MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Savjet

Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Uzgoj goveda atraktivan mladima prioritet je br.1

Zaustavljanje pada broja krava i preokretanje loših trendova u govedarstvu na vrhu su liste strateških ciljeva u našoj poljoprivredi i ruralnom razvoju. To mogu ostvariti samo mladi ljudi na selu. Pojedinačne uspješne primjere neophodno je koristiti u stvaranju sustava koji će učiniti uzgoj goveda atraktivnim za mlade ljude u ruralnom prostoru.

U Zagrebačkoj se županiji u posljednjih 15-ak godina intenzivno radilo na unaprjeđenju uzgoja goveda, i to upravo s mladima na gospodarstvima s dugom tradicijom u simentalskom uzgoju. U okviru Saveza uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba još od 2006. godine djeluje Klub mladih uzgajatelja, čiji su članovi danas većinom nositelji većih, uglednih govedarskih OPG-a na ovom prostoru. Sve su to educirani, obrazovani i vrlo dobro informirani mladi ljudi, što potvrđuju i rezultati u proizvodnji mlijeka i mesa, a napose uzgoju vrlo kvalitetne rasplodne stoke. O svemu tome detaljno se može čitati već godinama na web-portalu saveza www.simentalac.com.

Jedno od najvećih i najuspješnijih govedarskih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji je OPG Mužinić, u Križevčecu, na području Svetog Ivana Zeline. Obrađuje više od 200 ha zemlje i uzgaja više od 370 grla goveda, što nije nimalo uobičajeno za ovo područje, na kojemu je usitnjenost posjeda jako izražena. Uzgoj simentalca na ovom gospodarstvu ima dugu tradiciju, kroz generacije, a odnedavno je nositelj OPG-a 25-godišnji sin Josip. Organizacija, podjela poslova i odgovornosti najvažniji su za dobro funkcioniranje gospodarstva pa je angažman svih članova obitelji maksimalan. Veliku odgovornost u menadžmentu osnovnog stada od 140 krava i 130 grla ženskog podmlatka ima Josipova sestra Marija (32), doktorica veterinarske medicine, koja svakodnevno brine o zdravlju i reprodukciji stada. Naravno, sama obavlja i umjetno osjemenjivanje u posljednjih 6 godina i rezultati su odlični. Plodnost je stalno iznad 90%, a prosječno međutelidbeno razdoblje značajno je ispod 400 dana i unatoč posljedicama od cijepljenja protiv BKK. Najbolji pokazatelj uspješnosti reprodukcije je prodaja ili kupovina rasplodnih junica – ovo OPG godišnje prodaje 15-20 bređih junica. Ukupni broj uginuća životinja na gospodarstvu minimalan je, na razini 2-4% godišnje. Značajan dio prihoda gospodarstvo ostvaruje i od tova vlastite junadi, za koji je temeljna pretpostavka odlična plodnost i zdravstveno stanje stada te uravnotežena selekcija na mlijeko, meso i fitnes, koja se godinama provodi. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po kravi je na razini 7.500 kg sa 4,30% masti i 3,60% bjelančevina, a utovljeni bikovi kolju se (2018.) u prosječnoj starosti od 18 mjeseci i ostvaruju mase toplih polovica od prosječno 415 kg (neto dnevni prirast 727 gr.) i 75% E i U klase mesa.

Veliku ulogu u menadžmentu stada na ovom OPG-u ima uzgoj i genetsko unaprjeđenje, kojim se intenzivno bave od 2005. godine, kad je županijski savez uzgajatelja pokrenuo projekt korištenja vrhunskih bikova. Od tada se u kontinuitetu koriste isključivo bikovi prema pravilu „samo najbolje je dovoljno dobro“ pa ovih dana na svijet dolazi telad četvrte generacije plotkinja uzgojene od vrhunskih bikova. Koristila se u međuvremenu i tehnika transfera embrija, pomoću koje je uzgojen kvalitetni bik Russam, među prvima u Hrvatskoj odabran na temelju genomskog testiranja. No, do sada najveći uzgojni uspjeh ovoga gospodarstva zasigurno je bik Wamures, koji je „produkt“ vlastite, domaće familije krava, a zbog svojih je kvaliteta zahvaljujući CUO Varaždin ušao u sustav EuroGenetik-a – sjeme proizvodi u njemačkom Neustadt/Aischu – najvećem svjetskom simentalskom centru za UO. Upravo ovih dana počinje dobivati i prve njemačke progene testove, koji će do kraja godine biti i dovoljno pouzdani jer ukupno ima u Bavarskoj 171 potomka.

Kvalitetni uzgoj goveda počiva na pouzdanim, jakim familijama krava, a upravo je Wamures uzgojen u izrazito najboljoj familiji krava na OPG-u Mužinić – familiji „T“ (Tetra-Tulipa).

 

Mladost i stručnost u kombinaciji s pouzdanom kvalitetom kroz generacije – to je uzgoj

 

Mlada, vrsna uzgajateljica Marija i krava Tulipa (na slici) simboliziraju strateški cilj, prioritet našeg govedarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja općenito – uzgoj goveda atraktivan mladim ljudima na selu. Neophodna nam je mladost, stručnost, upornost i umijeće uzgoja kvalitetnog blaga kakva je upravo krava Tulipa i njezina velika familija u staji Mužinićevih. Tulipa je nedavno otelila 8. tele i u odličnoj je kondiciji, a takva je bila i njena majka „kraljica“ familije „T“ – Tetra, koja se telila 11 puta i ukupno proizvela više od 80.000 kg mlijeka vrhunske kvalitete (4,62%m.m. – 3,70%m.p.). Plodnost i dugovječnost krase ovu familiju, koja trenutno broji ukupno 22 plotkinje ! Od ukupno ostvarenih 24 međutelidbenih raspona Tetre, Tulipe i njezinih kćeri, čak 20 (83%) je idealnih – 364 dana ! Od početka sudjelovanja hrvatskog uzgoja simentalca u međunarodnom sustavu genomskog testiranja iz ove je familije testirano ukupno 12 kandidata. Prosjek svih tih 12 kandidata izuzetno je dobar u osobinama fitnesa (109) i osobito vimena (čak 114 !). Najbolji je naravno Wamures, koji i danas spada u 5% najbolje rangiranih sinova (polubraće) svojega oca Waldbranda.

 

Wamures – bik iz hrvatske familije – u Njemačkoj

 

Bez obzira kakvi budu (dugo očekivani) progeni testovi bika Wamuresa, sigurni smo u kvalitete ove familije i možemo garantirati da će ona ubuduće dati još puno vrhunskih rasplodnih životinja. OPG Mužinić, vođeno stručnim i mladim, a već dovoljno iskusnim uzgajateljima u sigurnim je rukama i bit će i ubuduće perjanica modernog uzgoja simentalca na ovim prostorima i oslonac daljnje izgradnje sustava koji je neophodan svim mladim uzgajateljima goveda.

 

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr

Agroekologija, Savjet

Sličnost leptira lastin rep i prugasto jedarce

Leptiri su izuzetno osjetljiva bića koja vrlo brzo reagiraju na nepovoljne promijene u ekosustavu. Pripadaju skupini kukaca (Insecta) i jedinstveni su među kukcima jer su im svi dijelovi tijela prekriveni tisućama sitnih ljuski. Uloga leptira u prirodi je višestruka jer u svim svojim razvojnim stadijima doprinose ravnoteži ekoloških sustava time što jedu, oprašuju i bivaju pojedeni.

Lastin rep (Papilio machaon L.) i prugasto jedarce (Iphiclides podalirius L.) su lako zamjetljivi danji leptiri koji pripadaju porodici lastinrepci (Papilionidae). Na prvi pogled su vrlo slični zbog osnovne žute boje i raspona krila do 8 cm. Na prednjim krilima lastin rep ima crne pjege, crna rebra i crni rub, a na stražnjim krilima crvene pjege u obliku oka koje su obrubljene plavkastim rubom te kratki repić (Slika 1). Leptir prugasto jedarce na prednjim krilima ima poprečne crne pruge, a na stražnjim krilima uz unutrašnji rub crvenu pjegu u obliku oka dok uz vanjski rub ima plave pjege u obliku polumjeseca (Slika 2).

           
Slika 1.Lastin rep                                      Slika 2. Prugasto jedarce
(Papilio machaon L.)                                  (Iphiclides podalirius L.)
(foto Šostarec K.)                                      (foto Šostarec K.)

Ženke oba leptira obično pojedinačno liježu jajašca na gornju stranu listova roda šljiva (Prunus), na trnini (Prunus spinosa), oskoruši (Sorbus domestica), crnoj bazgi (Sambucus nigra) i glogu (Crataegus). Jajašca su žućkastozelena, sitna, okrugla i glatke površine.

Gusjenice lastinog repa su duge oko 4 cm, zelene s crnim pojasevima i crvenim točkama dok su gusjenice prugastog jedarca u početku tamne, a kasnije postanu zelene sa svijetlim leđnim prugama. Može ih se naći od svibnja do rujna.  Kad se gusjenica osjeti ugroženom i uznemirenom tada iz čeonih dijelova na glavi izvlači žlijezde s jakim mirisom mošusa. Zimuje u stadiju kukuljice koja je pasanica, ljeti zelene, a zimi smeđe boje.

       
Slika 3. Gusjenica (Papilio machaon L.)                   Slika 4. Gusjenica (Iphiclides podalirius L.
(https://ju-priroda.hr/2016/08/crtice)                          (http://www.bubuleps.com/images)

Zbog svoje rijetkosti ovi leptiri se smatraju ugroženim vrstama te su i zakonom zaštićeni u Europi. Iako su neke vlasti upozoravale na status “ranjiv“ još se uvijek ne nalaze na crvenoj listi ugroženih vrsta.

Katarina Šostarec, mag. ing. agr
Stručni savjetnik

 

Literatura:

  • Burnie D. i autori (2002): Enciklopedija prirode. Neografia, Slovačka. Str. 177
  • Dierl W. (1987): Leptiri – upoznavanje i određivanje leptira i njihovih gusjenica. Mladinska knjiga, Ljubljana. Str. 1-5.
  • https://en.wikipedia.org/wiki/Scarce_swallowtail
Ratarstvo, Savjet

Rezultati žetve sortnog pokusa pšenice s osvrtom na troškove proizvodnje pšenice

Postizanje stabilnih uroda žitarica zadovoljavajuće kakvoće cilj je svakog poljoprivrednog proizvođača koji se bavi ovom proizvodnjom. Ekonomska isplativost proizvodnje žitarica, posebice pšenice ovisna je o čitavom nizu čimbenika, a naročito nakon 2015. godine od kada se pšenica otkupljuje prema parametrima kvalitete (najvažniji: sadržaj proteina, hektolitarska masa). Svakako da se stabilni i visoki prinosi dobre kakvoće ne mogu postići bez provođenja  pravodobne i pravilne agrotehnike, no na kvalitetu veliki utjecaj imaju i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone. Vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone 2018./2019. na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske doprinijele su povećanim ulaganjima zbog potrebe provođenja tri tretmana za zaštitu pšenice od biljnih bolesti. Ovakva situacija ponavlja se nekoliko posljednjih godina zbog povećane količine oborina tijekom mjeseca srpnja (od posljednjih deset godina samo u dvije godine izmjerene količine oborina tijekom srpnja bile su ispod 100 mm/m² na području Međimurske županije). U ovogodišnjoj vegetacijskoj sezoni uzgoja pšenice na području Međimurske županije u mjesecu srpnju zabilježeno je na većini lokaliteta oko 180 mm/m² oborina. Također su temperature bile niže od prosječnih godina što je izazvalo produžetak fenofaze cvatnje pšenice. Sve ranije navedene činjenice uvjetovale su potrebu provođenja dva tretmana zaštite protiv biljnih bolesti (faza zastavice i klasanje). Kod većine poljoprivrednih proizvođača koji su obavili samo dvije zaštite (na početku vlatanja, i u klasanju) zbog niskih temperatura prošlo je dosta vremena od prvog tretmana i primijećena je intenzivnija zaraza biljnim bolestima što je rezultiralo smanjenjem ostvarenog prinosa. Iako se radi opisanih prilika tijekom vegetacije, očekivao kasniji početak žetve, povišene temperature u lipnju doprinijele su ubrzanom dozrijevanju ozimih žitarica (27.06.2019. i 01.07.2019. na području Međimurja zabilježene su maksimalne dnevne temperature iznad 36°C). Učestale kiše tijekom žetve na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske produžile su žetvu, tako da je žetva proizvodnog pokusa 42 sorte pšenice obavljena tek 21. srpnja 2019. Postignuti prosjek prinosa sve 42 sorte pšenice u pokusu iznosio je 9.654 kg/ha. Valja naglasiti da je u pokusu bila provedena gnojidba prema analizi tla i uz ciljani prinos od 8 t/ha. Prosjek sadržaja proteina u zrnu pšenice bio je zadovoljavajući 13,48%, no prosjek hektolitarske mase je zbog kasne žetve obavljene nakon učestalih oborina bio manji i iznosio je 76,2 kg/hl. Primjenom UAN-a u fazi klasanja postiglo se povećanje proteina u zrnu svih sorata pšenice te je prosjek sadržaja proteina u zrnu pšenice kod primjene UAN-a iznosio prosječno za sve 42 sorte 14,75.

Ostvareni prihodi u proizvodnji pšenice jako ovise o ulaganjima, vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone, ostvarenoj visini prinosa, ali i o ostvarenom razredu kvalitete. Najveći trošak u ukupnim troškovima proizvodnje pšenice (temeljeno na desetogodišnjim provedenim pokusima na kojima se provodi visoka razina agrotehnike) predstavljaju troškovi  gnojidbe, zatim mehaničke operacije, sredstva za zaštitu bilja (tijekom ove sezone, na ovom pokusu: tretman protiv korova, tri tretmana protiv biljnih bolesti i jedan protiv leme), dok trošak za kupnju deklariranog sjemena predstavlja tek 10% ukupnih troškova proizvodnje.

Stoga je racionalna gnojidba provedena prema prethodno napravljenoj analizi tla i primijenjena u skladu s planiranim prinosom jako važna za ostvarivanje određene dobiti uz istodobno očuvanje okoliša.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

 

Mehanizacija, Ratarstvo, Savjet

Ljetni radovi u polju

Završetkom žetve počinje nova sezona proizvodnje. Tijekom ljetnog perioda potrebno je onemogućiti nesmetan rast i razvoj korova, spriječiti njihovo osjemenjivanje, sačuvati vlagu za sjetvu ozimih kultura (uljana repica) i usjeva namijenjenih za zelenu gnojidbu.

Nakon žetve poželjno je napraviti analizu tla i sukladno analizi napraviti kalcizaciju (ako je potrebna) i pripremiti gnojidbu za kulture koje se planiraju sijati na parceli.

Održavanje parcele bez korova moguće je obaviti: tanjuračom, gruberom ili prašenjem strništa.

 

grubirani strnjak, srpanj 2019

 

Izgled parcele nakon malčiranja i grubiranja biljnih ostataka uljane repice, srpanj 2019.

 

Podrivanje tla

U ljetne radove ubrajamo podrivanje tla podrivačima kojima probijamo taban pluga, odnosno rješavamo problem zbijenosti tla, omogućujemo bolju ocjeditost te uz veću prisutnost kisika bolju razgradnju organske tvari i, ne manje važno, popravljamo strukturu tla. Učinak bi trebao biti vidljiv po ujednačenosti kasnijeg usjeva na cijeloj parceli. Ova mjera treba biti obavljena u vrijeme kad je tlo suho u oraničnom i pod oraničnom dijelu.

Sjetva postrnih usjeva za zelenu gnojidbu

Za zelenu gnojidbu biramo vrste koje brzo niču, razvijaju je i rastu, a među njima su biljke iz botaničke porodice krstašica: krmne repice (Perko i Petranova), uljana rotkva (Rauola) ili uljana repica (različite sorte koje se nalaze u prodaji). To su vrste izrazito brzog i velikog porasta (sprečavanje zakorovljenosti tla) i dobro razvijenog i razgranatog podzemnog dijela. Veliki korjenov sustav popravit će vodozračni režim tla, umanjiti zbijenost tla. Poboljšat će se ocjeditost tla i uz veću prisutnost zraka ubrzati razgradnja organske tvari. Veliki korjenov sustav ima usvojit će hranjiva (koja su isprana oborinama) iz dubljih slojeva tla u nadzemni dio biljke koji ćemo usitniti, zaorati i na taj način vratiti hranjiva u oranični dio tla.

Trošak sjetve vrsta za zelenu gnojidbu, provođenje podrivanja i ostalih opisanih agrotehničkih mjera definitivno postoji, ali je njihov učinak višestruk. Najbitniji učinak je poboljšanje kvalitete, rodnosti i ujednačenosti parcele.

 

 Ivan Ključec, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Rezidba u zeleno, ljetna rezidba breskve i nektarine

Voćari nakon berbe breskve i nektarine ranijeg sazrijevanja, ali i sorata kasnijeg  sazrijevanja ulaze u voćnjake sa škarama kako bi obavili rezidbu u zeleno. Rezidba u zeleno (ljetna) je redovna tehnološka mjera koja utječe na pravilno formiranje uzgojnog oblika, na kvalitetu rodnih grana za sljedeću godinu i na krupnoću i kvalitetu plodova, osobito onih kasnijeg vremena dozrijevanja. Obavlja se u razdoblju vegetacije, nakon završetka aktivnog rasta. Rana rezidba može izazvati produženi i naknadni vegetativni rast i slabo sazrijevanje i odrvenjavanje mladica, a kasna rezidba nedovoljan i nepovoljan učinak. Ona obuhvaća isključivo mladice, a odrvenjeli izboji i grane režu se u vrijeme mirovanja vegetacije. Ljetnom rezidbom uklanjaju se:

  • Vodopije koje ne služe za formiranje kosturnih grana;
  • Bujne konkurentske mladice u cilju zaustavljanja njihova rasta;
  • Postrane grane se skraćuju radi snažnijeg rasta i boljeg sazrijevanja mladica za iduću godinu.

Iskustvo govori kako je kod brojnih sorti breskve i nektarine zimska rezidba postala dopunska rezidbi u zeleno (ljetnoj) rezidbi. Osim kod breskve i nektarine rezidba u zeleno pokazala je dobre rezultate i kod bajama, marelice i trešnje.

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.

Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Trajni travnjaci

Smanjenjem stočnog fonda, livade u Arkod pregledniku evidentirane kao trajni travnjaci dobivaju drugu namjenu i prelaze u oranice, iako su u katastarskom pregledniku evidentirane kao livade možda i više od jednog stoljeća. Livade su bile značajne za spremanje kvalitetnog sijena i otave, a nakon skidanja drugog otkosa livade su služile za ispašu. Na takav način vodila se briga o botaničkom sastavu naših livada – danas trajnih travnjaka. Značajnim smanjenjem broja stoke, preživača, od 2015. godine površine evidentirane kao livade preorane su i privedene drugim kulturama ne uvažavajući bioraznolikost. Time su uništena dugogodišnja staništa flore i faune, a na žalost sve je manje livada, odnosno trajni travnjak u našem okruženju.

Godina je započela sušnim periodom, gdje trava gotovo nije rasla, a zatim je nastupilo kišno razdoblje koje je otežalo spremanje sjena pa i ulazak mehanizacije na parcele. Na prste možemo nabrojiti poljoprivrednike koji su sa livada skinuli i drugi otkos, jer je prvi otkos spremljen u sjenažu.

Preporuka je za sve stočare, da vode brigu o pravovremenoj košnji kako livada tako i zasijanih trava, travnih smjesa, djetelina i lucerne sa oranica. Samo kvalitetnom voluminoznom krmom možemo postiti veću proizvodnju mlijeka, a da bi dobili kvalitetni finalni proizvod kod prerade mlijeka od velikog je značenja spremiti kvalitetno sijeno.

Napomena za poljoprivrednike koji koriste potpore u poljoprivredi, da poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, moraju minimalno održavati napasivanjem stoke u vlasništvu i/ili posjedu do 15. rujna 2019. godine ili kositi barem jednom godišnje, pri čemu prva košnja treba biti obavljena do 30. lipnja 2019. godine u skladu s pravilima višestruke sukladnosti.

Datum prve košnje ne primjenjuje se na površine iz:

  • operacije 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,
  • operacije 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i
  • operacije 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira.

Datum prve košnje ne primjenjuje se i na poljoprivrednim površinama pod trajnim travnjacima koje su definirane kao gorsko planinsko područje, gdje prva košnja treba biti obavljena do 31. srpnja 2019. godine.

Nedavno, sve su to bile livade.

Ako poljoprivrednici koristite  Mjeru 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti,  ulaskom u sustav potpora trebaju se pridržavati slijedećih obaveza u trajanju od 5 godina:

  1. svake godine završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz M10,
  2. zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja,
  3. zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja,
  4. košnja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama,
  5. vrijeme i učestalost košnje određena je prema regijama, zadnji dan do kada se može obaviti košnja je 15. rujna.
Regija Početak košnje Broj otkosa
Kontinentalna nizinska 1. kolovoza Jedan
Brdsko-planinska 20. srpnja Jedan do dva
Mediteranska 15. srpnja Jedan
  1. ukoliko se travnjak koristi za napasivanje, dozvoljeno je maksimalno 1,0 UG/ha ovaca, koze, goveda i/ili kopitara, minimalni pašni pritisak je 0,3 UG/ha,
  2. ručno odstranjivati pojedinačne biljke koje nisu prikladne za ispašu: Amorpha fruticosa (čivitnjača), Asclepias syriaca L. (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L. (obalna dikica),
  3. hidromelioracijski zahvati nisu dozvoljeni,
  4. voditi evidenciju o provođenju svih radnji na Obrascu 3,
  5. tijekom obveznog razdoblja provoditi operaciju na istim površinama u skladu s podnesenim zahtjevom za ulazak u sustav potpore i donesenom Odlukom o ulasku u sustav potpore kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu,

(2) Evidenciju korisnik dostavlja na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Kako znati koja je parcela travnjak velike prirodne vrijednosti ?

Uvidom u zapisnik Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju o uporabi Arkod parcela u opaskama je naznačeno koja parcela može biti evidentirana kao travnjak velike prirodne vrijednosti i gdje se nalazi.

Nemojte zapisnike samo potpisati, već ih treba obvezno i pročitati. Vašim potpisom prihvaćate da ste upoznati sa  svim zakonima i propisima. Ako nešto nije jasno korisnicima navedenih mjera, mogu se obratiti  nadležnim županijskim službama APPRRR ili Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Vera Jandrić- viša stručna savjetnica

dipl. ing. poljoprivrede -stočar

Cvjećarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Zimzelenova štitasta uš

Zimzelenova štitasta uš (Unaspis euonymi) naziva se još i štitasta uš japanske kurike. Kao što i sam naziv kaže, javlja se na japanskoj kuriki (Euonymus japonicus) i predstavlja najopasnijeg štetnika te ukrasne biljke. Velike štete pričinjava i ostalim biljkama iz roda Eonymus te biljkama iz rodova Celastrus, Daphne, Fraxinus, Hedera, Hibiscus, Ilex, Jasminum, Ligustrum, Lonicera, Olea, Pachistima, Pachisandra, Perychymenum, Prunus, Syringa i Viscum.

Zajedničko za sve štitaste uši je da se zbog slabe mobilnosti ne mogu održati na jednogodišnjim kulturama pa ih rijetko i napadaju. Sve su fitofagne i štetne za biljku, a hrane se sisanjem. Karakterizira ih izraženi spolni dimorfizam te prekrivenost štitom (od tuda i naziv “štitaste uši“).

Unaspis euonymi prezimljuje kao oplođena odrasla ženka na granama biljke domaćina.  Ženke su dugačke 1-2 mm, kruškolikog  su oblika sa širokim, tamno-smeđim štitom školjkastog oblika.

  

Slika 1. Štitovi ženki (foto: M. Križanić Božurić)

Tijekom svibnja ženka odlaže jaja ispod štita. Nakon 2-3 tjedna mlade štitaste uši (tzv. nimfe puzalice, koje su pokretni stadij) odlaze na druge biljne dijelove ili bivaju otpuhane vjetrom na obližnje biljke.  Nakon par dana se presvlače i gube noge, postaju stacionarne i počinju izlučivati štit. Skoro cijeli životni vijek provode hraneći se na istom mjestu. Štitovi mužjaka su izduženi, oko 0,8 mm duljine, bijele boje i imaju 3 uzdužna grebena.

Slika 2. Štitovi mužjaka (foto: M. Križanić Božurić)

Mužjaci se u velikom broju javljaju na nižim granama i listovima. Kada odrastu, krilati mužjaci ostavljaju štitove i pare se sa ženkama.  Ovaj štetnik razvija 2-3 generacije godišnje koje se međusobno preklapaju, a tijekom ljeta na biljkama pronalazimo sve razvojne stadije.

Pojedinačne štitaste uši su male pa ih često previdimo sve dok ne nastanu velike štete. Izražene bijele točkice na listovima znak su da je štetnik prisutan. Na mladom zelenom lišću svaka bijela točkica okružena je žutim prstenom.

Slika 3. Simptomi napada (foto: M. Križanić Božurić)

Kod jake zaraze biljke izgledaju kao da pate od suviška vlage, pojačava se žućenje listova i ono otpada pa biljke mogu postati gole već sredinom ljeta. S vremenom dolazi do potpunog  iscrpljivanja biljaka te sušenja pojedinih grana, a na kraju cijele  biljke počinju odumirati. Posljedica je to toksina koje štitaste uši prilikom ishrane izlučuju u biljku.

Štitovi ostaju na biljkama i nakon što uši odrastu ili umru. Oni su znak identifikacije, ali je potrebno provjeriti jesu li uši žive ili ne, klizeći palcem preko štitova. Ukoliko su žive, zdrobljeni štitovi će biti mokri od tjelesnih tekućina, a ako su mrtve štitovi će otpasti.

Kada su biljke jednom zaražene štetnika je teško kontrolirati (zbog preklapanja stadija i generacija).  Biljke koje rastu blizu kuća osjetljivije su na napad zbog slabijeg provjetravanja, a pojačana gnojidba pojačava populaciju štitastih uši.

U slučaju ranog napada i slabe brojnosti preporuča se noktom ili mekanom četkicom sastrugati štitaste uši. Na taj način im oštećujemo usni ustroj te ne mogu ponovo inficirati biljku. Jako napadnute grmove treba orezati do tla, a ukoliko su u jako lošem stanju onda ih u potpunosti odstraniti i uništiti (uključujući i korijen).

Kemijske mjere suzbijanja uključuju primjenu mineralnih ulja tijekom mirovanja vegetacije, usmjereno na prezimljujuće forme. Dozvolu za suzbijanje štitastih uši na ukrasnom bilju u RH tijekom vegetacije imaju slijedeći insekticidi: Calypso SC 480, Perfekthion, Mospilan 20 SG i Pyxal. (Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača.)

 

Izvor:

https://extension.umd.edu/hgic/topics/euonymus-scale-shrubs

http://www.missouribotanicalgarden.org/gardens-gardening/your-garden/help-for-the-home-gardener/advice-tips-resources/pests-and-problems/insects/scale/euonymus-scale.aspx

https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0352-9029/2007/0352-90290703247G.pdf

 

Mirta Križanić Božurić, dipl.ing.agr.

Viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

Agroekonomika, Savjet, Vijest

Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi

ZAKONODAVNI OKVIR

Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o tržištu rada NN 118/18, Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (NN28/19) i Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2019. (NN 116/18).

SEZONSKI RADNIK U POLJOPRIVREDI MOŽE BITI:

  • nezaposlena osoba
  • korisnik mirovine
  • tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja sezonske poslove u poljoprivredi, bez straha od gubitka prava koja ostvaruju putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Nositelju OPG-a članovi obitelji  mogu pomagati u obavljanju privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.

Članovi obitelji temeljem zakona su; supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.

POSLOVE SEZONSKOG RADNIKA U POLJOPRIVREDI NE MOGU OBAVLJATI:

  • Zaposlene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na temelju kojeg su obvezno osigurane prema posebnim propisima
  • Osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezonske poslove
  • Osobe kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu (npr. pomorci)
  • Maloljetne osobe (mlađe od 15 godina)
  • Osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnim propisima

 POSLOVI NA KOJIMA SE MOGU ZAPOSLITI SEZONSKI RADNICI U POLJOPRIVREDI

  • Privremeni, odnosno povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi su poslovi u području:
  • Bilinogojstva, koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje.
  • Stočarstva, koji obuhvaćaju striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda.
  • Ribarstva, koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka

 NAJDULJI ROK TRAJANJA RADNOG ODNOSA NA SEZONSKIM POSLOVIMA U POLJOPRIVREDI

  • 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide.
  • Ugovor o sezonskom zapošljavanju zaključuje se evidentiranjem dnevnog  vaučera/vrijednosnog kupona na početku radnog dana u popunjen Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi/knjižici (USP-1 obrazac). Ugovorom je definirano trajanje radnog dana zaposlenika (ne duže od 12 sati), stanke (30 minuta za radno vrijeme od najmanje 6 sati dnevno), te dnevnog (12 sati neprekidno) i tjednog odmora (24 sata neprekidno)

DNEVNI VRIJEDNOSNI KUPONI I UGOVOR O SEZONSKOM RADU U POLJOPRIVREDI/KNJIŽICI (USP-1 OBRAZAC)

  • mogu se kupiti u poslovnicama FINA-e po cijeni od 22,53 kn za vaučer, dok ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi iznosi 4,30 kn
  • vrijednosni kupon mogu kupiti samo poslodavci za svoje sezonske radnike u poljoprivredi i to fizičke ili pravne osobe koje obavljaju registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizičke osobe nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
  • neupotrijebljene vrijednosne kupone moguće je vratiti u bilo koju poslovnicu FINA-e, i to najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu

UTVRĐIVANJE RADNOG STAŽA

  • Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi dužan je, radi utvrđivanja staža osiguranja, najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.

NAJNIŽI DNEVNI IZNOS NETO PLAĆE

  • Za 2019. ne može biti niži od 90,11 kuna, dok najviši iznos nije definiran.
  • Iz isplaćene neto svote izračunava se porezna osnovica na način da je jednaka zbroju poreza na dohodak obračunatog po stopi od 12% i neto isplate.
  • Poslodavac je dužan porez na dohodak platiti do kraja mjeseca u kojem je isplaćena neto naknada i o tome izvijestiti Poreznu upravu.
  • Dohodak od primitaka na povremenim poslovima u poljoprivredi za radnika je konačan, te ne ulazi u godišnju prijavu poreza na dohodak.

Sektor za savjetovanje i podršku razvoja poslovanja mladih poljoprivrednika i ribara

Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Lukova zlatica

Lukova zlatica Lilioceris merdigera (L.) periodično se pojavljuje kao štetnik na bijelom luku i poriluku, ali do sada nisu zabilježene ekonomski značajne štete. Domaćini ovog štetnika su biljke roda Allium, Lilium, Polygonatum i Convallaria.

Lukova zlatica oštećuje luk izgrizanjem lista. Štetu prave i odrasli oblici i ličinke, no štetniji je stadij ličinki. Odrasli kukci su kornjaši crvene boje, veličine tijela od 6 do 8 mm, sa izraženim crnim ticalima. Prema podacima iz literature ima jednu generaciju godišnje. Prezimljuje kao imago (odrasli kukac) u tlu. U proljeće izlaze iz tla i hrane se lišćem luka i drugih biljaka. Nakon kopulacije, u razdoblju od travnja do početka lipnja, ženka odlaže jajašca na naličje lista. Jaja su narančasto crvene boje, veličine 1 mm. Najčešće su odložena u skupine od 2 do 10 jajašaca. Jedna ženka može odložiti do 250 jaja.

Slika 1: jaja lukove zlatice (foto: S. Slovic)

Po izlasku iz jaja, ličinke se hrane izgrizanjem lišća, pri čemu najčešće ostavljaju epidermu lista. Ličinke su smeđe-žute boje sa crnom glavom i prekrivene su vlastitim izmetom. Vrlo su proždrljive. Po završetku razvoja, ličinke se spuštaju na tlo gdje se kukulje. Nakon kukuljenja izlazi imago, koji se kratko vrijeme hrani i krajem ljeta odlazi na prezimljenje.

Slika 2: ličinke lukove zlatice (foto: S. Slovic)

Preporuka je da se mehanički uklanjaju listovi luka sa jajašcima i ličinkama. Dopuštenje za kemijsko suzbijanje ovog štetnika ima insekticid Decis 2,5 EC.

Izvor: https://www.ivr.si/wp-content/uploads/2017/11/Rde%C4%8Denoga-lilijevka.pdf

Suzana Slovic, dipl. ing. agr.

e-mail: suzana.slovic@mps.hr

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Štete od orahove muhe

Obilaskom nasada oraha zabilježena je pojava orahove muhe (Rhagoletis completa). Odrasli oblici javljaju se tijekom ljeta. U nekim područjima odrasle muhe započinju s letom već u lipnju, ali se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu. Štetniji je raniji napad muhe jer može utjecati na kakvoću jezgre. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne jer kao posljedica njihova razvoja oštećen je samo dio zelene ljuske ploda, dok jezgra ostaje neoštećena. Štetnik ima samo jednu generaciju godišnje. Odrasli oblik je crvenkastosmeđe boje (boja može varirati) dužine 4-8 mm sa žutom glavom te se na prsištu nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Ličinka  je žučkastobijele boje i naraste do 9 mm.

Ličinke orahove muhe

Štetu čine ličinke koje se hrane i žive unutar zelene lupine. Lupina oraha postaje mekana, pocrni zbog razvoja tanina te se teško se odvaja od ljuske oraha. Mjesto uboda na zelenim plodovima oraha, odnosno gdje je ženka položila jaja, potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava. Zbog tamne ljuske orasi nisu privlačni kupcima.

Štete od orahove muhe

Prisutnost i praćenje populacije orahove muhe moguće je utvrditi pomoću žutih ljepljivih ploča. One se vješaju u sunčane dijelove krošnje gdje se muha najradije zadržava. Preporuča se postaviti 2 do 3 žute ploče po ha nasada. Pregled žutih ploča obavlja se 2-3 puta tjedno. Za pojedinačna stabla na okućnicama može se koristiti i metoda masovnog ulova tako da se na stablo vješa veći broj žutih ljepljivih ploča. Ulovom muha na žute ljepljive ploče smanjit će se šteta na plodovima oraha. Postavljanjem 3-5 žutih ploča sa atraktantom po stablu mogu se umanjiti štete (za veći volumen krošnje potrebno je 5-10 žutih ploča po stablu).

Za suzbijanje orahove muhe u RH registrirani su sljedeći insekticidi: Calypso SC 480 i Imidan 50 WG .

Tablica: Insekticidi registrirani za suzbijanje orahove muhe

Pripravak Aktivna tvar Primjena  u vegetacijskoj sezoni Doza Karenca
CALYPSO SC 480 Tiakloprid 2 0,25 L/ha 14 dana
IMIDAN 50 WG Fosmet 2 1,5 kg/ha 7 dana

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@mps.hr