EU, Vijest

Tolušić je kazao da je kroz hranu najlakše reći što je Hrvatska, ocijenivši kako su proizvodi registrirani na razini EU-a ono po čemu hrvatska poljoprivreda treba biti prepoznata.  Ministarstvo će nastaviti podupirati proizvođače u zaštiti proizvoda i u 2017. godini na raspolaganju će im biti sredstva iz Programa ruralnog razvoja, naglasio je ministar Tolušić. Istaknuto je kako je kvaliteta ključna za proizvođače koji žele opstati na tržištu.

Registracijom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama iz sustava kvalitete na razini EU-a, njeguje se i razvija regionalna tradicija i lokalni i regionalni identitet, čuvaju priroda i okoliš, a posebno se doprinosi povećanju prepoznatljivosti proizvoda i njegova zemljopisnog područja te razvoju turizma i ukupnom razvoju ruralnih područja. Pored toga, potrošačima se jamči posebnost proizvoda u smislu kvalitete i metoda proizvodnje, kao i lokalnog podrijetla.

Na novinarski upit što je s registracijom slavonskog kulena koju osporavaju Slovenci, Tolušić je rekao kako postupak ide k svome kraju i vjeruje da će biti riješen. Prijepora uvijek ima, no rješavat će se razgovorom, kazao je.

            Isplati se ući u postupak zaštite

Jelena Đugum, pomoćnica ministra poljoprivrede kazala je da je u EU 379 proizvoda zaštićenih oznakama kvalitete, bilo da se radio o  oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnih specijaliteta. Naš prvi zaštićeni  proizvod u EU je bio krčki pršut, a zadnji šoltansko maslinovo ulje.  Za tu je svrhu 2015. godine izdvojeno 1,4 milijuna kuna.  Ipak, radi se o dugotrajnom procesu zaštite, koji najčešće traje nekoliko godina. Osim toga, troškovi marketinga za  zaštićene proizvode, koje na taj način tržište bolje prepoznaje, isto su problematični, smatra Đugum. 

No, sama zaštita je tek početak uspješnog posla, kao što je ona na Cresu, gdje su se proizvođači maslinovog ulja i stočari, uspješno povezali  i tako na otoku uspjeli povezati poljoprivredu s turizmom.  Slično razmišljaju i u Baranji, gdje djeluje Udruga baranjski kulen. Miodrag  Komarić, predsjednik  Udruge  baranjski kulen, kazao je da isplati  ući u postupak zaštite  poljoprivrednih proizvoda, jer je to jedan od načina borbe za ostanak mladih ljudi na ruralnim područjima, koja imaju što ponuditi na tržištu. 

Marinko Petković, Gospodarski list