MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

EU

EU, Vijest

Mesu z tiblice zaštita izvornosti i oznaka zemljopisnog porijekla

"To je dalekosežna tradicija našeg kraja koja bi trebala postati  prepoznatljivi hrvatski proizvod jer se radi na tradicionalan i složen, ali posve prirodan način i razlikuje se od industrijske proizvodnje.“​ – rekla nam je Tea Dvanajščak iz Vinske kuće Dvanajščak–Kozol.

Ovo malo obiteljsko gospodarstvo, uz 8 hektara vinograda koje obrađuje, ima vrlo lijepo uređenu i klimatiziranu kušaonicu vina. Uz kvalitetna vina nude se i domaći proizvodi te topla i hladna jela, a jedno od tih jela je upravo i meso ‘z tiblice.

"Ono što nas posebno veseli je da se meso ‘z tiblice jako dobro sljubljuje s „Pušipelom“, našom autohtonom sortom koju smo zadnjih godina podigli na zavidnu razinu."

Pušipel je naime, županijska robna marka koja se dobiva od vina zvanog moslavac, šipon, furmint… Ambiciozan projekt koji okuplja i nekoliko najpoznatijih hrvatskih vinara s dugom tradicijom (Cmrečnjak, Štampar, Jakopić…), a iz vinarije Dvanajščak-Kozol dolazi najbolji pušipel, sa značajkama vrsnog internacionalnog vina. Međimurci svoje pušipele dijele na classic (uvjet je 10 tona grožđa po hektaru) i prestige (6 t/ha), a uvjet za ime Pušipel je i taj da od Državnog zavoda za vino mora dobiti 85/100 bodova na organoleptičkoj ocjeni.

Autohtone sorte vina i ovakav gastro proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog porijekla je najbolji put za podizanje turizma u Međimurju na jednu višu razinu. Vinsku kuću Dvanajščak–Kozol vode mladi poljoprivrednici koji nastavljaju tradiciju svoje obitelji, a kojima u svemu pomažu i djelatnici Savjetodavne službe sa stručnim savjetima.

 „Međimursko meso ‘z tiblice“ je proizvod sastavljen od dva sastojka: „slanína“ i dimljenih i termički obrađenih komada svinjskog mesa. U proizvodnji „Međimurskog mesa ‘z tiblice“ kao sirovina se upotrebljava svježe svinjsko meso (svinjski but u komadu bez kostiju i kože, svinjska leđa i slabina, lopatica, vrat, rebra i potrbušina) i leđna slanina. „Slaníne“ su proizvod dobiven termičkom obradom leđne slanine uz kontrolirane uvjete. Termički obrađeni komadi svinjskog mesa slažu se u „slaníne“ tako da svaki komad mesa mora biti obložen „slanínama“. Zrenjem u trajanju od najmanje 45 dana dobiva se gotov proizvod „Međimursko meso ‘z tiblice“ koji je spreman za konzumaciju.

"Napraviti meso ‘z tiblice je tehnologija poput proizvodnje vina. To nije meso samo zaliveno u masti, kako mnogi misle, već mnogo kompleksniji, ali i zdraviji i ukusniji proizvod." – pojasnila nam je Tea Dvanajščak.

Specifični mikroklimatski uvjeti s hladnim zimama i vrućim ljetima odnosno visoka relativna vlažnost zraka tijekom čitave godine, te izostanak značajnijih zračnih strujanja (vjetrova) onemogućili su čuvanje mesa sušenjem u Međimurju. Obzirom da se svinjsko meso nije moglo sušiti te isto tako nisu postojali rashladni uređaji u kojima se meso moglo čuvati, Međimurci su morali osmisliti kako na jednostavan način sačuvati što više svinjskog mesa, a da se ne pokvari. Danas je to vrhunska gastronomska delicija s pričom koju je prepoznala cijela Europa.

„Međimursko meso ‘z tiblice“ postalo je 18-tim hrvatskim proizvodom čiji je naziv registriran u EU.

EU, Vijest

Do proizvoda s nacionalnom ili EU oznakom od sada uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja

Za ovaj natječaj raspoloživo je ukupno milijun eura u kunskoj protuvrijednosti, a sredstva potpore se dodjeljuju proizvođačima poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji će se uključiti u sustav kvalitete ili sustav ekološke proizvodnje i čiji će proizvodi na tržište biti plasirani s nacionalnom ili EU oznakom zaštite izvornosti (ZOI), zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet  (ZTS).

Potpora se dodjeljuje i proizvođačima čiji će proizvodi biti označeni znakom iz jednog od neobveznih nacionalnih ili EU sustava kvalitete, kao i ekološkim znakom, odnosno znakom kojim se potvrđuje da se radi o proizvodu iz prijelaznog razdoblja s konvencionalne na ekološku proizvodnju.
Do sada smo ovakve aktivnosti financirali sredstvima Državnog proračuna, a od sada koristimo sredstva iz EU fondova kojim će hrvatski proizvođači hrane moći zaštititi svoj proizvod i učiniti ga prepoznatljivim na domaćem i EU tržištu“ – izjavio je ministar Tolušić povodom otvaranja još jednog u nizu natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja RH. 

Za sve buduće korisnike, čiji će poljoprivredni  i prehrambeni proizvodi tek biti uključeni u sustave kvalitete, prihvatljivi su troškovi ulaska u sustav kvalitete, godišnji troškovi sudjelovanja u sustavu, troškovi stručne kontrole i certifikacije te troškovi tiskanja znaka kvalitete kojim će proizvod biti označen.
Prihvatljivi troškovi za korisnike koji se već nalaze u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje su troškovi tiskanja ekološkog znaka ili znaka za proizvod u prijelaznom razdoblju.  Pojedini korisnik godišnje kroz jednokratnu isplatu može dobiti najviše do 3.000 eura, odnosno 15.000 eura tijekom 5 godina.

Intenzitet  javne potpore za sudjelovanje u sustavu kvalitete iznosi 100 posto od ukupno prihvatljivih troškova, a s 25 posto potpore sufinancirat će se troškovi vezani uz ekološki znak, odnosno znak proizvoda koji je u prijelaznom razdoblju s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 17. srpnja 2017. do 18. rujna 2017., a prvi preduvjet prijave je upis u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Vodič kroz upis objavljen je na stranici www.appprrr.hr, a sam natječaj i na stranici www.ruralnirazvoj.hr.

EU, Vijest

Zaštićeni proizvodi imaju otvoreno tržište

Tolušić je kazao da je kroz hranu najlakše reći što je Hrvatska, ocijenivši kako su proizvodi registrirani na razini EU-a ono po čemu hrvatska poljoprivreda treba biti prepoznata.  Ministarstvo će nastaviti podupirati proizvođače u zaštiti proizvoda i u 2017. godini na raspolaganju će im biti sredstva iz Programa ruralnog razvoja, naglasio je ministar Tolušić. Istaknuto je kako je kvaliteta ključna za proizvođače koji žele opstati na tržištu.

Registracijom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama iz sustava kvalitete na razini EU-a, njeguje se i razvija regionalna tradicija i lokalni i regionalni identitet, čuvaju priroda i okoliš, a posebno se doprinosi povećanju prepoznatljivosti proizvoda i njegova zemljopisnog područja te razvoju turizma i ukupnom razvoju ruralnih područja. Pored toga, potrošačima se jamči posebnost proizvoda u smislu kvalitete i metoda proizvodnje, kao i lokalnog podrijetla.

Na novinarski upit što je s registracijom slavonskog kulena koju osporavaju Slovenci, Tolušić je rekao kako postupak ide k svome kraju i vjeruje da će biti riješen. Prijepora uvijek ima, no rješavat će se razgovorom, kazao je.

            Isplati se ući u postupak zaštite

Jelena Đugum, pomoćnica ministra poljoprivrede kazala je da je u EU 379 proizvoda zaštićenih oznakama kvalitete, bilo da se radio o  oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnih specijaliteta. Naš prvi zaštićeni  proizvod u EU je bio krčki pršut, a zadnji šoltansko maslinovo ulje.  Za tu je svrhu 2015. godine izdvojeno 1,4 milijuna kuna.  Ipak, radi se o dugotrajnom procesu zaštite, koji najčešće traje nekoliko godina. Osim toga, troškovi marketinga za  zaštićene proizvode, koje na taj način tržište bolje prepoznaje, isto su problematični, smatra Đugum. 

No, sama zaštita je tek početak uspješnog posla, kao što je ona na Cresu, gdje su se proizvođači maslinovog ulja i stočari, uspješno povezali  i tako na otoku uspjeli povezati poljoprivredu s turizmom.  Slično razmišljaju i u Baranji, gdje djeluje Udruga baranjski kulen. Miodrag  Komarić, predsjednik  Udruge  baranjski kulen, kazao je da isplati  ući u postupak zaštite  poljoprivrednih proizvoda, jer je to jedan od načina borbe za ostanak mladih ljudi na ruralnim područjima, koja imaju što ponuditi na tržištu. 

Marinko Petković, Gospodarski list         

 

EU, Vijest

Najpoljoprivrednik EU

Naši mladi poljoprivrednici su zahvaljujući Dubravki Šuica, ambasadorici Europske pučke stranke u Hrvatskoj, prvi put dobili priliku natjecati se za najboljeg poljoprivrednika EU, a za  najboljeg predviđena je nagrada od 10 tisuća eura, dok je iznos od 7.500 eura predviđen za najodrživiji projekt kao i za najinovativnijeg mladog poljoprivrednika iz EU.

Nakon pregleda više od 200 prijava, 41 prijava je ušla u uži izbor, stručno povjerenstvo je jednoglasno izabralo Martinu Petrović iz Vukojevaca, kraj Našica za najbolju mladu poljoprivrednicu Hrvatske. Nagradu je osvojila projektom proizvodnje suhomesnatih proizvoda od crne slavonske svinje – fajferice

Među još 9 poljoprivrednika koji su sudjelovali na natječaju i nagrađeni putovanjem na 2. europski kongres mladih poljoprivrednika u Europskom parlamentu u Bruxellesu je i 30-godišnji ekonomista, nositelj gospodarstva u Upisniku poljoprivrednika, Goran Golem iz Lisičića, Zadarska županija. Goran je zauzeo treće visoko mjesto sa projektom proizvodnje autohtonog češnjaka. Član je udruge proizvođača luka Zadarske županije „Rešta“ i prvi među proizvođačima luka koji je u Registru ekoloških proizvođača. Sve slobodno vrijeme provodi u polju jer češnjak je zahtjevna kultura poglavito kada parcela prelazi 2,00 ha. Stoga, Goran radi ekonomske isplativosti neumorno istražuje i eksperimentira kako bi tradicionalnu proizvodnju osuvremenio, a potom i povećao. I, ne samo on nego i svi drugi proizvođači, poglavito mladi koji se teško odlučuju za ovu djelatnost zbog velikog uloga manualnog rada. Trenutno radi na patentiranju stroja za rasčešljavanje glavica češnjaka, dok je sadnju već usavršio putem četveroredne traktorske sadilice. Sve te aktivnosti Goranove i istraživanja Zavoda za povrtlarstvo Agronomskog fakulteta Zagreb, s prof. Josipom Borošić u konačnici imaju cilj povećanje proizvodnje, zajednički nastup na tržištu, a potrošači će prepoznati razliku izvornog luka u odnosu na bezukusni, “sterilizirani” kineski luk.

poljoprivrednik_22_1.jpg

 

mr. sc. Ana Grgas,
rukovoditeljica Odsjeka za male životinje

EU, Vijest

Revije ruralnog razvoja Europske unije

Od publikacija posebno se ističe ENRD revija (EU Rural Review) koja sadrži sve najnovije vijesti ENRD-a, vijesti i priče iz nacionalnih mreža ruralnog razvoja i LAG-ova zemalja članica, opsežno tematsko izvještavanje o događajima u sklopu ruralnog razvoja pojedinih zemalja. Revija je dostupna na šest jezika (DE, EN, ES, FR, IT, PL) kao i u tiskanom i PDF formatu.

Do sada je izašlo 16 brojeva, a zahvaljujući aktivnosti Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Zadru, prevedeno je i četrnaesto  izdanje Revije ruralnog razvoja Europske unije na hrvatski jezik. Ovo, zadnje prevedeno izdanje je usko specijalizirano na djelovanje razvojnih mreža u ruralnim područjima. Prijevod i tisak nove Revije financirao je UNDP.

Umrežavanje je instrument politike u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) – inače poznat kao Potpora 2. Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Iskustvo pokazuje da su mreže učinkovito sredstvo informiranja te služe za osnaživanje lokalnih ljudi u ruralnim zajednicama.

Na dolje navedenom linku u PDF formatu možete preuzeti sve Revije ruralnog razvoja. 

Klikom na HR pokraj željene Revije možete ju čitati na hrvatskom. 

Višnja Magdić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica
Odsjek za ruralni razvoj i EU programe

EU, Vijest

NOVOSTI IZ EU

Informacije o početku korištenja Kohezijskog i strukturnih fondova EU u Hrvatskoj

Krajem kolovoza Europska komisija je odobrila prvi paket za Hrvatsku koji će se financirati kroz Kohezijski i strukturne fondove. Paket je vrijedan 450 milijuna €, radi se o paketu za prvih šest mjeseci članstva Hrvatske u EU, a funkcionira unutar generacije programa za razdoblje 2007.-2013.

Odobreni paket financira sljedeće prioritete:

  1. Promet – 120 milijuna € iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)
  2. Zaštita okoliša – 149,8 milijuna € iz Kohezijskog fonda (KF)
  3. Regionalna konkurentnost – 108,4 milijuna € iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)
  4. Razvoj ljudskih potencijala – 60 milijuna € iz Europskog socijalnog fonda (ESF)
  5. Programi prekogranične suradnje – 11,2 milijuna €.

U predstavljanju ove odluke, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU navelo je i devet konkretnih projekata na području željezničkog prometa, vodoopskrbe i odvodnje te obrazovne i znanstvene infrastrukture koji se nalaze u sklopu ovog paketa. 

Pet projekata spada u kategoriju „velikih projekata“, a Europska je komisija do sada odobrila dva – vodoopskrbu i odvodnju u Osijeku i Poreču. Ostali projekti su u fazi pripreme, a budući da se radi o projektima manjim od 50 milijuna eura, dakle onima koji ne spadaju u kategoriju „velikih projekata“, nije potrebno odobrenje Europske komisije, nego oni mogu ići u provedbu čim njihova dokumentacija bude dovršena.

Što se tiče shema dodjele bespovratne pomoći (grantova), objava natječaja očekuje se do kraja ove i tijekom sljedeće godine, a projekti se moraju provesti do 2016.

Za sljedeću generaciju programa 2014.-2020. još se definira pravna i strateška podloga, kako na razini EU, tako i u Hrvatskoj. S obzirom na tu činjenicu, još je neizvjesno kada će se u sklopu njih početi objavljivati natječaji.

Proračunski okvir EU za razdoblje 2014. – 2020.

Institucije EU (Vijeće, Komisija i Parlament) postigle su načelni dogovor o financijskom okviru za razdoblje 2014.2020., koji bi trebao uskoro biti i službeno usvojen. U tom bi sedmogodišnjem razdoblju ukupna vrijednost proračuna EU bila 960 milijardi eura. Dogovorena su i nova načela, primjerice veća fleksibilnost u provedbi proračunskih rashoda, što podrazumijeva mogućnost da se proračunska sredstva mogu prebacivati iz stavki u kojima nisu iskorištena u one u kojima nedostaje novca, te iz jedne u drugu proračunsku godinu. Još se uvijek razgovara i o mogućnosti da se razdoblje financijskog okvira skrati sa sedam na pet godina, kako bi se uskladio s trajanjem mandata Komisije i Parlamenta. Izravni doprinos zemalja članica trenutačno je najvažniji izvor punjenja proračuna, iako EU ima i vlastite proračunske izvore. Pobornici čvršćeg povezivanja EU, među njima i mnogi članovi Europskog parlamenta, zagovaraju povećanje vlastitih proračunskih izvora, koji bi između ostalog uključivali i poreze na financijske transakcije. Međutim, takvo rješenje sigurno neće biti provedeno prije 2016. godine, za kada je dogovorena mogućnost revizije sadašnjeg sustava punjenja proračuna EU.

 

NATJEČAJI U SKLOPU FONDOVA EU

STRUKTURNI FONDOVI – NAJAVE GRANTOVA

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU najavilo je raspisivanje natječaja za sljedeće sheme do kraja 2013. Godine, a u okviru Operativnog programa regionalna konkurentnost, koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR):

 

1. EFRR – Konkurentnost MSP: proizvodnja i turizam

Prema preliminarnim informacijama prihvatljive su sljedeće vrste ulaganja:

1. 1. Modernizacija proizvodnje

  • izgradnja novih ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta
  • uvođenje inovativnih tehnologija i razvoj novih proizvoda
  • smanjenje potrošnje energije i sirovina

1. 2. Održivi turizam

  • izgradnja, uređenje i podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta, posebice malih i srednje velikih hotela
  • razvoj dodatne turističke ponude i kvalitete usluga
  • jačanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa

Prihvatljivi korisnici: Mala i srednja poduzeća (prihvatljive djelatnosti definirane NKD-om)

Dostupna sredstva: Na natječaju 30 mil. €, a po projektu: 0,5-3,5 mil. €

Intenzitet potpore: 50% za srednja i 60% za mala i mikro poduzeća

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.minpo.hr i www.strukturnifondovi.hr.

 

2. EFRR – IKT i poslovni procesi

Prihvatljive su sljedeće vrste ulaganja:

  • analiza postojećih poslovnih procesa i cjelovita IKT rješenja za integriranje poslovanja
  • IKT rješenja namijenjena uspostavljanju procesa (npr. Upravljanje opskrbnim lancem i odnosima s klijentima)
  • izobrazba djelatnika za rad s novim IKT sustavima
  • širokopojasna rješenja kao što su e-učenje i e-poslovanje
  • oprema i softverska rješenja

Prihvatljivi korisnici: Mala i srednja poduzeća (prihvatljive djelatnosti definirane NKD-om)

Dostupna sredstva: Na natječaju 3 mil. €, a po projektu: 20.000 – 100.000 €

Intenzitet potpore: maks. 85%

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.minpo.hr i www.strukturnifondovi.hr

 

3. EFRR – Poslovna infrastruktura

Prihvatljive su sljedeće vrste ulaganja:

Izgradnja i dogradnja

3. 1. Javne poslovne infrastrukture – kojom se privlači poduzetnike, osobito MSP i koja doprinosi stvaranju novih radnim mjesta

3. 2. Javne turističke infrastrukture – osobito one kojom se pridonosi produljivanju turističke sezone, razvoju selektivnih oblika turizma, raznolikosti turističke ponude, razvoju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta

Prihvatljivi korisnici: Javna tijela, institucije,poduzeća, neprofitne organizacije, turističke zajednice i udruženja

Dostupna sredstva: Na natječaju cca 26,5 mil. €, po projektu 1-10 mil. €

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.strukturnifondovi.hr

 

4. EFRR – Kapacitet za istraživanje – zaliha infrastrukturnih projekata

Prihvatljive su sljedeće vrste aktivnosti:

Izrada dokumentacija za infrastrukturne projekte (CBA, idejni projekt, glavni i izvedbeni projekt, PUO, studija izvedivosti)

Doprinosi potrebni za izdavanje dozvola za glavni projekt (vodni, komunalni, itd.)

Prihvatljivi korisnici: Javna visoka učilišta i javne istraživačke organizacije, znanstveno-tehnološki parkovi

Dostupna sredstva: Na natječaju: 5,1 mil. €

Intenzitet potpore: maks 85%

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.mzos.hr i www.strukturnifondovi.hr

 

5. EFRR – Kapacitet za istraživanje – centri izvrsnosti (LOT 1)

Prihvatljive su sljedeće vrste aktivnosti/ulaganja:

  • upravljanje projektima, znanstvena oprema, istraživanje i razvoj, usavršavanje i mobilnost istraživača, širenje rezultata istraživanja, intelektualno vlasništvo

Prihvatljivi korisnici: Javna visoka učilišta i javne istraživačke organizacije

Dostupna sredstva: Na natječaju: cca 6,5 mil. €, a po projektu: 0,5-2 mil. €

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.mzos.hr i www.strukturnifondovi.hr

 

6. EFRR – Kapacitet za istraživanje – industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj i inovacije (LOT 2)

Prihvatljive su sljedeće vrste aktivnosti:

  • Faza 1 – istraživanje, Faza 2 – razvoj
  • upravljanje projektima, znanstvena oprema, industrijsko istraživanje/razvojno testiranje novih ideja, širenje rezultata istraživanja, intelektualno vlasništvo

Prihvatljivi korisnici: Javna visoka učilišta i javne istraživačke organizacije, Privatna poduzeća kao partner

Dostupna sredstva: Na natječaju: cca 5,5 mil. €, a po projektu: 0,2 – 1 mil. €

Objava natječaja: okvirno do kraja 2013.

Obrasci: www.mzos.hr i www.strukturnifondovi.hr

U okviru Operativnog programa razvoj ljudskih potencijala koji se financira iz Europskog socijalnog fonda (ESF), Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je sljedeće natječaje:

  1. Kvaliteta visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a, dostupan iznos 8,5 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2013.
  2. Kapacitet ustanova za obrazovanje odraslih, dostupan iznos 3,8 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2013.
  3. Jačanje socijalnog dijaloga, dostupan iznos 2,4 mil. €. Očekivana objava natječaja 1. kvartal 2014.
  4. Obrazovanje za poduzetništvo i obrt, dostupan iznos 2,4 mil. €. Očekivana objava natječaja 1. kvartal 2014.
  5. Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, dostupan iznos 5,9 mil. €. Očekivana objava natječaja 1. kvartal 2014.
  6. Pristup otvorenom tržištu rada za grupe kojima prijeti socijalna isključenost, dostupan iznos 3,9 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2014.
  7. Mikroprojekti za financiranje inovativnih aktivnosti malih organizacija civilnog društva na lokalnoj razini, dostupan iznos 1,2 mil. €. Očekivana objava natječaja 4. kvartal 2014.

 

IPARD

APPRRR je objavila kako je upravo objavljeni natječaj za mjeru 202 posljednji IPARD natječaj. Projekti prijavljeni na prethodne natječaje potrošit će sva dostupna sredstva, tako da za mjere 101, 103 i 302 neće biti novih natječaja do kraja 2013. godine.

Program IPARD bit će zamijenjen Programom ruralnog razvoja za 2014.2020., koji je trenutno u definiranju. Preliminarna verzija novog programa dostupna je na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

 

IPARD – Mjera 202

  1. Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja (studije, usavršavanje, promidžbeni materijali, studijska putovanja)
  2. Provedba lokalnih razvojnih strategija (plaće voditelja LAG-ova, uredska oprema i materijal, režijski troškovi)

LAG-ovi su udruge koje okupljaju lokalne gospodarske, administrativne i nevladine subjekte u ruralnom području bez mjesta većih od 25.000 stanovnika koje obuhvaća 5.000-150.000 stanovnika.

Prihvatljivi korisnici: Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi)

Dostupna sredstva: Po projektu: 0,2 – 0,25 mil. kn

Intenzitet potpore: 100%

Rok prijave: 18. 10. 2013.

Obrasci: na internetskoj stranici APPRRR-a.

 

Dva IPA natječaja prekogranične suradnje – s BiH i Crnom Gorom

Neprofitne organizacije aktivne u županijama koje graniče s BiH ili Crnom Gorom mogu sa svojim bosanskohercegovačkim ili crnogorskim partnerima prijaviti projekte prekogranične suradnje koji odgovaraju prioritetima poziva na dostavu prijedloga projekata.

 

1. Natječaj prekogranične suradnje – s BiH

Prioriteti:

Gospodarska suradnja

1.1. Razvoj zajedničke turističke ponude

1.2. Promocija poduzetništva

Kvaliteta života i socijalna kohezija

2.1. Zaštita okoliša

2.2. Dostupnost svih usluga u lokalnoj zajednici u pograničnom području

Trajanje projekata: 9 -24 mjeseca

Dostupna sredstva: na natječaju 3,8 mil. €, a po projektu: 65.000-300.000 €

20-85% troškova projekta

Rok prijave: 4. 11. 2013. u 16h

Detaljne informacije na internetskoj stranici programa CBC HR-BiH

http://www.cbc-cro-bih.net/hr/

 

1. Natječaj prekogranične suradnje – s Crnom Gorom

Prioriteti:

  • Zaštita okoliša, prirode i kulturne baštine,
  • Zajednički turistički i kulturni prostori
  • Mali razvojni projekti prekograničnih zajednica

Trajanje projekata: 12 – 24 mjeseca

Dostupna sredstva: na natječaju: 1,8 mil. €, a po projektu: 65.000-300.000 €

20-85% troškova projekta

Rok prijave: 13. 12. 2013. u 16h

Detaljne informacije na internetskoj stranici programa CBC HR-CG

http://www.cbccro-mne.org/

Višnja Magdić, viša stručna savjetnica
za ruralni razvoj i EU programe PSS-a

Brošura: Lokalni razvoj baziran na lokalnoj zajednici

Lokalni razvoj baziran na lokalnoj zajednici – Community-Led Local Development (CLLD)

Sadržaj

Tema
Što se predlaže?
Glavni ciljevi lokalnog razvoja baziranog na lokalnoj zajednici
Glavne sastavnice lokalnog razvoja baziranog na lokalnoj zajednici
Što je novo?
Kako se različiti fondovi mogu koristiti u CLLD-u?
Koje su implikacije predložene zajedničke metodologije? 

Tema

U proteklih 20 godina pristup lokalnom razvoju LEADER baziran na lokalnoj zajednici (CLLD) – razvijan na iskustvima inicijativa financiranih iz Strukturnih fondova EU, koje su sudionicima u ruralnom prostoru pomogle da iskoriste dugoročne potencijale svojih regija – pokazao se efikasnim alatom primjene razvojnih politika. Europska komisija promicala je takav pristup kroz druge inicijative zajednice, kao što su URBAN i EQUAL. U slučaju LEADER-a, koji ima stalnu podršku EU još od 1991, koncept se pokazao važnim elementom politike ruralnog razvoja, općeprihvaćenim diljem Europe. Od 2007. koncept lokalnog razvoja uvršten je i u politiku razvoja europskog ribarskog sektora.

Nacrt Regulative (Članci 28-31) za budući CLLD baziran je na pristupu LEADER i u obzir uzima sve fondove koje pokriva Zajednički strateški okvir (Common Strategic Framework), Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za regionalni razvoj (EAFRD), Europski fond za ribarstvo (EMFF) i Kohezijski fond (CF), za Programski period od 2014. do 2020. (CSF Fondovi).

Lokalni razvoj baziran na lokalnoj zajednici (CLLD) specifičan je alat za primjenu na subregionalnoj razini i komplementaran je ostalim razvojnim potporama na lokalnoj razini. CLLD može mobilizirati i uključiti lokalne zajednice i organizacije u postizanju Europskih strateških ciljeva 2020, koji podrazumijevaju pametan, održiv i uključiv rast, koji će podupirati teritorijalnu povezanost i pridonositi specifičnim ciljevima politike razvoja. 

Što se predlaže?

Komisija predlaže metodologiju koja se tiče CLLD-a za fondove CSF:

          koja se fokusira na subregionalna područja;

          koju vode zajednice, lokalne akcijske grupe sastavljene od predstavnika javnog i privatnog sektora u sferi socioekonomskog interesa;

          koja se provodi kroz integrirane i multisektorske lokalne razvojne strategije kreirane tako da uzimaju u obzir lokalne potrebe i potencijale;

          koja obuhvaća inovacije u lokalnom kontekstu, umrežavanje i, gdje je moguće, udruživanje.

Ta jedinstvena metodologija omogućit će povezano i integrirano korištenje fondova kako bi se ostvarili ciljevi lokalnih razvojnih strategija. 

Glavni ciljevi CLLD-a

Glavni su ciljevi Komisijinih prijedloga pojednostavljenje i šira upotreba metodologije CLLD kao razvojnog alata. Prijedlozi CLLD će:

          Potaknuti lokalne zajednice da razviju integrirani pristup odozdo u situacijama gdje postoji potreba da se odgovori na teritorijalne i lokalne izazove koji zahtijevaju strukturalne promjene;

          Razvijati kapacitete lokalne zajednice i stimulirati inovacije (uključujući društvene inovacije), poduzetništvo i poticanje promjena, ohrabrujući razvoj i otkrivanje neiskorištenih potencijala unutar zajednica i područja;

          Poticati vlasništvo zajednice povećavajući sudjelovanje unutar svojih zajednica te izgrađivanje osjećaja sudjelovanja i pripadanja, koji mogu pridonijeti djelotvornosti EU politika; i

          Pomoći upravljanju na više razina osiguravajući kanal za lokalne zajednice kroz koji će se one moći u potpunosti uključiti u ostvarenje ciljeva EU u svim područjima. 

Glavne sastavnice CLLD-a

          Lokalne akcijske grupe trebale bi biti sastavljene od predstavnika lokalnih javnih i privatnih socioekonomskih interesnih skupina, kao što su poduzetnici i njihova udruženja, lokalne javne vlasti, ruralna udruženja, grupe građana (manjine, stariji, žene, mladi), volonterske organizacije i drugi. Civilni i privatni sektor trebali bi imati barem 50 % udjela u odlučivanju, a ni jedna interesna skupina ne bi smjela imati više od 49 % glasova.

          Lokalne razvojne strategije trebaju biti usklađene s programima određenih fondova CSF putem kojih će ostvarivati potporu. Trebaju definirati područje i populaciju koju pokrivaju; uključivati analizu razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu; sadržavati ciljeve, kao i integrirani i inovativni karakter strategije, uključujući mjerljive pokazatelje ostvarenih rezultata. Strategije bi trebale sadržavati i akcijski plan kojim se prikazuje način pretvorbe ciljeva u konkretne projekte, metode upravljanja i monitoringa, te financijski plan.

          Područje pokrivenosti i stanovništvo određene lokalne razvojne strategije treba biti povezano, usklađeno i treba obuhvaćati kritičnu masu koja će omogućiti njezinu efikasnu provedbu. Na lokalnim je akcijskim grupama da definiraju područje i stanovništvo koje će njihova strategija pokrivati, ali oni moraju udovoljavati kriterijima koje će Komisija propisati posebnim dokumentom. Kao primjer, Smjernice za razdoblje 2007-2013, koje navedeno područje i stanovništvo definiraju kao područje LEADER, propisuju minimum od 10.000 i maksimum od 150.000 stanovnika. Prosječan broj stanovnika pod programom URBAN II, koji se financirao iz ERDF-a u razdoblju od 2000. do 2006. iznosio je oko 30.000. 

Što je novo?

U programskom razdoblju od 2014. do 2020. naglašenija podrška, u obliku zajedničkog zakonodavnog okvira i usklađenih pravila za pet fondova CSF, potaknut će izradu multifondovskih lokalnih razvojnih strategija. Nekoliko značajki u zajedničkim smjernicama za fondove CSF cilja na pojednostavljenje i implementaciju lokalnih strategija baziranih na lokalnim potrebama korisnika:

          Jedinstvena metodologija za CLLD koja će biti primjenjiva na različite fondove i regije – omogućujući svim područjima korištenje pomoći EU za podizanje kapaciteta, lokalna javno-privatna partnerstva i njihove strategije, umrežavanje i razmjenu iskustava;

          Potpora putem sredstava CSF bit će dosljedna i koordinirana. To će korisnicima olakšati stvaranje multifondovskih strategija bolje prilagođenih njihovim potrebama i područjima, primjerice u područjima na kojima su i ruralne i urbane zajednice. Navedeno će se postići koordiniranim pristupom tehničke pomoći, selekcije, odobravanja i financiranja lokalnih razvojnih strategija i lokalnih akcijskih grupa;

          Glavni fond: U slučaju multifondovskih strategija, bit će omogućeno financiranje početnih troškova i organizacija lokalne razvojne strategije kroz jedan fond (tj. glavni fond);

          Poticaji: U uvjetima kohezijske politike, za one operativne programe gdje se cijeli prioritetni stup ostvaruje kroz CLLD, maksimalni iznos sufinanciranja iz fonda ERDF i/ili ESF na razini stupa bit će povećan za 10 postotnih poena. U slučaju fonda EAFRD, ovisno o okolnostima, maksimalni iznos sufinanciranja varirat će između 80 % i 90 %, a za fond EMFF maksimalni je iznos sufinanciranja 75 %. 

Kako se različita sredstva mogu koristiti u CLLD-u?

ERDF/ESF: Lisabonski ugovor i Europska strategija 2020 dodatno obrazlažu potrebu za integriranim i uključivim pristupom rješavanju lokalnih problema. Poseban naglasak na kvaliteti rasta i potrebi da se osigura njegova uključivost i održivost znači da bi pored ekonomskih, društvenih i teritorijalnih ciljeva, kohezijska politika trebala podupirati projekte koji se bave nezaposlenima, marginaliziranima i siromašnima.

Pristup baziran na lokalnoj zajednici nije novost. Pilot-projekti URBAN u 90-ima i Inicijativa zajednice URBAN (1994-1999 i 2000-2006) financirani iz fonda ERDF i inicijativa EQAL (2000-2006) financirana iz ESF-a, svoju osnovu imaju u lokalnom partnerstvu te stoga pružaju koristan izvor iskustava za pristup CLLD u budućnosti.

EAFRD: Važnost uključivanja zajednice vidljiva je iz uspjeha CLLD-a uz potporu pristupa LEADER. Uspjeh pristupa očituje se u činjenici da na području Europske unije danas djeluju 2304 lokalne akcijske grupe s 5,5 milijardi eura na raspolaganju (6 % fonda EAFRD).

Taj pristup služi kao baza za novi Komisijin prijedlog na temu CLLD-a jer je: baziran na lokalnom prostoru; sadrži pristup odozdo prema gore; u njegovoj je srži javno-privatno partnerstvo; integriran je; inovativan; udružuje i služi kao mreža za razmjenu iskustava. U budućnosti će se obavezno sudjelovanje u financiranju fonda EAFRD, od strane zemalja članica u 5 %-tnom iznosu, nastaviti i u razdoblju od 2014. do 2020., dok će se novim prijedlozima uvelike nastojati ojačati integrirani aspekt pristupa.

EMFF: Od 2007. Prioritetna os 4, Europskog fonda za ribarstvo osigurava potporu za održivi razvitak ribarskih područja, vodeći računa o tome da akcije koje poduzimaju ribarske lokalne akcijske grupe budu u skladu sa snagama i mogućnostima svakog pojedinog ribarskog područja; istraživanje novih tržišta i proizvoda; primjena znanja, energije i resursa svih lokalnih dionika iz svih sektora.

Gotovo 213 ribarskih LAG-ova sada djeluje u 17 zemalja članica. U budućnosti će novi prijedlozi ojačati sposobnost tih LAG-ova da obavljaju posao i pruže dodatne mogućnosti suradnje s drugim sektorima i susjednim područjima. 

Koje su implikacije predložene zajedničke metodologije?

          Kako je CLLD usmjeren na određeno područje i može se financirati iz različitih fondova CSF, on je idealna metodologija za povezivanje ruralnih, urbanih i ribarskih područja.

          Zemlje članice morat će u svojim partnerskim ugovorima specificirati kako namjeravaju podupirati CLLD i u kojim se programima i područjima CLLD može koristiti. Dok za ERDF, ESF i EMFF primjena CLLD-a nije obavezna, za EAFRD jest.

          Kako će strategije CLLD, kao tvorevine lokalnih akcijskih grupa, moći pokrivati projekte za jedan ili više fondova, javlja se potreba za dosljednošću i koordinacijom među fondovima. Zemlje članice i Upravljačka tijela morat će odrediti kriterije za odabir lokalnih razvojnih strategija i uskladiti javne pozive i procedure između različitih fondova. Odabir i odobravanje strategija vršit će zajednički odbor, koji će u tu svrhu postaviti Upravljačko tijelo, što će multifondovskim strategijama omogućiti dobivanje koordiniranih sredstava za kompletnu strategiju.

          Krajnji je rok za odabir i odobrenje lokalnih strategija kraj 2015. Kako nema automatskog „prijenosa“ iz jednog programskog perioda u drugi, lokalne akcijske grupe iz područja EAFRD i EMFF, morat će izraditi nove strategije. Novi prijedlozi omogućuju postojećim Lokalnim akcijskim grupama i proširenje strategija tako da obuhvate i sredstva drugih fondova CSF.

          U područjima za koji zemlje članice navedu da je moguće korištenje pristupa CLLD, one će zajedno s upravljačkim tijelima morati provesti akcije jačanja kapaciteta, kako bi omogućili da lokalne zajednice, pogotovo one u ranjivim područjima, mogu u potpunosti sudjelovati u programima. To se može postići osnivanjem lokalnih akcijskih grupa i izradom njihovih strategija.

          Potencijalne lokalne akcijske grupe moraju u ranoj fazi ući u dijalog s Upravljačkim tijelom kako bi njihove potrebe i sugestije bile uzete u obzir pri kreiranju programa.

 
Izvor: Europska komisija
Prijevod s engleskog:
Petar Mamula, dipl. ing. agr.,
stručni savjetnik za integriranu
i ekološku poljoprivredu
 
 
 

Vijeće EU unapređuje funkcioniranje tržišta mlijeka

Glavni elementi regulacije uključuju:

·      jačanje pregovaračke moći proizvođača mlijeka time što im se omogućuje da oforme proizvodne organizacije koje u njihovo ime dogovaraju kolektivne ugovore za otkup mlijeka.

·      mogućnost da zemlja članica na svoj teritorij uvede sljedeće:

1.                       obavezu formalno pisanih ugovora za opskrbu mlijekom i /ili

2.                       obavezu da prvi kupac mlijeka prikaže pisani ugovor proizvođaču, koji će tu ponudu moći prihvatiti ili odbaciti.

Svi elementi ugovora trebaju biti slobodno dogovoreni između uključenih strana, no zemlje članice mogu utvrditi minimalno trajanje ugovora između prvih kupaca i proizvođača na svojem području (najmanje šest mjeseci). I u tom slučaju proizvođač može svejedno odbaciti takvo minimalno trajanje i slobodno dogovarati sve elemente ugovora.

·      mogućnost da zemlje članice priznaju organizacije koje posreduju među ograncima (inter-branch organisations, IBO) na tržištu mlijeka i povezuju predstavnike proizvođača, prerađivača i trgovaca

·      veću transparentnost na tržištu proizvodnje mlijeka u EU uvođenjem obaveze za prve kupce da šalju mjesečne odredbe o količinama mlijeka koje su otkupili. Svrha je toga zahtjeva nadgledanje mase prikupljenog mlijeka i razvoja tržišta nakon isteka režima mliječnih kvota.

·      Mogućnost da zemlja članica pod određenim uvjetima postavi obvezujuća pravila o upravljanju opskrbe sirevima Zaštićenim znakom podrijetla / Zaštićenom geografskom naznakom (PDO / PGI) radi prilagodbe proizvodnje PDO/PGI sireva trenutnoj potražnji.

Regulacija će se primjenjivati do lipnja 2020.

Vijeće i Europski parlament postigli su dogovor o tom propisu u prosincu 2011., za predsjedavanja Poljske; na plenarnoj sjednici u veljači Parlament je izglasao regulaciju. Vijeće i Europski parlament usvojili su propis u prvom čitanju, pri čemu je luksemburško izaslanstvo glasalo protiv, a nizozemsko, dansko i irsko bili su suzdržani (6726/12  + ADD1 REV 2*). Nakon njegova potpisivanja na margini skorašnje plenarne sjednice EP-a, tekst će biti objavljen u službenom listu. 

Izvor: Vijeće Europske unije

Zemlje članice vratit će Komisiji 54.3 milijuna eura troškova CAP-a

Glavne financijske korekcije

Prema posljednjoj odluci novac će vratiti Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Litva, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Finska, Švedska i Velika Britanija. Najveće su pojedinačne korekcije:

      29.8 milijuna € (financijski učinak*: 29.5 milijuna €) naplaćuje se Velikoj Britaniji zbog propusta u sustavu sankcija i zbog nepropisnog provođenja Obaveznih zahtjeva za upravljanjem (zaštita okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja) i Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) u okvirima međusobne usklađenosti;

      27,3 milijuna € (financijski učinak*: 0) naplaćuje se Italiji zbog kašnjenja isplate poljoprivrednicima;

      21,5 milijuna € naplaćuje se Italiji zbog propusta u nadzoru mlinova i u usklađenosti prinosa od maslinova ulja;

      14,6 milijuna € (financijski učinak*: 14.5 milijuna €) naplaćuje se Nizozemskoj zbog manjkavog sustava sankcija i nedostatka kontrole određenihObaveznih zahtjeva za upravljanjem i Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta u okvirima međusobne usklađenosti.

Zemlje članice odgovorne su za upravljanje većinom isplata za CAP (Zajednička poljoprivredna politika), uglavnom preko svojih agencija za plaćanje. Zadužene su i za kontrolu, na primjer provjeru zahtjeva poljoprivrednika za izravna plaćanja. Komisija svake godine provede više od stotinu revizija kako bi potvrdila da su kontrola i reakcija zemlje članice na nedostatke primjereni te da dotična zemlja ima moć retrogradnog povlačenja sredstava pokaže li se revizijom da reakcija zemlje članice nije dovoljno jamstvo da su fondovi EU ispravno utrošeni.

Pojedinosti o pojedinačnim korekcijama, po zemljama članicama i po sektoru prikazane su u priloženim tabelama (dodaci I i II).

Dodatak I: Obračun EAGF i EAFRD

Odluka 37: Korekcije po zemlji članici (u milijunima €)

 

Sektor i razlog korekcije
Iznos korekcije
Iznos financijskog učinka korekcije*
Belgija
 
 
Ruralni razvoj – korekcija predložena za fiskalne godine 2008-2010. zbog nepravilnosti u kontroli mjera poljoprivrednog okoliša i prirodnih nedostataka
2.762
 
2.762
 
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2009. zbog nepridržavanja rokova plaćanja i neprihvatljivih izdataka
0.370
0
Cipar
 
 
Višestruka sukladnost – korekcija predložena za fiskalnu 2006-2009. zbog nedefiniranih Uvjeta dobre poljoprivrede i okoliša te kontrole nepravilnosti na licu mjesta
0.118
0.103
Korekcija predložena zbog prekoračenja financijske granice za fiskalnu godinu 2010.
0.024
0
Češka
 
 
Korekcija predložena zbog prekoračenja financijske granice za fiskalnu godinu 2010.
0.011
0
Danska
 
 
Korekcija predložena zbog prekoračenja financijske granice za fiskalnu godinu 2010.
0.001
0
Estonija
 
 
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog nepridržavanja rokova plaćanja.
0.010
0
Finska
 
 
Ruralni razvoj – korekcija predložena za financijske godine 2007-2008. zbog neprihvatljivih izdataka.
0.045
0.045
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog nepridržavanja rokova plaćanja.
0.011
0
Francuska
 
 
Ruralni razvoj – korekcija predložena za fiskalne 2007-2009. zbog propusta u kontrolama sljedećih mjera: Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, Održavanje i nadogradnju ruralne baštine.
0.764
0.764
Korekcija predložena s obzirom na najizgledniju grešku i s obzirom na poznatu grešku u okviru financijskog obračuna 2008.
0.046
0.046
Njemačka
 
 
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog smanjenja u skladu s odlukama o konačnom financijskom obračunu
7.108
0
Druge korekcije –korekcija predložena zbog ukupne pogreške koja premašuje razinu materijalnosti u popunjavanju EAGF-ovog Dodatka III u okviru financijskog obračuna za 2008.
0.036
0.036
Grčka
 
 
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2009. zbog neispunjavanja rokova isplate i prekoračenja financijskih ograničenja
8.672
naknada od 0.142
korekcija predložena zbog prekoračenja financijskih ograničenja za fiskalnu godinu 2009.
0.190
0.190
Presuda Suda pravde u slučaju T-344/05 – Sud je djelomično poništio odluku 2055/555/EC presudom od 9. rujna 2011.
naknada od 34.531
naknada od 34.531
Mađarska
 
 
Plaćanja po površini – korekcija predložena zbog propusta u ARKOD-u u odnosu na fiskalne godine 2007-2008. i slabosti u odnosu na administrativne unakrsne provjere i provjere na licu mjesta
5.243
5.243
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog neispunjavanja rokova isplate
0.022
0
Irska
 
 
Interventna zaliha – korekcija predložena za fiskalne 2005-2006. zbog neispunjavanja regulatorne minimalne razine kontrole u javnom skladištenju šećera i žitarica
0.004
0.004
Ruralni razvoj – korekcija predložena za fiskalne 2002-2005. s obzirom na pogrešnu primjenu poljoprivrednih fondova
0.137
0.137
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog neispunjavanja rokova isplate
0.095
0
Italija
 
 
Maslinovo i druga ulja i masti – korekcija predložena zbog propusta u kontrolama mlinova i kompatibilnosti uroda u odnosu na fiskalne godine 2005-2006.
21.456
21.456
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2007. zbog neispunjavanja rokova isplate
27.293
0
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2009. zbog neispunjavanja rokova isplate, prekoračenja financijskih granica i privremenog šećernog restrukturiranja
8.483
0
Litva
 
 
Plaćanja po površini – korekcija predložena za fiskalne 2006-2008. zbog propusta u ARKOD-u, neučinkovitosti analize rizika i tempiranja provjera na licu mjesta, uključujući mjere Ruralnog razvoja baziranog na terenu
8.563
8.563
Malta
 
 
Višestruka sukladnost – korekcija predložena za fiskalne 2006. and 2007. s obzirom na Zahtjeve zakonskog upravljanja 7-8 zbog nepostizanja minimalne stope kontrole i zbog neučinkovite provjere Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta
0.001
0.001
Nizozemska
 
 
Stočne premije – korekcija predložena za fiskalne 2007-2008. zbog neprimjenjivanja sankcija u slučaju potencijalno prihvatljivih životinja
1.548
1.548
Višestruka sukladnost – korekcija predložena za fiskalne 2006-2009. zbog manjkavog sustava sankcija, nepostojanja kontrole određenih Zahtjeva zakonskog upravljanja i Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta
14.598
14.485

Ruralni razvoj –korekcija predložena za fiskalne 2007-2009. zbog propusta u administrativnim provjerama gustoće stoke u sklopu obaveza prema agroekologiji, potvrđivanje provođenja agroekologije i količine gnojiva, unaprijed poslana upozorenja o provjerama na licu mjesta, prativost mjera provjere na licu mjesta, provjera gustoće stoke i propusta u sustavu sankcija

2.040
2.018
Poljska
 
 
Konačni financijski obračun 2008: korekcija predložena zbog nerefundiranih povrata u populaciji EAGF-a
0.281
0.281
Portugal
 
 
Voće i povrće – korekcija predložena za fiskalnu 2006-2008. zbog propusta u ekološkom upravljanju pakiranjem i pogrešnih kalkulacija vrijednosti tržišne proizvodnje
0.038
0.038
Španjolska
 
 
Voće i povrće – korekcija predložena za fiskalne 2006-2007. s obzirom na kamate nekorektno naplaćene EU proračunom nakon nepoštivanja rokova isplate
0.378
0.378
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog prekoračenja financijskog ograničenja, kašnjenja isplate i povrata mliječne tarife
6.576
0
Financijska korekcija predložena zbog sistemskih grešaka pronađenih u EAGF ne-IACS populaciji u okviru financijskog konačnog obračuna 2007.
0.126
0.126
Korekcija predložena zbog materijalnih i poznatih grešaka u računima i/ili kod dužnika u okvirima konačnog financijskog obračuna 2008.
0.028
0.028
Korekcija predložena zbog prekoračenja financijskog ograničenja i neadekvatnog troška za fiskalnu godinu 2008.
0.933
0.933
Švedska
 
 
Stočne premije – korekcija predložena za fiskalne 2007-2008. s obzirom na neprimjenjivanje sankcija za potencijalno adekvatna goveda
0.108
0.108
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog neudovoljavanja rokovima plaćanja i prekoračenja financijskog ograničenja
0.044
0
Ujedinjeno Kraljevstvo
 
 
Višestruka sukladnost – korekcija predložena za fiskalne 2007-2010. zbog propusta u sistemu sankcija i zbog neadekvatnog provođenja Zahtjeva zakonskog upravljanja i Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta
29.846
29.547
Ruralni razvoj – korekcija predložena za fiskalnu 2008-2010. zbog propusta u verifikaciji razumnosti troška
0.250
0.157
Kašnjenje isplata – korekcija predložena za fiskalnu 2010. zbog nepridržavanja rokova plaćanja i zbog prekoračenja financijskog ograničenja
1.466
0
 
 
 
UKUPNO
115.222
54.324

 * Financijski učinak korekcije uzima u obzir prethodno preklapanje korekcija i iznose koje je Europska komisija već povratila

Dodatak II: Konačni obračun troškova EAGF i EAFRD

Odluka 37: Korekcije po sektoru (u milijunima €)

 

Sektor
Iznos korekcije
Iznos financijskog učinka korekcije*
 
 
 
Voće i povrće
0.416
0.416
 
 
 
Interventno skladištenje
0.004
0.004
 
 
 
Stočne premije
(uključujući povrat novca nakon presude Suda pravde u slučaju T-344/05)
-32.875
-32.875
 
 
 
Plaćanja po površini
13.807
13.807
 
 
 
Višestruka sukladnost
44.563
44.136
 
 
 
Maslinovo ulje i druga ulja i masti
21.456
21.456
 
 
 
Ruralni razvoj
5.997
5.883
 
 
 
Kasne isplate
60.151
-0.142
 
 
 
Druge korekcije
1.676
1.639
 
 
 
UKUPNO
115.222
54.324

* Financijski učinak korekcije uzima u obzir prethodne korekcije koje se preklapaju te iznose koje je Europska komisija već povratila

 

Izvor: Europska komisija

Europska unija i SAD sklopile sporazum o povijesnom novom partnerstvu u organskoj trgovini

Službene su dokumente, sastavljene radi tog partnerstva, 15. veljače 2012. u Nürnbergu potpisali Dacian Cioloş, europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvitak, Kathleen Merrigan, zamjenica američkog ministra poljoprivrede te veleposlanik Isi Siddiqui, američki trgovinski predstavnik i glavni pregovarač za poljoprivredu. Potpisivanje je obavljeno na svjetskom organskom sajmu Biofachu, najvećem svjetskom sajmu ekološke poljoprivrede i organskih proizvoda.

„Ovaj sporazum ima dvostruku dodatnu korist. S jedne strane organski će poljoprivrednici i proizvođači hrane imati lakši pristup američkom i europskom tržištu, uz manje birokracije i uz manje troškove, i tako jačati konkurentnost tog sektora. Sporazumom se, nadalje, povećava transparentnost organskih standarda te raste povjerenje potrošača i prihvaćanje naše organske hrane i proizvoda,“ rekao je povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj, Dacian Cioloş. „Ovo je partnerstvo važan korak kojim se europsko-američki poljoprivredni trgovinski odnosi dižu na novu razinu suradnje.”

„Ovo partnerstvo povezuje organske poljoprivrednike i tvrtke s obiju strana Atlantika, sa širokim rasponom novih tržišnih prilika,“ rekla je zamjenica američkog ministra poljoprivrede Kathleen Merrigan. „To je pobjeda za američko gospodarstvo i za strategiju predsjednika Obame o radnim mjestima. Ovim će se partnerstvom otvoriti nova tržišta za američke poljoprivrednike i stočare, stvorit će se veće mogućnosti za male poduzetnike te otvoriti dobra radna mjesta za Amerikance koji pakiraju, isporučuju i oglašavaju organske proizvode“.

„Ovo je velik korak u jačanju naših bilateralnih trgovinskih odnosa,“ dodao je veleposlanik Isi Siddiqui. „Uvjeren sam da će ovaj dogovor olakšati i potaknuti poljoprivrednu trgovinu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država i da će otvoriti više radnih mjesta u tom sektoru važnom i za Ameriku i za Europu.“

Prije su uzgajivači i tvrtke s obje strane Atlantika, koji su htjeli trgovati proizvodima, morali nabavljati posebne certifikate za oba standarda, što je značilo dvostruke naknade, inspekcije i formulare. Ovo partnerstvo znatno uklanja prepreke, posebno za male i srednje organske proizvođače. Svi proizvodi koji zadovoljavaju uvjete partnerstva mogu se pustiti na tržište i označiti kao certificirani organski proizvod, bilo meso, žitarice ili vino.
 
Uoči ove povijesne objave obje su strane provele temeljitu reviziju u svojim zemljama vodeći računa o tome da propisi njihovih programa, mjere kontrole kvalitete, zahtjevi za certificiranje te etiketiranja u praksi budu sukladni.

Unatoč malim razlikama između organskih standarda SAD-a i Europske unije, svaka je strana pojedinačno utvrdila da su njihovi programi istovjetni, osim zabrane o uporabi antibiotika. Organski propisi USDA zabranjuju uporabu antibiotika osim u slučaju kontrole invazivne bakterijske infekcije (bakterijska palež) u organskim voćnjacima jabuke i kruške. Organski propisi Europske unije dopuštaju antibiotike samo za liječenje zaraženih životinja. Za sve proizvode kojima se trguje u sklopu ovog partnerstva, agenti za certifikaciju moraju potvrditi da antibiotici nisu korišteni iz ijednog od ta dva razloga.

Svi proizvodi kojima se trguje u sklopu partnerstva moraju biti isporučeni s organskim izvoznim certifikatom. Taj će dokument pokazati mjesto proizvodnje, utvrditi organizaciju koja je certificirana organski proizvod, utvrditi da nisu korištene zabranjene tvari i metode, potvrditi da su uvjeti partnerstva ispunjeni i dopustiti da se proizvodi u prometu prate.

Obje se strane obavezuju da će osigurati da svi organski proizvodi u prometu zadovoljavaju uvjete partnerstva, zadržavajući svoj organski integritet od farme do tržišta. Opća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije i Nacionalni organski program američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA, U.S. Department of Agriculture) – kojim se nadziru svi američki organski proizvodi – imat će ključnu nadzornu ulogu.

Sjedinjene Države i Europska unija i dalje će održavati redovne razgovore i povremeno pregledavati programe jedni drugih vodeći računa o tome da se uvjeti partnerstva poštuju. EU i SAD počet će raditi i na nizu inicijativa o suradnji za promicanje organske proizvodnje i otvaranje važnih tema, kao što su dobrobit životinja i druga pitanja. Oba će programa trajno dijeliti tehničke podatke radi dodatnog poboljšanja integriteta organskih usjeva i sustava stočarske proizvodnje.

Trenutno ovaj sporazum pokriva samo proizvode koji se izvoze SAD-a i Europske unije te koji su u njima certificirani.

Izvor: Europska komisija