Vrtlarenje na povišenim gredicama

Današnji ubrzani tempo života potiče sve veći broj ljudi, koji primarno nisu poljoprivrednici da se vrate prirodi, nakon više desetljeća udaljavanja od nje i da sami, na svoj način, najčešće u skladu s ekološkim načinom uzgoja, proizvedu dio hrane, prvenstveno povrće i voće za svoje potrebe.

Ako u blizini kuće ima dovoljno mjesta za uzgoj biljaka ali je zemlja loše kvalitete ili  postoji želja za vrtlarenjem na jednostavniji način rješenje je uzgoj biljaka na povišenim gredicama.

Povišene gredice predstavljaju ograđen prostor visine od 15 do čak i do 100 cm, ispunjen kvalitetnom zemljom pomiješanom s kompostom u kojoj se mogu saditi različite vrste biljaka i to: povrće, cvijeće, ljekovito i začinsko bilje, te neke vrste voća.

Slika 1. Povišene gredice na otvorenom

 

Prednosti povišenih gredica u odnosu na uzgoj biljaka u običnim gredicama:

  1.  Zemlja se u njima brže zagrijava od one u tlu pa je moguća ranija sadnja i povrće i drugo bilje ranije dozrijeva.
  2.  Zbog bolje drenaže i prozračnosti te veće kvalitete tla biljke se mogu saditi gušće.
  3.   Zimi ih je lako prekriti tzv. tunelom odnosno agrofolijom i pretvoriti u plastenik.
  4. Lakše ih je obrađivati ne samo zato što nije potrebno saginjanje, već se uređuju i na takvoj širini da je svaki dijelić gredice lako dostupan vrtlarevoj ruci bez ulaska na gredicu i gaženja zemlje. Preporučena širina gredice je do 200 cm, a ako je dostupna za rad samo s jedne strane onda 80 – 100 cm (primjerice pored zida).
  5.  Na povišenim gredicama manje je korova, posađenom bilju je olakšan razvoj i zakorijenjivanje, pa za korov i nema mjesta.
  6.  Ako su lijepo uređene od materijala koji su skladni okolišu, mogu biti dekorativne u vrtu.
  7.  Zemlja je rahla jer se obrađuje bez gaženja, pa je pogodna za ekološko vrtlarenje uz malčiranje i sa prozračivanjem zemlje (bez prevrtanja tla štihanjem ili oranjem).
  8.  Povrće u povišenim gredicama lakše je zaštiti od najezde puževa golaća, a mogu se zaštiti i od voluharica i krtica ako se na dno gredice ispod tla poslože kameni obluci ili kamene ploče kroz koji neće moći rovati.

 

Slika 2. Povišene gredice u zatvorenom prostoru

 

Nedostaci povišenih gredica:

  1.  Potrebno je dodatno početno ulaganje u materijal – prirodno drvo, kamen, opeka, pocinčani vijci, metalni okovi, rad.
  2.  Teže zadržavaju vlagu i zahtjevnije su za navodnjavanje od običnih gredica, bez obzira što ih malčem štitite od sušenja.

Kako napraviti povišene gredice?

Prvi korak pri uređenju povišenih gredica je odabir mjesta u vrtu – po mogućnosti neka bude sunčano, zaštićeno od vjetra i ravno. Isplanirajte unaprijed veličinu i širinu gredica te dubinu i raspored, na način da se oko i između gredica možete kretati noseći alat, a optimalno bi bilo da mogu proći i tačke.

Ako je tlo ispod gredica plodno, preštihajte ga i očistite od trave, korova i korijenja – gredica može biti visoka i samo 15 cm, jer će korijen biljaka rasti u tlo ispod.

Ako je tlo glineno i tvrdo, tada na dno povišene gredice postavite granje, kamenje, geotekstil, novinski papir ili karton, pa na to nasipajte kvalitetnu zemlju i kompost na kojima će biljke rasti.

Preporučene visine gredice za pojedine biljne vrste:

Biljne vrste

Visina gredice u cm

salata, mrkva, rotkvica, rikula, radič, špinat

30

mrkva, peršin, celer, grašak, bob, jagode, niske mahune, niski grah

40

rajčica, tikvice, patlidžan, paprika, kupusnjače, krastavac, maline

50

Prilikom izrade gredica posebno obratite pozornost da su sve stranice okvira iste visine i da površina gredica bude ravna. Ne bude li, voda će se slijevati i skupljati na nižem dijelu gredice, što može dovesti do truljenja. Ako je tlo neravno, dno gredice možete izravnati dodajući kamenje, karton ili novinski papir.

Odaberite materijal za izradu gredica – neka bude prirodni materijal, koji neće uslijed vlage brzo propasti, a nije obrađivan kemikalijama koje bi se mogle otpustiti u tlo i ući u biljke koje uzgajate. Staro i trulo drvo izbjegavajte jer će privući mrave. Za spojeve drva koristite pocinčane vijke ili okove, a samo drvo možete zaštititi na način da donjim rubom ne bude u zemlji nego iskopajte žlijeb i ispunite ga šljunkom, pa se voda neće nakupljati. Također, drvene okvire s unutrašnje strane možete zaštititi oblogom od PVC folije (koja ne smije prekrivati tlo ispod gredice).

Što i kako saditi u povišene gredice?

Možete saditi samo cvijeće, a možete saditi povrće, neke vrste voća te začinsko i ljekovito bilje. Mogućnosti su neograničene. Ukoliko ste se odlučiti za sadnju povrća, povišene gredice su odličan odabir za sadnju kupusa, salate, mrkve, luka, rotkvice, repe i drugih kultura. Poznato je da biljke susjedi imaju određeni utjecaj jedna na drugu, koji može biti koristan ili štetan, izravan ili neizravan, putem kemijskih tvari tzv. alelokemikalija koje nemaju štetan utjecaj na samu biljku ali se po otpuštanju u okoliš degradiraju i transformiraju te mogu postati toksične ili korisne za druge biljke.

Alelopatija dakle predstavlja složen biološki fenomen međusobnog djelovanja među vrstama, u prirodnim sustavima, ali i drugim agroekosustavima među usjevima i korovima.

Alelokemikalije se mogu podijeliti u nekoliko skupina: antibiotici, fitoncidi, marazmini i kolini, a iz biljaka se oslobađaju na četiri načina:

  • u obliku plinova koji se oslobađaju iz lišća, a druge biljke ih apsorbiraju iz atmosfere
  • ispiranjem s lišća ili stabljike za vrijeme kiše, rose, magle i snijega i apsorpcija putem korijena
  • izlučivanjem iz korijena, a druge ih biljke upijaju također putem korijena
  • razgradnjom biljnih ostataka, pri čemu alelokemikalije dospijevaju u rizosferu nakon odumiranja i raspadanja lišća ili drugih organa

U nastavku je popis alelopatskih biljaka odnosno nekih „dobrih i loših susjeda u vrtu“:

Biljka Dobri susjedi Loši susjedi
grašak Krastavci, kupusnjače, kukuruz šećerac, mrkva, korabica, salata, rotkva, rotkvice, tikvice, kopar, komorač, celer Grah mahunar, krumpir, češnjak, rajčica, luk, poriluk, kupus, vlasac
krastavci Grah mahunar, kopar, grašak, komorač, salata, kukuruz šećerac, luk, poriluk, kumin Rotkva, cikla, kupusnjače, mrkva, rajčica, celer, krumpir
krumpir Grašak, krastavci, češnjak, cikla, luk, tikvice, rajčica, celer, suncokret Grah mahunar, bob, kupusnjače, korabica, kukuruz šećerac, špinat, kadifica, kumin, korijandar, dragoljub
češnjak Jagode, krastavci, mrkva, cikla, rajčica Grašak, kupusnjače, grah mahunar, krumpir, poriluk, luk
kupusnjače Grah, kopar, endivija, grašak, salata, celer, špinat, rajčica, poriluk Jagode, češnjak, luk, krastavci, grbica, krumpir
korabica Grah mahunar, grašak, krumpir, salata, rajčica, rotkvice, cikla, celer, špinat, poriluk /
salata Grah mahunar, rotkvice, boreč, krasuljica, kopar, grašak, jagode, krastavci, kupusnjače, poriluk, mrkva, rajčica, luk, vlasac Peršin, celer, rotkva
mrkva Luk, češnjak, poriluk, salata, rotkvice, rotkva, rajčice, grašak, vlasac, kopar cikla
celer Grah mahunar, grašak, salata, špinat, rajčica Krumpir, kastavci, peršin
luk Kopar, salata, mrkva, cikla, jagode Grah mahunar, grašak, krumpir, kupusnjače, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkva, šparoga
poriluk Krastavci, kupusnjače, korabica, salata, celer Grah mahunar, grašak, češnjak, blitva, cikla, luk
blitva Grah mahunar, kupusnjače Poriluk, rotkva
cikla Krastavci, češnjak, korabica, luk Krumpir, blitva, mrkva, poriluk, špinat, rajčica, grah mahunar
tikvice Grah mahunar, luk krumpir
rotkva Grah mahunar, grašak, mrkva, zeljarice, salata, špinat, rajčica Krastavci, blitva
rajčica Češnjak, peršin, celer, luk, dragoljub, bosiljak, grbica Grah mahunar, grašak, krumpir, komorač, krastavci, cikla, kukuruz šećerac
špinat Kupusnjače, grah mahunar, korabica, kumpir, rotkva, celer, rajčica Cvjetača, rikula
grah mahunar Krastavci, krumpir, kupus, salata, blitva, rotkva, celer, špinat, tikvice, jagode Grašak, češnjak, luk, poriluk, rajčica, cikla
matovilac Kupus, kelj, poriluk /
peršin Rajčica, dragoljub Rotkvica, rotkva, luk, poriluk, salata

 

Slika 3. Biljke u povišenim gredicama

 

Korisni savjeti za kraj

Povišene gredice služe kao prepreka mnogim nametnicima pa tako više nećete imati problema s puževima. Za izradu gredica nikako nemojte koristiti stare i trule grede jer povećavaju rizik od naseljavanja mrava, a nemojte koristiti ni reciklirane daske jer mogu sadržavati kemikalije neprikladne za vrtlarstvo koje će prijeći u tlo, a iz tla u biljke koje ste zasadili.

Jednom sagrađene povišene gredice možete vrlo jednostavno pretvoriti u mali „plastenik“. Na rubove povišenih gredica jednostavno zabodite PVC cijevi koje ćete u luk saviti do drugog kraja gredice. Lukove postavite svakih 1 – 1,5 m te ih po potrebi prekrijte najlonom ili folijom. Na taj način dobili ste „plastenik“ koji će zaštiti vaše biljke, a neke od njih na taj način možete uzgajati i tijekom cijele godine.

Voditi računa o tome da se voda ne može dugo zadržati nakon zalijevanja pa je potrebno češće zalijevanje i korištenje malča kao zaštite od prevelikog isušivanja zemlje u gredici.

 

Ana Jonke, dipl. ing. agr.

Foto: Ana Jonke, Božo Odak

 

 

 

Pripremi za ispis