MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Zagrebačka

Edukacija, EU, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka

HVATAMO LI PRIKLJUČAK ?!

Naši napredni, udruženi uzgajivači simentalskog goveda nastoje već godinama držati korak s najboljima. Najbolji su, opće je poznato, njemački i austrijski uzgoji simentalskog – Fleckvieh goveda i s njima desetljećima surađujemo, posjećujemo ih i kupujemo njihov rasplodni materijal. Manje je poznato da češki uzgajivači te iste simentalske pasmine, koju oni zovu strakata plemena, krupnim koracima napreduju i u potpunosti su uhvatili priključak s njemačkim i austrijskim uzgajivačima. Stoga naši uzgajivači simentalca Zagrebačke županije i Grada Zagreba već nekoliko godina planiraju jedan ozbiljan stručni posjet češkim uzgajivačima i to su napokon realizirali.

Od 25. do 27. studenog ove godine 46 sudionika boravilo je u stručnom posjetu Češkoj Republici s ciljem detaljnog upoznavanja njihovog vrlo efikasnog i uspješnog sustava uzgoja goveda. Većinu putnika činili su napredni, uglavnom mladi uzgajivači simentalca, članovi Saveza uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Oni su naravno poveli sa sobom i predstavnike struke iz centara za umjetno osjemenjivanje, veterinarske stanice Vrbovec, područne službe Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Uprave za stručnu podršku razvoju Ministarstva poljoprivrede te nekoliko svojih kolega uzgajivača iz susjednih županija. Medijski je putovanje popratio i dugogodišnji suradnik, novinar Radio Vrbovca. Samu organizaciju putovanja proveli su djelatnici Saveza (proizvođačke organizacije) u suradnji s tvrtkom Nova-Genetik, koja je zastupnik češkog centra za UO Natural.

Češki sustav uzgoja u potpunosti je uhvatio priključak s najboljima, možemo li i mi …?!

Program stručnog posjeta Češkoj bio je (sažeto):

  1. Posjet centru za umjetno osjemenjivanje Natural (Hradištko blizu Praga)
  2. Prezentacija češkog uzgoja goveda u krovnoj organizaciji ČMSCH („Hradištko“)
  3. Obilazak manje simentalske eko-farme s robotskom mužnjom i preradom mlijeka
  4. Prijem u Savezu uzgajivača češkog simentalca CESTR (Radešinska Svratka blizu Brna)
  5. Obilazak velike farme češkog simentalca Pro-Agro (Radešinska Svratka)
  6. Obilazak specijalizirane farme za uzgoj rasplodnih junica i tov junadi (okolica Brna)
  7. Obilazak farme vrhunske rasplodne stoke u sustavu krava-tele (okolica Brna)
  8. Kratko turističko razgledavanje drugog najvećeg grada Češke Republike – Brno

U najvećem centru za UO u Češkoj – Natural drže više od 100 rasplodnih bikova iz više od 20 različitih pasmina. Među njima je i simentalski bik WINGS, kojega su kupili u Hrvatskoj od predsjednika našeg Saveza, Damira Horvatića. Bik nije mogao ostati u našem uzgoju jer je nositelj genskog defekta F5, a naši su uzgajivači odlučili (kao i austrijski i njemački) izbjegavati širenje poznatih genskih defekata u populaciji. Češki centri za UO imaju drugačiju strategiju pa koriste ovog visoko rangiranog genomski-testiranog bika na svojoj populaciji, ali i za izvoz. Wings je trenutno 4. po gGZW indeksu (126) od svih simentalskih bikova koje nudi Natural.

WINGS (Walk x Worldwide x Rumgo) – pravi suvremeni “internacionalac”:

rođen u Hrvatskoj – majka austrijska krava – otac njemački bik – „živi i radi“ u Češkoj

Od najpoznatije osobe češkog uzgoja goveda dr. Josefa Kučere čuli smo važne činjenice o efikasnosti i razvoju češkog govedarstva u srcu njihovog sustava, a to je krovna uzgojna organizacija ČMSCH (Českomoravska Společnost Chovatelu). Dr. Josef Kučera je menadžer tog dioničkog društva kojemu su dioničari pasminski savezi uzgajivača simentalca, holsteina, ostalih pasmina goveda, drugih vrsta životinja i manjim dijelom ministarstvo poljoprivrede. Po vrsti poslova tu organizaciju bi mogli usporediti s našom dosadašnjom HPA. Ukupno u ČMSCH zajedno sa podružnicama radi oko 250 zaposlenih. Inače, dr. Kučera je i predsjednik Europskog simentalskog saveza već 12 godina. Dvije bitne stvari za naše zainteresirane uzgajivače i stručnjake dr. Kučera je posebno istaknuo – uspješan i potpun ulazak u zajednički AT/DE/CZ sustav genetskog vrednovanja za simentalsku pasminu – GZW-sustav. Česi više nemaju zasebno računanje uzgojnih vrijednosti – dio su zajedničkog sustava s austrijskim i njemačkim uzgojima (Gemeinsame Zuchtwertliste -GZL) . A na pitanje naših uzgajivača što bi za nas bilo najvažnije da bismo slijedili njihov uspješan put – spremno je odgovorio: lideri – morate izabrati jake lidere, jako vodstvo, koje će čvrsto gurati prema zajedničkom cilju.

Poznata piramida organizacije uzgoja u Češkoj – funkcionira u praksi i daje odlične rezultate

Na drugom kraju Češke, u okolici Brna, ugostili su nas naši kolege – uzgajivači simentalskog goveda udruženi u savez CESTR (Svaz Chovatelu Českeho Strakateho Skotu) – Radešinska Svratka. Taj savez već 30-ak godina radi u interesu uzgajivača simentalca, priznat je i bitan čimbenik u sustavu. Ima točno 209 članova. Vodi matične knjige za čitavu populaciju simentalca (oko 130.000 krava), izdaje uzgojnu dokumentaciju, radi promociju uzgoja i pasmine, organizira izložbe, izdaje časopis i ima tvrtku za prodaju stoke (Cattle Market) s 5 zaposlenih, koja je čimbenik na tržištu – izvoze stoku u Austriju, Njemačku, Francusku, Rusiju, Ukrajinu, Kazahstan, Uzbekistan, Tursku, Libanon, … Hrvatsku. Posluju na tržištu, ali imaju i oko 60% dotacija od države. Važni su dioničari krovne organizacije ČMSCH, čije usluge svi uzgajivači koriste. Imaju nove poslovne prostorije u kojima su nas primili (izgrađene 2015.godine). Imaju sustav koji donosi rezultate: prije 20 godina imali su prosječnu godišnju proizvodnju mlijeka od 5.100 kg/kravi – danas je to 7.700 kg/kravi i prosječni MTR 390 dana, što je potpuno ravnopravno uzgajivačima u Austriji i Njemačkoj. Njihovi rasplodni bikovi koje koriste za UO na zajedničkoj su listi sa svim austrijskim i njemačkim bikovima i koriste se i u najboljim uzgojima kao bikovski očevi. Njihova rasplodna i tovna stoka organizirano se prodaje na brojnim tržištima i vrlo je konkurentna. To je uspješan sustav.

Naši zainteresirani uzgajivači i struka upoznali su efikasan sustav u kojemu savez uzgajivača igra važnu ulogu

– u modernim poslovnim prostorima u vlasništvu saveza uzgajivača CESTR

Na 4 farme koje smo posjetili tijekom ovoga putovanja vidjeli smo i čuli puno korisnih informacija, a dio svega toga može se vidjeti i u galeriji slika na web stranici saveza www.simentalac.com.

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jabuke i kruške

Na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije proteklih dana su zabilježene infekcije uzročnika čađave krastavosti (Venturia inaequalis) stoga je potrebno zbog intenzivnog porasta mladica u  nasadima jabuka i krušaka izvršiti kurativnu zaštitu jednim od sljedećih pripravaka: Score 25 SC, Difcore Agro, Indar 5 EW, Difenzone (navedeni pripravci suzbijaju i pepelnicu jabuka) te zbog duljeg preventivnog djelovanja dodati jedan od površinskih: Delan 700 WG, Delan Pro, Dithane M-45, Dithane DG, Penncozeb 75 DG, Mankozeb M-45, Star 80WP, Chorus 75 WG, Pyrus SC400, Polyram DF,  Ziram 76 WG ili dr.

U nasadima gdje ima pepelnice (Podosphaera leucotricha) potrebno je mehanički odstraniti zaražene izboje, iznijeti iz voćnjaka i spaliti, te za zaštitu primijeniti neki od pripravaka na bazi sumpora ili koristiti strobilurinske pripravke kao što su Stroby DF, Zato 50 WG, Tercel WG ili kombinirani pripravak Luna experience.

Isto tako  je potrebno ponoviti zaštitu  protiv jabučnog savijača (Cydia pomonella) uzročnika crvljivosti jabuka jednim od slijedećih pripravaka Coragen 20SC, Runner 240 SC, Calypso SC 480, Mospilan 20SP.

U pojedinim nasadima zabilježena je pojava lisnih uši. Ukoliko ste u svojim nasadima zabilježili njihovu pojavu za  suzbijanje možete koristiti pripravke: Pirimor 50 WG, Teppeki 500 WG, Movento i sl.

Zbog zaštite pčela primjenu insekticida obaviti u vrijeme kada pčele ne lete, a prije zaštite obavezno pokositi voćnjak ako su u njemu prisutni korovi u cvatnji.

Na područjima gdje je zabilježena tuča od preventivnih pripravaka treba dati prednost onima na bazi kaptana, osim toga poželjno je i dodavanje biostimulatora: Drin, Poly-Amin, Bioplex, i dr. ili mikrobiološka gnojiva.

Pripravke koristite isključivo prema uputama dobivenim uz sredstvo i prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Ambalažu od sredstva za zaštitu bilja zbrinuti prema zakonskim odredbama te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

Obavijest proizvođačima soje

Nakon nicanja soje i korova (post em), herbicide treba početi primjenjivati u ranom stadiju razvoja korova. Moguća je primjena smanjenih doza u odnosu na propisane i ukoliko je potrebno ponoviti tretman (ovisno o zakorovljenosti i učinku prethodnog tretiranja) . Za suzbijanje korova nakon nicanja soje registrirani su slijedeći herbicidi:

Harass 75 WG, Harmony SX, Basagran 480 i dr. – širokolisni korovi

Pulsar 40, Corum i dr. – širokolisni i neki uskolisni korovi

Fusilade forte, Leopard 5 EC, Gepard 050 EC, Pantera QT, Targa, Agil 100 EC, Focus ultra, Select super i dr. – uskolisni korovi

Zaštitu treba provesti tijekom mirnog vremena i kada nema vjetrova kako ne bi došlo do zanošenja herbicida na susjedne parcele

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@mps.hr

Obavijest proizvođačima krumpira!

Promjenjivo vrijeme sa dosta oborina stvorilo je povoljne uvjete za infekciju najvažnije bolesti krumpira, plamenjače krumpira (Phytophora infestans). Razvoju ove bolesti  pogoduju umjerene temperature 20 °C (pojava bolesti moguća je i na znatno nižim temperaturama) te oborine (≤10 mm).

Simptomi plamenjače vide se na lišću kao žute pjege koje postaju smeđe i nekrotične, dok se na naličju lista vidi bjeličasta prevlaka najčešće u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. To je najznačajniju bolest koja može uništiti listove, stabljiku i kasnije gomolj koji se teško čuva i brzo propada. Zaštita se temelji na agrotehničkim mjerama i  preventivnoj zaštiti protiv navedene bolesti. Fungicidi dozvoljeni u Republici Hrvatskoj za suzbijanje plamenjače krumpira su sljedeći: Acrobat MZ, Infinito SC,  Nautile DG, Pergado MZ, Revus, Ranman Top, Profilux DF, Folio Gold, Polyram DF, Reboot, Star 80 WP, Zignal super  i dr.

Prilikom pregleda usjeva krumpira primijećena  je pojava odraslih oblika krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata). Važno je usjeve redovito pregledavati te ukoliko se prijeđe prag štetnosti preporuča se obaviti tretiranje. Insekticidi registrirani za suzbijanje krumpirove zlatice: Proteus 110 OD, Mospilan 20 SP, Calypso 480 SC, Biscaya, Decis 2,5 EC, Direkt, Fastac 10 EC,  Laser, Sumialfa 5 FL i dr. Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena većine insekticida iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam) na otvorenom u svim poljoprivrednim usjevima!

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder; mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@mps.hr

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Velike količine oborina uzrokovale su ispiranje prethodne zaštite te voćarima savjetujemo ponoviti istu protiv šupljikavost lista (Stigmina charpophilla) i kozičavosti lista (Blumeriella jaapii) po prethodnoj preporuci od 07.05.2019.

Zaštitu lista šljive protiv narančaste pjegavosti i hrđe šljive obaviti jednim od fungicida: Pinozeb M-45, Dithane M-45, Kastor i Futura. Za suzbijanje truleži ploda koristiti: Signum, Nativo WG, Teldor SC 500, Switch 62,5 WG.

U nasadima potrebno je pratiti populaciju lisnih uši te prema potrebi obaviti tretiranje. Za suzbijanje lisnih uši na višnji dozvoljeni su insekticidi Calypso SC 480, Pirimor 50 WG i Mospilan 20 SG, na breskvi Calypso SC 480, Pirimor 50 WG, Movento i Mospilan 20 SG,  na trešnji i nektarini  su dozvoljeni  Calypso SC 480, Movento i Mospilan 20 SG, a na šljivi Mospilan 20 SG, Movento i Pirimor 50 WG.

U nasadima breskve zabilježen je let leptira breskvinog savijača (Cydia molesta). Ličinke se ubušuju u vrhove mladih izdanaka pa je u mladim nasadima breskve i nektarine potrebno provesti suzbijanje. Za suzbijanje se mogu koristiti insekticidi Runner 240 SC, Affirm, Affirm opti, Avaunt EC, Imidan 50 WG,Insegar 25 WG,  Coragen 20 SC  i Delegate 250 WG.

U trenutku promjene boje ploda trešnje potrebno je provesti tretiranje protiv trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi). Kako je štetnik ekonomski značajan i uzročnik je crvljivosti ploda preporučamo provesti zaštitu jednim od dozvoljenih pripravaka  koji su registrirani za trešnju i višnju. Od pripravaka moguće je koristiti Mospilan 20 SG (registriran i za suzbijanje lisnih ušiju) (K14 dana), Imidan 50 WG (K 14 dana), Decis 100 EC, Rotor super (K 7 dana) moguće je  dodati  Teldor SC 500 ili Indar 5 EW protiv truleži plodova, kojima je karenca 3 dana.

Naglašavamo da se zaštita sa preparatima duže karence (14 dana) odnosi samo na kasne sorte trešanja.

Napomena: obavezno pokositi cvatući podrast ukoliko su prisutni korovi u cvatnji cvatnje (npr. maslačak, mrtva kopriva) zbog zaštite pčela!

Pripravke koristite isključivo prema uputama dobivenim uz sredstvo i prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/ te ambalažu od sredstva za zaštitu bilja zbrinuti prema zakonskim odredbama.

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

Obavijest proizvođačima lijeske

Obilaskom terena uočena je pojava lisnih uši te ljeskotoča (Curculio nucum)  uzročnika “crvljivost” i otpadanje plodova lijeske

Protiv lisnih uši od sredstva dozvolu imaju Decis 100, Scatto, Rotor super te Asset koji se može koristiti u ekološkoj proizvodnji.

Potreba za kemijskim suzbijanjem ljeskotoča određuje se metodom otresanja. Ako metodom otresanja ispod rodnog grma ili stabla sakupimo 3-4 odrasla ljeskotoča potrebno je obaviti kemijsko suzbijanje.

Protiv ljeskotoča registriran je insekticid CALYPSO 480 SC koji se smije primijeniti najviše 2 puta tijekom sezone sa razmakom od 10-14 dana.

Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, npr. trulež ploda (Monilia spp), budući da u protekla dva tjedna bilježimo promjenjivo i kišno vrijeme pogodno za razvoj bolesti preporučljivo je i izvršiti zaštitu od bolesti jednim od fungicida: Champion WG 50, Bordoška juha caffaro 20 WP i dr.

Pripravke koristite isključivo prema uputama dobivenim uz sredstvo i prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Ambalažu od sredstva za zaštitu bilja zbrinuti prema zakonskim odredbama te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jabuke i kruške

Od posljednje preporuke za zaštitu nasada jabuke i kruške od krastavosti ploda i mrljavosti lista (Venturia inaequalis) ostvareni su uvjeti za nekoliko jakih infekcija čemu je pogodovalo promjenjivo i nestabilno vrijeme, kako se najavljuje i u idućim danima. Zbog ispiranja prethodne zaštite i intenzivnog porasta predlažemo da se izvrši zaštita i dalje kombinacijom sistemičnog i preventivnog pripravka. Od sistemičnih pripravaka: Score 25 SC, Difcore Agro, Indar 5 EW, Difenzone. Navedeni pripravci suzbijaju i pepelnicu jabuka (Podosphaera leucotricha). Radi produžetka preventivnog djelovanja navedenim je fungicidima potrebno dodati jedan od pripravaka kontaktnog djelovanja Delan 700 WG, Delan Pro, Dithane M-45, Dithane DG, Penncozeb 75 DG, Mankozeb M-45, Star 80WP, Chorus 75 WG, Pyrus SC400, Polyram DF,  Ziram 76 WG ili dr. Kod odabira pripravaka uzimati one koje ste do sada najmanje puta koristili.

U nasadim jabuka gdje je izražena pepelnica (Podosphaera leucotricha) preporučujemo koristiti jedan od pripravaka na osnovi strobilurina: Stroby WG, Zato 50 WG, Tercel WG ili kombinirani pripravak Luna expirience. Od drugih fungicida na  bazi močivog sumpora protiv pepelnice primijeniti: Chromosul 80, Sumpor SC 80,  Sumpor WG 80, Thiovit Jet.

Pripravke koristite isključivo prema uputama dobivenim uz sredstvo i prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Ambalažu od sredstva za zaštitu bilja zbrinuti prema zakonskim odredbama te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jabuke i kruške

Od posljednje preporuke za zaštitu nasada jabuke i kruške od krastavosti ploda i mrljavosti lista (Venturia inaequalis) ostvareni su uvjeti za nekoliko jakih infekcija čemu je pogodovalo promjenjivo i nestabilno vrijeme, kako se najavljuje i u idućim danima. Zbog ispiranja prethodne zaštite i intenzivnog porasta predlažemo da se izvrši zaštita i dalje kombinacijom sistemičnog i preventivnog pripravka. Od sistemičnih pripravaka: Score 25 SC, Difcore Agro, Indar 5 EW, Difenzone. Navedeni pripravci suzbijaju i pepelnicu jabuka (Podosphaera leucotricha). Radi produžetka preventivnog djelovanja navedenim je fungicidima potrebno dodati jedan od pripravaka kontaktnog djelovanja Delan 700 WG, Delan Pro, Dithane M-45, Dithane DG, Penncozeb 75 DG, Mankozeb M-45, Star 80WP, Chorus 75 WG, Pyrus SC400, Polyram DF,  Ziram 76 WG ili dr. Kod odabira pripravaka uzimati one koje ste do sada najmanje puta koristili.

U nasadim jabuka gdje je izražena pepelnica (Podosphaera leucotricha) preporučujemo koristiti jedan od pripravaka na osnovi strobilurina: Stroby WG, Zato 50 WG, Tercel WG ili kombinirani pripravak Luna expirience. Od drugih fungicida na  bazi močivog sumpora protiv pepelnice primijeniti: Chromosul 80, Sumpor SC 80,  Sumpor WG 80, Thiovit Jet.

Pripravke koristite isključivo prema uputama dobivenim uz sredstvo i prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Ambalažu od sredstva za zaštitu bilja zbrinuti prema zakonskim odredbama te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jabuke i kruške

Proizvođače nasada jabuka i krušaka upozoravamo da je od posljednje preporuke (02.svibnja) u Zagrebačkoj županiji palo od 20-ak do 30 i više litara kiše po m² stoga preporučujemo izvršiti zaštitu od najvažnijih uzročnika bolesti u slijedećim danima prije najavljenih oborina protiv čađave krastavosti (Venturia inaequalis) i pepelnice (Podosphaera leucotricha) u nasadima jabuka.

U zaštiti jabuka i krušaka od krastavosti preporučujemo izvršiti zaštitu i dalje kombinacijom sistemičnog i preventivnog pripravka. Od sistemičnih pripravaka: Score 25 SC, Difcore Agro, Indar 5 EW, Difenzone. Navedeni pripravci suzbijaju i pepelnicu jabuka (Podosphaera leucotricha). Radi produžetka preventivnog djelovanja navedenim je fungicidima potrebno dodati jedan od pripravaka kontaktnog djelovanja Delan 700 WG, Delan Pro, Dithane M-45, Dithane DG, Penncozeb 75 DG, Mankozeb M-45, Star 80WP, Chorus 75 WG, Pyrus SC400 ili dr. Kod odabira pripravaka uzimati one koje ste do sada najmanje puta koristili.

U nasadim jabuka gdje je izražena pepelnica (Podosphaera leucotricha) preporučujemo koristiti jedan od pripravaka na osnovi strobilurina: Stroby WG, Zato 50 WG, Tercel WG ili kombinirani pripravak Luna expirience.

Feromonskim mamcima bilježimo ulov leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella) i minera kružnih mina (Leucoptera malifoliella). Preporučamo proizvođačima da izvrše pregled nasada i po potrebi izvrše tretiranje jednim od insekticida: u stadiju jaja mogu se koristiti insekticidi Runner 250 EC, Insegar 25 WP i Coragen 20 SC (navedeni pripravci registrirani su i za suzbijanje jabučnog savijača). A pri pojavi prvih mina za suzbijanje minera preporučamo insekticide Mospilan 20 SG, Calypso SC 480, Laser, Kraft 18 EC ili Vertimec 018EC.

Zbog zaštite pčela primjenu insekticida obaviti u vrijeme kada pčele ne lete, a prije zaštite obavezno pokositi voćnjak ako su u njemu prisutni korovi u cvatnji.

Pripravke koristite isključivo prema uputama dobivenim uz sredstvo i prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Ambalažu od sredstva za zaštitu bilja zbrinuti prema zakonskim odredbama te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr

Obavijest proizvođačima koštičavog voća

Od posljednje preporuke za koštičavo voće pale su velike količine oborina te su sredstva koja su korištena protiv bolesti isprana. Promjenjivo vrijeme i česte oborine omogućuju širenje bolesti lista u voćnjacima.

Na svom koštičavom voću osim višnje za suzbijanje šupljikavosti lista registrirani su pripravci na osnovi kaptana (Captan WP 50, Kastor).

Na  trešnji, marelici, breskvi i nektarini može se koristiti i Delan 700 WDG.

Na višnji i marelici može se koristiti Merpan 80 WDG.

U nasadima potrebno je pratiti populaciju lisnih uši te prema potrebi obaviti tretiranje. Za suzbijanje lisnih uši na višnji dozvoljeni su insekticidi Calypso SC 480, Pirimor 50 WG i Mospilan 20 SG, na breskvi Calypso SC 480, Pirimor 50 WG, Movento i Mospilan 20 SG, na trešnji i nektarini  su dozvoljeni Calypso SC 480, Movento i Mospilan 20 SG, a na šljivi Mospilan 20 SG, Movento i Pirimor 50 WG.

Prilikom zaštite ranijih sorata trešnje vodite računa o karenci odabranih pripravaka!

U nasadima breskve zabilježena je visoka populacija leptira prve generacije breskvinog savijača (Cydia molesta). Ličinke se ubušuju u vrhove mladih izdanaka pa je u mladim nasadima breskve i nektarine potrebno provesti suzbijanje. Za suzbijanje se mogu koristiti insekticidi Runner 240 SC, Affirm, Affirm opti, Avaunt EC, Imidan 50 WG,Insegar 25 WG, Coragen 20 SC  i Delegate 250 WG.

Napomena: obavezno pokositi cvatući podrast ukoliko su prisutni korovi u cvatnji cvatnje (npr. maslačak, mrtva kopriva) zbog zaštite pčela!

Pripravke koristite isključivo prema uputama dobivenim uz sredstvo i prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/ te ambalažu od sredstva za zaštitu bilja zbrinuti prema zakonskim odredbama.

Dunja Prvčić, mag.ing.fitomedicine
dunja.prvcic@mps.hr