MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

Zanimljivosti

Vijest, Zanimljivosti

U Varaždinskoj županiji postavljen prvi mljekomat

Upravni odjel za poljoprivredu varaždinske županije sa Općinom Ljubeščica je podržao i financijski pomogao tu investiciju kako bi zainteresiranim potrošačima omogućili kupnju domaćeg svježeg mlijeka. Na ovaj način Upravni odjel i pročelnik dr. sc. Dragutin Vincek nastoji omogućiti bolji plasman malim proizvođačima ali isto tako i promociju domaćih proizvoda. OPG Ljubice Sakač trenutno na farmi ima šest krava čije mlijeko plasira preko mljekomata ali je u planu i povećanje proizvodnje. Mljekomat je postavljen prije mjesec dana na varaždinskoj tržnici i može se zaključiti s obzirom na veliku prodaju da potrošači rado kupuju svježe domaće mlijeko. S obzirom na dobru lokaciju gospođa Ljubica je zadovoljna dosadašnjom prodajom što joj omogućuje nastavak daljnje proizvodnje uz dobar plasman i naplatu. Ovakav način prodaje samo je jedan od malih koraka da se pomogne manjim proizvođačima kako bi zadržali svoju proizvodnju i osigurali opstanak OPG-a.

mljekomat_6_2_.jpg

Mara Bogović, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Zita Ciler, dipl. ing. agr.
 poljoprivredni savjetnik

Vijest, Zanimljivosti

Tajna Bordeaux kupaže

Bordeaux kao brend, geografski pojam, vinska regija, odnosno samo vino možda je najvrijedniji pojam među poznavateljima vinske kulture, dok je među laicima vjerojatno najpoznatija riječ, koja ima veze s vinom uopće.

Sredinom prošlog stoljeća, vinari iz tada nedovoljno razvijenih vinarskih regija uopće, ali prije svega vinari Novog svijeta, nemajući nikakvo iskustvo u proizvodnji modernih vina, bili su prisiljeni kopirati svoje kolege iz vinski razvijene Francuske, prije svega iz regije Bordeaux. Jednostavno, koristili su višestoljetno iskustvo drugih i uspješnijih te pokušavali napraviti nešto slično, jednako dobro. Na primjer, na samom početku razvoja vinske industrije u Kaliforniji, cilj je bio kopirati Bordeaux i pokušati dostići kvalitetu vina iz te čuvene regije. Iz tog razloga su se tada u vinogradima sadile najviše sorte iz Bordeauxa, što je svakako doprinijelo da su one danas najpoznatije internacionalne sorte grožđa uopće. Međutim, vrlo brzo se shvatilo da iste sorte, posađene u različitim klimatskim uvjetima daju i drugačije rezultate u odnosu na evropsku regiju. Zbog toga se i način uzgajanja grožđa i pravljenja vina istraživao i mijenjao. U početku su, dakle, vinari pokušali vjerno kopirati Bordeaux i ta vina jesu sličila na svoj uzor, ali ubrzo je praksa u proizvodnji promijenjena. Vina tada dobivaju drugačiji osobni stil, koji su zadržala do dan danas. Iako je stil promijenjen, vinari su termin "bordoška kupaža" nastavili i dalje koristiti za vina napravljena od tradicionalnih bordoških sorti. Današnja vina Kalifornije, Australije ili Čilea više nemaju puno veze sa Bordeauxom, već se taj termin više koristi u marketinške svrhe. Same sorte jesu iz Bordeauxa, ali stil vina pravog Bordeauxa i crvenih vina Novog svijeta dosta je drugačiji. U posljednih par desetljeća, od kada su vinarije Novog svijeta ili manje poznatih regija Starog svijeta postale dovoljno etablirane, termin "bordoška kupaža" se koristi kada se opisuje stil nekih vina, a ne kako bi se samo vino bolje prodavalo, jer im to više nije neophodno.

Danas u regijama širom svijeta s jedne strane imamo vina napravljena mješavinom sorti, koje su porjeklom iz Bordeauxa, ali koja uglavnom nemaju isti karakter kao Bordeaux, dok s druge strane postoje i vina, koja zaista jesu istog stila kao uzori. Postoje slučajevi da se u Bordoškim kupažama koriste i sorte, koje nisu tradicionalno iz Bordeauxa. Na primjer, takva su supertoskanska vina, inspirirana bordoškim sortama, ali se za njih koriste i autohtone sorte, kao što je Sangiovese. U Americi ili Australiji često se takvim vinima dodaje i syrah.

Bordoške kupaže praktično su osvojile svijet, jer gotovo sve regije imaju svoje verzije tih vina, a neka od njih čak mogu ugroziti uspješnost orginalnih vina iz Bordeauxa. Termin "bordoška kupaža" u suvremenom tumačenju podrazumijeva vino napravljeno od crnih sorti grožđa, koje se tradicionalno koriste u francuskoj regiji Bordeaux. To su cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot i carmenere. Termin, koji ih označava, sreće se danas bukvalno svugdje, a nastao je u XIX stoljeću, kad su ga prvi počeli koristiti britanski trgovci vinom. Izraz "bordoška kupaža" nikad nije bio korišten kao zvaničan i legalan na prednjim etiketama boca s vinom, već se koristio žargonski u određenim krugovima trgovaca, vinara i poznavatelja vina. S vremenom je samo ime Bordeaux zaštićeno i nije se moglo koristiti na vinima izvan istoimene regije. Međutim, ponekad je i to zloupotrebljavano pa se termin mogao naći u tekstu, koji je sastavni dio zadnje etikete.

Vina o kojima govorimo u najvećem dijelu proizvedena su na bazi cabernet sauvignona. Čak se i potpuno sortna vina od caberneta često, ipak pogrešno, nazivaju "bordoška kupaža". Međutim, najčešće mješavine su one od cabernet sauvignona, merlota, a nešto rijeđe od cabernet franca. Ostale sorte: petit verdot, malbec, carmenere, su vrlo rijetke.

Merlot mješavini daje arome crvenog voća, poput malina ili višanja, ali i arome crnog bobičastog voća, što sve ovisi od regije. Što je neko podneblje toplije, to su arome u vinima veće, poput marmelade i više podsjećaju na ukuhano crno bobičasto voće.

Elegantni i nježni tanini i zaokružen, mekan okus, ono su što čini kvalitetu merlota generalno. Cabernet sauvignon pak češće daje arome crnog ribiza, suhe šljive, eukaliptusa, kupine, duhana, ali i zelene paprike ako grožđe nije bilo dovoljno zrelo ili je iz hladnije regije, odnosno godine. Osim toga, cabernet sauvignon vinima daje snagu i bogatstvo okusa, kompleksnost, slojevitost, duboku boju i snažnu strukturu zahvaljujući jakim i vrlo postojanim taninima.

Cabernet franc je karakterističan po aromama malina i jagoda, ljubičica, mente, čaja i začinskih aroma pa njega u kupažama najčešće opisuju kao začin. Malbec pojačava boju i čini je ozbiljnijom, dok petit verdot pojačava punoću i daje aromu crnog bobičastog voća i začina.

Bordeaux, vinari i njihovo znanje i iskustvo desetljećima su inspiracija svim vinarima svijeta. Svatko želi doseći kvalitetu najboljeg Bordeauxa, ali mnogi žele pokazati da to rade i bolje. Neki su u tome više nego uspješni, dok će drugima, u koje ubrajamo i vinare iz Hrvatske, biti potrebno još malo vremena. U Hrvatskoj, regije poput Baranje ili Slavonije, mogu dati vina, koja dosta nalikuju onima iz Bordeauxa. Najčešće su to klasične mješavine cabernet sauvignona i merlota, koje su vješto oplemenjene komponentama iz hrastovih bačava.

 

Nikolina Paleka, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu

Vijest, Zanimljivosti

Učenici Prve osnovne škole Ogulin posjetili OPG-a u Josipdolu

             Obilazak je započeo posjetom OPG-a Jose Bertovića koji se bavi proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Učenici su se najprije uputili u pčelinjak sa stotinjak košnica. Gosp. Bertović objasnio im je kako pčele proizvode med i spremaju ga u sače, te im pokazao kako izgleda unutrašnjost košnice. Nakon teoretskog djela učenici su i sami iskušali kako se iz sača izdvaja med. Pomogli su gosp. Bertoviću složiti okvire u vrcaljku i okušali se u vrcanju meda. Također su vidjeli i neki odjenuli odjeću pčelara. Pomalo izmorene učenike razveselio je stol u dvorištu prepun slatkiša i različitih proizvoda od meda koje je za njih pripremila gospođa Bertović.

skola1.jpg skola2.jpg

OPG Bertović 

           Siti i zadovoljni uputili su se oko jedan kilometar pješice do OPG-a Miščević. OPG Miščević bavi se proizvodnjom različitih vrsta sireva i posjeduje vlastitu mini siranu, a smješteno je na Cesti sira Karlovačke županije. Gosp. Milan Miščević pokazao je učenicima laktofriz gdje se čuva mlijeko, prostorije u kojima se proizvodi sir, te prostoriju u kojoj se čuva sir do pakiranja. Obilazak ovog OPG-a završio je u prodavaonici sira gdje ovo gospodarstvo nudi različite vrste sireva na prodaju.

skola3.jpg skola4.jpg

OPG Miščević 

             Nedaleko od sirane Miščević smješteno je OPG Matije Belavića. Ovo gospodarstvo posjeduje nasad kupine površine 0,7 hektara i upisano je u upisnik ekoloških proizvođača. Iako je berba kupina već na izmaku i većina plodova je pobrana učenici su veselo trčali po nasadu i tražili slatke plodove. Vlasnik ih je počastio sokom od kupina i ispričao im kako se on proizvodi kao i ostali proizvodi koje ovo gospodarstvo proizvodi: pekmeze, likere i vino od kupina. Obišli su i prostoriju u kojoj se čuva vino.

skola5.jpg skola6.jpg

OPG Belavić

           Sretni i zadovoljni svime što su saznali i vidjeli učenici su se vratili u centar Josipdola, poigrali se u parku ispred Osnovne škole Josipdol, te vlakom vratili u Ogulin. Ovom terenskom nastavom i oni su obilježili Moj zdravi dan i Europski tjedan kretanja. 

 

            dr. sc. Mirna Ceranić – Sertić
viša stručna savjetnica

 

 

Susreti sa proizvođačima

Prilikom jednog obilaska plasteničke proizvodnje na imanju obitelji Kuća Srećka u razgovoru smo se slučajno dotakli teme:“Gdje završavaju ruže iz plastenika koje je Srećko postavljao?“. Oduševila sam se odgovorom:“ Ukrašavaju Bijelu kuću u Washingtonu“. I krenula je priča o montaži plastenika za najveće svjetske proizvođače cvijeća.

Rad gospodina Srećka na izgradnji plastenika na Visu 1989.godine zapazio je poznati proizvođač plastenika tvrtke Sita i pozvao ga na posao montera u Italiju. Nakon godina rada po Italiji 1997.godine kreće u Ekvador kao vođa montaže plastenika površine 8 ha za proizvodnju ruža za ruskog naručitelja.

Naime krajem 20.stoljeća svjetska proizvodnja cvijeća doživljava promjene i zemlje Južne Amerike i istočne Afrike postaju privlačne investitorima iz Europe i Azije. I svjetski poznata tvrtka u kojoj gospodin Srećko radi dobiva poslove u ovim, danas vodećim izvoznicama rezanog cvijeća.

Iskustva iz Etiopije

Zemlje u blizini ekvatora imaju idealnu klimu za uzgoj ruža – vruće dane,hladne noći, sunce sija više od 11 sati, vode ima. Proizvode se prvoklasne ruže dugih, čvrstih stapki sa velikim pupoljcima.Tako je u Etiopiji, uz podršku vlade podignuto 600 ha plasteničke proizvodnje cvijeća.

Gospodin Kuća je sudjelovao u izgradnji 6 ha za proizvodnju ruža čiji vlasnici su Indijci, Talijani i država Etiopija u jednakom udjelu. Zanimljivo opisuje Srećko rad sa Etiopljanima. Mjesečna plaća im je bila oko 90€, a radili su nekad i više od 10 sati dnevno ovisno o rokovima. U usporedbi sa dnevnicom radnica u etiopijskim plastenicima od 1$, ovo je puno bolje plaćen posao. Uspoređujući pak vrijednost rada sa najmanje propisanim iznosom dnevnice naše sezonske radne snage od 70,40 kn, to je 4 puta manje novca.

Koliko je Srećko strpljiv i uporan čovjek govori i njegova duhovita priča: “Ljudi ima puno zainteresiranih,ali moraš ih pomicati kao šahovske figure jer nisu vični takvom poslu,ne znaju ili ne razumiju.“

Fotografije iz privatnog albuma gospodina Kuće prikazuju egzotične pejzaže i prostranstva Etiopije „gdje prostim okom možeš vidjeti 20 km uokolo“, detalje radova i druženje sa radnicima.Anegdota ima puno. Upoznati nepoznat i neobičan svijet nikad se nije bojao mada je na poslove išao sam. Osim u Ekvador i Etiopiju iz Italije je putovao na izgradnju plastenika u Tenerife i Portugal. Ponosan je kad sazna što se i za koga u tim plastenicima uzgaja. 

s1_.jpg

Slika 1. Montiranje konstrukcije budućih plastenika

s2_.jpg

Slika 2. Izgrađeni kompleksi plastenika na visoravni Etiopije na nadmorskoj visini 2000 m u blizini vulkana

s3_.jpg

Slika 3. Lijepljenje folije u iskopanom bazenu za sakupljanje kišnice za navodnjavanje plastenika. Vidi se da je veličina bazena takva da su ljudi u dnu neprimjetni.

s4_.jpg

Slika 4. Odmor ekipe iz Etiopije sa šefom

Natrag u Hrvatsku

Nakon umirovljenja „gazde“ i prodaje tvrtke drugom poznatom proizvođaču gospodin Kuća i supruga Snježana odlaze iz Italije. Danas žive i rade doma u Škrinjarima.U vlastitom dvorištu Srećko je postavio plastenik svojeg bivšeg poslodavca površine 1600 m². Zaštićeni prostor je prvenstveno izgrađen za promociju tvrtke u kojoj je sada zaposlen. U proizvodnji povrća u nekoliko godina su se dokazali kao vrijedni,uspješni i inovativni povrćari. Za poslodavca su počeli proizvoditi krastavce salatare i egzotični kiwano, a sada se u plasteniku na suvremeni hidroponski način sistemom plutajućih plitica proizvodi rikola i matovilac.Upravo se bazeni čiste i usijava sjeme povrća za novi ciklus proizvodnje.

Opremu je gospodin Kuća uz novčanu podršku poslodavca napravio sistemom „snađi se sam“osim dozatora za hranjiva. Ona je jeftinija i efikasnija od ostalih na tržištu, a što je najvažnije svaki put kad dođem je savršenija na zadovoljstvo majstora.

Slike ispod: U Škrinjarima od podizanja plastenika 2009.do hidroponske proizvodnje povrća

s5_.jpg s6_.jpg

s7_.jpg s8_.jpg

 

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica

Vijest, Zanimljivosti

Pelargonija

Potječe iz južne Afrike, gdje postoji  više vrsta, a najpopularnije pelargonije su: zonale uspravne (Pelargonium zonale), pelatum viseća (Pelargonium pelatum) i veliko cvijetne engleske (Pelargonium gradiflorum). Može se uzgajati u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Pelargonija je grmovita biljka koja može narasti do 90 cm. Na stapkama može biti po nekoliko cvjetova. Listovi su lepezasti, mirisni, poprskani bijelim mrljicama različitog oblika, dugi do 4 cm.

Traži obični kompost za lončanice, a  zimi temperaturu od 5 do 8 C.

Pelargonium pelatum ima izdanke koji vise, listovi su sjajni, glatki. Nalazimo je s duplim cvijetom, svih boja i formi (od bijele, crvene, ružičaste, ljubičaste, šatirane, itd.).

Pelargonium grandiflorum ime je dobila po krupnim cvjetovima (engleske-kraljevske).

Razmnaža se reznicama stabljike koje se mogu odrezati tijekom čitave godine, iako se zimi vrlo teško zakorenjavaju. Kraljevske pelargonije traže zračnu suhu atmosferu za svoj rast i razvoj. Nakon cvatnje treba ih temeljito podrezati. Lako se šire reznicama dok se sjemenom razmnaža za stvaranjem novih uzgojnih oblika. Traže bogatu mješavinu zemlje, za razliku od zonale i pelatum koje nisu zahtjevne u tlu, pa se zadovoljavaju škrtijim, siromašnijim supstratima (mogu se uzgajati u lončanicama i na otvorenom).

U uzgoju treba znati da ih za zimskih mjeseci treba čuvati od smrzavanja. Ako pak želimo ranu cvatnju, trebamo ih u veljači staviti u tople prostore i obilatije zalijevati da bi dobro rasle.

Za razliku od uspravnih pelargonija, kraljevske i viseće imaju samo jednu sezonu cvatnje. 

 
Ljiljana Bačvanski, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu
 
 
 
 
Vijest, Zanimljivosti

Keukenhof – proljetni cvjetni vrtovi

Doživljaj Keukenhofa

Keukenhof je otvoren dva mjeseca u proljeće i u tom razdoblju posjeti ga 850.000 obožavatelja. Ove godine otvoren je od 22. ožujka do 20. svibnja. Posjetitelji mogu uživati u cvjetnim gredicama od 7 milijuna ručno posađenih lukovica cvijeća na 15 km dugoj šetnici. Park nudi i mnogo drugih atrakcija – jezero sa stepenicama od kamena, vjetrenjaču iz XIX. stoljeća, djela nizozemskih umjetnika i dr. sadržaje.

Keunkehof_5.jpg

Keunkehof6.jpg

Park ima i pet zatvorenih paviljona. Tamo se predstavljaju najbolji nizozemski floristi sa svojim cvjetnim kreacijama i izložbom najrjeđih kultivara tulipana, kolekcijom orhideja, ruža, begonija, ljiljana, krizantema i drugog ukrasnog bilja.

Svake godine u parku se prikazuje posebna cvjetna tema. Ovogodišnja je posvećena „Poljskoj – srcu Europe“ i nazvana je „Chopinova balada“ po poznatom skladatelju. Odvija se ispred i u Oranje Nassau paviljonu. Kao središnji motiv za cvjetnu temu je uzet poljski drevni nacionalni park Bialowieski (pod zaštitom  UNESCO-a) pa će i u paviljonu biti atraktivnih i originalnih drveća.

Keukenhof_chopin.jpg

Novost u Keukehofu je osam „cvjetnih predstava“ što će se upriličiti svaki tjedan sa drugom grupom cvijeća. Prvi tjedan započinje tzv. „Teatrom tulipana“, nastavlja se „Festivalom frezija“, ružama, gerberama, alstromerijama. Slijedi tjedna tema „Cvjetna moć“ i na kraju je prikaz ljepote u „Iskričavom ljetnom cvijeću“.

Keunkenhof4.jpg

Tradicionalno se uz otvoreni Keukenhof održava i cvjetna parada koju nazivaju i „lica proljeća“. Ovogodišnja je upriličena 21. travnja. Cvjetna povorka kreće se određenom rutom dugom 40 km. Konvoj s cvijećem ukrašenim „čamcima“ i automobilima ide od područja Noordwijka, gdje se uzgajaju lukovice cvijeća na 311 ha, do Haarlema – grada u blizini prostranih polja tulipana gdje je započela tzv. tulipomania u XVII. stoljeću.

 

Keunhopf1.jpg

Keunkehopf2.jpg

Keukenhof3.jpg

Nizozemska – zemlja cvijeća

Nizozemska je zemlja u kojoj je komercijalna cvjećarska proizvodnja počela u XVII. stoljeću. Na godinu proizvedu 600 milijuna lukovica cvijeća, četiri milijarde biljaka rezanog cvijeća, cvjetnih lončanica i ostalog cvijeća, te pet milijardi ukrasnog bilja (drveće, grmlje i dr.).  

Cvjetno bogatstvo i sam ugođaj Keukenhofa teško je prenijeti slikom. Ovih nekoliko isječaka može djelomično dočarati ljepotu parka i uloženi trud domaćina za uživanje mnogobrojnim turistima.

Izvor fotografija: http://www.keukenhof.nl/

Područni odjel HPK-a Koprivničko-križevačke županije
Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
 
 
Vijest, Zanimljivosti

Noćna orhideja

Bulbophyllum nocturnum sa otoka po imenu Nova Britanija (New Britain), u skopu otočja Nove Gvineje prva je poznata vrsta orhideje sa cvijetom kojeg otvara u suton i zatvara ujutro, a njen cvat traje samo jednu noć. Mali je broj biljaka koje svoj cvijet otvaraju po noći, a zatvaraju tijekom dana i do sada toj skupini nije pripadala ni jedna orhideja.
Povodom tog otkrića André Schuiteman, član istraživačkog tima izjavio je: “Ovo je još jedan podsjetnik da su pred nama još uvijek nevjerojatna otkrića, ali utrka je s vremenom nalaziti vrste koje se pojavljuju u kišnim tropskim prašumama. Kao što znamo, takvih područja na zemlji ima sve manje i od velike je važnosti dobiti sredstva za rad na terenu koja su potrebna da bismo došli do ovakvih otkrića“
Da bi se objasnilo zašto Bulbophyllum nocturnum prilagodila na cvjetanje noću zahtjeva daljnja istraživanja, no pretpostavlja se da su uzrok kukci koji aktivno oprašuju noću.


Područni odjel Vukovarsko-srijemske županije
Ljiljana Bačvanski, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za
hortikulturu

Vijest, Zanimljivosti

Sadnja maćuhica

Maćuhica (Viola wittrockiana) dobivena križanjem divljih vrsta. Ime je dobila po švedskom botaničaru Veitu B. Wittrocku. Od kada je nastala pa do danas križanjem je stvoren veliki broj sorata, a neke od njih su: Azure Blue, Sunny boy, Celestial Queen, i mnoge druge.

macuhica1.jpg

Maćuhica ima cvjetove s pet latica koje se preklapaju,veličine do 8cm. Cvjetovi su u kombinaciji bijele, žute, plave, narančaste, ljubičaste. Postoje i jednobojne sorte. Sada su u modi minijaturne maćuhice, koje su višegodišnje cvjetnice. Spadaju u skupinu dvogodišnjeg cvijeća jer žive dvije godine. U prvoj godini razvija se lisna rozeta, a u drugoj cvate i stvara sjeme. Dosta je otporna na niske temperature, te je cvijet za gredice u kasnu jesen i zimu. Maćuhice se sade u vrtove, balkone, a osvježenje su za ukrašavanje grobova.

macuhica2.jpg

Dobro uspijevaju na svim tlima, na suncu ili sjeni. Sade se na rastojanju od 15 do 30 cm. Nakon sadnje, njega se sastoji od zalijevanja i odstranjivanja korova. Da bih nam dugo i lijepo cvjetale treba redovito otkidati ocvale cvjetove.

                                 Područni odjel HPK-a Vukovarsko-srijemske županije
                                                                 Ljiljana Bačvanski, dipl. ing. agr.
 

Primjena pčelinjih proizvoda u zaštiti ljudskog zdravlja

Zahvaljujući molekularnoj biologiji i biokemiji mi danas znamo što se događa u našem organizmu. Razumljivo da znanja stečena na molekularnom nivou primjenjujemo u svakodnevnici putem kvalitetne ishrane i načina života. U novije vrijeme učestalo se govori o utjecaju slobodnih radikala i antooksidansa na zdravlje ljudi. Pri tome se često slobodni radikali označavaju kao „loši“, a antioksidansi kao „dobri“. Međutim valja kazati da slobodnih radikala ima i prirodno u ljudskom tijelu. Primjerice, oni sudjeluju u metaboličkim procesima u oksidiranju masti, ugljikohidrata i bjelančevina stvarajući toplinu i energiju. Nadalje, leukociti stvaraju i potom oslobađaju u izvanstanični prostor slobodne radikale (superoksid i vodikov peroksid) koji tamo uništavaju uzročnike zaraznih bolesti. Međutim, radikali nastaju i egzogeno kao posljedica ionizacijskog zračenja, ultraljubičastog svijetla i okruženja u kojem živimo. U tim slučajevima slobodni radikali nastali zbog takvih neprirodnih navika nadmašuju količinu radikala potrebnih za normalne fiziološke procese i postaju štetni slobodni radikali.

Oni se u tijelu stvaraju kao posljedica stalnih prekomjernih ili naglih ekstremno loših životnih navika: masna hrana, mnogo biljnih ulja, pečena i pohana hrana, roštilj, suhomesnati proizvodi, sjedelački način života, mnogo alkohola i cigareta, debljina te psihički stresovi i gladovanja. Uvjeti u kojima štetni slobodni radikali nadmašuju potrebne slobodne radikale u organizmu dovode do stanja oksidativnog stresa. Razumljivo da ti prekobrojni štetni radikali oštećuju stanične strukture ljudskog tijela dovodeći do oštećenja ,mutacija ili pak razaranja DNK u stanicama ljudskog tijela. Izravna posljedica njihovog štetnog djelovanja može se prepoznati u ranijem starenju, većoj sklonosti prema bolestima srca i krvnih žila, karcinomu, reumatoidnom artritisu te čitavom nizu drugih bolesti. Međutim, na drugoj strani nalaze se „dobri momci“ tj. antioksidansi koji sprječavaju, zaustavljaju i djelomice popravljaju oštećenja nastala djelovanjem radikala. Mehanizam djelovanja antioksidansa jest veoma složen i uključuje u sebi djelovanje antioksidansa u užem smislu riječi (vitamini A, C i E….), koenzima ili kofaktora (cink, bakar, mangan, selen, magnezij, flavonoidi….) te od enzima koji su konačne „ubojice“ štetnih radikala. Izvori antioksidansa su voće, povrće, maslinovo ulje, riža, riba, zeleni čaj i pčelinji proizvodi.

Pojednostavljeno, pčelinji proizvodi su riznica antioksidansa i predstavljaju istinsko bogatstvo za ljudsko zdravlje. Poglavito se to misli na med koji već po svojem sastavu upućuje kod kojih bolesti se može koristiti. Mi danas znamo da med (osim vode i ugljikohidrata) sadrži mnogo antioksidativnih sastavnica poput enzima, minerala, flavonoida i vitamina. Nedvojbeno je utvrđeno da med pomaže kod bolesti dišnog sustava, kod ginekoloških problema, PMS-a i jutarnjih mučnina. Zatim, med pomaže kod gastritisa, normalizira peristaltiku i uklanja opstipaciju crijeva, a također zaustavlja i proljev. Med kao prirodni zaslađivač visoke energetske vrijednosti preporučuje se sportašima zbog energije i stimulacije srca, umora, iscrpljenosti i anoreksije. Nesporno je utvrđeno da se pri uzimanju 200 grama meda dnevno povećava dinamometrijska snaga u sportaša za 20 %. Primjerice, med je neizostavan kod alpinista, atletičara, planinara, biciklista, plivača i skijaša. Koriste ga i pacijenti za liječenje i detoksikaciju jetre te u borbi protiv anemija. Dobar se pokazao i u liječenju upala mokraćnih putova, a novija saznanja nam govore da med djeluje protukancerogeno.

Unatrag nekoliko godina mnogi znanstvenici nazivaju propolis  „proizvodom 21. stoljeća“. U njemu možemo pronaći mnogo flavonoida i drugih antioksidativnih sastojaka. Valja kazati da propolis djeluje protiv bakterija, virusa, protozoa i gljivica. Djeluje protuupalno i protuoksidativno, imunostimulatorno te ubrzava osteogenetske procese. Smatra se da posjeduje regenerativni učinak na tkiva. Glavna prepreka većoj uporabi propolisa u bolnicama ogleda se u problemu standardizacije propolisa . Treba naglasiti da se standardizacija propolisa i drugih pčelinjih proizvoda ne može samo zasnivati na njihovom kemijskom sastavu već i po njihovom učinku na ljudski ili životinjski organizam što uključuje mnogo rada i istraživanja.

Na nekoliko zadnjih  konferencija o apiterapiji znakovito mjesto u širokoj paleti pčelinjih proizvoda zauzeo je pčelinji otrov. Smatra se da pčelinji otrov bitno pomaže kod bolesnika s multipom sklerozom, za liječenje upale zglobova i mišićnih distofija.

Unatoč spoznaji da pelud nije primarno pčelinji proizvod već ga pčele samo skupljaju, njegova uloga u ljudskom organizmu je nebrojeno puta potvrđena. Primjerice, mi danas znamo da pelud:

  • poboljšava cirkulaciju krvi, jača koronarne arterije i mišićno tkivo srca
  • ima pozitivni učinak na rast i razvoj,
  • povećava broj leukocita, eritrocita,
  • biostimulativna i regenerativna svojstva (jetre),
  • ima protubakterijski učinak kod želučano-crijevnih oboljenja i infekcija mokraćnih puteva (Esherihia coli, Salmonella),
  • djeluje na lipidni metabolizam (smanjenje triglicerida),
  • usporava starenje,
  • pomaže u liječenju bolesti prostate
  • djelotvoran kod iscrpljenosti,
  •  učinkovit je u kozmetici

Pčelinji proizvod koji također zaslužuje pozornost je i matična mliječ. Njezina je uloga u zaštiti ljudskog organizma veoma važna. Utvrđeno je da matična mliječ ima sljedeće učinke:

  • biostimulativni učinak
  • pojačava oksidativnu fosforilaciju, ubrzava razmjenu tvari,
  • povećanje energije i izdržljivosti,
  • povećava otpornost na stres i bolesti,
  • pomaže u regeneraciji stanica i tkiva,
  • smanjuje razinu kolesterola,
  • pozitivni učinak na krvožilni sustav, stabilizira krvni tlak,
  • poboljšava memoriju (acetil kolin neurotransmiter),
  • stimulira imunološki sustav, potiče apetit,

Važan pčelinji proizvod je i vosak. Unatoč spoznaji da se vosak primarno koristi u praktičnom pčelarstvu, kozmetici ili u izradi svijeća sve više postoje izviješća o njegovoj ponovnoj primjeni u medicinske svrhe. Poglavito se to misli na uporabu svijeća od voska u čišćenju ušiju.

U konačnici treba kazati da umjerena fizička aktivnost, kuhana hrana te uravnotežen načina prehrane i stil života uz umjereni dodatak pčelinjih proizvoda (minimalno 20 grama meda, 10-15 kapi propolisa i 6-7 kapi matične mliječi dnevno) predstavlja temelj za dugi život.

  
Područni odjel HZPSS-a Zagrebačke županije
Zlatko Tomljanović, dr. vet. med.,
stručni savjetnik za pčelarstvo
 
 
Vijest, Zanimljivosti

Priprema naše ekipe na Novom Zelandu

Odradili su i dva sata neslužbenog treninga, a od utorka su krenuli i službeni treninzi (4 dana), te nakon toga natjecanje. Na tome su radili natjecatelji, trener, sudac i rezervni sudac, dok je WPO član i potpredsjednik WPO-a imao zadatke u okviru ekipe 9 glavnih sudaca natjecanja za pripremu svih parcela, definiranja organizacijskih detalja natjecanja i definiranju okvirnih pravila vezanih za natjecanje te vodio brigu o ukupnoj ekipi RH te njihovim potrebama za pripremu traktora i plugova.

Našu ekipu čine:

Marijo Spudić, natjecatelj, plug ravnjak – Karlovačka županija
Tomislav Kuharić, natjecatelj, plug premetnjak – Krapinsko-zagorska županija
član WPO-a i potpredsjednik WPO-a: Tugomir Majdak, MPRRR, Zagreb
trener: Siniša Hrgović, HZPSS, Virovitica
sudac: Ivica Prpić, HZPSS, Požega
zamjenik suca: Luka Čuljak, Krapinsko-zagorska županija

Ured ravnatelja HZPSS-a

Vladimir Novotny, dipl. nov.

stručni suradnik za informiranje