ali i neograničen pristup pitkoj vodi kako bi i u vrijeme najviših temperatura mogle boraviti na otvorenom tijekom cijelog dana.

Pristup krava ispustu ili pašnjaku svakako je jedan od važnijih čimbenika isplativa uzgoja mliječnih krava, no kako bismo imali zdravo, kvalitetno i visokoproduktivno stado ne smijemo zaboraviti najvažnije – kvalitetnu hranidbu i korištenje sjemena genetski vrhunskih bikova za umjetno osjemenjivanje.

 

 

Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinja,

a to rezultira smanjenjem pojave mastitisa, zaostajanja posteljice, odnosno boljom reprodukcijom te lakšim teljenjima

Bitno je da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata

Životinjama treba omogućiti što prirodnije okruženje, veći komfor, slobodno kretanje i mogućnost prirodnog ponašanja

što će neutralizirati stresne pojave

– zato će nam biti zahvalne te će nam se odužiti kroz manje troškove liječenja i veću količinu proizvedenog mlijeka

 

                                                                                               Dario Halauš, struč.spec.ing.agr. 

                                                                                               Izvor: Uzgoj goveda 3/2020