EU

Programi promocije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda mogu obuhvaćati širok raspon od općih kampanja o zdravoj prehrani na određenim tržištima, do pojedinačnih sektorskih proizvoda koje mogu promovirati proizvođačke organizacije, udruge i sl. Prema najavama EU agencije za potrošače, zdravstvo, poljoprivredu i prehranu (CHAFEA), za ovogodišnju će kampanju pružiti i niz alata pomoći potencijalnim podnositeljima zahtjeva kako bi uspješno izradili i prijavili projekte.

EU povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan istaknuo je kako je EU najveći svjetski trgovac poljoprivrednim prehrambenim proizvodima i najbolja adresa na svijetu za kvalitetnu hranu. Financirat će se, među ostalim i programi koji promiču održivi uzgoj, kao i kampanje namijenjene promicanju zdrave prehrane i veće potrošnje voća i povrća.

Na natječaj se mogu javiti razne organizacije poput trgovačkih, proizvođačkih i agro-prehrambena tijela odgovorna za promidžbene aktivnosti, navode u EK. Za tzv. jednostavne programe mogu se prijaviti jedna ili više organizacija iz iste zemlje EU, dok za složene programe projekta mogu podnijeti najmanje dvije nacionalne organizacije iz najmanje dvije države članice ili jedna ili više europskih organizacija.

Mjerama informiranja i promocije mogu se obuhvatiti sljedeći proizvodi:

• proizvodi iz Priloga I Ugovora o funkcioniranju Europske unije, osim duhana
• proizvodi iz Priloga I Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća kao što su:
• pivo
• čokolada i dobiveni proizvodi
• kruh, peciva, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi
• napici dobiveni od biljnih ekstrakata
• tjestenina
• sol
• prirodne gume i smole
• senf
• slatki kukuruz
• pamuk
• jaka alkoholna pića sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća.

Kampanje koje slijede obično traju kroz tri godine, a prijave se mogu dostaviti do 12. travnja 2018. putem posebne web stranice, dok će Komisija potom procijeniti prijedloge i objaviti korisnike na jesen.

Više informacija bit će objavljeno tijekom niza "Info dana" koji će se organizirati diljem EU, a prvi će se održati 31. siječnja u Bruxellesu.

Uz malobrojne iznimke, po svim rodnim i razvojnim pokazateljima za koje su dostupni podaci, žene u ruralnim područjima na globalnoj su razini u lošijem položaju u odnosu na muškarce u ruralnim područjima, kao i u odnosu na žene i muškarce u gradovima, te su žene u ruralnim područjima u nerazmjerno većoj mjeri izložene siromaštvu i isključenosti. Suočene su sa sustavnom diskriminacijom u pogledu pristupa zemlji i prirodnim resursima.

One snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi. Čak i ako su formalno zaposlene, često rade poslove koji su nesigurni, opasni i slabo plaćeni te koje ne pokriva socijalna zaštita. Vjerojatnost da će se obrazovati je manja te su više izložene riziku da postanu žrtve trgovanja ljudima i prinuđene na rad, dječji i/ili prinudni brak te druge štetne prakse. Veća je vjerojatnost da će se razboljeti, biti pothranjene ili umrijeti, te su u osobito nepovoljnijem položaju u odnosu na pristup zdravstvenoj zaštiti.

Također je veća vjerojatnost da će žene u ruralnim područjima na svim razinama biti isključene s vodećih položaja te položaja na kojima se donose odluke. One su nerazmjerno pogođene rodno utemeljenim nasiljem te nedostatkom pristupa pravosuđu i učinkovitim pravnim sredstvima. Očito je da se ne smije zanemariti važnost osnaživanja žena u ruralnim područjima, njihova samoodređenja te položaja u donošenju odluka i upravljanja. U protivnome država ugrožava vlastiti napredak.

Odbor za uklanjanje diskriminacije žena priznaje ključne doprinose žena u ruralnim područjima i žurnu potrebu da se poboljša priznavanje i zaštita njihovih ljudskih prava. U okviru svojih prethodnih zaključnih primjedbi i općih preporuka, Odbor je prepoznao razne načine na koje su žene u ruralnim područjima i dalje suočene s diskriminacijom. U ovoj Općoj preporuci, Odbor pojašnjava obveze država stranaka da osiguraju prava žena u ruralnim područjima, usredotočivši se na članak 14. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, u kojem se prepoznaje jedinstvena situacija žena u ruralnim područjima i ističu specifične obveze država stranaka u prepoznavanju, promicanju i zaštiti njihovih prava.

Članak 14. jedina je odredba u međunarodnom sporazumu iz područja ljudskih prava koja se osobito odnosi na žene u ruralnim područjima. No, sva prava u okviru Konvencije primjenjuju se na žene u ruralnim područjima, a članak 14. mora se tumačiti u kontekstu Konvencije u cijelosti. Prilikom izvješćivanja, države stranke trebale bi se doticati svih članaka koji imaju utjecaj na uživanje prava žena i djevojčica u ruralnim područjima.

Prema tome, ova Opća preporuka bavi se povezanošću članka 14. i ostalih odredbi Konvencije. Budući da se mnogi Ciljevi održivog razvoja bave situacijom žena u ruralnim područjima, omogućavajući važnu priliku unapređivanja kako pokazatelja procesa, tako i pokazatelja ishoda, specifična namjena ove Opće preporuke jest državama strankama osigurati smjernice za provedbu njihovih obveza u pogledu žena u ruralnim područjima.

Iako je Opća preporuka br. 34 usredotočena na žene u ruralnim područjima u zemljama u razvoju, neke njene komponente također se odnose i na situaciju žena u ruralnim područjima u razvijenim zemljama. Prepoznato je da su žene u ruralnim područjima čak i u razvijenim zemljama suočene s diskriminacijom i izazovima u raznim područjima kao što su gospodarsko osnaživanje, sudjelovanje u političkom i javnom životu, pristup uslugama i iskorištavanje rada radnica migrantica u ruralnim područjima. 

Opća preporuka br. 34 (2016) o pravima žena u ruralnim područjima

"To je dalekosežna tradicija našeg kraja koja bi trebala postati  prepoznatljivi hrvatski proizvod jer se radi na tradicionalan i složen, ali posve prirodan način i razlikuje se od industrijske proizvodnje.“​ – rekla nam je Tea Dvanajščak iz Vinske kuće Dvanajščak–Kozol.

Ovo malo obiteljsko gospodarstvo, uz 8 hektara vinograda koje obrađuje, ima vrlo lijepo uređenu i klimatiziranu kušaonicu vina. Uz kvalitetna vina nude se i domaći proizvodi te topla i hladna jela, a jedno od tih jela je upravo i meso ‘z tiblice.

"Ono što nas posebno veseli je da se meso ‘z tiblice jako dobro sljubljuje s „Pušipelom“, našom autohtonom sortom koju smo zadnjih godina podigli na zavidnu razinu."

Pušipel je naime, županijska robna marka koja se dobiva od vina zvanog moslavac, šipon, furmint… Ambiciozan projekt koji okuplja i nekoliko najpoznatijih hrvatskih vinara s dugom tradicijom (Cmrečnjak, Štampar, Jakopić…), a iz vinarije Dvanajščak-Kozol dolazi najbolji pušipel, sa značajkama vrsnog internacionalnog vina. Međimurci svoje pušipele dijele na classic (uvjet je 10 tona grožđa po hektaru) i prestige (6 t/ha), a uvjet za ime Pušipel je i taj da od Državnog zavoda za vino mora dobiti 85/100 bodova na organoleptičkoj ocjeni.

Autohtone sorte vina i ovakav gastro proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog porijekla je najbolji put za podizanje turizma u Međimurju na jednu višu razinu. Vinsku kuću Dvanajščak–Kozol vode mladi poljoprivrednici koji nastavljaju tradiciju svoje obitelji, a kojima u svemu pomažu i djelatnici Savjetodavne službe sa stručnim savjetima.

 „Međimursko meso ‘z tiblice“ je proizvod sastavljen od dva sastojka: „slanína“ i dimljenih i termički obrađenih komada svinjskog mesa. U proizvodnji „Međimurskog mesa ‘z tiblice“ kao sirovina se upotrebljava svježe svinjsko meso (svinjski but u komadu bez kostiju i kože, svinjska leđa i slabina, lopatica, vrat, rebra i potrbušina) i leđna slanina. „Slaníne“ su proizvod dobiven termičkom obradom leđne slanine uz kontrolirane uvjete. Termički obrađeni komadi svinjskog mesa slažu se u „slaníne“ tako da svaki komad mesa mora biti obložen „slanínama“. Zrenjem u trajanju od najmanje 45 dana dobiva se gotov proizvod „Međimursko meso ‘z tiblice“ koji je spreman za konzumaciju.

"Napraviti meso ‘z tiblice je tehnologija poput proizvodnje vina. To nije meso samo zaliveno u masti, kako mnogi misle, već mnogo kompleksniji, ali i zdraviji i ukusniji proizvod." – pojasnila nam je Tea Dvanajščak.

Specifični mikroklimatski uvjeti s hladnim zimama i vrućim ljetima odnosno visoka relativna vlažnost zraka tijekom čitave godine, te izostanak značajnijih zračnih strujanja (vjetrova) onemogućili su čuvanje mesa sušenjem u Međimurju. Obzirom da se svinjsko meso nije moglo sušiti te isto tako nisu postojali rashladni uređaji u kojima se meso moglo čuvati, Međimurci su morali osmisliti kako na jednostavan način sačuvati što više svinjskog mesa, a da se ne pokvari. Danas je to vrhunska gastronomska delicija s pričom koju je prepoznala cijela Europa.

„Međimursko meso ‘z tiblice“ postalo je 18-tim hrvatskim proizvodom čiji je naziv registriran u EU.

Za ovaj natječaj raspoloživo je ukupno milijun eura u kunskoj protuvrijednosti, a sredstva potpore se dodjeljuju proizvođačima poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji će se uključiti u sustav kvalitete ili sustav ekološke proizvodnje i čiji će proizvodi na tržište biti plasirani s nacionalnom ili EU oznakom zaštite izvornosti (ZOI), zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet  (ZTS).

Potpora se dodjeljuje i proizvođačima čiji će proizvodi biti označeni znakom iz jednog od neobveznih nacionalnih ili EU sustava kvalitete, kao i ekološkim znakom, odnosno znakom kojim se potvrđuje da se radi o proizvodu iz prijelaznog razdoblja s konvencionalne na ekološku proizvodnju.
„Do sada smo ovakve aktivnosti financirali sredstvima Državnog proračuna, a od sada koristimo sredstva iz EU fondova kojim će hrvatski proizvođači hrane moći zaštititi svoj proizvod i učiniti ga prepoznatljivim na domaćem i EU tržištu“ – izjavio je ministar Tolušić povodom otvaranja još jednog u nizu natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja RH. 

Za sve buduće korisnike, čiji će poljoprivredni  i prehrambeni proizvodi tek biti uključeni u sustave kvalitete, prihvatljivi su troškovi ulaska u sustav kvalitete, godišnji troškovi sudjelovanja u sustavu, troškovi stručne kontrole i certifikacije te troškovi tiskanja znaka kvalitete kojim će proizvod biti označen.
Prihvatljivi troškovi za korisnike koji se već nalaze u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje su troškovi tiskanja ekološkog znaka ili znaka za proizvod u prijelaznom razdoblju.  Pojedini korisnik godišnje kroz jednokratnu isplatu može dobiti najviše do 3.000 eura, odnosno 15.000 eura tijekom 5 godina.

Intenzitet  javne potpore za sudjelovanje u sustavu kvalitete iznosi 100 posto od ukupno prihvatljivih troškova, a s 25 posto potpore sufinancirat će se troškovi vezani uz ekološki znak, odnosno znak proizvoda koji je u prijelaznom razdoblju s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 17. srpnja 2017. do 18. rujna 2017., a prvi preduvjet prijave je upis u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Vodič kroz upis objavljen je na stranici www.appprrr.hr, a sam natječaj i na stranici www.ruralnirazvoj.hr.

Tolušić je kazao da je kroz hranu najlakše reći što je Hrvatska, ocijenivši kako su proizvodi registrirani na razini EU-a ono po čemu hrvatska poljoprivreda treba biti prepoznata.  Ministarstvo će nastaviti podupirati proizvođače u zaštiti proizvoda i u 2017. godini na raspolaganju će im biti sredstva iz Programa ruralnog razvoja, naglasio je ministar Tolušić. Istaknuto je kako je kvaliteta ključna za proizvođače koji žele opstati na tržištu.

Registracijom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama iz sustava kvalitete na razini EU-a, njeguje se i razvija regionalna tradicija i lokalni i regionalni identitet, čuvaju priroda i okoliš, a posebno se doprinosi povećanju prepoznatljivosti proizvoda i njegova zemljopisnog područja te razvoju turizma i ukupnom razvoju ruralnih područja. Pored toga, potrošačima se jamči posebnost proizvoda u smislu kvalitete i metoda proizvodnje, kao i lokalnog podrijetla.

Na novinarski upit što je s registracijom slavonskog kulena koju osporavaju Slovenci, Tolušić je rekao kako postupak ide k svome kraju i vjeruje da će biti riješen. Prijepora uvijek ima, no rješavat će se razgovorom, kazao je.

            Isplati se ući u postupak zaštite

Jelena Đugum, pomoćnica ministra poljoprivrede kazala je da je u EU 379 proizvoda zaštićenih oznakama kvalitete, bilo da se radio o  oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnih specijaliteta. Naš prvi zaštićeni  proizvod u EU je bio krčki pršut, a zadnji šoltansko maslinovo ulje.  Za tu je svrhu 2015. godine izdvojeno 1,4 milijuna kuna.  Ipak, radi se o dugotrajnom procesu zaštite, koji najčešće traje nekoliko godina. Osim toga, troškovi marketinga za  zaštićene proizvode, koje na taj način tržište bolje prepoznaje, isto su problematični, smatra Đugum. 

No, sama zaštita je tek početak uspješnog posla, kao što je ona na Cresu, gdje su se proizvođači maslinovog ulja i stočari, uspješno povezali  i tako na otoku uspjeli povezati poljoprivredu s turizmom.  Slično razmišljaju i u Baranji, gdje djeluje Udruga baranjski kulen. Miodrag  Komarić, predsjednik  Udruge  baranjski kulen, kazao je da isplati  ući u postupak zaštite  poljoprivrednih proizvoda, jer je to jedan od načina borbe za ostanak mladih ljudi na ruralnim područjima, koja imaju što ponuditi na tržištu. 

Marinko Petković, Gospodarski list         

Naši mladi poljoprivrednici su zahvaljujući Dubravki Šuica, ambasadorici Europske pučke stranke u Hrvatskoj, prvi put dobili priliku natjecati se za najboljeg poljoprivrednika EU, a za  najboljeg predviđena je nagrada od 10 tisuća eura, dok je iznos od 7.500 eura predviđen za najodrživiji projekt kao i za najinovativnijeg mladog poljoprivrednika iz EU.

Nakon pregleda više od 200 prijava, 41 prijava je ušla u uži izbor, stručno povjerenstvo je jednoglasno izabralo Martinu Petrović iz Vukojevaca, kraj Našica za najbolju mladu poljoprivrednicu Hrvatske. Nagradu je osvojila projektom proizvodnje suhomesnatih proizvoda od crne slavonske svinje – fajferice

Među još 9 poljoprivrednika koji su sudjelovali na natječaju i nagrađeni putovanjem na 2. europski kongres mladih poljoprivrednika u Europskom parlamentu u Bruxellesu je i 30-godišnji ekonomista, nositelj gospodarstva u Upisniku poljoprivrednika, Goran Golem iz Lisičića, Zadarska županija. Goran je zauzeo treće visoko mjesto sa projektom proizvodnje autohtonog češnjaka. Član je udruge proizvođača luka Zadarske županije „Rešta“ i prvi među proizvođačima luka koji je u Registru ekoloških proizvođača. Sve slobodno vrijeme provodi u polju jer češnjak je zahtjevna kultura poglavito kada parcela prelazi 2,00 ha. Stoga, Goran radi ekonomske isplativosti neumorno istražuje i eksperimentira kako bi tradicionalnu proizvodnju osuvremenio, a potom i povećao. I, ne samo on nego i svi drugi proizvođači, poglavito mladi koji se teško odlučuju za ovu djelatnost zbog velikog uloga manualnog rada. Trenutno radi na patentiranju stroja za rasčešljavanje glavica češnjaka, dok je sadnju već usavršio putem četveroredne traktorske sadilice. Sve te aktivnosti Goranove i istraživanja Zavoda za povrtlarstvo Agronomskog fakulteta Zagreb, s prof. Josipom Borošić u konačnici imaju cilj povećanje proizvodnje, zajednički nastup na tržištu, a potrošači će prepoznati razliku izvornog luka u odnosu na bezukusni, “sterilizirani” kineski luk.

mr. sc. Ana Grgas,
rukovoditeljica Odsjeka za male životinje

Od publikacija posebno se ističe ENRD revija (EU Rural Review) koja sadrži sve najnovije vijesti ENRD-a, vijesti i priče iz nacionalnih mreža ruralnog razvoja i LAG-ova zemalja članica, opsežno tematsko izvještavanje o događajima u sklopu ruralnog razvoja pojedinih zemalja. Revija je dostupna na šest jezika (DE, EN, ES, FR, IT, PL) kao i u tiskanom i PDF formatu.

Do sada je izašlo 16 brojeva, a zahvaljujući aktivnosti Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Zadru, prevedeno je i četrnaesto  izdanje Revije ruralnog razvoja Europske unije na hrvatski jezik. Ovo, zadnje prevedeno izdanje je usko specijalizirano na djelovanje razvojnih mreža u ruralnim područjima. Prijevod i tisak nove Revije financirao je UNDP.

Umrežavanje je instrument politike u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) – inače poznat kao Potpora 2. Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Iskustvo pokazuje da su mreže učinkovito sredstvo informiranja te služe za osnaživanje lokalnih ljudi u ruralnim zajednicama.

Na dolje navedenom linku u PDF formatu možete preuzeti sve Revije ruralnog razvoja. 

Klikom na HR pokraj željene Revije možete ju čitati na hrvatskom. 

Višnja Magdić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica
Odsjek za ruralni razvoj i EU programe

Informacije o početku korištenja Kohezijskog i strukturnih fondova EU u Hrvatskoj

Krajem kolovoza Europska komisija je odobrila prvi paket za Hrvatsku koji će se financirati kroz Kohezijski i strukturne fondove. Paket je vrijedan 450 milijuna €, radi se o paketu za prvih šest mjeseci članstva Hrvatske u EU, a funkcionira unutar generacije programa za razdoblje 2007.-2013.

Odobreni paket financira sljedeće prioritete:

1. Promet – 120 milijuna € iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)
2. Zaštita okoliša – 149,8 milijuna € iz Kohezijskog fonda (KF)
3. Regionalna konkurentnost – 108,4 milijuna € iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)
4. Razvoj ljudskih potencijala – 60 milijuna € iz Europskog socijalnog fonda (ESF)
5. Programi prekogranične suradnje – 11,2 milijuna €.

U predstavljanju ove odluke, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU navelo je i devet konkretnih projekata na području željezničkog prometa, vodoopskrbe i odvodnje te obrazovne i znanstvene infrastrukture koji se nalaze u sklopu ovog paketa. 

Pet projekata spada u kategoriju „velikih projekata“, a Europska je komisija do sada odobrila dva – vodoopskrbu i odvodnju u Osijeku i Poreču. Ostali projekti su u fazi pripreme, a budući da se radi o projektima manjim od 50 milijuna eura, dakle onima koji ne spadaju u kategoriju „velikih projekata“, nije potrebno odobrenje Europske komisije, nego oni mogu ići u provedbu čim njihova dokumentacija bude dovršena.

Što se tiče shema dodjele bespovratne pomoći (grantova), objava natječaja očekuje se do kraja ove i tijekom sljedeće godine, a projekti se moraju provesti do 2016.

Za sljedeću generaciju programa 2014.-2020. još se definira pravna i strateška podloga, kako na razini EU, tako i u Hrvatskoj. S obzirom na tu činjenicu, još je neizvjesno kada će se u sklopu njih početi objavljivati natječaji.

Proračunski okvir EU za razdoblje 2014. – 2020.

Institucije EU (Vijeće, Komisija i Parlament) postigle su načelni dogovor o financijskom okviru za razdoblje 2014.2020., koji bi trebao uskoro biti i službeno usvojen. U tom bi sedmogodišnjem razdoblju ukupna vrijednost proračuna EU bila 960 milijardi eura. Dogovorena su i nova načela, primjerice veća fleksibilnost u provedbi proračunskih rashoda, što podrazumijeva mogućnost da se proračunska sredstva mogu prebacivati iz stavki u kojima nisu iskorištena u one u kojima nedostaje novca, te iz jedne u drugu proračunsku godinu. Još se uvijek razgovara i o mogućnosti da se razdoblje financijskog okvira skrati sa sedam na pet godina, kako bi se uskladio s trajanjem mandata Komisije i Parlamenta. Izravni doprinos zemalja članica trenutačno je najvažniji izvor punjenja proračuna, iako EU ima i vlastite proračunske izvore. Pobornici čvršćeg povezivanja EU, među njima i mnogi članovi Europskog parlamenta, zagovaraju povećanje vlastitih proračunskih izvora, koji bi između ostalog uključivali i poreze na financijske transakcije. Međutim, takvo rješenje sigurno neće biti provedeno prije 2016. godine, za kada je dogovorena mogućnost revizije sadašnjeg sustava punjenja proračuna EU.

NATJEČAJI U SKLOPU FONDOVA EU

STRUKTURNI FONDOVI – NAJAVE GRANTOVA

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU najavilo je raspisivanje natječaja za sljedeće sheme do kraja 2013. Godine, a u okviru Operativnog programa regionalna konkurentnost, koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR):

1. EFRR – Konkurentnost MSP: proizvodnja i turizam

Prema preliminarnim informacijama prihvatljive su sljedeće vrste ulaganja:

1. 1. Modernizacija proizvodnje

• izgradnja novih ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta
• uvođenje inovativnih tehnologija i razvoj novih proizvoda
• smanjenje potrošnje energije i sirovina

1. 2. Održivi turizam

• izgradnja, uređenje i podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta, posebice malih i srednje velikih hotela
• razvoj dodatne turističke ponude i kvalitete usluga
• jačanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa

Prihvatljivi korisnici: Mala i srednja poduzeća (prihvatljive djelatnosti definirane NKD-om)

Dostupna sredstva: Na natječaju 30 mil. €, a po projektu: 0,5-3,5 mil. €

Intenzitet potpore: 50% za srednja i 60% za mala i mikro poduzeća

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.minpo.hr i www.strukturnifondovi.hr.

2. EFRR – IKT i poslovni procesi

Prihvatljive su sljedeće vrste ulaganja:

• analiza postojećih poslovnih procesa i cjelovita IKT rješenja za integriranje poslovanja
• IKT rješenja namijenjena uspostavljanju procesa (npr. Upravljanje opskrbnim lancem i odnosima s klijentima)
• izobrazba djelatnika za rad s novim IKT sustavima
• širokopojasna rješenja kao što su e-učenje i e-poslovanje
• oprema i softverska rješenja

Prihvatljivi korisnici: Mala i srednja poduzeća (prihvatljive djelatnosti definirane NKD-om)

Dostupna sredstva: Na natječaju 3 mil. €, a po projektu: 20.000 – 100.000 €

Intenzitet potpore: maks. 85%

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.minpo.hr i www.strukturnifondovi.hr

3. EFRR – Poslovna infrastruktura

Prihvatljive su sljedeće vrste ulaganja:

Izgradnja i dogradnja

3. 1. Javne poslovne infrastrukture – kojom se privlači poduzetnike, osobito MSP i koja doprinosi stvaranju novih radnim mjesta

3. 2. Javne turističke infrastrukture – osobito one kojom se pridonosi produljivanju turističke sezone, razvoju selektivnih oblika turizma, raznolikosti turističke ponude, razvoju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta

Prihvatljivi korisnici: Javna tijela, institucije,poduzeća, neprofitne organizacije, turističke zajednice i udruženja

Dostupna sredstva: Na natječaju cca 26,5 mil. €, po projektu 1-10 mil. €

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.strukturnifondovi.hr

4. EFRR – Kapacitet za istraživanje – zaliha infrastrukturnih projekata

Prihvatljive su sljedeće vrste aktivnosti:

Izrada dokumentacija za infrastrukturne projekte (CBA, idejni projekt, glavni i izvedbeni projekt, PUO, studija izvedivosti)

Doprinosi potrebni za izdavanje dozvola za glavni projekt (vodni, komunalni, itd.)

Prihvatljivi korisnici: Javna visoka učilišta i javne istraživačke organizacije, znanstveno-tehnološki parkovi

Dostupna sredstva: Na natječaju: 5,1 mil. €

Intenzitet potpore: maks 85%

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.mzos.hr i www.strukturnifondovi.hr

5. EFRR – Kapacitet za istraživanje – centri izvrsnosti (LOT 1)

Prihvatljive su sljedeće vrste aktivnosti/ulaganja:

• upravljanje projektima, znanstvena oprema, istraživanje i razvoj, usavršavanje i mobilnost istraživača, širenje rezultata istraživanja, intelektualno vlasništvo

Prihvatljivi korisnici: Javna visoka učilišta i javne istraživačke organizacije

Dostupna sredstva: Na natječaju: cca 6,5 mil. €, a po projektu: 0,5-2 mil. €

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.mzos.hr i www.strukturnifondovi.hr

6. EFRR – Kapacitet za istraživanje – industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj i inovacije (LOT 2)

Prihvatljive su sljedeće vrste aktivnosti:

• Faza 1 – istraživanje, Faza 2 – razvoj
• upravljanje projektima, znanstvena oprema, industrijsko istraživanje/razvojno testiranje novih ideja, širenje rezultata istraživanja, intelektualno vlasništvo

Prihvatljivi korisnici: Javna visoka učilišta i javne istraživačke organizacije, Privatna poduzeća kao partner

Dostupna sredstva: Na natječaju: cca 5,5 mil. €, a po projektu: 0,2 – 1 mil. €

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.mzos.hr i www.strukturnifondovi.hr

U okviru Operativnog programa razvoj ljudskih potencijala koji se financira iz Europskog socijalnog fonda (ESF), Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je sljedeće natječaje:

1. Kvaliteta visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a, dostupan iznos 8,5 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2013.
2. Kapacitet ustanova za obrazovanje odraslih, dostupan iznos 3,8 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2013.
3. Jačanje socijalnog dijaloga, dostupan iznos 2,4 mil. €. Očekivana objava natječaja 1. kvartal 2014.
4. Obrazovanje za poduzetništvo i obrt, dostupan iznos 2,4 mil. €. Očekivana objava natječaja 1. kvartal 2014.
5. Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, dostupan iznos 5,9 mil. €. Očekivana objava natječaja 1. kvartal 2014.
6. Pristup otvorenom tržištu rada za grupe kojima prijeti socijalna isključenost, dostupan iznos 3,9 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2014.
7. Mikroprojekti za financiranje inovativnih aktivnosti malih organizacija civilnog društva na lokalnoj razini, dostupan iznos 1,2 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2014.

IPARD

APPRRR je objavila kako je upravo objavljeni natječaj za mjeru 202 posljednji IPARD natječaj. Projekti prijavljeni na prethodne natječaje potrošit će sva dostupna sredstva, tako da za mjere 101, 103 i 302 neće biti novih natječaja do kraja 2013. godine.

Program IPARD bit će zamijenjen Programom ruralnog razvoja za 2014.2020., koji je trenutno u definiranju. Preliminarna verzija novog programa dostupna je na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

IPARD – Mjera 202

1. Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja (studije, usavršavanje, promidžbeni materijali, studijska putovanja)
2. Provedba lokalnih razvojnih strategija (plaće voditelja LAG-ova, uredska oprema i materijal, režijski troškovi)

LAG-ovi su udruge koje okupljaju lokalne gospodarske, administrativne i nevladine subjekte u ruralnom području bez mjesta većih od 25.000 stanovnika koje obuhvaća 5.000-150.000 stanovnika.

Prihvatljivi korisnici: Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi)

Dostupna sredstva: Po projektu: 0,2 – 0,25 mil. kn

Intenzitet potpore: 100%

Rok prijave: 18. 10. 2013.

Obrasci: na internetskoj stranici APPRRR-a.

Dva IPA natječaja prekogranične suradnje – s BiH i Crnom Gorom

Neprofitne organizacije aktivne u županijama koje graniče s BiH ili Crnom Gorom mogu sa svojim bosanskohercegovačkim ili crnogorskim partnerima prijaviti projekte prekogranične suradnje koji odgovaraju prioritetima poziva na dostavu prijedloga projekata.

1. Natječaj prekogranične suradnje – s BiH

Prioriteti:

Gospodarska suradnja

1.1. Razvoj zajedničke turističke ponude

1.2. Promocija poduzetništva

Kvaliteta života i socijalna kohezija

2.1. Zaštita okoliša

2.2. Dostupnost svih usluga u lokalnoj zajednici u pograničnom području

Trajanje projekata: 9 -24 mjeseca

Dostupna sredstva: na natječaju 3,8 mil. €, a po projektu: 65.000-300.000 €

20-85% troškova projekta

Rok prijave: 4. 11. 2013. u 16h

Detaljne informacije na internetskoj stranici programa CBC HR-BiH

http://www.cbc-cro-bih.net/hr/

1. Natječaj prekogranične suradnje – s Crnom Gorom

Prioriteti:

• Zaštita okoliša, prirode i kulturne baštine,
• Zajednički turistički i kulturni prostori
• Mali razvojni projekti prekograničnih zajednica

Trajanje projekata: 12 – 24 mjeseca

Dostupna sredstva: na natječaju: 1,8 mil. €, a po projektu: 65.000-300.000 €

20-85% troškova projekta

Rok prijave: 13. 12. 2013. u 16h

Detaljne informacije na internetskoj stranici programa CBC HR-CG

http://www.cbccro-mne.org/

Višnja Magdić, viša stručna savjetnica
za ruralni razvoj i EU programe PSS-a