MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Osvrt

Nekategorizirano, Osvrt, Vijest

Pčelarski demo događaj HUB 10

Pčelarski demo-događaj HUB-10

Pčelarski demo-događaj održan je u Vukovaru u četvrtak 14.studenog 2019.g. Teoretski dio polaznici demonstracijske radionice odslušali su u prostorijama crkve Sv.Filipa i Jakova , a praktični dio na OPG-u Branka Višnjića uz aktivno sudjelovanje svih polaznika.

                                                      

Treba naglasiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe. Pčelari odnosno poljoprivrednici imaju mnogo razloga da se uključe u projekt. Dijele svoje ideje i vizije pčelarstva/poljoprivrede, ali i rezultate istraživanja i praktične primjene osmišljene u njihovoj regiji/zemlji s NEFERTITI zajednicom te saznaju više o potrebama i izazovima pčelara/poljoprivrednika. Spomenuti projekt u Republici Hrvatskoj provode djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede u suradnji s demo- pčelarima i inovacijskim akterima unutar Mreže 10 – Atraktivna poljoprivreda.

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s tehnologijom proizvodnje ostalih pčelinjih proizvoda. Naime, pčelarska gospodarstva radi boljeg pozicioniranja na tržištu moraju proširivati paletu proizvoda. Pri tome poznavati tehnološke postupke upravljana s pčelinjim zajednicama s ciljem dobivanja kvalitetnih pčelinjih proizvoda.

Igor Petrović dipl.ing.agr.
član mreže HUB 10

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Ličko-senjska, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

HUB3 – DRUGI NEFERTITI DEMO-DOGAĐAJ NA OPG-u MURGIĆ

Drugi demonstracijski događaj u HUB-u 3 pod nazivom „Kvaliteta krme na krškim travnjacima“, održan je u srijedu 13. studenoga 2019. na OPG-u Jure Murgića, u Konjskom Brdu kod Perušića u Ličko-senjskoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je drugi događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu koju čine članovi mreže, u prvom redu uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede i ostali zainteresirani. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705).

                              

Osim predstavljanja Projekta Nefertiti i mreže Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, u uvodnom dijelu svoje gospodarstvo predstavio je domaćin Jure Murgić. Također potencijale svojih gospodarstava ukratko su predstavili i svi ostali prisutni uzgajivači koji su kasnije sudjelovali u raspravi i međusobnoj vrlo kvalitetnoj komunikaciji. Govorilo se i o modelima proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije osim praktične demonstracije domaćina, bilo izlaganje stručnjaka za travnjaštvo i proizvodnju krme Nikole Gržana pod nazivom Poboljšanje krme na pašnjacima.

OPG Jure Murgića pokazalo se kao izvrsno demonstracijsko gospodarstvo za metodu peer-to-peer učenja (farmer – farmeru) interaktivnom komunikacijom prisutnih prigodom obilaska i predstavljanja različitih inovativnih uređaja i opreme. Mnogi od njih koriste se u uzgoju stoke a dio za održavanje korištenih pašnjaka kao i površina koja gospodarstvo koristi intenzivno. Naglašena je važnost korištenja takvih površina u spremanju voluminozne krme za zimsko razdoblje hranidbe. Razlog je nedostatak obradivih površina u tu svrhu i klimatski uvjeti koji vladaju na tom području a posebno se odnose na nepredvidive, ali u pravilu hladne i duge zime. Naglašeno je da su krški pašnjaci vrlo nepovoljno stanište i ograničavajući čimbenik za proizvodnju i korištenje, no izrazito velikim naporima, unatoč mnogobrojnim problemima, ipak se razumno koriste. Jure Murgić kao uzgajivač, vrsni je poznavatelj problematike upravljanja pašnim govedarstvom. Dosadašnjim iskustvom, ulaganjima i inovativnošću na svojem gospodarstvu, posebno u otežanim uvjetima proizvodnje, na demonstraciji se zbog svega navedenog potvrdio kao važan proizvođač u području mesnog i ekološkog govedarstva.

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Prvi pčelarski demo događaj u Hrvatskoj

Prvi pčelarski demo-događaj u Hrvatskoj održan je u Vukovaru u ponedjeljak 11.studenog 2019.g. Teoretski dio polaznici demonstracijske radionice odslušali su u prostorijama crkve Sv.Filipa i Jakova , a praktični dio na OPG-u Franje Suropa uz aktivno sudjelovanje svih polaznika.

Treba naglasiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe. Pčelari odnosno poljoprivrednici imaju mnogo razloga da se uključe u projekt. Dijele svoje ideje i vizije pčelarstva/poljoprivrede, ali i rezultate istraživanja i praktične primjene osmišljene u njihovoj regiji/zemlji s NEFERTITI zajednicom te saznaju više o potrebama i izazovima pčelara/poljoprivrednika. Spomenuti projekt u Republici Hrvatskoj provode djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede u suradnji s demo- pčelarima i inovacijskim akterima unutar Mreže 10 – Atraktivna poljoprivreda.

 

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s holističkim načinom promišljanja u suzbijanju bolesti pčela. Naime, pčelinju zajednicu ne možemo promatrati kao nasumično nabacanu grupu pčela ili zbroj pojedinih pčela već kao jedan složen i međusobno umrežen super-organizam koji se zajedno hrani, brani, hladi, zagrijava i diše.
Holistički pristup u suzbijanju bolesti pčela podrazumijeva ispitivanje i procjenu svih parametara bitnih za nastanak pato-fizioloških procesa kao i uvjeta koji će dovesti do ozdravljenja pčelinje zajednice.
Stoga je polaznicima prezentiran novi pristup u kontroli i suzbijanju zaraznih i nametničkih bolesti pčela kao i problemi u nedostatnoj odnosno nekvalitetnoj hranidbi pčela uz demonstraciju svih postupaka na pčelinjaku.

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.
voditelj mreže HUB 10

Događaji, Edukacija, Ekološka poljoprivreda, Govedarstvo, Međunarodna suradnja, Osvrt, Savjet, Stočarstvo, Vijest

PRVI DEMO-DOGAĐAJ U HRVATSKOJ ODRŽAN NA OPG-u DŽAKULA

Prvi demonstracijski događaj pod nazivom „Najčešće pogreške u pašnom govedarstvu“, održan je u srijedu 6. studenog 2019. na OPG-u Rodoljuba Džakule, u Sjeverovcu, općina Sunja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Demonstracija je organizirana u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Ovo je prvi takav događaj u kampanji organiziranoj unutar Mreže 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu. Projekt je financiran iz Programa OBZOR 2020 (sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom Mreža 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže a to su uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

Na početku programa, predstavljen je Projekt Nefertiti i tematska mreža Ekološki sustavi u stočarstvu (HUB 3) u Hrvatskoj, zatim modeli proizvodnih sustava uzgoja krava s naglaskom na mesno i ekološko govedarstvo, dok je središnji dio demonstracije bilo izlaganje domaćina iz prakse, o najčešćim pogreškama u pašnom govedarstvu.

PG Rodoljuba Džakule kao demonstracijsko poljoprivredno gospodarstavo ovom prigodom bilo je mjesto razmjene znanja različitih sudionika kako bi se potaknulo usvajanje inovacija i unaprijedilo peer-to-peer učenje (farmer-farmeru). Upravo je Rodoljub Džakula kao uzgajivač izvrstan poznavatelj problematike upravljanja pašnim govedarstvom odnosno mesnog i ekološkog govedarstva. Vrhunski je praktičar i odličan motivator što je i na ovom demo-događaju potvrdio svojim nastupom i izlaganjem, kako u dvorani tako i kod obilaska njegovog stada simentalca, pašnjaka i objekata na gospodarstvu. Na farmi su se mogli vidjeti mnogobrojni detalji korisni za sve sudionike, kako postojeće tako i potencijalne poljoprivrednike vezani uz proizvodni sustav tova na paši i pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Također ne manje važno, odličan je ovo primjer korištenja domaće hrvatske   simentalske pasmine u mesnom i ekološkom govedarstvu, što je na demonstraciji i potvrđeno.

facebook NEFERTITI

twitter NEFERTITI

linkedin NEFERTITI

mr.sc. Dario Zagorec

voditelj mreže (HUB-a) 3

Ekološka poljoprivreda, Osvrt, Vijest

Nova Uredba o ekološkoj proizvodnji

Što donosi zakonska regulativa ekološke proizvodnje u novom programskom razdoblju?

Ekološka proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane u kojem su ujedinjeni najbolja praksa u pogledu okoliša i klime, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjena visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda koji su u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenima uz primjenu prirodnih tvari i procesa.

Ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu: s jedne strane opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane osigurava javno dostupna dobra kojima se doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.

Ekološka poljoprivreda doprinosi ostvarivanju ciljeva Europske unije u području okoliša, osobito ciljeva navedenih u komunikacijama Komisije pod nazivom „Tematska strategija za zaštitu tla“. Prioritet politike u okviru strategije Europa 2020. je strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

(iz Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća).

Dobrobiti ekološke proizvodnje; usporedba konvencionalne i ekološke poljoprivrede

Statistika ekološke poljoprivrede Republike Hrvatske

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište za 2017.godinu je 1 496 663 ha, a udio ekološke proizvodnje je na 96.618 ha tj. na 6,46 %.

Prema podacima za  2017. godinu oranična proizvodnja (uključuje i površine pod ugarom, ljekovitim biljem i povrćem) odvija se na 44.083 ha, proizvodnja voća na 8.962 ha, proizvodnja vinove loze 1.010 ha, proizvodnja maslina 1.750 ha, ljekovitog bilja na 5.100 ha, livada i pašnjaka ima 40.745 ha, a proizvodnja povrća je na 359 ha te rasadničarstvo  na ha.

(Izvor: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, kolovoz 2019.)

EU je tijekom proteklog razdoblja preispitivala pravila u ekološkoj poljoprivredi i zaključila da treba poboljšati pravni okvir, postaviti jasnija pravila za proizvođača, više zaštiti potrošača (visoka očekivanja) te novim zakonodavnim okvirom obuhvatiti proizvode iz trećih zemalja.

Naime, proizvodnja ekološke hrane na području Europske unije ne zadovoljava potrebe za količinama pa se dosta velika količina ekološke hrane uvozi iz trećih zemalja. Uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja u RH u 2017 godini iznosio je 1.016.269,07 Eura.

Gore navedeni razlozi dovode do usvajanja nove Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30.05.2018. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Uredba je podijeljena na Opća i Detaljna pravila proizvodnje.

Opća pravila proizvodnje su da se cijelim gospodarstvom upravlja se sukladno zahtjevima Uredbe, ali se pod određenim okolnostima dozvoljava odvajanje gospodarstva na ekološke i neekološke jedinice i u tom slučaju su stroga pravila oko  skladištenja, berbe ili žetve (količina), skladištenja, komunikacije s kontrolnim tijelom o svim postupcima te strogo odvojeno vođenje evidencija.

Detaljna pravila proizvodnje podijeljena su na:

Pravila za biljnu proizvodnju

Pravila za stočarsku proizvodnju

Pravila za prerađenu hranu

Pravila proizvodnje za vino

Pravila za uzgoj algi i životinja akvakulture

Pravila za prerađenu hranu za životinje

Pravila proizvodnje za kvasac

Prijelazno razdoblje za gospodarstvo počinje danom prijave nadležnim tijelima (Kontrolno tijelo, APPRRR, MPRRR). Ono traje dvije godine za područje kultura koje se siju i tri godine prije prve berbe kod višegodišnjih nasada.

Ekološka proizvodnja treba se odvijati u tlu, osim kod uzgoja klica, ukrasnog, začinskog bilja, sadnica i presadnica.

Podrijetlo bilja za proizvodnju treba biti ekološki reprodukcijski materijal.  U slučaju nedostatka istog traži se odobrenje kontrolnog tijela, a prije sjetve (sadnje), da se koristi repromaterijal iz prijelaznog razdoblja ili iz konvencionalnog uzgoja (Potvrda da li je materijal tretiran pesticidima ili ne, te potvrda da nije GMO porijekla).

Države članice, kao i do sada, vode baze podataka o raspoloživom ekološkom biljnom reprodukcijskom materijalu.

U proizvodnji će se u narednom razdoblju moći koristiti biljni heterogeni reprodukcijski materijal pri čemu će biti obveza za razdoblje od 7 godina  predočiti opis značajki biljnog heterogenog materijala, pravila proizvodnje i stavljanje na tržište. Takav reprodukcijski materijal neće trebati ispunjavati zahtjev za pred osnovno ili osnovno sjeme, ili certificirani sadni materijal.

Naročita briga u ekološkoj proizvodnji treba se posvetiti održavanju plodnosti tla višegodišnjim plodoredom, obvezom sjetve mahunarki i kultura za  zelenu gnojidbu, uporabom komposta, biodinamičkih pripravaka i mikroorganizama.

Sredstva za zaštitu bilja primjenjuju se samo kad ne postoje zamjenska biološka, fizikalna, mehanička i uzgojna rješenja, te se potiče se otpornost kroz značajke uzgajanog bilja. U slučaju potrebe za primjenom sredstava za zaštitu bilja uporabu ograničiti na najmanju mjeru pri čemu će se utvrditi dodatni kriterije za primjenu.

Zbog potrebe da se smanji administracija bit će omogućeno skupno certificiranje subjekata, te će male trgovine koje prodaju pretpakirane i nepakirane proizvode biti izuzete od certificiranja.

Uredba kao takva stupa u cijelosti na snagu 1. siječnja 2021. godine, međutim pojedini članci bi trebali biti stavljeni na snagu i prije tog roka. Kako bi se cijela reforma uspješno implementirala do 2021. putem delegiranih i implementiranih akata pojedine cjeline uredbe će utvrđenim redoslijedom biti stavljane na snagu.

Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr.

      Viša stručna savjetnica

Osvrt, Vijest

BTSF trening u Bariju, Italija

Osposobljavanje je namijenjeno svim zaposlenicima nadležnih tijela država članica uključenih u aktivnosti službene kontrole. Na ovom treningu bili su prisutni polaznici iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Njemačke, Francuske, Grčke, Cipra, Mađarske, Španjolske, Portugala, Bugarske, Rumunjske, Danske, Irske i Turske. Trening je bio proveden kroz organizaciju formalnih prezentacija, dnevnih rasprava i radnih skupina.

Opći cilj ovog programa je osposobiti osoblje nadležnih tijela država članica EU-a o održivoj uporabi pesticida, poboljšati razumijevanje koncepta IPM-a i IPM sheme koje se kreću prema razvoju kriterija za procjenu provedbe IPM-a na razini poljoprivrednih gospodarstava.

 Opći sadržaji prilagođeni tim specifičnostima i osobitostima uključeni su u trodnevni tečaj:

• pravni okvir – zahtjevi

• države članice su usporedile provedbu, strategije i mjere, razmjenu znanja, najbolje prakse

• integrirana načela, prakse i metode upravljanja štetnim organizmima

• pristupi državama članicama, razmjena znanja i najbolje prakse

• integrirani sustavi za suzbijanje štetnih organizama i metode kontrole za određenu relevantnu kulturu / skupinu sukladno smjernicama IPM

• integrirana procjena upravljanja štetnim organizmima na razini poljoprivrednog gospodarstva: postupci, postupci inspekcije, kontrolni popisi

 

Prvi dan otvoren je seminar te su teme bile pravni zahtjevi. Tijekom drugog dana obrađeni su pravni zahtjevi, opća načela IPM-a, IPM-sheme specifične za biljke, procjena IPM-a na razini poljoprivrednih gospodarstava. Treći dan bio je terenski posjet farmi Di Stasi u Lavello na kojoj se proizvode različite vrste povrća i voća.  U sklopu posjeta obišli smo oranice na kojima se nalazila cvjetača i napravili procjenu IPM-a na razini poljoprivrednih gospodarstava. Posljednji dan  napravljen je sažetak i donijeti su zaključci s ovog treninga.

 

Petra Pozder, mag.ing.fitomedicine
Marina Kršić, mag.ing.agr.
Marijana Lemić, mag.ing.fitomedicine

Osvrt, Vijest

Organoleptika maslinovog ulja i osvrt na kvalitetu mladih ulja iz 2018.

Ovlašteni ocjenjivači trebaju imati odgovarajući certifikat prema međunarodnim standardima koje propisuje COI (Međunarodni savjet za maslinovo ulje) i trebaju biti okupljeni u sklopu ovlaštenog „Panela“ koji daje konačnu ocjenu o kvaliteti ulja. Prilikom organoleptičkog ocjenjivanja treba se pridržavati nekoliko osnovnih uputa i nastojati biti što objektivniji, odnosno isključiti subjektivan osjećaj „ovo ulje mi se manje sviđa“ ili „ovo ulje mi se jako sviđa“. Da bi se postigla ova razina ocjenjivača, potrebno je jako puno treninga i „ažuriranja“ osjetila tokom godine, uzastopno. Nakon što se napravi kemijska analiza, na organoleptičko ocjenjivanje dolaze samo ulja koja po kemijskim parametrima pripadaju u kategoriju djevičanskih i ekstradjevičanskih maslinovih ulja, a lampante ulja se odmah odbacuju. Kod senzornog ocjenjivanja maslinovog ulja ne gleda se boja niti bistroća ulja pa je propisano (COI) da se kušanje i ocjenjivanje radi u oblim malim čašicama od modrog stakla da boja i bistroća  ne utječu sugestivno na kušača (zelenije ulje može se pretpostaviti da je intenzivnije ili ono koje je bistrije da je kvalitetnije što ne mora biti točno).

Slika 1: Posebno oblikovana čašica modrog stakla za kušanje maslinovog ulja

Prije početka kušanja, ulje u bocama se stavlja u vodenu kupelj gdje se lagano zagrijava na 29 °C (zbog boljeg otpuštanja aroma). Kad se ulje ulije u čašicu za kušanje, jednom rukom poklopi se istu i lagano vrti da se ulje razlije po cijeloj unutrašnjosti čašice zbog što boljeg opuštanja mirisnih svojstava. Ulje se prvo  pomiriši, a nakon toga se uzima gutljaj koji se kroz nekoliko kratkih udaha preko zuba rasprši po usnoj šupljini. Bitno je da se te arome koje se skupljaju po usnoj šupljini izdahnu retro-nazalno, a ulje proguta jer se jedino tako može dobiti potpuna senzorna analiza ulja.

Slika 2: Kupelj za grijanje maslinovog ulja (lijevo) i softver za ocjenjivanje ulja (desno) (M. Dobrić)

Kad smo osjetili sve ono što to ulje sadržava onda taj dojam i senzornu analizu pretačemo u ocjenu.  Prvo se ustanovi da li ulje ima ili nema manu. Ako smo „osjetili“ manu, tad se linearnom metodom određuje intenzitet mane koji se kreće od 0 do 9. Mane u ulju su: upaljeno/talog, octikavo, plijesan/vlaga/zemlja, metalno, užeglo i ostalo (salamura, drvo, pregrijano itd.). Nakon što smo ustanovili da li ulje ima ili nema manu onda određujemo intenzitet pozitivnih svojstava isto tako linearnom metodom i intenzitetom od 0-9. Pozitivna svojstva su: voćno (artičoka, zeleni bajam, jabuka, aromatične trave, rajčica i td.), gorko, pikantno, ali i dobar intenzitet fluidnosti (da li se previše zadržava osjećaj masnoće u ustima). Među ostalim određuje se da li je ulje više zrelo ili zeleno (mlado) i da li je miris više na svježe pokošenu travu ili na list masline – također se određuje intenzitet.

Ulja koja su harmonična (sličnog intenziteta gorčine i pikantnosti) i ona koja imaju jako dobru izraženu voćnost (mirisno i okusno) su najbolje ocjenjena ulja.

U konačnici se daje ukupna ocjena: ekstradjevičanska od 65 do 100 bodova, djevičanska od 50 do 64,99 i lampante od 49,99 pa niže.

Kad je u nekom ulju „Panel“ prepoznao manu (određuje mediana mane) čiji je intenzitet od 0,1 do 3,4, ulje se svrstava u djevičanska, a kad je intenzitet mane 3,5 i više, ulje je lampante. Samo ulje bez mane može biti ekstradjevičansko.

Kad svaki član „Panela“ (8 – 12 članova) odredi svoju ocjenu, preko softverskog programa šalje istu u centralno računalo koje automatski određuje medianu i daje konačnu ocjenu ulja. Cijeli postupak nadgleda voditelj panela.

Jedna od pozitivnih strana natjecanja je mogućnost uspoređivanja kvalitete maslinovih ulja po godinama te izvlačenje zaključaka iz dobivenih rezultata.

Kad se pogleda statistika dosad održanih manifestacija Dani mladog maslinovog ulja u Dalmaciji, i usporede rezultati provedenih kemijskih analiza, pregled SMK i peroksidnog broja po godinama tada u oko upada 2014. godina kada je bilo vrlo malo ulja ekstra djevičanske kvalitete. Svi se sjećamo to je bila godina nezapamćeno jakog napada maslinine muhe i velikog postotka ulja loše kakvoće.

Ove godine od 259 pristiglih uzoraka na ocjenjivanje  njih 24% nije svrstano u kategoriju ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Obzirom da se radi o mladim uljima gdje je od prerade do ocjenjivanja prošlo najviše 30-40 dana, ovo je visok postotak.

Što je uzrok tome? 

Osnovni uvjet za proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja je zdrav plod, drugim riječima plod koji nije oštećen od maslinine muhe ili patule, plod koji nije skupljen s poda već ubran direktno sa stabla. Činjenica je da maslinovo ulje svoju najbolju kakvoću ima u uljari neposredno nakon što je završio proces prerade. Nakon toga maslinovo ulje dolazi u  kontakt sa zrakom, svjetlom, toplinom koji negativno djeluju na njegovu kakvoću. Dakle uzroka koji mijenjaju kakvoću maslinovog ulja može biti više, no ove godine jedan od bitnih je napad maslinine muhe koja je tijekom jeseni više ili manje oštetila plodove u maslinicima.

Slika 3: Oštećenja na plodu masline uzrokovana maslininom muhom i patulom (G. Kožarić-Silov)

Prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće ima umjerenu količinu zasićenih masnih kiselina (oko 16%), visok udio oleinske kiseline (70-80%) i optimalnu količinu višestruko nezasićenih esencijalnih masnih kiselina (8-10%).

Sadržaj slobodnih masnih kiselina u maslinovom ulju pokazuje nam SMK (kemijska analiza). Slobodne masne kiseline nastaju djelovanjem lipaza (enzimi), koje su prirodno prisutne u plodu masline. Lipaze cijepaju ulje na njegove sastavne dijelove pri čemu u prvom stupnju nastaju diacilgliceroli i slobodne masne kiseline, povećava se udio slobodnih masnih kiselina – kiselinski broj. Do povećanja kiselinskog broja dolazi i prije prerade još u plodu. Oštećenje ploda aktivira lipazu i uzrokuje povećanje kiselinskog broja. Plod može biti oštećen uslijed napada maslinine muhe, prilikom berbe, kod nepravilnog transporta ploda, držanja maslina na hrpi ili u PVC vrećama pri čemu se masline zbog fermentacije zagriju. „Čuvanjem“ maslina do prerade u vodi obično više dana, omogućujemo lipazama da djeluju na ulje. Porast kiselinskog broja uzrokuje senzorski defekt – upaljeno.

Peroksidni broj je podatak koji također dobijemo kemijskom analizom ulja. On nam ukazuje na oksidaciju maslinovih ulja koja može biti kemijska ili enzimatska. Specifičnost maslinovog ulja je da je ono sastavljeno u velikoj mjeri od nezasićenih masnih kiselina koje imaju dvostruku vezu. Kisik iz zraka vrlo lako se veže na te dvostruke veze i tada počinje niz procesa koji dovode do kemijskih i senzorskih promjena u maslinovom ulju. Do porasta peroksidnog broja dolazi u uljari u procesu prerade posebno ukoliko je temperatura prerade visoka. Tijekom čuvanja ulja dolazi do daljnjeg porasta peroksidnog broja u uvjetima kada je ulje izloženo kontaktu sa zrakom, temperaturom i svjetlom.

Porast peroksidnog broja u ulju se manifestira i kao senzorska mana – užeglo.

Od svih mana koje se mogu osjeti u maslinovom ulju , mana – užeglo ima najveći negativni utjecaj na ljudsko zdravlje.                                                                              

                                                                                                        Gordana Kožarić-Silov, dipl.ing.agr
Marko Dobrić, dipl.ing.agr.

Osvrt, Vijest

Trening u Delftu, Nizozemska “Better training for safer food”

BTSF program uključuje 40 različitih programa edukacija, organiziran za zemlje članice EU i one koje postaju. Prosječno godišnje trening završi oko 6000 polaznika. Na ovom treningu bili su prisutni polaznici iz Hrvatske, Češke, Danske, Estonije, Finske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Latvije, Litve, Luxemburga, Norveške, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Švedske i Španjolske. To su osobe uključene u službenu kontrolu i savjetovanje iz područja sigurnosti hrane, zdravlja biljaka i životinja.

BTSF edukacija na kojoj smo bili prisutni organizirana je u četiri dana sa aktivnostima koje uključuju razmjenu znanja, ideja i iskustva među polaznicima, aktivne grupne rasprave i izlaganja, te posjet gospodarstvu vezanom za temu skupa. Posjetili smo i istraživački centar u Delftu pri kojem svoja pokušališta  ima i Sveučilište u Wagenningenu, te razne udruge i zadruge i razni drugi gospodarski subjekti.

 Jedna zanimljivost je postavljeni pokus proizvodnje bez dnevnog osvjetljenja.  Dosta istraživanja se radi na dodatnoj primjeni različitih svjetlosnih spektara u pojedinim fazama razvoja biljaka u cilju jačanja otpornosti i ustaljivanja prinosa. Korisna je bila informacija da se zaštita u zaštićenim prostorima temelji  na fizikalnim i biološkim mjerama zaštite u cijeloj regiji. Korištenje korisnih mikroorganizama te predatora i parazita uobičajen je način zaštite u gotovo svakom zaštićenom objektu.

Novostečeno znanje i nove informacije dobivene u razmjeni iskustava, tijekom boravka na tečaju neprocjenjivo je iskustvo koje je važno koristiti u svakodnevnom savjetodavnom radu.

Zoran Kajić, dipl.ing.agr
Marko Borić dipl.ing.agr.

Događaji, Osvrt, Vijest

11. međunarodni kongres “Oplemenjivanje bilja, rasadničastvo i sjemenarstvo”

Međunarodni kongres je ispred Ministarstva poljoprivrede otvorio doc. dr. sc.  Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Hrvatsko agronomsko društvo ove godine na skupu je dodijelilo dva priznanja „Zlatno sjeme“ Bc Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, za najrašireniji hibrid kukuruza  u Republici Hrvatskoj „PAJDAŠ“, dok je Poljoprivrednom institut Osijek primio priznanje za najrašireniju sortu pšenice na poljoprivrednim parcelama Republike Hrvatske, sortu „KRALJICA“.

Tijekom trajanja skupa prezentirano više od 40 znanstvenih i stručnih radova koji su značajan doprinos znanosti i struke razvoju hrvatskog oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva.

Djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe prezentirali su na skupu tri rada utemeljena iskustvima u radu s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima:

  • Tatjana Međimurec: „Isplati li se sjetva necertificiranog sjemena?“
  • Siniša Hrgović: „Utjecaj primijenjenog oblika dušika na sadržaj proteina u zrnu pšenice i ekonomsko opravdanje njihove primjene“
  • Suzana Pajić: „ Isplativost proizvodnje pšenice primjenom visoke agrotehnike“

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Osvrt, Vijest, Voćarstvo

Osvrt na Dane jabuka – Požega 2018

Ovu šetnju, svojim je nesebičnim zalaganjem omogućila podružnica HPŠSS Požeško-slavonske županije i Udruga Zlatna Dolina. Manifestacija, koja svoje sestrinske odjeke, već duže vrijeme, ima u još nekoliko hrvatskih kontinentalnih županija.

Voćari i ostali izlagači na ovoj Izložbi, njih 60-ak, objeručke su prihvatili mogućnost da izlože plodove svoga truda upravo na Danima jabuka. Stoga su izlošci, dar zemlje i rezultat ljudske muke, upareni s ljubaznošću izlagača i u ambijentu koji odiše toplinom slavonske duše, za posjetitelje bili poezija raskoši bojâ, zvukova i mirisa – te se gotovo već izdaleka mogla naslutiti njihova taktilnost.

Ovom prilikom, hvala i izlagačima i svima drugima, koji su na bilo koji način potpomogli postavljanju ove Izložbe.