MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest, Zaštita bilja

Zaustavimo širenje sredozemne voćne muhe – donesen Akcijski plan

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Akcijski plan o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe – Ceratitis capitata (Wiedemann) u dolini rijeke Neretve za razdoblje od 2018. do 2021. godine, koji propisuje mjere monitoringa populacije odraslih jedinki muhe, zbrinjavanje zaraženih, oštećenih, trulih i odbačenih plodova u voćnjacima te druge preventivne metode.

Na snazi je i Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe –Ceratitis capitata (Wiedemann) kojom su propisane odgovarajuće fitosanitarne mjere u cilju sprječavanja širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe. Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibenska, Zadarska i Istarska županija smatraju se ugroženim područjima u kojima je potrebno provoditi preventivne mjere sprječavanja širenja i suzbijanja ovog štetnika: redovito uklanjati samonikle biljke domaćine sredozemne voćne muhe sa svojih posjeda, zapušten poljoprivredno zemljište privesti poljoprivrednoj proizvodnji te prikupljati i zbrinjavati otpale plodove s tla. U Akcijskom planu nalaze se svi kontakti djelatnika različitih institucija koje rade na sprečavanju širenja sredozemne voćne muhe, koji mogu voćarima dati detaljne upute i savjete.

izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Dodjela nagrada najboljim poljoprivrednicima „Zlata vrijedan“

Ideja o pokretanju izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva nastala je u Ministarstvu poljoprivrede 2014. godine, nakon što je UN tu godinu proglasio Međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Izbor najboljeg OPG-a bio je najbolji način da se Hrvatska priključi toj inicijativi. Cilj projekta je utjecati na promjenu percepcije poljoprivrede i rada u poljoprivredi te prikazati dobre priče ljudi koji vrijedno rade na hrvatskim poljima. 

Svoje kandidate za izbor najboljeg poljoprivrednika predlažu županije, a najbolje među njima odabire stručni žiri sastavljen od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Večernjeg lista, Hrvatske radio televizije, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Hrvatske udruge poljoprivrednika i pobjednika prošlogodišnjeg izbora. Svaki od finalista predstavljen je u emisiji Dobro jutro Hrvatska kao i u tiskanim izdanjima Večernjeg lista i na web stranici https://www.agrobiz.hr/opg-tjedna, a čitatelji su mogli glasovati za svoje favorite. 

Finalisti nagrade „Zlata vrijedan“ 2018. godine

OPG Vlaho Komparak, Korčula

Poljoprivredni obrt Škobić, Aljmaš 

OPG Vlado Perišin, Kaštel Kambelovac 

OPG Dario Pocedulić, Gornji Kučan 

OPG Miodrag Deša, Zadar   

OPG Jure Murgić, Konjsko Brdo 

OPG Marko Duvančić, Razvođe   

OPG Josip Slama, Vidrenjak 

Poljoprivredni obrt Mirko Bošković, Cerna 

OPG Marina Dobošić, Žabnica 

OPG Hinko Mikanović, Podvrško 

OPG Andrija Dermpetić,  Donja Stubica 

OPG Anita Nekić, Mokreš 

OPG Dražen Frljak, Glavničica 

OPG Zdenka Medenjak, Sveti Urban 

OPG Stjepan Kirin, Čemernica 

OPG Anita Pintar, Čabar 

OPG Franc Arman, Nardući   

OPG Ivan Imbrišić, Kozarevac   

Mlade nade: 

OPG Nikolina Varga, Bratina

OPG Marijan Burić, Ramanovci

OPG Jože Želježnjak, Veselić

 

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Nikad povoljniji krediti za poljoprivrednike

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) pokrenulo financijske instrumente – "Mikro i Male zajmove za ruralni razvoj – u sklopu Programa ruralnog razvoja, a sufinanciraju se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Mikro i mali zajmovi namijenjeni su poljoprivrednicima, prerađivačima poljoprivrednih proizvoda te subjektima koji djeluju u sektoru šumarstva, a mogu se koristiti za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumsko uzgojnim radovima itd.

Ovim se programom poljoprivrednicima osiguravaju najpovoljniji krediti za njihove investicije, po znatno povoljnijim uvjetima od onih koji bankarski sektor trenutačno nudi u Hrvatskoj.

"Za financijske instrumente iz Programa ruralnog razvoja osigurano je više od pola milijarde kuna. Proizvođačima mlijeka omogućena je nevjerojatno niska kamatna stopa od svega 0,1 posto. Vjerujem da će ovo biti dodatan vjetar u leđa svima onima koji žive od poljoprivrede, prerađivačke djelatnosti ali i šumarstva", naglašava potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Mikro i malim zajmovima, moguće je financirati i troškove koji nisu prihvatljivi za bespovratna sredstva kao što su primjerice kupnja živih životinja, jednogodišnjeg bilja, rabljene opreme, obrtna sredstva.

Kamatna stopa za mikro i male zajmove za ruralni razvoj su 0,5 i 1,00 posto, ovisno o razvijenosti lokalne jedinice ulaganja, dok je kamatna stopa za mljekarski sektor 0,1 posto.
Mikro zajmovi moći će se dobiti na rok otplate do pet godina, mali do 10 godina, u oba slučaja uz uključen poček do 12 mjeseci (ako je rok otplate dulji od dvije godine).

Hamag-Bicro raspisao je Program mikro i malih zajmova za ruralni razvoj, a prvi zahtjevi za zajam podnose se od 1. rujna. Programi su otvoreni do 31. prosinca 2020. godine, a zahtjevi će se uzimati u obradu prema datumu zaprimanja.

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Poljoprivrednici, osigurajte svoju proizvodnju – država vam plaća 70% premije

Bez osiguranja nema ni stabilne proizvodnje, a zadnjih nekoliko godina za redom stalno se događaju elementarne nepogode i ne nazire im se kraj. Poljoprivrednici, iskoristite ovu priliku koja vam se pruža, osigurajte se i platite samo 30% iznosa premije osiguranja.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju  početkom travnja je objavila Natječaj za provedbu podmjere 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Na natječaj se mogu javiti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, a maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i odnosi se na godinu za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni. Natječaj je otvoren do kraja ove godine! Intenzitet potpore iznosi do 70% prihvatljive premije osiguranja, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 70 milijuna kuna.

Napominjemo da korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatu potpore, a sve detalje možete pogledati ovdje kao i detaljne upute o postupku podnošenja prijave.

Zahtjeve za isplatu potpore mogu podnijeti i poljoprivrednici koji su police osiguranja ugovorili prije objave ovog natječaja.

 

 

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Poljoprivrednici, od danas se možete prijaviti za sredstva iz nove mjere – Dobrobit životinja

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu (NN 42/18) ta je mogućnost uvrštena u Jedinstveni zahtjev za potporu, kojeg poljoprivrednici svake godine podnose preko AGRONETA-a Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Pravo na potporu za mjeru 14 – Dobrobit životinja ostvaruju poljoprivrednici koji imaju minimalno 4 uvjetna grla goveda, odnosno 5 uvjetnih grla peradi i svinja. Koeficijent za izračun uvjetnih grla za mjeru 14 nalazi se u Tablici 6.aPravilnika.Planiranafinancijska sredstva za ovu mjeru iznose 15.000.000,00 kn. Poljoprivrednici koji žele primati potporu za ovu mjeru, imaju obvezu završiti besplatnu izobrazbu iz područja dobrobiti životinja u trajanju od 4 sata. Izobrazbu će provoditi Hrvatska poljoprivredo-šumarska savjetodavna služba.

Zahtjev za mjeru Dobrobit životinja može se podnositi u podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju  od danas, 10. svibnja, a svi oni koji su već podnijeli Jedinstveni zahtjev mogu napraviti dopunu podnesenog zahtjeva.

Kako bi informirala poljoprivrednike, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će poljoprivrednim gospodarstvima koja su potencijalni korisnici ove mjere, a kojih ima oko 15.000, poslati detaljne upute o mogućnostima i uvjetima korištenja mjere te rokovima za prijavu potpore.

„Od sada uzgajivači svinja, peradi i goveda imaju priliku povući dodatna sredstva za poboljšanje uvjeta držanja i uzgoja stoke na svojim farmama. Osigurali smo 15 milijuna kuna za ovu mjeru u ovom programskom razdoblju i nadam se da će naši uzgajivači ući u bar jedan od ovih modela dodatne potpore za životinje.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Pregled kategorija s iznosima potpore

M 14.1.1  Plaćanje za dobrobit životinja u GOVEDARSVTU

 

Kategorija

Područje dobrobiti

Zahtjev

Iznos €/UG

 

MLIJEČNE KRAVE

Poboljšana hranidba – OBA ZAHTJEVA SU OBAVEZNA

Plan hranidbe

65,13 – neovisno o broju UG

 

Kontrola plijesni i toksina

4,93

 

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

42,59

 

Obogaćivanje ležišta

27,76

 

Pristup na otvoreno

Držanje na ispaši

34,06

 

Ispust

52,10

 

JUNAD

Poboljšana hranidba 

Plan hranidbe

65,13 – neovisno o broju UG

 

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

36,21

 

Obogaćivanje ležišta

26,14

 

TELAD

Poboljšana hranidba 

Plan hranidbe

65,13 – neovisno o broju UG

 

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

10,05

 

Obogaćivanje ležišta

8,09

 

Pristup na otvoreno

Telad mora imati pristup ispustu iz staje ili se mora držati u natkrivenim boksovima s vanjskim prostorom

42,82

 
 

M 14.1.2  Plaćanje za dobrobit životinja u SVINJOGOJSTVU

Kategorija

Područje dobrobiti

Zahtjev

Iznos €/UG

ODBIJENA PRASAD

Poboljšana skrb

Zabranjeno rezanje repova

20,77

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

6,86

KRMAČE I NAZIMICE

Poboljšana hranidba – OBA ZAHTJEVA SU OBAVEZNA

Plan hranidbe

65,13 – neovisno o broju UG

Kontrola plijesni i mikotoksina

19,74

Poboljšana skrb

Poboljšani uvjeti prasenja

29,54

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

43,81

Pristup na otvoreno

Pristup ispustu

84,66

SVINJE ZA TOV

Poboljšana skrb

Zabranjeno rezanje repova

6,09

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

4,32

Pristup na otvoreno

Pristup ispustu

18,09

M 14.1.3  Plaćanje za dobrobit životinja u PERADARSTVU

Kategorija

Područje dobrobiti

Zahtjev

Iznos €/UG

BROJLERI

Poboljšana skrb

Poboljšana skrb za jednodnevne piliće

1,30

Poboljšani uvjeti smještaja

Smanjena gustoća naseljenosti

7,19

NESILICE

Poboljšana skrb – mora se kombinirati sa jednim od prva tri zahtjeva za poboljšane uvjete smještaja

Zabranjeno skraćivanje kljunova

23,13

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

40,44

Smanjena gustoća naseljenosti

Dodatne prečke

0,32

PURANI

Poboljšana skrb

Poboljšana skrb za jednodnevne puriće

0,69

Poboljšani uvjeti smještaja

Smanjena gustoća naseljenosti

21,60

Pristup na otvoreno

Povećanje površine ispusta

2,46

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Japanski cvjetni trips – Thrips setosus

Štetnost i fitosanitarni rizik

T. setosus potvrđen je prvi put u Republici Hrvatskoj u svibnju 2016. na naličju listova hortenzija uzgojenih u Republici Hrvatskoj i posađenih u cvjetnim posudama na otvorenom, u vrtnom centru u Turnju (N 43°58’18.5“ E 15°25’1.5“), u Zadarskoj županiji.

Trenutno najveći fitosanitarni rizik za područje RH predstavljaju reintrodukcijske vrste T. setosus napadnutim sadnicama hortenzije proizvedenim u zaraženim područjima Nizozemske.

Provođenje Programa posebnog nadzora tijekom 2017. godine rezultiralo je pozitivnim nalazom vrste T. setosus u 5 od ukupno do sada 33 analizirana uzoraka. Svi pozitivni uzorci T. setosus uzeti su s uvezenih biljaka hortenzije iz Nizozemske u vrtnim centrima na lokalitetima Split, Umag i Turanj što ukazuje na izvjesnu, kontinuiranu introdukciju štetnika putem premještanja sadnica hortenzija s područja Nizozemske.

Prenošenje je moguće i napadnutim plodovima voća i povrća te rezanim cvijećem i ukrasnim lišćem, koji mogu biti kontaminirani svim razvojnim stadijima štetnika, osim stadijem pretkukuljice i kukuljice.

Osim izravnih šteta na biljkama koje su posljedica sisanja odraslih stadija i ličinki tripsa na listovima, vrsta T. setosus je vektor, u Republici Hrvatskoj vrlo destruktivnog virusa pjegavosti i venuća rajčice (TSWV).

T. setosus predstavlja visok fitosanitarni rizik za Republiku Hrvatsku, posebice za proizvodnju plodovitog povrća u zaštićenom prostoru i na otvorenom, poglavito u obalnom području. To je područje u kojem su bioekološki uvjeti pogodni za udomaćenje štetnika, a njegovo bi širenje rezultiralo gospodarski značajnim štetama.

Biljke domaćini

Japanski cvjetni trips (Thrips setosus Moulton, 1928) (Thysanoptera: Thripidae) je izrazito polifagna vrsta tripsa, podrijetlom iz Azije koja napada mnogobrojne povrtne, ratarske, voćne, ukrasne i korovne vrste iz 21 biljne porodice (Vierbergen & Loomans, 2016).

Važnije poljoprivredne kulture na kojima je vrsta T. setosus zabilježena jesu: rajčica, paprika, krastavac, patlidžan, salata, kupus, grah, grašak, krumpir, duhan, soja, agrumi, vinova loza te brojne vrste cvijeća, npr. hortenzija, krizantema, dalija i perunika (Vierbergen & Loomans, 2016).

Simptomi (znaci) napada

T. setosus pripada u skupinu tripsa, tzv. „lisnih hranitelja“, što znači da se odrasli stadiji i ličinke hrane redovito sisanjem sadržaja stanica lista. Za razliku od tripsa kolokvijalno nazvanih „cvjetni hranitelji“ [npr. Frankliniella intonsa (Trybom, 1895), Frankliniella occidentalis Pergande, 1895, Thrips hawaiiensis (Morgan, 1913)], vrsta T. setosus ne hrani se polenom u cvijetu. Posljedica sisanja ličinki i odraslih tripsa jest pojava simptoma na naličju napadnutih listova u obliku srebrnkastih mrlja. One se kod jačeg napada spajaju i čine veće uleknute, svijetle površine, što dovodi do žućenja listova. Na licu napadnutih listova pojavljuju se žućkasto-smeđe mrlje na mjestima oštećenja, nastalih sisanjem štetnika na naličju. Brojne sitne, tamne kapljice prisutne na mjestima sisanja tripsa na naličju listova zapravo su njegov izmet.

Biologija i ekologija

Kao sve vrste tripsa, i vrsta T. setosus tijekom života prolazi kroz 5 razvojnih stadija: stadij jaja, 2 aktivna stadija ličinke koje se hrane, slijede 2 relativno neaktivna stadija kukuljice i na kraju, odrasli razvojni stadij. Malo je literaturnih podataka o biologiji i ekologiji vrste T. setosus. Najopsežnija istraživanja provedena su u Japanu, gdje je ta vrsta i najproširenija od svih vrsta tripsa koje se hrane na listovima zeljastih biljaka. Murai (2001) navodi da u poljskim uvjetima zapadnog Japana, T. setosus razvija od 7 do 12 generacija tijekom godine. Prema rezultatima tih istraživanja, razvoj jedne generacije skraćuje se s porastom temperature, pa tako ukupan razvoj jaja, ličinke prvog i drugog stadija, pretkukuljice te kukuljice traje 14.83, 8.43, odnosno 6.74 dana na temperaturama zraka 17.5, 25 i 30 °C, što je gotovo jednako kao u gospodarski značajnih vrsta tripsa u Republici Hrvatskoj, Thrips tabaci Lindeman, 1889 i Frankliniella occidentalis (Pergande, 1895). Rezultati istih istraživanja pokazali su da je prirodni mortalitet ličinki unutar populacije T. setosus najviši na 30 °C temperature zraka, što je posljedica smanjenja hranidbene vrijednosti lista na toj temperaturi, čijim se sokovima one hrane. Minimalni temperaturni prag, ispod kojeg prestaje razvoj vrste T. setosus iznosi 12,5 °C, što je nešto više nego za vrste T. tabaci (7,9 °C) i F. occidentalis (9,2 °C). Ženke započinju odlagati jaja četiri dana nakon preobrazbe iz kukuljice i prosječno odlože četiri do šest jaja dnevno. Jaja leglicom ulažu unutar biljnoga tkiva. Ovipozicija, ovisno o duljini trajanja dnevnoga svijetla traje 10 do 30 dana. Stadij kukuljice i pretkukuljice odvija se u tlu.

Upravljanje rizikom od štetnog organizma

U cilju eradikacije i sprječavanja širenja vrste T. setosus predlaže se obvezatno folijarno tretiranje insekticidima svih biljaka hortenzije (Hydrangea sp.) u zaštićenom prostoru i na otvorenom u svim vrtnim centrima u kojima je štetnik nađen tijekom 2017. godine.

Za suzbijanje japanskog cvjetnog tripsa (Thrips setosus) mogu se koristiti sredstva za zaštitu bilja registrirana za suzbijanje tripsa/resičara (Thysanoptera) na cvijeću, odnosno ukrasnom bilju, sukladno uputama za uporabu na etiketi.

Sredstva registrirana za suzbijanje tripsa/resičara (Thysanoptera) na cvijeću i ukrasnom bilju u Republici Hrvatskoj možete pronaći na web stranici  http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Brošura

izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Travanj – mjesec hrvatskih zaštićenih proizvoda

Registracija naziva Krčki pršut, 14. travnja 2015. godine, bila je prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvario.

Danas Republika Hrvatska sa 19 registriranih naziva proizvoda, zajedno sa Belgijom i Slovačkom dijeli 11. mjesto po broju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta registriranih u Europskoj uniji. Svaki kraj lijepe naše ima proizvod koji je jedinstven u svijetu, to je naša tradicija i naše bogatstvo“

– izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Obilježavanje Dana zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda tijekom travnja provodi Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Gradom Zagrebom, Splitsko-dalmatinskom županijom i Gradom Splitom, Dubrovačko-neretvanskom županijom, Gradom Dubrovnikom i Klasterom hrvatskog pršuta te Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Turističkom zajednicom grada Splita, a provodit će se niz aktivnosti kako bi se promovirali hrvatski zaštićeni proizvodi.

Tako će od ovog tjedna građani i posjetitelji Zagreba imati priliku voziti se u tramvaju s oznakom hrvatskih zaštićenih proizvoda, a u večernjim satima 13. i 14. travnja na fontanama ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice, vidjeti igru vode i svjetlosti gdje će se reproducirati znakoviza zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijalitet. Upravo ti znakovi raspoznaju zaštićene proizvode od drugih sličnih proizvoda na tržištu.

Nadalje, Grad Dubrovnik domaćin je ovogodišnjih „Dana hrvatskog pršuta“ u organizaciji Klastera hrvatskog pršuta gdje će se 13. travnja održati stručni i poslovni skup posvećen pršutu, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske gospodarske komore te Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta iz Osijeka i Veterinarskog zavoda Split. U sklopu „Dana hrvatskog pršuta“ u Dubrovniku, na Stradunu će 14. travnja biti organizirana prodajna izložba pršuta gdje će posjetitelji moći kupiti i kušati sva četiri zaštićena pršuta odnosno Istarski, Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut.

Ovogodišnje obilježavanje Dana zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda završit će Sajmom hrvatskih zaštićenih proizvoda na splitskim Prokurativama 27. i 28. travnja 2018. godine u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, a uz potporu Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Turističke zajednice grada Splita. Na Sajmu će biti izloženi hrvatski zaštićeni proizvodi kao i oni koji će to tek postati.

Dodatna zanimljivost je i da Hrvatska pošta, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ove godine 12. travnja po prvi puta izdaje prigodnu seriju poštanskih marki pod nazivom „Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“ sa motivima hrvatskih zaštićenih proizvoda. Marke će se također moći vidjeti i kupiti na Sajmu hrvatskih zaštićenih proizvoda.

Educiranost i informiranje potrošača ključan je čimbenik u promociji zaštićenih proizvoda, a u čiju se realizaciju moraju zajednički uključiti proizvođači, lokalna zajednica i sva nadležna tijela. Samo tako podignut će se svijest o značaju zaštićenih proizvoda, njihovoj kvaliteti i autentičnosti, a koju jamči znak za zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet koji se mora nalaziti na ambalaži neposredno uz naziv proizvoda.

Hrvatski zaštićeni proizvodi čiji je naziv registriran na razini Europske unije: 

ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI:

  1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres
  2. Neretvanska mandarina
  3. Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje
  4. Istarski pršut / Istrski pršut
  5. Krčko maslinovo ulje
  6. Korčulansko maslinovo ulje
  7. Paška janjetina
  8. Šoltansko maslinovo ulje
  9. Varaždinsko zelje
  10. Slavonski med

ZAŠTIĆENOM OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA:

  1. Krčki pršut
  2. Baranjski kulen
  3. Lički krumpir
  4. Drniški pršut
  5. Dalmatinski pršut
  6. Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak
  7. Zagorski puran
  8. Slavonski kulen / Slavonski kulin
  9. Međimursko meso ‘z tiblice

Zaštićeni nazivi proizvoda, u postupku registracije oznake na razini Europske unije

  1. Istra – ZOI
  2. Paška sol – ZOI
  3. Lička janjetina  – ZOZP
  4. Zagorski mlinci – ZOZP
  5. Bjelovarski kvargl – ZOZP
  6. Rudarska greblica – ZOZP
  7. Varaždinski klipič – ZOZP
  8. Paški sir – ZOI

Očekujemo da će do kraja 2018. godine svih 8 proizvoda koji su trenutno u postupku registracije koji vodi Europska komisija, biti registrirano kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. No, hrvatska priča ide i dalje te ćemo do kraja godine Europskoj komisiji uputiti nove zahtjeve za registracije oznaka na razini Europske unije za još 10 proizvoda za koje je u tijeku nacionalni postupak zaštite naziva. 

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Objavljen Pravilnik o provedbi tipa operacija 6.1.1. i 6.3.1.

Prema Pravilniku, mladi poljoprivrednici su osobe starije od 18 i mlađe od 40 godina (dan prije navršavanja 41 godine starosti) na dan podnošenja Zahtjeva za potporu koje posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva.

Pravilnik također definira malo poljoprivredno gospodarstvo kao poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura.

Cijeli Pravilnik možete pogledati ovdje.

Ministarstvo poljoprivrede, Vijest

Naše domaće, sada i ubuduće

Danas je u Pitomači održana prva u nizu manifestacija „Naše domaće, sada i ubuduće“ koja informira poljoprivrednike kako do EU novca za ruralni razvoj: za opremanje farmi, izgradnju pogona, osiguranje usjeva, ali i za zelenu poljoprivredu – čije prakse poljoprivrednicima donose dodatni izvor zarade.

Radionicu su održali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Nakon radionice, na radnom ručku s ministrom poljoprivrede – predstavljeni su proizvodi s oznakama Hrvatske poljoprivredne agencije: meso, mlijeko i jaja s hrvatskih farmi, med s hrvatskih pčelinjaka te brašno i kruh s hrvatskih polja, kao i hrvatski autohtoni proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti u EU.

Potrošnjom domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izravno se utječe na očuvanje, ali i daljnji razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje. Ujedno se pridonosi povećanju ukupne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, očuvanju ruralnih prostora i radnih mjesta, kako u primarnom poljoprivrednom sektoru tako i u prehrambenoj industriji. 

Edukacijom građana proizvodi OPG-ova su traženiji, povećala se i njihova on-line prodaja, hotelijeri uključuju domaće proizvode u svoju ponudu, raste interes za ruralni turizam, građani pažljivije čitaju deklaracije na proizvodima koje kupuju, poljoprivrednici iskazuju veći interes za HPA označavanje svojih proizvoda.

Raspisujemo 30-tak natječaja za projekte ruralnog razvoja za što smo u 2018. osigurali 3,7 milijardi kuna. Samo u Virovitičko-podravskoj županiji kroz mjere Programa ruralnog razvoja ukupno je ugovoreno 420 milijuna kuna projekata. Sve mjere koje je Ministarstvo poljoprivrede u mom mandatu donijelo i provodi imaju za cilj povećanje konkurentnosti naših poljoprivrednih proizvođača i obujma domaće proizvodnje. Smatram da je uza sve zakone i pravilnike kojima smo to regulirali, potrebno stalno informirati građana o vrijednosti i kvaliteti domaće hrane. Zakon o zemljištu ovaj tjedan stupa na snagu, pa ćemo na ovim radionicama okupiti predstavnike jedinica lokalne samouprave koje kreću s izradom programa raspolaganja državnim zemljištem po kojima će raspisivati natječaje i dodjeljivati državnu zemlju poljoprivrednicima. “ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić u Pitomači.