LEADER pristup: Djelić našeg raja – dostupan i drugima

Nažalost, od ljepote se ne živi, ona je nadogradnja dobrom životu, a njega je u ovim kriznim vremenima sve manje, ali možda upravo ova kriza potakne ljude da počnu koristiti nebrojene mogućnosti kraja predivne prirode.
Djetinjstvo sam provela u Sisku, studentske dane i mladost u Zagrebu i možete zamisliti moj šok kada sam vidjela i doživjela da se voda grabi direktno s površine rijeke i da je pitka, dapače i posebnog okusa.
Prošle su godine, zagađenje je u svijetu sve veće, a mi još uvijek možemo piti našu Slunjčicu.
I nije to sve, Slunjčica je prava ljepotica. U svojih skoro 7 km toka, mijenja se i zadivljuje.

Slunjčica kreće na put iz duboka plava izvora koji podsjeća na veliko gorsko oko u kojem se sabiru vode ponornice iz više smjerova. Slapom premošćava veliki sprud i slijeva se u mirni tok, koji postaje malo žešći samo uz umjetno sagrađene bentove nekadašnjih mlinica od kojih su ostale samo ruine.

slunjcica1_282.jpg

Slika 2. Izvor Slunjčice

I tako kreće Slunjčica s jedne strane zaštićena stjenovitom visokom, strmom i pošumljenom obalom, a s druge skoro močvarnim krajobrazom, tako bistra da gledajući dno misliš da ga rukom dohvatiti možeš.
Njena lijeva obala je pristupačna cijelim tokom uz koji je staza. Tu se izmjenjuju visoko i nisko bilje od kojeg poneko u raskošnim cvjetnim bojama, šumarci pa čak jednim djelom i poljoprivredno zemljište. A onda nailazimo na stijene i pravu planinarsku stazu koja nas diže iznad njena kanjona gdje se počne vitlati, vrtjeti i pjeniti mijenjajući svoju ćud, pa opet smirenje i širina do dolaska u Rastoke gdje se počinje rastakati oko gospodarstava starosjedioca i njihovih mlinica. Svoj put završava jednim dijelom bacajući se u nekoliko velikih poznatih slapova, a drugim na kraju Rastoka lagano klizeći u Koranu. Najvećim dijelom toka prati je predivna smaragdna boja nastala uslijed loma svjetla po sedrenim naslagama njezina korita.

slunjcica2_282.jpg

 Slika 3. Slunjčica u Rastokama

Užitak za oči i dušu, ali nešto nedostaje da bi idila bila potpuna. Da, pogodili ste, nema ribe, ma ima gdjekoja, a u Rastokama u takvom broju da ih starosjedioci zovu imenom.
Nekada su tu carevale potočne pastrve. Ribičko društvo je uredilo  mrijestilište, a 50-ih godina ubačen je i lipljan – riba idealna za sportske ribiče i za dokazivanje vještine u fly fishingu, domaćim rječnikom poznato kandžijanje,  u kojem se lovi umjetnom mušicom, mušičarenje.
Disciplina je to kojom se u svijetu bave zaljubljenici u prirodu i uglavnom ulov se naslika i vraća u vodu, kod nas znano kao „ulovi i pusti“ ili poznatija engleska verzija Catch & release.
Tom vrstom sportskog ribolova se bave bogati pripadnici društva koji su spremni za pravi doživljaj dati novac i nekoliko dana puniti proračun malih sredina, a zadovoljstvo im je biti u prirodi, loviti, slikati i ulov nazad vratiti.
Zanimljivo i rekli bismo velika mogućnost za mali lijepi gradić s biserom prirode, Slunjčicom.
Što treba napraviti? Ništa posebno, poribiti rijeku i njome gospodariti na održiv način – proglasiti zonu, ili stručnije rečeno – revir, za fly fishing i dopustiti na tom području samo režim Catch & release. Lako je to reći da ne postoji jedan veliki ALI…
Upravo je taj veliki ALI potaknuo da se krajem ljeta prošle godine delegacija grada Slunja s novim gradonačelnikom na čelu uputi u obilazak ribičkih revira u nama susjednu Bosnu i Hercegovinu, da bi se vlastitim očima uvjerili u mogućnosti o kojima rijetki entuzijasti našeg malog mjesta već godinama pričaju.

patka28_2.jpg

Slika 4. Na Uni kod Bihaća (riba je veća od patke)

U Bihaću su nas dočekali članovi ribičkog udruženja. Dok smo se razbuđivali jutarnjom kavom i uživali u odbljescima ranojutarnjeg sunca na površini Une, uz obalu su se nanizali redovi udobnih stolica brojnih kafića, slušali smo priču o njihovu ribičkom turizmu. Brojke su bile zapanjujuće, jer već tada se baratalo brojkom od osam milijuna eura zarade za 2013. godinu, koju je donio ribolovni turizam u revirima smještenim u dijelu Bosne koji smo planirali obići.

Cijena dnevne ribolovne dozvole se kreće od 30 do 50 €, ali posjetitelji tu provode godišnje odmore te koristi od ribolova ima cijela lokalna zajednica, od iznajmljivača, ugostitelja, proizvođača hrane do izrađivača umjetnih mušica.

    ribolov_28_2.jpg  ribolov1_282.jpg

Slika 5. Pano kod ulaza u Sanicu               Slika 6. Fly fishing reviri 

Zahvaljujući ljubaznosti vodiča za fly fishing posjetili smo nekoliko njihovih revira:

  • revir Sanica u malom mjestu Sanica gdje je, takoreći, usred ničega niklo turističko naselje s bazenom,
  • revir Sana u Ključu,
  • revir Ribnik u Ribniku, gdje je nastalo cijelo elitno naselje, a sve u službi ribolova.

Na reviru Klokot kod Bihaća te Unac i Una kod Martin Broda nalaze se i ribogojilišta, tako da vode obiluju ribom svih veličina, sve do kapitalaca.
Zanimljiva je bila i usporedba njihova novoproglašenog Nacionalnog parka Una, koji potiče razvoj ribolovnog turizma putem fly fishinga, i naše županijske Javne ustanove Natura Viva, koja je počela gospodariti Značajnim krajobrazom rijeke Slunjčice i pri izradi programa pokušala izbaciti ribolov u svim oblicima.
U posljednje vrijeme čitam da je Bosna i Hercegovina postala ribolovna top-destinacija, a informacija da je Sportsko-ribolovni Savez BiH dobio organizaciju dva svjetska prvenstva u fly fishingu 2015. godine dovoljno govori o istinitosti navoda.
Susjednu Sloveniju ne treba ni spominjati, jer njene su uglavnom salmonidne vode, na kojima se mušičari, i to uglavnom po sistemu ulovi i pusti, a dnevna ribolovna dozvola kreće se od 50 do 100 €.
A gdje smo mi?
Nešto još ribe ima na nekad poznatoj destinaciji za fly fishing, Gacka, te na Kupi, Kupici i Curku kod Broda na Kupi. Na tim destinacijama ribič mušičar još može nešto uloviti. Ali toliko lijepih salmonidnih voda imamo, od Krupe, Zrmanje, Cetine, Krke, Jadra pa do Dobre, Vitunjčice, Mrežnice i konačno Slunjčice, a nažalost ih držimo skoro pa pustima.

ribolov_2_282.jpg  ribolov2_282.jpg

         Slika 7. Fly fishing na Slunčici           Slika 8. Kraj Slunjčice, lipljan naslikan i vraćen u vodu

Slunjčica, biserna rijeka, može postati pokretač lokalnog razvoja. Upravo to, mogućnosti Slunjčice, treba ugraditi u Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a, a EU-novac iz mjera ruralnog razvoja treba prije svega iskoristiti za edukaciju nedovoljno informiranih i pretvrdoglavih lokalnih ribiča udruženih u ribolovnu udrugu koja ima koncesiju na slunjskim vodama. Ribiči svojim neznanjem i nedovoljnim razumijevanjem cijeli grad drže u svojevrsnoj pat-poziciji.
Prije nekoliko godina organizirali smo okrugli stol upravo o toj temi, u sklopu Eko-jeseni u Rastokama, financiran od strane Ministarstva poljoprivrede i, pogodit ćete, od lokalnih ribiča nitko nije bio.
Ove godine u pripremi je novi okrugli stol o ovoj tematici. Aktivirat ćemo lokalnu zajednicu, od ugostitelja, iznajmljivača soba, proizvođača, trgovaca, svih koji žele bolje živjeti.

slunjcica3_282.jpg 

Slika 9. Slunjčica kod Močanova mosta, Gradina Zrinskih i Frankopana u pozadini

Vjerujem da će se nešto pokrenuti, jer upravo dolazi vrijeme priprema za mjere ruralnog razvoja, dolazi vrijeme da se na lokalnoj razini prepozna što najviše treba nama samima u sredini gdje živimo i radimo. I upravo je ovo situacija za primjenu LEADER pristupa i početak korištenja velikih mogućnosti u kraju predivne prirode.

Višnja Magdić, dipl. ing. agr.
 viša stručna savjetnica

Pripremi za ispis