Zanimljivosti

Upravni odjel za poljoprivredu varaždinske županije sa Općinom Ljubeščica je podržao i financijski pomogao tu investiciju kako bi zainteresiranim potrošačima omogućili kupnju domaćeg svježeg mlijeka. Na ovaj način Upravni odjel i pročelnik dr. sc. Dragutin Vincek nastoji omogućiti bolji plasman malim proizvođačima ali isto tako i promociju domaćih proizvoda. OPG Ljubice Sakač trenutno na farmi ima šest krava čije mlijeko plasira preko mljekomata ali je u planu i povećanje proizvodnje. Mljekomat je postavljen prije mjesec dana na varaždinskoj tržnici i može se zaključiti s obzirom na veliku prodaju da potrošači rado kupuju svježe domaće mlijeko. S obzirom na dobru lokaciju gospođa Ljubica je zadovoljna dosadašnjom prodajom što joj omogućuje nastavak daljnje proizvodnje uz dobar plasman i naplatu. Ovakav način prodaje samo je jedan od malih koraka da se pomogne manjim proizvođačima kako bi zadržali svoju proizvodnju i osigurali opstanak OPG-a.

Mara Bogović, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Zita Ciler, dipl. ing. agr.
 poljoprivredni savjetnik

Bordeaux kao brend, geografski pojam, vinska regija, odnosno samo vino možda je najvrijedniji pojam među poznavateljima vinske kulture, dok je među laicima vjerojatno najpoznatija riječ, koja ima veze s vinom uopće.

Sredinom prošlog stoljeća, vinari iz tada nedovoljno razvijenih vinarskih regija uopće, ali prije svega vinari Novog svijeta, nemajući nikakvo iskustvo u proizvodnji modernih vina, bili su prisiljeni kopirati svoje kolege iz vinski razvijene Francuske, prije svega iz regije Bordeaux. Jednostavno, koristili su višestoljetno iskustvo drugih i uspješnijih te pokušavali napraviti nešto slično, jednako dobro. Na primjer, na samom početku razvoja vinske industrije u Kaliforniji, cilj je bio kopirati Bordeaux i pokušati dostići kvalitetu vina iz te čuvene regije. Iz tog razloga su se tada u vinogradima sadile najviše sorte iz Bordeauxa, što je svakako doprinijelo da su one danas najpoznatije internacionalne sorte grožđa uopće. Međutim, vrlo brzo se shvatilo da iste sorte, posađene u različitim klimatskim uvjetima daju i drugačije rezultate u odnosu na evropsku regiju. Zbog toga se i način uzgajanja grožđa i pravljenja vina istraživao i mijenjao. U početku su, dakle, vinari pokušali vjerno kopirati Bordeaux i ta vina jesu sličila na svoj uzor, ali ubrzo je praksa u proizvodnji promijenjena. Vina tada dobivaju drugačiji osobni stil, koji su zadržala do dan danas. Iako je stil promijenjen, vinari su termin "bordoška kupaža" nastavili i dalje koristiti za vina napravljena od tradicionalnih bordoških sorti. Današnja vina Kalifornije, Australije ili Čilea više nemaju puno veze sa Bordeauxom, već se taj termin više koristi u marketinške svrhe. Same sorte jesu iz Bordeauxa, ali stil vina pravog Bordeauxa i crvenih vina Novog svijeta dosta je drugačiji. U posljednih par desetljeća, od kada su vinarije Novog svijeta ili manje poznatih regija Starog svijeta postale dovoljno etablirane, termin "bordoška kupaža" se koristi kada se opisuje stil nekih vina, a ne kako bi se samo vino bolje prodavalo, jer im to više nije neophodno.

Danas u regijama širom svijeta s jedne strane imamo vina napravljena mješavinom sorti, koje su porjeklom iz Bordeauxa, ali koja uglavnom nemaju isti karakter kao Bordeaux, dok s druge strane postoje i vina, koja zaista jesu istog stila kao uzori. Postoje slučajevi da se u Bordoškim kupažama koriste i sorte, koje nisu tradicionalno iz Bordeauxa. Na primjer, takva su supertoskanska vina, inspirirana bordoškim sortama, ali se za njih koriste i autohtone sorte, kao što je Sangiovese. U Americi ili Australiji često se takvim vinima dodaje i syrah.

Bordoške kupaže praktično su osvojile svijet, jer gotovo sve regije imaju svoje verzije tih vina, a neka od njih čak mogu ugroziti uspješnost orginalnih vina iz Bordeauxa. Termin "bordoška kupaža" u suvremenom tumačenju podrazumijeva vino napravljeno od crnih sorti grožđa, koje se tradicionalno koriste u francuskoj regiji Bordeaux. To su cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot i carmenere. Termin, koji ih označava, sreće se danas bukvalno svugdje, a nastao je u XIX stoljeću, kad su ga prvi počeli koristiti britanski trgovci vinom. Izraz "bordoška kupaža" nikad nije bio korišten kao zvaničan i legalan na prednjim etiketama boca s vinom, već se koristio žargonski u određenim krugovima trgovaca, vinara i poznavatelja vina. S vremenom je samo ime Bordeaux zaštićeno i nije se moglo koristiti na vinima izvan istoimene regije. Međutim, ponekad je i to zloupotrebljavano pa se termin mogao naći u tekstu, koji je sastavni dio zadnje etikete.

Vina o kojima govorimo u najvećem dijelu proizvedena su na bazi cabernet sauvignona. Čak se i potpuno sortna vina od caberneta često, ipak pogrešno, nazivaju "bordoška kupaža". Međutim, najčešće mješavine su one od cabernet sauvignona, merlota, a nešto rijeđe od cabernet franca. Ostale sorte: petit verdot, malbec, carmenere, su vrlo rijetke.

Merlot mješavini daje arome crvenog voća, poput malina ili višanja, ali i arome crnog bobičastog voća, što sve ovisi od regije. Što je neko podneblje toplije, to su arome u vinima veće, poput marmelade i više podsjećaju na ukuhano crno bobičasto voće.

Elegantni i nježni tanini i zaokružen, mekan okus, ono su što čini kvalitetu merlota generalno. Cabernet sauvignon pak češće daje arome crnog ribiza, suhe šljive, eukaliptusa, kupine, duhana, ali i zelene paprike ako grožđe nije bilo dovoljno zrelo ili je iz hladnije regije, odnosno godine. Osim toga, cabernet sauvignon vinima daje snagu i bogatstvo okusa, kompleksnost, slojevitost, duboku boju i snažnu strukturu zahvaljujući jakim i vrlo postojanim taninima.

Cabernet franc je karakterističan po aromama malina i jagoda, ljubičica, mente, čaja i začinskih aroma pa njega u kupažama najčešće opisuju kao začin. Malbec pojačava boju i čini je ozbiljnijom, dok petit verdot pojačava punoću i daje aromu crnog bobičastog voća i začina.

Bordeaux, vinari i njihovo znanje i iskustvo desetljećima su inspiracija svim vinarima svijeta. Svatko želi doseći kvalitetu najboljeg Bordeauxa, ali mnogi žele pokazati da to rade i bolje. Neki su u tome više nego uspješni, dok će drugima, u koje ubrajamo i vinare iz Hrvatske, biti potrebno još malo vremena. U Hrvatskoj, regije poput Baranje ili Slavonije, mogu dati vina, koja dosta nalikuju onima iz Bordeauxa. Najčešće su to klasične mješavine cabernet sauvignona i merlota, koje su vješto oplemenjene komponentama iz hrastovih bačava.

Nikolina Paleka, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu

             Obilazak je započeo posjetom OPG-a Jose Bertovića koji se bavi proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Učenici su se najprije uputili u pčelinjak sa stotinjak košnica. Gosp. Bertović objasnio im je kako pčele proizvode med i spremaju ga u sače, te im pokazao kako izgleda unutrašnjost košnice. Nakon teoretskog djela učenici su i sami iskušali kako se iz sača izdvaja med. Pomogli su gosp. Bertoviću složiti okvire u vrcaljku i okušali se u vrcanju meda. Također su vidjeli i neki odjenuli odjeću pčelara. Pomalo izmorene učenike razveselio je stol u dvorištu prepun slatkiša i različitih proizvoda od meda koje je za njih pripremila gospođa Bertović.

OPG Bertović 

           Siti i zadovoljni uputili su se oko jedan kilometar pješice do OPG-a Miščević. OPG Miščević bavi se proizvodnjom različitih vrsta sireva i posjeduje vlastitu mini siranu, a smješteno je na Cesti sira Karlovačke županije. Gosp. Milan Miščević pokazao je učenicima laktofriz gdje se čuva mlijeko, prostorije u kojima se proizvodi sir, te prostoriju u kojoj se čuva sir do pakiranja. Obilazak ovog OPG-a završio je u prodavaonici sira gdje ovo gospodarstvo nudi različite vrste sireva na prodaju.

OPG Miščević 

             Nedaleko od sirane Miščević smješteno je OPG Matije Belavića. Ovo gospodarstvo posjeduje nasad kupine površine 0,7 hektara i upisano je u upisnik ekoloških proizvođača. Iako je berba kupina već na izmaku i većina plodova je pobrana učenici su veselo trčali po nasadu i tražili slatke plodove. Vlasnik ih je počastio sokom od kupina i ispričao im kako se on proizvodi kao i ostali proizvodi koje ovo gospodarstvo proizvodi: pekmeze, likere i vino od kupina. Obišli su i prostoriju u kojoj se čuva vino.

OPG Belavić

           Sretni i zadovoljni svime što su saznali i vidjeli učenici su se vratili u centar Josipdola, poigrali se u parku ispred Osnovne škole Josipdol, te vlakom vratili u Ogulin. Ovom terenskom nastavom i oni su obilježili Moj zdravi dan i Europski tjedan kretanja. 

            dr. sc. Mirna Ceranić – Sertić
viša stručna savjetnica

Potječe iz južne Afrike, gdje postoji  više vrsta, a najpopularnije pelargonije su: zonale uspravne (Pelargonium zonale), pelatum viseća (Pelargonium pelatum) i veliko cvijetne engleske (Pelargonium gradiflorum). Može se uzgajati u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Pelargonija je grmovita biljka koja može narasti do 90 cm. Na stapkama može biti po nekoliko cvjetova. Listovi su lepezasti, mirisni, poprskani bijelim mrljicama različitog oblika, dugi do 4 cm.

Traži obični kompost za lončanice, a  zimi temperaturu od 5 do 8 C.

Pelargonium pelatum ima izdanke koji vise, listovi su sjajni, glatki. Nalazimo je s duplim cvijetom, svih boja i formi (od bijele, crvene, ružičaste, ljubičaste, šatirane, itd.).

Pelargonium grandiflorum ime je dobila po krupnim cvjetovima (engleske-kraljevske).

Razmnaža se reznicama stabljike koje se mogu odrezati tijekom čitave godine, iako se zimi vrlo teško zakorenjavaju. Kraljevske pelargonije traže zračnu suhu atmosferu za svoj rast i razvoj. Nakon cvatnje treba ih temeljito podrezati. Lako se šire reznicama dok se sjemenom razmnaža za stvaranjem novih uzgojnih oblika. Traže bogatu mješavinu zemlje, za razliku od zonale i pelatum koje nisu zahtjevne u tlu, pa se zadovoljavaju škrtijim, siromašnijim supstratima (mogu se uzgajati u lončanicama i na otvorenom).

U uzgoju treba znati da ih za zimskih mjeseci treba čuvati od smrzavanja. Ako pak želimo ranu cvatnju, trebamo ih u veljači staviti u tople prostore i obilatije zalijevati da bi dobro rasle.

Za razliku od uspravnih pelargonija, kraljevske i viseće imaju samo jednu sezonu cvatnje. 

Doživljaj Keukenhofa

Keukenhof je otvoren dva mjeseca u proljeće i u tom razdoblju posjeti ga 850.000 obožavatelja. Ove godine otvoren je od 22. ožujka do 20. svibnja. Posjetitelji mogu uživati u cvjetnim gredicama od 7 milijuna ručno posađenih lukovica cvijeća na 15 km dugoj šetnici. Park nudi i mnogo drugih atrakcija – jezero sa stepenicama od kamena, vjetrenjaču iz XIX. stoljeća, djela nizozemskih umjetnika i dr. sadržaje.

Park ima i pet zatvorenih paviljona. Tamo se predstavljaju najbolji nizozemski floristi sa svojim cvjetnim kreacijama i izložbom najrjeđih kultivara tulipana, kolekcijom orhideja, ruža, begonija, ljiljana, krizantema i drugog ukrasnog bilja.

Svake godine u parku se prikazuje posebna cvjetna tema. Ovogodišnja je posvećena „Poljskoj – srcu Europe“ i nazvana je „Chopinova balada“ po poznatom skladatelju. Odvija se ispred i u Oranje Nassau paviljonu. Kao središnji motiv za cvjetnu temu je uzet poljski drevni nacionalni park Bialowieski (pod zaštitom  UNESCO-a) pa će i u paviljonu biti atraktivnih i originalnih drveća.

Novost u Keukehofu je osam „cvjetnih predstava“ što će se upriličiti svaki tjedan sa drugom grupom cvijeća. Prvi tjedan započinje tzv. „Teatrom tulipana“, nastavlja se „Festivalom frezija“, ružama, gerberama, alstromerijama. Slijedi tjedna tema „Cvjetna moć“ i na kraju je prikaz ljepote u „Iskričavom ljetnom cvijeću“.

Tradicionalno se uz otvoreni Keukenhof održava i cvjetna parada koju nazivaju i „lica proljeća“. Ovogodišnja je upriličena 21. travnja. Cvjetna povorka kreće se određenom rutom dugom 40 km. Konvoj s cvijećem ukrašenim „čamcima“ i automobilima ide od područja Noordwijka, gdje se uzgajaju lukovice cvijeća na 311 ha, do Haarlema – grada u blizini prostranih polja tulipana gdje je započela tzv. tulipomania u XVII. stoljeću.

Nizozemska – zemlja cvijeća

Nizozemska je zemlja u kojoj je komercijalna cvjećarska proizvodnja počela u XVII. stoljeću. Na godinu proizvedu 600 milijuna lukovica cvijeća, četiri milijarde biljaka rezanog cvijeća, cvjetnih lončanica i ostalog cvijeća, te pet milijardi ukrasnog bilja (drveće, grmlje i dr.).  

Cvjetno bogatstvo i sam ugođaj Keukenhofa teško je prenijeti slikom. Ovih nekoliko isječaka može djelomično dočarati ljepotu parka i uloženi trud domaćina za uživanje mnogobrojnim turistima.

Izvor fotografija: http://www.keukenhof.nl/

Bulbophyllum nocturnum sa otoka po imenu Nova Britanija (New Britain), u skopu otočja Nove Gvineje prva je poznata vrsta orhideje sa cvijetom kojeg otvara u suton i zatvara ujutro, a njen cvat traje samo jednu noć. Mali je broj biljaka koje svoj cvijet otvaraju po noći, a zatvaraju tijekom dana i do sada toj skupini nije pripadala ni jedna orhideja.
Povodom tog otkrića André Schuiteman, član istraživačkog tima izjavio je: “Ovo je još jedan podsjetnik da su pred nama još uvijek nevjerojatna otkrića, ali utrka je s vremenom nalaziti vrste koje se pojavljuju u kišnim tropskim prašumama. Kao što znamo, takvih područja na zemlji ima sve manje i od velike je važnosti dobiti sredstva za rad na terenu koja su potrebna da bismo došli do ovakvih otkrića“
Da bi se objasnilo zašto Bulbophyllum nocturnum prilagodila na cvjetanje noću zahtjeva daljnja istraživanja, no pretpostavlja se da su uzrok kukci koji aktivno oprašuju noću.

Područni odjel Vukovarsko-srijemske županije
Ljiljana Bačvanski, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu

Maćuhica (Viola wittrockiana) dobivena križanjem divljih vrsta. Ime je dobila po švedskom botaničaru Veitu B. Wittrocku. Od kada je nastala pa do danas križanjem je stvoren veliki broj sorata, a neke od njih su: Azure Blue, Sunny boy, Celestial Queen, i mnoge druge.

Maćuhica ima cvjetove s pet latica koje se preklapaju,veličine do 8cm. Cvjetovi su u kombinaciji bijele, žute, plave, narančaste, ljubičaste. Postoje i jednobojne sorte. Sada su u modi minijaturne maćuhice, koje su višegodišnje cvjetnice. Spadaju u skupinu dvogodišnjeg cvijeća jer žive dvije godine. U prvoj godini razvija se lisna rozeta, a u drugoj cvate i stvara sjeme. Dosta je otporna na niske temperature, te je cvijet za gredice u kasnu jesen i zimu. Maćuhice se sade u vrtove, balkone, a osvježenje su za ukrašavanje grobova.

Dobro uspijevaju na svim tlima, na suncu ili sjeni. Sade se na rastojanju od 15 do 30 cm. Nakon sadnje, njega se sastoji od zalijevanja i odstranjivanja korova. Da bih nam dugo i lijepo cvjetale treba redovito otkidati ocvale cvjetove.

Odradili su i dva sata neslužbenog treninga, a od utorka su krenuli i službeni treninzi (4 dana), te nakon toga natjecanje. Na tome su radili natjecatelji, trener, sudac i rezervni sudac, dok je WPO član i potpredsjednik WPO-a imao zadatke u okviru ekipe 9 glavnih sudaca natjecanja za pripremu svih parcela, definiranja organizacijskih detalja natjecanja i definiranju okvirnih pravila vezanih za natjecanje te vodio brigu o ukupnoj ekipi RH te njihovim potrebama za pripremu traktora i plugova.

Našu ekipu čine:

Marijo Spudić, natjecatelj, plug ravnjak – Karlovačka županija
Tomislav Kuharić, natjecatelj, plug premetnjak – Krapinsko-zagorska županija
član WPO-a i potpredsjednik WPO-a: Tugomir Majdak, MPRRR, Zagreb
trener: Siniša Hrgović, HZPSS, Virovitica
sudac: Ivica Prpić, HZPSS, Požega
zamjenik suca: Luka Čuljak, Krapinsko-zagorska županija

Ured ravnatelja HZPSS-a

Vladimir Novotny, dipl. nov.

stručni suradnik za informiranje