MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Reportaža

Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Mladi poljoprivrednici, Obavijest, Osvrt, Reportaža, Savjet, Stočarstvo, Vijest, Zagrebačka

JOŠ JEDAN HRVATSKI BIK NAJVIŠE SVJETSKE RAZINE

Nakon samo 10-ak dana od promocije najboljeg Royalovog sina na svijetu, hrvatski uzgoj simentalca može se pohvaliti još jednim izuzetnim uspjehom. Naime, OPG Mužinić iz Križevčeca, kraj Svetog Ivana Zeline, uzgojila je jednog od najboljih mladih bikova iz dominantne ‘H-linije’ u ukupnoj simentalskoj – Fleckvieh populaciji.

Ovaj predivni bik s tek navršenih 11 mjeseci došao je s OPG-a Mužinić u Centar za UO Varaždin. Vjerujemo da će sve biti po planu i da će do konca kolovoza na teren krenuti prve doze njegovog sjemena, za koje su zainteresirani i najbolji simentalski uzgoji Europe. Očekujemo da će, kao i njegov ‘cimer’ Royman (u CUO Varaždin), i ovaj mladi Hurly-ev sin dobiti status bikovskog oca, što bi im obojici osiguralo korištenje u najboljim stadima i na najboljim plotkinjama za uzgoj novih generacija bikova za umjetno osjemenjivanje diljem simentalske Europe.

Nova generacija vrsnih uzgajatelja na OPG Mužinić, na kojemu od nedavno krave doje dva nova robota

Točno 5 godina nakon što je njihov mladi bik Wamures otputovao u najveći simentalski centar na svijetu BVN (Neustadt/Aisch), obitelj Mužinić uzgojila je u istoj familiji krava ‘T-Tetra’ još boljeg mladog bika. Originalno domaća ‘T-familija’ dokazala se kao izrazito genetski superiorna u njihovom stadu od 160 krava (ukupno 420 grla svih kategorija).

‘T-krave’ se osobito ističu po svojstvima dugovječnosti i plodnosti te čvrstim, funkcionalnim eksterijerom. Začetnica familije krava Tetra, oteljena u stadu Mužinićevih, doživjela je čak 14 godina. Telila se 11 puta i to s izvrsnim prosječnim međutelidbenim rasponom od 386 dana. Otelila je ukupno 5 kćeri i vjerno prenosi svoje najbolje osobine po ženskoj liniji. Tijekom 10-ak godina vrsni uzgajatelji OPG-a Mužinić, korištenjem samo vrhunskih bikova, od ‘T-krava’ su uzgojili najbolju familiju simentalskih krava u Hrvatskoj s ukupno 26 plotkinja vrhunskih pedigrea.

HURLY x HERZSCHLAG x WILLE x VANSTEIN (x krava Tetra) – pedigre je našeg novog mladog bika ‘svjetske klase’. Svakog od ova četiri bika u njegovom pedigreu moglo bi se proglasiti bikom stoljeća. Teško je danas pronaći ‘jači’ pedigre na najvišoj razini pouzdanosti. I rezultati genomskih testova su mu na istoj – najvišoj razini. Taj bik ima sve: mlijeko, meso, fitnes i eksterijer – jake indekse uz najjači pedigre ! Jedinstvena je njegova kombinacija visokih indeksa mliječnosti (MW 125, +857 Mkg) i vrhunskog indeksa dubine vimena od čak 116 te perzistencije od 121.

Uz malo sreće, ovaj bik bi mogao ostaviti značajan trag u našem i u svim najboljim uzgojima simentalca – Fleckvieh u Europi.

Više fotografija na Facebook stranici saveza ZG SIM .

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Reportaža, Stočarstvo, Vijest

Simentalac se vraća kući

Četvrtak 21. svibanj 2020. bit će zapamćen kao značajan datum za Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. Toga dana na Ratarnu u Križevcima stigle su junice simentalske pasmine. Ukupno dvanaest junica vrhunske genetike pasmine mesnog simentalca iz Njemačke (podtip tzv. Fleckvieh-Fleisch) činit će buduće stado za potrebe Praktikum za Zootehniku u čijem je sastavu Govedarski praktikum. Praktikum s pripadajućim pašnjacima je uređen i opremljen za uzgoj goveda u sustavu krava-tele s ciljem stvaranja nukleusa rasplodnih linija visokovrijednih muških i ženskih grla, odnosno potomaka pogodnih za uzgoj i proizvodnju goveđeg mesa u ovom sustavu uzgoja. Cjelokupni događaj toga dana kao i sve buduće aktivnosti koje će se događati u praktikumu i oko njega, trebale bi biti usmjerene na korištenje svih raspoloživih sredstava da se  uzgoj krava učini atraktivnim za mlade ljude.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede sa svojim djelatnicima Službe za savjetovanje u animalnoj proizvodnji, stručnim doprinosom i podrškom uključila se u realizaciju nabave ovih junica.

Događaj možete pogledati u videu prilogu.

 

 

mr. sc. Dario Zagorec

voditelj Službe za savjetovanje

     u animalnoj proizvodnji

 

Reportaža, Vijest

LEADER pristup: Djelić našeg raja – dostupan i drugima

Nažalost, od ljepote se ne živi, ona je nadogradnja dobrom životu, a njega je u ovim kriznim vremenima sve manje, ali možda upravo ova kriza potakne ljude da počnu koristiti nebrojene mogućnosti kraja predivne prirode.
Djetinjstvo sam provela u Sisku, studentske dane i mladost u Zagrebu i možete zamisliti moj šok kada sam vidjela i doživjela da se voda grabi direktno s površine rijeke i da je pitka, dapače i posebnog okusa.
Prošle su godine, zagađenje je u svijetu sve veće, a mi još uvijek možemo piti našu Slunjčicu.
I nije to sve, Slunjčica je prava ljepotica. U svojih skoro 7 km toka, mijenja se i zadivljuje.

Slunjčica kreće na put iz duboka plava izvora koji podsjeća na veliko gorsko oko u kojem se sabiru vode ponornice iz više smjerova. Slapom premošćava veliki sprud i slijeva se u mirni tok, koji postaje malo žešći samo uz umjetno sagrađene bentove nekadašnjih mlinica od kojih su ostale samo ruine.

slunjcica1_282.jpg

Slika 2. Izvor Slunjčice

I tako kreće Slunjčica s jedne strane zaštićena stjenovitom visokom, strmom i pošumljenom obalom, a s druge skoro močvarnim krajobrazom, tako bistra da gledajući dno misliš da ga rukom dohvatiti možeš.
Njena lijeva obala je pristupačna cijelim tokom uz koji je staza. Tu se izmjenjuju visoko i nisko bilje od kojeg poneko u raskošnim cvjetnim bojama, šumarci pa čak jednim djelom i poljoprivredno zemljište. A onda nailazimo na stijene i pravu planinarsku stazu koja nas diže iznad njena kanjona gdje se počne vitlati, vrtjeti i pjeniti mijenjajući svoju ćud, pa opet smirenje i širina do dolaska u Rastoke gdje se počinje rastakati oko gospodarstava starosjedioca i njihovih mlinica. Svoj put završava jednim dijelom bacajući se u nekoliko velikih poznatih slapova, a drugim na kraju Rastoka lagano klizeći u Koranu. Najvećim dijelom toka prati je predivna smaragdna boja nastala uslijed loma svjetla po sedrenim naslagama njezina korita.

slunjcica2_282.jpg

 Slika 3. Slunjčica u Rastokama

Užitak za oči i dušu, ali nešto nedostaje da bi idila bila potpuna. Da, pogodili ste, nema ribe, ma ima gdjekoja, a u Rastokama u takvom broju da ih starosjedioci zovu imenom.
Nekada su tu carevale potočne pastrve. Ribičko društvo je uredilo  mrijestilište, a 50-ih godina ubačen je i lipljan – riba idealna za sportske ribiče i za dokazivanje vještine u fly fishingu, domaćim rječnikom poznato kandžijanje,  u kojem se lovi umjetnom mušicom, mušičarenje.
Disciplina je to kojom se u svijetu bave zaljubljenici u prirodu i uglavnom ulov se naslika i vraća u vodu, kod nas znano kao „ulovi i pusti“ ili poznatija engleska verzija Catch & release.
Tom vrstom sportskog ribolova se bave bogati pripadnici društva koji su spremni za pravi doživljaj dati novac i nekoliko dana puniti proračun malih sredina, a zadovoljstvo im je biti u prirodi, loviti, slikati i ulov nazad vratiti.
Zanimljivo i rekli bismo velika mogućnost za mali lijepi gradić s biserom prirode, Slunjčicom.
Što treba napraviti? Ništa posebno, poribiti rijeku i njome gospodariti na održiv način – proglasiti zonu, ili stručnije rečeno – revir, za fly fishing i dopustiti na tom području samo režim Catch & release. Lako je to reći da ne postoji jedan veliki ALI…
Upravo je taj veliki ALI potaknuo da se krajem ljeta prošle godine delegacija grada Slunja s novim gradonačelnikom na čelu uputi u obilazak ribičkih revira u nama susjednu Bosnu i Hercegovinu, da bi se vlastitim očima uvjerili u mogućnosti o kojima rijetki entuzijasti našeg malog mjesta već godinama pričaju.

patka28_2.jpg

Slika 4. Na Uni kod Bihaća (riba je veća od patke)

U Bihaću su nas dočekali članovi ribičkog udruženja. Dok smo se razbuđivali jutarnjom kavom i uživali u odbljescima ranojutarnjeg sunca na površini Une, uz obalu su se nanizali redovi udobnih stolica brojnih kafića, slušali smo priču o njihovu ribičkom turizmu. Brojke su bile zapanjujuće, jer već tada se baratalo brojkom od osam milijuna eura zarade za 2013. godinu, koju je donio ribolovni turizam u revirima smještenim u dijelu Bosne koji smo planirali obići.

Cijena dnevne ribolovne dozvole se kreće od 30 do 50 €, ali posjetitelji tu provode godišnje odmore te koristi od ribolova ima cijela lokalna zajednica, od iznajmljivača, ugostitelja, proizvođača hrane do izrađivača umjetnih mušica.

    ribolov_28_2.jpg  ribolov1_282.jpg

Slika 5. Pano kod ulaza u Sanicu               Slika 6. Fly fishing reviri 

Zahvaljujući ljubaznosti vodiča za fly fishing posjetili smo nekoliko njihovih revira:

  • revir Sanica u malom mjestu Sanica gdje je, takoreći, usred ničega niklo turističko naselje s bazenom,
  • revir Sana u Ključu,
  • revir Ribnik u Ribniku, gdje je nastalo cijelo elitno naselje, a sve u službi ribolova.

Na reviru Klokot kod Bihaća te Unac i Una kod Martin Broda nalaze se i ribogojilišta, tako da vode obiluju ribom svih veličina, sve do kapitalaca.
Zanimljiva je bila i usporedba njihova novoproglašenog Nacionalnog parka Una, koji potiče razvoj ribolovnog turizma putem fly fishinga, i naše županijske Javne ustanove Natura Viva, koja je počela gospodariti Značajnim krajobrazom rijeke Slunjčice i pri izradi programa pokušala izbaciti ribolov u svim oblicima.
U posljednje vrijeme čitam da je Bosna i Hercegovina postala ribolovna top-destinacija, a informacija da je Sportsko-ribolovni Savez BiH dobio organizaciju dva svjetska prvenstva u fly fishingu 2015. godine dovoljno govori o istinitosti navoda.
Susjednu Sloveniju ne treba ni spominjati, jer njene su uglavnom salmonidne vode, na kojima se mušičari, i to uglavnom po sistemu ulovi i pusti, a dnevna ribolovna dozvola kreće se od 50 do 100 €.
A gdje smo mi?
Nešto još ribe ima na nekad poznatoj destinaciji za fly fishing, Gacka, te na Kupi, Kupici i Curku kod Broda na Kupi. Na tim destinacijama ribič mušičar još može nešto uloviti. Ali toliko lijepih salmonidnih voda imamo, od Krupe, Zrmanje, Cetine, Krke, Jadra pa do Dobre, Vitunjčice, Mrežnice i konačno Slunjčice, a nažalost ih držimo skoro pa pustima.

ribolov_2_282.jpg  ribolov2_282.jpg

         Slika 7. Fly fishing na Slunčici           Slika 8. Kraj Slunjčice, lipljan naslikan i vraćen u vodu

Slunjčica, biserna rijeka, može postati pokretač lokalnog razvoja. Upravo to, mogućnosti Slunjčice, treba ugraditi u Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a, a EU-novac iz mjera ruralnog razvoja treba prije svega iskoristiti za edukaciju nedovoljno informiranih i pretvrdoglavih lokalnih ribiča udruženih u ribolovnu udrugu koja ima koncesiju na slunjskim vodama. Ribiči svojim neznanjem i nedovoljnim razumijevanjem cijeli grad drže u svojevrsnoj pat-poziciji.
Prije nekoliko godina organizirali smo okrugli stol upravo o toj temi, u sklopu Eko-jeseni u Rastokama, financiran od strane Ministarstva poljoprivrede i, pogodit ćete, od lokalnih ribiča nitko nije bio.
Ove godine u pripremi je novi okrugli stol o ovoj tematici. Aktivirat ćemo lokalnu zajednicu, od ugostitelja, iznajmljivača soba, proizvođača, trgovaca, svih koji žele bolje živjeti.

slunjcica3_282.jpg 

Slika 9. Slunjčica kod Močanova mosta, Gradina Zrinskih i Frankopana u pozadini

Vjerujem da će se nešto pokrenuti, jer upravo dolazi vrijeme priprema za mjere ruralnog razvoja, dolazi vrijeme da se na lokalnoj razini prepozna što najviše treba nama samima u sredini gdje živimo i radimo. I upravo je ovo situacija za primjenu LEADER pristupa i početak korištenja velikih mogućnosti u kraju predivne prirode.

Višnja Magdić, dipl. ing. agr.
 viša stručna savjetnica

Reportaža, Vijest

Dodijeljena priznanja najboljim proizvođačima sira i meda u Zagrebačkoj županiji

Ocjenjivanje sira

Organizator 8. ocjenjivanja i izložbe sira Zagrebačke županije bila je Udruga malih sirara Zagrebačke županije „SIREK“, suorganizator Poljoprivredna savjetodavna služba, domaćin Grad Dugo Selo, a pokrovitelj župan Zagrebačke županije. Gosti na ocjenjivanju i izložbi bili su članovi Udruge malih sirara Grada Zagreba „ZG SIREK“.

8. ocjenjivanje sireva Zagrebačke županije održano je 22. listopada 2013. godine u Jazbini na pokušalištu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od strane sljedećih članova stručnog povjerenstva:

  1. Prof. dr. sc. Jasmina Havranek, AZVO, predsjednica
  2. Prof. dr. sc. Neven Antunac, AF, član
  3. Prof. dr. sc. Dubravka Samardžija, AF, član
  4. Prof. dr. sc. Bogdan Perko, Biotehnološka fakulteta Ljubljana, član
  5. Prof. dr. sc. Samir Kalit, AF, član
  6. Dr. sc. Nataša Mikulec, AF,član
  7. Anđelka Pejaković, dipl. ing., PSS, pridruženi član
  8. Ružica Gagić, dipl. ing., AF, koordinator
  9. Darija Bendelja Ljoljić, dipl.ing., AF, pomoćnik 

Ove godine je ocijenjeno 27 sireva, 2 jogurta i 1 kiselo vrhnje. 11 sireva je bilo u kategoriji svježih sireva s jednom skutom, 1 tvrdi sir, 1 polutvrdi sir, 2 sira u tipu škripavca i 12 kuhanih sireva sa i bez dodataka od čega je 1 bio dimljeni sir. Dodijeljena su 24 odličja (15 zlatnih, 5 srebrnih i 4 brončana) te 6 priznanja.

Stručno povjerenstvo za ocjenjivanje sireva je prema članku 23. Pravilnika za ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda proglasilo dva šampiona i to jedan u kategoriji polutvrdih sireva, a drugi u kategoriji kuhanih sireva dok u kategoriji svježih sireva ove godine nije proglašen šampion.

Šampion kvalitete 8. izložbe sireva u kategoriji tvrdih i polutvrdih sireva je polutvrdi sir s tartufima proizvođača Nikole Šestaka iz Plešivice.

sir_12_11.jpg

Polutvrdi sir s tartufima (foto: A. Pejaković) 

Šampion kvalitete 8. izložbe sireva u kategoriji kuhanih sireva je kuhani sir s mediteranskim biljem proizvođača Štefice Lončar iz Bedenice.

sir1_12_11.jpg

Kuhani sir s mediteranskim biljem (foto: A. Pejaković) 

Ocjenjivanje meda

Organizator 9. ocjenjivanja meda i 4. festivala meda Zagrebačke županije je bio Upravno odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo i Pčelarska udruga „Maslačak“ iz Dugog Sela.

Senzoričko ocjenjivanje meda održano je 22. listopada u prostorijama Velike kleti obitelji Bunčić u Dugom Selu od strane slijedeće ocjenjivačke komisije:

  • Prof. dr. sc. Nikola Kezić, AF, predsjednik komisije
  • Dr. sc. Dragan Bubalo, AF, dopredsjednik i koordinator
  • Gordana Duvnjak, dipl. ing., HPA, član
  • Manuel Čičko, dipl. ing., PSS, član
  • Anđelka Pejaković, dipl. ing., PSS, član
  • Zvjezdana Šišak, dr. vet. med., Državni Inspektorat, član
  • Vesna Krišto, dipl. ing., HGK, član
  • Vera Volarić, dipl. ing., HMU, član
  • Gordana Hegić, dipl. ing., BIORAD, Zagreb, član
  • Josip Tučkorić, Udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, član
  • Juraj Kukas, Pčelarska udruga „Maslačak“, Dugo Selo, član
  • Darko Vancaš, Pčelarska udruga „Lipa“, Jastrebarsko, član  

sir2_12_11.jpg

Senzoričko ocjenjivanje meda (Foto: M. Bukovec) 

Prije senzoričkog ocjenjivanja svi medovi su prošli peludnu analizu na Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta sukladno Pravilniku o kakvoći uniflornog meda (NN 122/09). Analizu je prošlo i  senzorički je ocijenjeno 96 uzoraka meda, a svi uzorci su bili raspoređeni u 8 vrsta meda (bagrem – 30 uzoraka, medljikovac – 7 uzoraka , cvjetni – 38 uzoraka, kesten – 12 uzoraka, lipa – 3 uzorka, livada – 2 uzorka, amorfa – 3 uzorka i metvica –1 uzorak). 

sir3_12_11.jpg

Uzorci meda (foto: A. Pejaković)

Od ukupno 96 uzoraka meda 23 uzorka su osvojila zlatno, 55 uzoraka srebrno i 18 uzoraka brončano odličje.

Šampion 11. ocjenjivanja meda Zagrebačke županije je med od kestena proizvođača Ivice Kompesa člana Pčelarske udruge „Turopolje“ iz Velike Gorice.

Svi sirari i pčelari su primali čestitke za osvojena odličja i priznanja od svih prisutnih i ovim putem im još jednom čestitamo!

Župan Zagrebačke županije mr. sc. Stjepan Kožić je uručivši nagrađenima odličja i priznanja istaknuo slijedeće: Vaši su proizvodi među najboljima u Hrvatskoj! Vjerujem da je u njihovom razvoju pripomogla i Zagrebačka županija. I dalje ćemo vam pomagati, posebno kod uvođenja novih tehnologija kako bi dodatno unaprijedili kvalitetu i opstali na zahtjevnom europskom tržištu. 

Više detalja o ocjenjivanju i izložbi sira te o zakonskoj regulativi oko mogućnosti proizvodnje i prodaje te označavanja mliječnih proizvoda kao i o dopunskim djelatnostima možete pronaći u katalogu.

Katalog 8. izložbe sira Zagrebačke županije s ocjenjivanjem

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Reportaža, Vijest

Terenska nastava u Gornjim Bogićevcima

terenska_8_11_1.jpg

Ova grupa studenata sluša izborni modul „Poljoprivredno savjetodavstvo i komunikacije“. Prezentacijom o našoj Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi prikazali smo im najvažnije:

  • odredbe Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi,
  • viziju,
  • misiju,
  • ciljeve.

Na primjeru godišnjeg plana aktivnosti upoznali smo ih sa dijagnostičkim anketiranjem, izradom problemskog dijagrama, dijagrama ciljeva, te sa tzv. intervencijskim planom i metodama za njegovu realizaciju.

Da je digitalni video primamljiv savjetnički alat, pokazalo se i ovog puta. Studentima smo prikazali trideset minutni video film „Dvadeset godina poljoprivrednog savjetodavstva“, iz kojeg su imali priliku vidjeti niz naših aktivnosti kojima smo pučavali naše poljoprivrednike, te ih upoznavali sa mjerama agrarne politike i nizom korisnih informacija. Da im približimo sliku ruralnog prostora u koji su došli, prikazali smo im i film o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima žena koje su se kao predstavnice ove županije, prije nekoliko godina natjecale za naslov „najuzornija seoska žena“. 

terenska1_8_11.jpg  terenska2_8_11.jpg

Kako su neki prvi put u Brodsko-posavskoj županiji, sa zanimanjem su poslušali prezentaciju Dejana Jurića, savjetnika u Upravnom odjelu za poljoprivredu Brodsko-posavske županije, koji im je zaželio dobrodošlicu i izručio pozdrave župana Danijela Marušića i zamjenika župana Davora Vlaovića. Općinu Gornji Bogićevci predstavio je načelnik Pavo Klarić. Da što bolje prikažemo naš rad, zajednički smo posjetili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Krstanac, našeg dugogodišnjeg klijenta.

 

Marija Milašin Marinić, mag. ing. agr.
stručna savjetnica

mr. sc. Mijo Gašparović,
viši stručni savjetnik

Reportaža, Vijest

Osnovnoškolci na farmi krava

farma_31_10.jpg

Na samom gospodarstvu djeca su primjereno njihovom uzrastu upoznata s osnovama držanja, hranidbe i mužnje krava od strane naše službe. Svojom aktivnošću i velikim interesom za ovu tematiku, djeca su još jednom potvrdila koliko je bitno da se s njima radi od najmanje dobi, kako bi već u tim godinama stvarali pozitivne navike i dobili pravu sliku o radu na poljoprivrednim gospodarstvima. Posebno se zahvaljujem učiteljici Ružici Martinec koja je bila inicijator ovog posjeta i koja je najzaslužnija za održavanje ove učionice na farmi.

farma4_31_10.jpg

 

Jurica Bengeri dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik za govedarstvo

Reportaža, Vijest

Prezentacija gnojidbenog pokusa u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Gnojidbeni pokus održala je Petrokemija d.d. u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom.

Metodiku gnojidbenog pokusa na maslini prezentirala je  mr. sc. Sanja Biškup, s 3 gnojidbene varijante gnojidbe uz kontrolu, odnosno negnojienu varijantu.

Tablica 1. METODIKA DEMONSTRACIJSKOG GNOJIDBENOG POKUSA – MASLINA, 18.10. 2013.
OPG Ratko Tomaš
 
Varijanta
Količina hraniva
Vrsta gnojiva
Količina gnojiva kg/ha
Način primjene
Količ. min.gnoja po parcelici u kg za 1000 m2
N
P
K
 
 
 
 
1.
56
112
168
NPK 7-14-21
800
osnovna gnojidba
80
69
 
 
UREA
150
prihraniti
15
 
 
 
 
Fertina V 2 %
 
4 x
 
 
 
 
 
Fertina B 1 %
 
Prije cvatnje
 
 
 
 
 
Fertina Fe 0,5 %
 
4 X
 
 
 
 
 
Fertina R 2 %
 
4 X
 
Ukupno 1.
125
112
168
 
 
 
 
2.
35
100
150
NPK 7-20-30
500
osnovna gnojidba
50
70
 
 
UREA
150
prihraniti
15
 
27
 
 
KAN
100
prihraniti
10
 
 
 
 
Fertina V
 
4 x
 
 
 
 
 
Fertina B 1 %
 
Prije cvatnje
 
 
 
 
 
Fertina R 2 %
 
4 X
 
 
 
 
 
Fertina Fe 0,5 %
 
4 X
 
Ukupno 2.
132
100
150
 
 
 
 
Kontrola
Negnojeno
 
 
 
 
4.
15
45
90
NPK 5-15-30
300
osnovna gnojidba
50
 
 
54
 
MAP
100
prihraniti
25
 
94,5
 
 
KAN
350
prihraniti
10
 
 
 
 
Fertina B 1 %
 
Prije cvatnje
 
 
 
 
 
Fertina V 2 %
 
4 x
 
 
 
 
 
Fertina R %
 
4 X
 
 
 
 
 
Fertina Fe 0,5 %
 
4 X
 
Ukupno 4.
109,5
99
90
 
 
 
 
 

Masline stare 9 godina u gnojidbenih varijanata obiluju rodom unatoč prošlogodišnjem visokom prinosu. Uočeno je da se masline nalaze u izvrsnoj kondiciji bez simptoma kloroze koja je tamo uobičajena za što je uveliko zaslužna primjena hranjiva putem lista Fertinama. Primjenjena kombinacija Fertina (Fertina V, Fertina B, Fertina Fe i Fertina R) omogućila je sveukupnu dostupnost svih mikroelemenata tijekom cijele vegetacije odnosno od travnja do berbe stvarajući preduvjete za velik, dobro obojen i zdrav plod.

gonidba_02.jpg

Danu Petrokemije odazvalo se 15-ak maslinara, vrlo zainteresiranih za ovakav način gnojidbe, posebice s varijantom MAP + NPK 5-15-30+ KAN+ Fertine gdje je broj plodova bio znatno veći u odnosu na standardnu gnojidbu s NPK gnojivima. Druga po prinosu pokazala se gnojidba sa sulfatnim NPK(SO3) 7-14-21 (24)+ UREA + Fertine. Inače na karbonatnim tlima preporučuju se sulfatne formulacije radi snižavanja lužnatosti i bolje dostupnosti mikro hranjiva, međutim ovdje se pokazala učinkovitija kloridna formulacija NPK 5-15-30 + MAP +KAN i to u manjoj aktivnoj tvari.

Koji će prinos pokazati ovogodišnja berba vidjeti će se za 14 dana kada počinje berba i vaganje maslina.

Podružnica PSS-a Splitsko-dalmatinske županije
Božena Beljan, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za ruralni razvoj i EU programe

Reportaža, Vijest

Dan meda i jabuka

Viša stručna savjetnica za hortikulturu Blaženka Mozer održala je edukativno predavanje učenicima nižih razreda na temu: „Kakvu jabuku volim jesti“, te zašto je važno voće u svakodnevnoj prehrani.

Predsjednik Udruge pčelara „Lipa“ Dario Gmiza govorio je učenicima o medu, njegovoj važnosti, kao i o ostalim pčelinjim proizvodima.

dmj.jpg

Cilj ovakvih manifestacija je da se djeca približe zdravoj prehrani i zdravom načinu življenja, ali i da se malo više približe prirodi, jer današnji način života sve nas više otuđuje od prirode.

Tihana Bišćan, mag. ing. agr., rukovoditeljica Podružnice PSS-a Virovitičko-podravske županije
Blaženka Mozer, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu

Reportaža, Vijest

Mali Đurđevčani kušali i ocjenjivali jabuke

shema1_10_10.jpg

shema3_10_10.jpg shema2_10_10.jpg

Kao nagradu pozornim slušačima Anđelka Hodalić, Leon Golub i Željkica Oštrkapa-Međurečan organizirali su kušanje i ocjenjivanje jabuka za sve prisutne učenike te ih upoznali sa sortama jabuka koje uzgajaju naši voćari. Zahvaljujući susretljivosti ravnatelja škole, kuharica u školskoj kuhinji, vrijednih učiteljica i OPG Pandur, učenici su u školskom restoranu mogli uživati u kušanju jabuka te su svoj posao ocjenjivača vrlo ozbiljno shvatili. Od ponuđene četiri sorte (Elstar, Gala, Zlatni delišes i Wilmutta) i izgledom i okusom najviše im se svidjela sorta Zlatni delišes.

shema4_10_10.jpg

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
viša stručna savjetnica za biljno zdravstvo

Reportaža, Vijest

Učenici Prve osnovne škole Ogulin posjetili poljoprivredna gospodarstva u Tounju

Nakon što su autobusom stigli do Tounja učenici su se pješice uputili prema nasadu jabuka Borisa Capana. Ovo poljoprivredno gospodarstvo posjeduje nasade jabuka i trešanja te manji mješoviti nasad raznog voća. Iako je prinos jabuka ove godine manji nego proteklih godina, učenici su pronašli ukusne plodove, pomažući u berbi i slaganju jabuke u letvarice. Toga dana u nasadu je sniman prilog za emisiju „Plodovi zemlje“. Učenici su pozorno slušali snimatelja i bili sretni što sudjeluju u TV emisiji. Domaćin Boris Capan sve ih je počastio sokom od jabuka iz vlastite proizvodnje. Postupak proizvodnje jabučnog soka domaćin je prikazao kod kuće kao i hladnjaču gdje se jabuke čuvaju do prodaje.

djeca_ogulin_7_10_.jpg  djeca_ogulin1_7_10.jpg

Nasad jabuka PG-a Borisa Capan 

Obilazak je nastavljen posjetom PG-a Ivane i Gorana Capan, koje se bavi proizvodnjom sira. Gospodarstvo ima u uzgoju brojne životinje: koze, krave, konje, ovce, zečeve. Na ograđenoj livadi učenici su mogli vidjeti navedene životinje te se poigrati s njima.

ogulin_7_10.jpg  ogulin1_7_10.jpg

Uzgoj životinja na PG-u Ivane i Gorana Capan 

Nakon igre na livadi učenici su se uputili prema sirani „Paher“. Nikola Paher, vlasnik sirane, pokazao im je prostorije gdje se proizvodi i čuva sir. U prodajnom prostoru učenici su vidjeli vrste sira koje ovo gospodarstvo proizvodi: Tounjski škripavac (dimljeni i nedimljeni), Tounjski kuhani sir (dimljeni i nedimljeni), sir sa začinima (paprika, vlasac) te Tounjski pljesnivac. Sve navedene vrste sireva učenici su mogli drgustirati, a gosp. Paher im je objasnio postupak dobivanja sira pljesnivca, koji se nakon nanošenja suspenzije spora plemenite plijesni čuva 21 dan u špilji na temperaturi od oko 13 °C. Zbog specifičnog načina dobivanja izrazito je cijenjen i posjeduje karakterističan okus i kakvoću. Planom predviđen bio je i obilazak špilje na izvoru Tounjčice gdje se čuva sir pljesnivac. Put do špilje i obilazak špilje trajao je oko sat vremena. Učenici su već umorni s nestrpljenjem dočekali autobus za povratak u Ogulin, gdje su se vratili zadovoljni onim što su toga dana vidjeli i naučili. 

ogulin2.jpg  ogulin4_7_10.jpg

Degustacija sira na PG-u Paher

dr. sc. Mirna Ceranić-Sertić
viša stručna savjetnica