MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Osvrt

Osvrt, Vijest

Na 22. danima travnjaka nagrađeni najbolji proizvođači mlijeka, najperspektivniji mladi proizvođač mesa i mlijeka, najbolji kosci…

Na manifestaciji s tradicijom duljom od 2 desetljeća kroz događanja raspoređena tijekom tri dana prikazana je tradicija, radišnost i skromnost poljoprivrednika ovog kraja. Dani travnjaka su manifestacija na kojoj se prikazuju rezultati rada i nagrađuju najuspješniji poljoprivredni proizvođači Podravine i Prigorja. Ovogodišnje Dane travnjaka otvorio je pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić koji je kazao kako činjenica da se ova manifestacija održava 22 godine mnogo govori o njezinom značaju i tradiciji.

22. po redu manifestacija posvećena poljoprivrednoj proizvodnji – Dani travnjaka Koprivničko-križevačke županije započela je u petak, 4. svibnja, u večernjim satima, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Koprivnica gdje su održana stručna predavanja. Prezentirani su programi obrazovanja križevačke Srednje gospodarske škole, a zatim stručni studiji na Visokom gospodarskom učilištu, Križevci. Predstavnik Razvojne agencije Podravine i Prigorja održao je predavanje na temu „Kratki opskrbni lanci“, a predstavnica Hrvatske poljoprivredne agencije temu „Način utvrđivanja gravidnosti krava iz mlijeka“. Andrea Laklija iz Uprave za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, predstavila je aktualne mjere Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a Tatjana Međimurec iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe informirala je okupljene o temi „Mjera 10 – poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“. 

U sklopu svečanog otvorenja manifestacije 22. dani travnjaka Koprivničko-križevačke županije proglašeni su najbolji proizvođači kravljeg i kozjeg mlijeka te najperspektivniji mladi proizvođač mesa i mlijeka s područja Županije. Priznanja i nagrade sponzora nagrađenima su uručili župan Darko Koren i pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić. Najboljim proizvođačem kravljeg mlijeka proglašen je Ivica Ivančan iz Novačke koji proizvodi 523 954 kg mlijeka, drugi je Antonio Panić iz Koprivnice koji proizvodi 518 125 kg mlijeka, a treći Damir Markešić iz Hudovljana s proizvodnjom od 511 673 kg mlijeka. U kategoriji najboljih proizvođača kozjeg mlijeka, prvo je mjesto zauzeo Davor Korošec iz Đelekovca koji proizvodi 77 996 kilograma mlijeka, drugi je Željko Žeger iz Cirkvene s proizvodnjom 54 468 kilograma mlijeka, a treći Dubravko Vajdić iz Križevaca s proizvodnjom 42 301 kilograma kozjeg mlijeka. 

Tihomir Horvat iz Kozarevca  (općina Kloštar Podravski) ove je godine proglašen najperspektivnijim mladim poljoprivrednim proizvođačem s područja Županije. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bavi se proizvodnjom kravljeg mlijeka. Posjeduje 25 krava, 20 junica te 16 junadi i teladi različite kategorije iz vlastitog uzgoja. Obitelj obrađuje 30 ha vlastite i 20 ha zemlje u zakupu, a u plodoredu je zastupljen kukuruz, talijanski ljulj, ječam, pšenica, uljana repica i soja. Lani je na 25. jesenskom međunarodnom sajmu u Bjelovaru na izložbi junica, u kategoriji starijih steonih junica simentalske pasmine osvojio prvo mjesto. Tihomirov OPG prati trendove u poljoprivredi: gospodarstvo je izgradilo novu staju sa slobodnim načinom držanja stoke, a ove je godine na dva muška teleta provedeno genomsko testiranje.

Zahvaljujući  poljoprivrednicima poput ovih, njihovom trudu i maru, ali i poljoprivrednim stručnim službama i razvijenom poljoprivrednom školstvu, prema broju isporučitelja kravljeg mlijeka tijekom prošle godine, naša je Županija na vodećem, prvom mjestu, sa ukupno 1596 isporučitelja, što je čak 22,7% od ukupnog broja isporučitelja kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj. Prema količini isporučenog mlijeka u mljekare u 2017. godini (nisu obuhvaćene količine mlijeka koje se prodaju na kućnom pragu u prerađenom ili neprerađenom obliku te količine mlijeka koje gospodarstvo koristi za osobnu potrošnju) Koprivničko-križevačka županija zauzima treće mjesto, s udjelom 12,5% od ukupno  isporučenog mlijeka u mljekare u Republici Hrvatskoj.  Koprivničko-križevačka županija na prvom je mjestu i po ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava koja se bave govedarstvom, što predstavlja 12,6% od ukupnog broja gospodarstava koji se bave govedarstvom u RH. Po broju goveda Koprivničko-križevačka županija zauzima visoko treće mjesto u Republici Hrvatskoj sa udjelom 14,6% od  ukupnog broja goveda u RH. Na oraničnim površinama ovih se dana kosi drugi otkos trava, a uskoro će se kositi i prvi otkos lucerne.

Tijekom oba dana na izlagačkom prostoru na koprivničkom sajmištu moglo se vidjeti bogatstvo domaće gastronomske i enološke ponude, ali i tradicijski obrti, proizvodi iz kućne radinosti, kulturna baština ovog kraja. Na vanjskom prostoru izložena je poljoprivredna mehanizacija i oprema i predstavljene su tvrtke – distributeri sjemena. Obrazovne i potporne institucije predstavile svoje programe namijenjene poljoprivrednicima kroz edukativne materijale i tiskovine.

Očuvanje starih običaja, jedan je od ciljeva ove manifestacije. U subotu su očuvanju tradicije pridonijele članice Udruge žena „Hrvatsko srce“ iz Peteranca kroz pripremu jela od tijesta, a u nedjelju su članovi Udruge Zagoraca Podravine prikazali kako je nekad izgledao rad na polju, odnosno rastepanje, okretanje i sušenje sijena, ali iz kako su se izrađivale bačve.

Svake godine najviše interesa publike tijekom nedjelje izaziva natjecanje u ručnoj košnji i  Bambino kup. Spretni kosci pokazali su brzinu i preciznost prilikom košnje, ove godine bujne zelene mase, a natjecalo se 17 natjecatelja u muškoj i četiri natjecateljice u ženskoj kategoriji.

Na 11. po redu Bambino kupu predstavilo se 17 mladih uzgajivača stoke sa svojom teladi. 

Najmlađi posjetitelji obradovali su se izložbi malih životinja.

U sklopu manifestacije 22. dani travnjaka Koprivničko-križevačke, 5. i 6. svibnja održao se i turnir u preponskom jahanju, 2. kolo Croatia Cupa. Organizator je Konjički klub Koprivnica, a turnir je financijski podržala i Koprivničko-križevačka županija.

mr. sc. Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr.
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, načelnica Odjela za ratarstvo
član Organizacijskog odbora „Dani travnjaka 2018.“

Osvrt, Vijest

Gljivarski tjedan u Karlovcu

Sve je krenulo pred više od trideset godina na inicijativu skupine građana, zaljubljenika u prirodu i gljive, tako da ove godine društvo obilježava 30 godina od registracije.

Ovogodišnji, 32. po redu, gljivarski tjedan započeo je u gradskoj knjižnici ‹‹Ivan Goran Kovačić››  izložbom knjiga i poštanskih maraka sa temom ‹‹Gljive››.  U sklopu manifestacije, posjetitelji su mogli uživati u  izložbi gljiva u gradskom kazalištu Zorin Dom, gdje  je bilo izloženo preko 260 vrsta gljiva, a u knjižnici za mlade održano je predavanje o jelima od gljiva.

Okosnica svega bio je izlet na Petrovu goru, gdje se u lovačkom domu Muljava  okupilo oko petstotinjak zaljubljenika u gljive iz preko 20 gljivarskih društava Hrvatske pa i susjedne nam BIH.

U gljivarskom društvu ističu kako cilj ovog okupljanja nije bio branje gljiva već druženje članova i edukacija građana o vrstama gljiva. Hobisti su imali priliku razgovarati sa iskusnim gljivarima i zatražiti pomoć u determinaciji gljiva.

I dok se većina gljivara družila uz ručak,  nekolicina njih je pristupila zahtjevnom polaganju ispita za determinatora gljiva, gdje se za prolazak ispita od 100 izloženih gljiva mora prepoznati njih 95.

Gljivarski tjedan završen je izletom za građanstvo poučnom stazom Kozjača.

Davor Bedeniković dipl.ing. šum.

Osvrt, Vijest

50. Sajam izložbe zagorskih vina

Na dvodnevnom Sajmu svoja vina prezentira 14 ponajboljih zagorskih vinara – Vinarija Bodren, Vinarija Sever, Vina Vuglec, Bolfan, OPG Petrišić, Prekratić, Lesičar, IDA NOVA, Žugec, Micak, Grozaj, Vinarija Kopjar, OPG Znika, OPG Žerjavić, kao i vinari koji se proizvodnjom bave iz hobija. Velika zlata dobila su četiri vina – ledena berba traminca iz 2011. godine Vinarije Bodren, Borisa Drenškog iz Rusnice kraj Huma na Sutli s 91 bodom, te još tri vina klanječke Vinarije Sever, Zvonka Severa – izborna berba prosušenih bobica muškata žutog berbe 2015., izborna berba prosušenih bobica traminca također iz 2015. godine (oba vina dobila su također 91 bod), te kasna berba traminca iz 2015. godine s 90 bodova.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zlatne medalje osvojila su 33 vina, srebro 70 vina, broncu 23 vina, a jedno vino dobilo je priznanje. Na ovaj najstariji i najpoznatiji zagorski vinski sajam ove godine pristiglo je 138 uzoraka od 70 zagorskih vinara – profesionalnih proizvođača i hobista.

Sajam je promocija sjajnih zagorskih vina i vinara s najdužom tradicijom u Hrvatskoj. U posljednjih 20 godina napravljen je veliki iskorak u kvaliteti vina. Boris Drenški dobitnik je Decanterove nagrade u Londonu, imamo najbolji šampanjac u Hrvatskoj, ali posvećujemo pažnju i zaštiti autohtonih sorti, pa danas možemo piti i vino Sokol iz nekadašnjih franjevačkih vinograda u Klanjcu.

Savjetodavna služba je godinama dio organizacije sajma i sigurno je dijelom zaslužna i za sve bolju kvalitetu zagorskih vina. Ove godine je na sajmu imala i svoj izložbeno informativni pult, s našim savjetodavcima iz Krapinsko-zagorske županije.

Izaslanik predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović, ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek, istaknuo je da prenosi pozdrave predsjednice, ali i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, za kojeg je istaknuo da nije bio ni pozvan, iako je Ministarstvo godinama bilo pokrovitelj ovog sajma i izdašno ga financiralo.

Predstavio je i mjere koje Ministarstvo poduzima kako bi se poboljšalo stanje u vinarstvu, kroz Vinsku omotnicu koja će omogućiti promociju vinara na europskom tržištu i pomoći u borbi protiv zlatne žutice, sufinanciranjem restrukturiranja vinograda.

Saditi veće površine

– Krapinsko – zagorska županija je prva po broju registriranih vinara, a 11. prema zasađenim površinama. Moramo saditi veće površine i povećati proizvodnju. Tu su i projekti vinskih cesta i zaštita autohtonih sorata koje su sačuvane od zaborava, a koja bi zaštitom trebala postati poznata i priznata na području cijele Hrvatske – rekao je Tušek.

Uz vinare, na Sajmu sudjeluje i deset OPG-ova koji izlažu i prodaju svoje proizvode – OPG Kraljić Stjepan, OPG Šoštarić Ivan, OPG Kvež Branko, OPG Sinković Danijel, Kolači i torte Tri užitka, OPG Lež Vjeran, OPG Ozimec Višnja, OPG Auguštin Katarina, OPG Pokupec Božić Tatjana, OPG Ban Damir EKOMEDO, a prezentira se i bogata gastro ponuda zagorskih restorana i hotela – Restorana “Zelenjak Ventek”, “Zlatni lampaš”, Restorana “Rody”, te gastro ponuda marijabistričkog Bluesun Hotela Kaj, Trgovina i ugostiteljstvo “Micak”, Bistro “Broz” i Terme Tuhelj.

Osvrt, Vijest

Udruga seljaka Donja Stubica i Udruga voćara Krapinsko-zagorske županije Zagorski bregi na stručnom putovanju u Južnom Tirolu

U realizaciji ovog posjeta sudjelovala je Krapinsko-zagorska županija dodjelom financijske pomoći putem Javnog natječaja za financiranje programa i projekata poljoprivrednih udruga Krapinsko-zagorske županije u 2016. godini, te Grad Donja Stubica.

 

Panoramski pogled
Foto: Dragica Tresk Penezić

Kroz sva četiri dana boravka u Južnom Tirolu stručni vodič nam je bio jedan od najznačajnijih ljudi Tirolske poljoprivrede gospodin Kurth Werth, svjetski poznati specijalist za uzgoj jabuka, a ujedno i utemeljitelj Savjetodavne službe Južnog Tirola. Prije samog obilaska upoznao nas je s poljoprivredom u regiji. Južni je Tirol smješten u sredini Alpa, ali s južne strane tako da je alpska klima pod utjecajem Mediterana. Proizvodnja voća se odvija od 220 do 1000 m nadmorske visine. Proizvodnja jabuka je među najintenzivnijim proizvodnjama u Europi s 3000-4000 stabala /ha na podlozi M-9. Proizvode oko 1 200 000 t jabuka što čini 55% talijanske proizvodnje odnosno 12% europske proizvodnje.  Prosječna veličina nasada je od 2-2,5 ha i za većinu voćara (oko 60%) predstavlja dodatni izvor prihoda. Svi nasadi imaju anti-frost zaštitu, te su pokriveni mrežama protiv tuče. Vodeća sorta Zlatni delišes polako prepušta mjesto novijim sortama poput Gale, Breaburna, Fuji, Pink Lady i nekim drugim novim sortama koje se vode pod komercijalnim imenima. Svake se godine obnavlja oko 5% nasada jabuka. Zemlja je tražena, sve je iskorišteno, a cijena joj se kreće od 600 000 – 1 000 000 eura /ha. Porezno opterećenje poljoprivrednika je minimalno. Južni Tirol je regija u Italiji koja ima političku autonomiju i veliku ulogu ima lokalna vlast. Još stari austrijski zakoni sprečavaju dijeljenje posjeda i za to koriste pojam „closed farm“. Zadruge imaju ključnu ulogu i tradiciju od 1800. godine. Preko Zadruga se prodaje 90% jabuka. Zadruge su udružene u proizvođačke organizacije, a najpoznatije su VI.P i VOG. Već 60 godina uspješno koriste potpore EU. Imaju dobro organiziranu Savjetodavnu službu, Istraživački centar i edukaciju. Stabilna je regija i ima punu zaposlenost stanovništva. Zbog dobro organiziranog zadrugarstva malo voćara ima smisla za diversifikaciju, ali ima i takvih dobrih primjera.

Raspored meteoroloških stanica
Foto: Dragica Tresk Penezić

Imali smo priliku posjetiti Istraživački Centar za poljoprivredu i šumarstvo u Laimburgu koji zajedno sa Savjetodavnom službom i Zadrugama predstavlja stručnu podršku proizvođačima. Obišli smo i dio nasada u kojima provode razna istraživanja.

Uputa: pogledati link http://www.laimburg.it/en/default.asp

Ispred Istraživačkog Centra
Foto: Dragica Tresk Penezić

Bili smo u posjeti vinarskoj zadruzi Tramin u Termenu čiji osnivač je bio svećenik Christian Schrott 1898. godine. Zadruga danas ima jednu od najmodernijih vinarija koja je izgrađena od 2008.-2010. godine. Nakon obilaska vinarije imali smo mogućnost kušanja 5 njihovih vina, berba 2016.

Zgrada vinarije
Foto: Dragica Tresk Penezić

Članovi udruge prilikom posjete proizvođačkoj organizaciji VI.P u Latschu dobili su informacije o načinu rada organizacije (centralizirana prodaja, svaki tjedan predsjednici 7 zadruga  rade strategiju). Organizacija ima oko 1700 članova i pravilo je kod odlučivanja 1 član=1 glas. Polovica proizvoda ide u izvoz (53 zemlje), a polovica ostaje na domaćem tržištu. Osim konvencionalne (integrirane) proizvodnje imaju i organsku proizvodnju i ona je u porastu.

 

Oznaka kvalitete

Buba mare kao oznake kvalitete uvijek dolaze u paru. Značenje: crvena-garancija da su proizvodi prirodni, žuta – dobra kvaliteta, zelena – organska proizvodnja, roza – nešto niža kvaliteta.

Nakon toga smo posjetili najmoderniju zadrugu u Europi – MIVOR, koja ima 370 zadrugara i 1100 ha nasada jabuka. Prošli smo kroz moderno opremljene pogone za sortiranje i pakiranje, i imali priliku vidjeti potpuno automatizirano skladište visine 28 metara u kojem je u svakom trenutku dostupna svaka boks paleta jabuka.

Shematski prikaz skladišta-hladnjače

Na kraju drugog dana boravka posjetili smo LAG u Vinschgau i bili upoznati s projektom u Martelltau koji je imao tri odrednice za razvoj: proizvodnja jagoda, biatlon i aktivnosti vezane uz nacionalni park. Općina Martell nalazi se na 800 do 1800 m nadmorske visine i godišnje se u Dolini jagoda proizvede oko 600 t jagoda koje se trže po cijeloj Italiji.

Treći dan je započeo s posjetom obiteljskom gospodarstvu „Komiss“ koje se bavi proizvodnjom čipsa od jabuka, a suše i ostalo voće. Glavna sorta jabuka za proizvodnju čipsa je El star. Kroz 3 godine uložili su u pogon oko 150 000 eura i godišnje proizvedu oko 150 000 pakovanja po 50 grama čija cijena je 2,5 eura.

Pakiranje čipsa

Slijedeći nam je bio OPG „Fischerhof“ koji se bavi proizvodnjom grožđa, vina, jabuka, rakija i likera, te imaju sobe za iznajmljivanje. Krenuli su sa proizvodnjom od 300 litara, a sada proizvode 2000 litara alkohola godišnje.

Na gospodarstvu „Plegerhof“ uživali smo u različitom ljekovitom bilju na 800 m nadmorske visine. Iz ljubavi prema bilju sve je krenulo 1978. godine, da bi 1987. počela komercijalna proizvodnja, a od 1992. godine kažu da žive od uzgoja i prerade 80 različitih vrsta ljekovitog bilja. Osim toga proizvode i oko 500 različitih vrsta presadnica. Osnovni cilj im je proizvodnja od sjemena do biljke za tržište.

Prodajni prostor za prerađevine

U mljekarskoj zadruzi MILI prerađuje se mlijeko od 2646 kooperanata, godišnje se preradi oko 185 milijuna kg mlijeka. Prerađuju mlijeko samo od svojih proizvođača, ne kupuju ga i u tvornici u kojoj smo bili proizvode dnevno oko milijun jogurta. Farme prosječno imaju 12 krava. Dnevno 27 kamiona obiđe 1008 sabirnih mjesta i pri tome naprave oko 4051 km. Zadruga je socijalno odgovorna, radi se stroga kontrola mlijeka i zbog novih proizvoda prihodi im rastu. Otkupna cijena mlijeka je 0,55 eura.

Na slici proizvoda su stvarni farmeri

Zadnjeg dana boravka u Južnom Tirolu posjetili smo gospodarstvo u selu Altrei na oko 1000 m nadmorske visine, prometno malo izolirano koje se bavi proizvodnjom kave, pive, likera i začina od plave lupine, te izrada proizvoda od ovčje vune. Za one koji žele nešto više saznati dovoljno je da u tražilicu upišu pojam „Altrei coffee“.

I zadnje gospodarstvo koje smo posjetili bilo je gospodarstvo Learner mladog Stefana Köhla  na 1360 m nadmorske visine koje uzgaja 32 krave pasmine sivo alpsko govedo. Od mlijeka proizvodi razne vrste sireva kojeg 25% proda na kućnom pragu, 65% u lancima trgovina, a 10% ide u izvoz. Godišnje preradi oko 160 000 litara mlijeka. Obrađuje 45 ha zemlje od čega su 18,5 ha livade koje kose dva puta, 1 ha je neproduktivna površina, a ostalo su šume.

Gospodin Stefan u sirani

Na povratku kući i sada s malim vremenskim odmakom zaključak je svih članova Udruga da je boravak u Južnom Tirolu bio dojmljiv, da je svatko mogao naći neki detalj koji može primijeniti na svom gospodarstvu, da smo vidjeli kako izgleda dobro organizirana poljoprivredna proizvodnja, te je bilo prijedloga što bi vrijedilo prenijeti iz njihove organiziranosti u našu svakodnevnu proizvodnju.

Zahvaljujemo gospodinu Robertu Hadžiću iz Optimus savjetovanja d.o.o. i gospodinu Kurthu Werthu na odlično odabranom programu stručnog putovanja kao i na stručnom vođenju kroz sva četiri dana boravka u Južnom Tirolu.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica

Hortikultura, Osvrt, Vijest

Održani Dani voća Koprivničko-križevačke županije

Prvog dana manifestacije, u prostoru Starog grada Đurđevca, za pedesetak okupljenih voćara predstavnici Savjetodavne službe, Ministarstva poljoprivrede i Županije održali su stručna predavanja na teme: Posljedice mraza u voćnjacima Podravine i Prigorja, Iskustva u suzbijanju jabučne krvave i kalifornijske štitaste uši, Novosti u radu Savjetodavne službe, Mjere ruralnog razvoja te Program ruralnog razvoja Koprivničko-križevačke.

U subotu je svečano otvorenje manifestacije na Trgu Svetog Jurja privuklo mnoštvo posjetitelja, a svoje je proizvode predstavilo 50-tak izlagača. Nešto manji broj izlagača nego proteklih godina ne čudi jer su voćari ovog kraja pretrpjeli ogromne štete od proljetnog mraza. Unatoč tome, okupljeni posjetitelji mogli su uživati u raskoši jesenskih plodova i voćnih prerađevina, tradicionalnom načinu pečenja rakije, prezentaciji izrade aranžmana i skulptura od voća, spravljanju smoothia te razgledati izložbu fotografija Ruke života Viktorije Gašparić. Svojim su nastupom manifestaciju dodatno obogatili KUD „Petar Preradović“ Đurđevac, Ženski vokalni ansambl „Katarine“, Dječji vrtić „Pčelica“ Molve, Dječji vrtić “Maslačak” Đurđevac i Udruga Cimbalista Republike Hrvatske.

Kao i svake godine ocjenjivala se uređenost izlagačkog prostora te je prvu nagradu dobio OPG Matica Bolto, drugo mjesto je osvojio OPG Šimunko Tomislav, dok je treću nagradu dobila Udruga žena Budrovac.

Organizatori ovogodišnjeg Dana voća su Koprivničko-križevačka županija, Grad Đurđevac, Savjetodavna služba, Turistička zajednica Grada Đurđevca, PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja te Udruga voćara i proizvođača voćnih prerađevina Koprivničko-križevačke županije.

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
E-mail: Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@savjetodavna.hr

Osvrt, Vijest

Radionica proizvodnje sira na 13. gospodarskom sajmu u Grubišnom Polju

Drugog dana sajma, 22.11.2014, održana je radionica proizvodnje sira škripavca pod nazivom „Kako napraviti sir u vlastitoj kuhinji“ za sirare početnike i sirare amatere, tj. za proizvođače mlijeka kojima je sudbina neizvjesna.

Krava će nastaviti davati mlijeko iako izostane otkup, ne mogu se sve krave prodati odmah, a jedini način je napraviti sir. Da li će netko od njih postati profesionalni sirar ili će sirarska znanja ili vještine koristiti  za proizvodnju sirarskih delicija za vlastitu obitelj, to će odlučiti vrijeme. U svakom slučaju u mliječnom bazenu Hrvatske mljekari se guše u problemima koji obilježavaju ovo naše tranzicijsko razdoblje.

Prije nekih 10-tak  godina u ovom kraju Savjetodavna služba je odradila prvu radionicu proizvodnje sireva na OPG-u  i mnogi od mljekara su svoj životni i profesionalni put vezali uz sirarstvo, jer je sirarstvo donosilo dodatni prihod obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Danas je vezano uz negativnu kalkulaciju proizvodnje kravljeg mlijeka i problem sa zatvaranjima otkupnih punktova naših mljekara. Radionice proizvodnje sireva su ponovo aktualne i nastavit će se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Darija Marković,  dipl ing,
Viša stručna savjetnica

Osvrt, Vijest

Iz Jaškova za svijet – štrudla za Guinnessa

Događanje je dio manifestacije Zlatna kap, koja se od 5. do 6. rujna 2015. održala u ozaljskom kraju, kojom se turističkom tržištu predstavlja destinacija “Zeleno srce Hrvatske”, koju čine Karlovac, Ozalj i Ribnik.

Štrudla je sastavljena od 3.078 komada, ukupne dužine 1.479,38 metara. Punjena je jabukama i grožđem, a za izradu ukupno je utrošeno preko 800 kg jabuka, 300 kg grožđa, 800 kg brašna, 10 kg cimeta, 20 kg šećera u prahu i 10 kg soli.

Postavljanje novog Guinnesovog rekorda pratili su suci: Branko Ognjenović, akademik kulinarstva; dr. sc. Vesna Balta, dipl. ing. arh. i Josip Štrucelj, dipl. iur. Pratili su izradu štrudle od same proizvodnje, od guljenja jabuka, razvlačenja i punjenja, sve do pečenja i postavljanja na stolove. A posjetitelji su pratili kako se štrudle postavljaju na stolove, kako se mjere i onda su, naravno, uživali u odličnoj domaćoj poslastici.

U manifestaciju su se uključili brojni domaći poljoprivredni gospodarstvenici – od vinogradara, koji su donirali grožđe, voćari, koji su donirali jabuke i drugi OPG-i, koji su se svojim proizvodima predstavili posjetiteljima.

Nikolina Štedul, dipl. ing. agr.,
stručni suradnik

Osvrt, Vijest

Održan 1. Slatinski sajam

Ovogodišnji sajam je objedinio nekoliko dosadašnjih manifestacija, odnosno: 2. Sajam udruženja obrtnika, 3. Sajam „Kako su radili naši stari“ i 4. Sajam rukotvorina „Kreus“. Organizatori ove velike manifestacije bili su: Grad Slatina, Udruženje obrtnika Slatina, Savjetodavna Služba Slatina, Turistička zajednica grada Slatine i Centar za poduzetništvo.

Sajam je otvorio gradonačelnik Grada Slatine Ivan Roštaš, a u programu otvorenja su sudjelovali: polaznici Dječjeg vrtića, učenici iz osnovnih škola iz Slatine, te KUD „Dika“.

Na sajmu se okupilo više od stotinu izlagača, obrtnika, udruga, školskih zadruga, OPG-ova, poduzetnika koji su prezentirali svoje proizvodi i usluge. Moglo se vidjeti kako se peče rakija, kuha kukuruz i pekmez od šljiva.

Bile su tu radionice izrade sapuna i krema, kao i ukrašavanja. Oslikavala su se stakla, izrađivale perlice i proizvodi od drveta. Bili su tu, povrtlari, pčelari, cvjećari, licitari.

U sklopu sajamskih aktivnosti, odvijao se i cjelodnevni program u kojem su svi mogli sudjelovati: četiri nagradne igre (čišćenje dimnjaka, preslagivanje crijepa i sl), radionice za djecu (oslikavanje medenjaka i crtanje najizlagača…), natjecanje u spremanju čorbanca. Kao posebna atrakcija nastupio je Oldtimer klub Našice koji se je predstavio sa 30-tak vozila.  

Slatina je kroz povijest poznata i uvijek je bila „sajamski grad“, a to je dokazala i ove nedjelje, kako izlagačima, tako i posjetiteljima i bilo je to sjajno provedeno vrijeme u središtu Slatine.

Tihana Bišćan, mag. ing. agr.
Viši stručni savjetnik

Osvrt, Vijest

Izbor za najbolju poljoljekarnu u Hrvatskoj u 2015. godini

Predstavnici Gospodarskog lista uručili su plaketu za najbolju poljoljekarnu u 2015. na prigodnoj zakusci u prisustvu djelatnika i uprave Trgocentra, Savjetodavne službe i samih kupaca koji su se ugodno iznenadili jer su mogli kupiti sve proizvode uz prigodni popust.

Uz djelatnike koji su svojim pristupom poslu i stručnosti koju pritom iskazuju najzaslužniji za dodijeljeno priznaje, tu je i uprava TRGOCENTRA koja je omogućila opskrbu i opremanje poljoljekarne.

Izbor se provodi s ciljem unapređenja prodajnog programa i usavršavanja rada poljoljekarni.

U poljoljekarni je zaposleno 5 djelatnika, od kojih se uvijek može zatražiti savjet i stručna pomoć, a koriste i preporuke Savjetodavne službe. Uz to PZ Krapina, koja je u sastavu Trgocentra surađuje sa Savjetodavnom službom i na projektu praćenja knjigovodstvenih podataka u poljoprivredi – FADN.

Gordana Jurina, dipl. ing. agr.
viša stručna svjetnica,

Darko Antonina, dipl. ing. agr. 
viši stručni savjetnik

Osvrt, Vijest

Požari na Pelješcu 2015.

Prije svega to se odnosi na vinovu lozu i masline. Opožareni vinogradi i maslinici obično su se nalazili na rubovima šume. Po neslužbenim procjenama na području općina Orebić, Janjina i Ston stradalo je oko 25 ha vinograda i 12 ha maslinika. Štete su dvojake i odlikuju se posrednim oblikom (požar) i neposrednim (posolica od kanadera). Sve procjene su za sada neslužbene, a pravi dosezi će se vidjeti kroz naredni jesensko-zimski period i novu vegetacijsku godinu kada će loza i maslina potjerati i time odrediti način i intenzitet obnove.

Zasigurno će se neki stari vinogradi i maslinici usljed manjka radne snage kod staračkih domaćinstva napustiti ali isto tako će neka poljoprivredna gospodarstva krenuti i u novu sadnju na površinama koje su izgorjele. Naime, kada se u Dalmaciji dogodi ovakva prirodna katastrofa kao što je požar ona za posljedicu ima otkrivanje blaga i stoljetnoga truda naših starih u obliku suhozida i dolaca na padinama koji predstavljaju novu mogućnost revitalizacije poljoprivredne proizvodnje na njima.

Potreban je impuls u vidu nekog oblika subvencije (priprema i obrada terena, sadni materijal, edukacija,…) da bi se na pozitivan način iskoristio ovaj stresni trenutak i spriječilo da se ne dogodi veći pad proizvodnje. Naglasak je tu na hraniteljice Pelješca vinovu lozu i maslinu. Otvara se i mogućnost uvođenja u ozbiljniju proizvodnju  i drugih kultura prvenstveno ljekovitog i aromatičnog bilja koje bi moglo radi svoje trenutne pozicije na tržištu biti značajan dodatni izvor prihoda za ovdašnje poljoprivrednike.

Sve u svemu, požari su iza nas. Sada predstoji zbrajanje šteta, procjena, analiza i promišljanje šta dalje napraviti za dobrobit poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođača poluotoka Pelješca.

Frano Mihlinić, dipl.ing.agr.