Osvrt

Osposobljavanje je namijenjeno svim zaposlenicima nadležnih tijela država članica uključenih u aktivnosti službene kontrole. Na ovom treningu bili su prisutni polaznici iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Njemačke, Francuske, Grčke, Cipra, Mađarske, Španjolske, Portugala, Bugarske, Rumunjske, Danske, Irske i Turske. Trening je bio proveden kroz organizaciju formalnih prezentacija, dnevnih rasprava i radnih skupina.

Opći cilj ovog programa je osposobiti osoblje nadležnih tijela država članica EU-a o održivoj uporabi pesticida, poboljšati razumijevanje koncepta IPM-a i IPM sheme koje se kreću prema razvoju kriterija za procjenu provedbe IPM-a na razini poljoprivrednih gospodarstava.

 Opći sadržaji prilagođeni tim specifičnostima i osobitostima uključeni su u trodnevni tečaj:

• pravni okvir – zahtjevi

• države članice su usporedile provedbu, strategije i mjere, razmjenu znanja, najbolje prakse

• integrirana načela, prakse i metode upravljanja štetnim organizmima

• pristupi državama članicama, razmjena znanja i najbolje prakse

• integrirani sustavi za suzbijanje štetnih organizama i metode kontrole za određenu relevantnu kulturu / skupinu sukladno smjernicama IPM

• integrirana procjena upravljanja štetnim organizmima na razini poljoprivrednog gospodarstva: postupci, postupci inspekcije, kontrolni popisi

Prvi dan otvoren je seminar te su teme bile pravni zahtjevi. Tijekom drugog dana obrađeni su pravni zahtjevi, opća načela IPM-a, IPM-sheme specifične za biljke, procjena IPM-a na razini poljoprivrednih gospodarstava. Treći dan bio je terenski posjet farmi Di Stasi u Lavello na kojoj se proizvode različite vrste povrća i voća.  U sklopu posjeta obišli smo oranice na kojima se nalazila cvjetača i napravili procjenu IPM-a na razini poljoprivrednih gospodarstava. Posljednji dan  napravljen je sažetak i donijeti su zaključci s ovog treninga.

Petra Pozder, mag.ing.fitomedicine
Marina Kršić, mag.ing.agr.
Marijana Lemić, mag.ing.fitomedicine

Ovlašteni ocjenjivači trebaju imati odgovarajući certifikat prema međunarodnim standardima koje propisuje COI (Međunarodni savjet za maslinovo ulje) i trebaju biti okupljeni u sklopu ovlaštenog „Panela“ koji daje konačnu ocjenu o kvaliteti ulja. Prilikom organoleptičkog ocjenjivanja treba se pridržavati nekoliko osnovnih uputa i nastojati biti što objektivniji, odnosno isključiti subjektivan osjećaj „ovo ulje mi se manje sviđa“ ili „ovo ulje mi se jako sviđa“. Da bi se postigla ova razina ocjenjivača, potrebno je jako puno treninga i „ažuriranja“ osjetila tokom godine, uzastopno. Nakon što se napravi kemijska analiza, na organoleptičko ocjenjivanje dolaze samo ulja koja po kemijskim parametrima pripadaju u kategoriju djevičanskih i ekstradjevičanskih maslinovih ulja, a lampante ulja se odmah odbacuju. Kod senzornog ocjenjivanja maslinovog ulja ne gleda se boja niti bistroća ulja pa je propisano (COI) da se kušanje i ocjenjivanje radi u oblim malim čašicama od modrog stakla da boja i bistroća  ne utječu sugestivno na kušača (zelenije ulje može se pretpostaviti da je intenzivnije ili ono koje je bistrije da je kvalitetnije što ne mora biti točno).

Slika 1: Posebno oblikovana čašica modrog stakla za kušanje maslinovog ulja

Prije početka kušanja, ulje u bocama se stavlja u vodenu kupelj gdje se lagano zagrijava na 29 °C (zbog boljeg otpuštanja aroma). Kad se ulje ulije u čašicu za kušanje, jednom rukom poklopi se istu i lagano vrti da se ulje razlije po cijeloj unutrašnjosti čašice zbog što boljeg opuštanja mirisnih svojstava. Ulje se prvo  pomiriši, a nakon toga se uzima gutljaj koji se kroz nekoliko kratkih udaha preko zuba rasprši po usnoj šupljini. Bitno je da se te arome koje se skupljaju po usnoj šupljini izdahnu retro-nazalno, a ulje proguta jer se jedino tako može dobiti potpuna senzorna analiza ulja.

Slika 2: Kupelj za grijanje maslinovog ulja (lijevo) i softver za ocjenjivanje ulja (desno) (M. Dobrić)

Kad smo osjetili sve ono što to ulje sadržava onda taj dojam i senzornu analizu pretačemo u ocjenu.  Prvo se ustanovi da li ulje ima ili nema manu. Ako smo „osjetili“ manu, tad se linearnom metodom određuje intenzitet mane koji se kreće od 0 do 9. Mane u ulju su: upaljeno/talog, octikavo, plijesan/vlaga/zemlja, metalno, užeglo i ostalo (salamura, drvo, pregrijano itd.). Nakon što smo ustanovili da li ulje ima ili nema manu onda određujemo intenzitet pozitivnih svojstava isto tako linearnom metodom i intenzitetom od 0-9. Pozitivna svojstva su: voćno (artičoka, zeleni bajam, jabuka, aromatične trave, rajčica i td.), gorko, pikantno, ali i dobar intenzitet fluidnosti (da li se previše zadržava osjećaj masnoće u ustima). Među ostalim određuje se da li je ulje više zrelo ili zeleno (mlado) i da li je miris više na svježe pokošenu travu ili na list masline – također se određuje intenzitet.

Ulja koja su harmonična (sličnog intenziteta gorčine i pikantnosti) i ona koja imaju jako dobru izraženu voćnost (mirisno i okusno) su najbolje ocjenjena ulja.

U konačnici se daje ukupna ocjena: ekstradjevičanska od 65 do 100 bodova, djevičanska od 50 do 64,99 i lampante od 49,99 pa niže.

Kad je u nekom ulju „Panel“ prepoznao manu (određuje mediana mane) čiji je intenzitet od 0,1 do 3,4, ulje se svrstava u djevičanska, a kad je intenzitet mane 3,5 i više, ulje je lampante. Samo ulje bez mane može biti ekstradjevičansko.

Kad svaki član „Panela“ (8 – 12 članova) odredi svoju ocjenu, preko softverskog programa šalje istu u centralno računalo koje automatski određuje medianu i daje konačnu ocjenu ulja. Cijeli postupak nadgleda voditelj panela.

Jedna od pozitivnih strana natjecanja je mogućnost uspoređivanja kvalitete maslinovih ulja po godinama te izvlačenje zaključaka iz dobivenih rezultata.

Kad se pogleda statistika dosad održanih manifestacija Dani mladog maslinovog ulja u Dalmaciji, i usporede rezultati provedenih kemijskih analiza, pregled SMK i peroksidnog broja po godinama tada u oko upada 2014. godina kada je bilo vrlo malo ulja ekstra djevičanske kvalitete. Svi se sjećamo to je bila godina nezapamćeno jakog napada maslinine muhe i velikog postotka ulja loše kakvoće.

Ove godine od 259 pristiglih uzoraka na ocjenjivanje  njih 24% nije svrstano u kategoriju ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Obzirom da se radi o mladim uljima gdje je od prerade do ocjenjivanja prošlo najviše 30-40 dana, ovo je visok postotak.

Što je uzrok tome? 

Osnovni uvjet za proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja je zdrav plod, drugim riječima plod koji nije oštećen od maslinine muhe ili patule, plod koji nije skupljen s poda već ubran direktno sa stabla. Činjenica je da maslinovo ulje svoju najbolju kakvoću ima u uljari neposredno nakon što je završio proces prerade. Nakon toga maslinovo ulje dolazi u  kontakt sa zrakom, svjetlom, toplinom koji negativno djeluju na njegovu kakvoću. Dakle uzroka koji mijenjaju kakvoću maslinovog ulja može biti više, no ove godine jedan od bitnih je napad maslinine muhe koja je tijekom jeseni više ili manje oštetila plodove u maslinicima.

Slika 3: Oštećenja na plodu masline uzrokovana maslininom muhom i patulom (G. Kožarić-Silov)

Prirodno maslinovo ulje visoke kakvoće ima umjerenu količinu zasićenih masnih kiselina (oko 16%), visok udio oleinske kiseline (70-80%) i optimalnu količinu višestruko nezasićenih esencijalnih masnih kiselina (8-10%).

Sadržaj slobodnih masnih kiselina u maslinovom ulju pokazuje nam SMK (kemijska analiza). Slobodne masne kiseline nastaju djelovanjem lipaza (enzimi), koje su prirodno prisutne u plodu masline. Lipaze cijepaju ulje na njegove sastavne dijelove pri čemu u prvom stupnju nastaju diacilgliceroli i slobodne masne kiseline, povećava se udio slobodnih masnih kiselina – kiselinski broj. Do povećanja kiselinskog broja dolazi i prije prerade još u plodu. Oštećenje ploda aktivira lipazu i uzrokuje povećanje kiselinskog broja. Plod može biti oštećen uslijed napada maslinine muhe, prilikom berbe, kod nepravilnog transporta ploda, držanja maslina na hrpi ili u PVC vrećama pri čemu se masline zbog fermentacije zagriju. „Čuvanjem“ maslina do prerade u vodi obično više dana, omogućujemo lipazama da djeluju na ulje. Porast kiselinskog broja uzrokuje senzorski defekt – upaljeno.

Peroksidni broj je podatak koji također dobijemo kemijskom analizom ulja. On nam ukazuje na oksidaciju maslinovih ulja koja može biti kemijska ili enzimatska. Specifičnost maslinovog ulja je da je ono sastavljeno u velikoj mjeri od nezasićenih masnih kiselina koje imaju dvostruku vezu. Kisik iz zraka vrlo lako se veže na te dvostruke veze i tada počinje niz procesa koji dovode do kemijskih i senzorskih promjena u maslinovom ulju. Do porasta peroksidnog broja dolazi u uljari u procesu prerade posebno ukoliko je temperatura prerade visoka. Tijekom čuvanja ulja dolazi do daljnjeg porasta peroksidnog broja u uvjetima kada je ulje izloženo kontaktu sa zrakom, temperaturom i svjetlom.

Porast peroksidnog broja u ulju se manifestira i kao senzorska mana – užeglo.

Od svih mana koje se mogu osjeti u maslinovom ulju , mana – užeglo ima najveći negativni utjecaj na ljudsko zdravlje.                                                                              

                                                                                                        Gordana Kožarić-Silov, dipl.ing.agr
Marko Dobrić, dipl.ing.agr.

BTSF program uključuje 40 različitih programa edukacija, organiziran za zemlje članice EU i one koje postaju. Prosječno godišnje trening završi oko 6000 polaznika. Na ovom treningu bili su prisutni polaznici iz Hrvatske, Češke, Danske, Estonije, Finske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Latvije, Litve, Luxemburga, Norveške, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Švedske i Španjolske. To su osobe uključene u službenu kontrolu i savjetovanje iz područja sigurnosti hrane, zdravlja biljaka i životinja.

BTSF edukacija na kojoj smo bili prisutni organizirana je u četiri dana sa aktivnostima koje uključuju razmjenu znanja, ideja i iskustva među polaznicima, aktivne grupne rasprave i izlaganja, te posjet gospodarstvu vezanom za temu skupa. Posjetili smo i istraživački centar u Delftu pri kojem svoja pokušališta  ima i Sveučilište u Wagenningenu, te razne udruge i zadruge i razni drugi gospodarski subjekti.

 Jedna zanimljivost je postavljeni pokus proizvodnje bez dnevnog osvjetljenja.  Dosta istraživanja se radi na dodatnoj primjeni različitih svjetlosnih spektara u pojedinim fazama razvoja biljaka u cilju jačanja otpornosti i ustaljivanja prinosa. Korisna je bila informacija da se zaštita u zaštićenim prostorima temelji  na fizikalnim i biološkim mjerama zaštite u cijeloj regiji. Korištenje korisnih mikroorganizama te predatora i parazita uobičajen je način zaštite u gotovo svakom zaštićenom objektu.

Novostečeno znanje i nove informacije dobivene u razmjeni iskustava, tijekom boravka na tečaju neprocjenjivo je iskustvo koje je važno koristiti u svakodnevnom savjetodavnom radu.

Zoran Kajić, dipl.ing.agr
Marko Borić dipl.ing.agr.

Školjkari su predstavljali centralni lonac u kojem su kuhali buzaru, dok su ostale ekipe, njih 5 kuhali različita jela od dagnji. Ekipa HPŠSS-e, uz pomoć kuhara amatera, pripremala je pohane dagnje, koje su se prodale u rekordnom vremenu. Naravno, sva zarada s manifestacije otići će u humanitarne svrhe.

Organizatore je iznenadio veliki broj posjetitelja, koji su uživali u bogatoj gastronomskoj ponudi baziranoj na dagnjama i lokalnim vinima.

Sva navedena jela ocjenjivao je stručni žiri, a pobjednice večeri su bile članice Udruge Maškara maloga mora, koje su za ovu prigodu spremile gulaš od dagnji.

Usprkos problemima koje školjkari s ovog područja imaju s predatorima, oradama, koje konstantno uništavaju proizvodnju do razine isplativosti uzgoja, aktivno su sudjelovali u manifestaciji te donirali određenu količinu dagnji.

Iako prvi put ovako organizirana manifestacija, oduševila je kako posjetitelje tako i sudionike, te se s velikim entuzijazmom već započinju pripreme za narednu godinu, kada se planira uključiti veći broj natjecateljskih ekipa s još većom ponudom i raznolikošću jela od dagnji.

Frano Mihlinić
Maja Ficović

Na dvodnevnom tečaju u trajanju od 14 školskih sati (8,5 sati teorijski dio i 5,5, sati praktični dio) prisustvovalo je 12 polaznika, od kojih su većinu činili višegodišnji korisnici usluga HPŠSS-a . Manji broj polaznika, ali nikako zanemariv, bili su mladi poljoprivrednici, koji su tek u začecima stjecanja  svoga vinarskog znanja i prakse.

Kroz teorijski i praktični dio dvodnevnog programa polaznike su vodili Vlasta Rubeša-Vili (pročelnica podružnice Zagrebačke županije), Nataša Puhelek Puština (viša stručna savjetnica za hortikulturu), Marija Milašin (viša stručna savjetnica za hortikulturu), Goran Josipović (viši stručni savjetnik za hortikulturu) , Joško Bubalo (stručni savjetnik za hortikulturu) i Višnja Šimunović (načelnica Odjela za hortikulturu).

Prvog dana teme teorijskog djela bile su: kako odrediti najbolji rok berbe, koji su aktualni trendovi u tehnologijama proizvodnje bijelih vina te bolesti i mane vina. U praktičnom djelu polaznici su učili kako izmjeriti šećer, kiseline i pH u moštu i vinu te kako prepoznati bolesti i mane u vinu. Savjetodavci su u vodu i vino stavili spojeve ( kemijske standarde), koji se razvijaju u vinu ako dođe do pojave bolesti i mana u vinu. Polaznici su pomoću osjeta njuha i asocijacija povezivali i dolazili do zaključaka o kojem spoju je riječ, odnosno učili bolesti i mane vina.

Drugog dana prezentirane su teme: pripreme vina za bocu, označavanje vina, ambalaža i ambalažni otpad pa sve do organoleptičkog ocjenjivanja vina. Praktični dio bilo je ocjenjivanje vina pod vodstvom certificiranog enologa Vlaste Rubeša Vili. Svaki polaznik donio je po bocu svoga vina te su kao profesionalni ocjenjivači kušali i ocjenjivali vino i komentirali kušani uzorak.       

Po završetku tečaja dojmovi su više nego zadovoljavajući, naročito od poljoprivrednih proizvođača – vinogradara i vinara te se, zbog želje da nastave usavršavanje stečenog znanja, nadaju skorašnjem drugom tečaju na istu tematiku, a savjetodavci će ga sa zadovoljstvom održati.

                                                                                                               Silvija Špiljak, mag. ing. agr.

Ovogodišnji rekordan broj prijavljenih izlagača,  sa 136 uzoraka za ocjenjivanje, od čega 20 hladno prešanih i 116 nerafiniranih bučinih ulja govori o porastu interesa za  proizvodnju buča i bučinih ulja, te o podizanju svijesti proizvođača i potrošača za zdrave i domaće proizvode. Osim proizvođača iz županija sjeverozapadne Hrvatske na izložbi su sudjelovali i proizvođači iz  Slovenije, Austrije i Mađarske, te je tako dobila i međunarodni karakter. Iz Varaždinske županije bila su 33 uzorka, Međimurske 20, Krapinsko-zagorske 16, Zagrebačke 14, Grada Zagreba 5, a iz Karlovačke, Koprivničko-križevačke i Sisačko-moslavačke po jedan uzorak. Slovenija je bila zastupljena s 37 uzoraka, Austrija sa 7, a Mađarska s 1 uzorkom.

Novosti na ovoj Izložbi su bile: pojačan ocjenjivački panel Bioinstituta iz Čakovca s troje eminentnih senzorskih analitičara za bučina ulja iz Slovenije, te analitičko određivanje netopljivih nečistoća koje neposredno utječu na bistroću ulja. I uz tako postrožene kriterije većina ulja je zadovoljila zakonski propisane zahtjeve. Pravilnikom je određen sistem bodovanja i dodijeljeno je 11 zlatnih, 47 srebrnih i 38 brončanih medalja. Ulje s najvećim brojem bodova (33,73) proglašeno je šampionom Izložbe, a to je bilo nerafinirano bučino ulje Uljare „Agroprom“ obitelji Patrčević iz Varaždinske županije. Šampionu je Varaždinska županija dodijelila nagradu od 2000 eura.

Šampioni Izložbe (Foto: Dragica Tresk Penezić)

Na Izložbi se moglo degustirati i usporediti svih 136 uzoraka ulja. Komentari stručnjaka i posjetitelja nakon kušanja su bili da su svi izlagači pobjednici i da je razina kvalitete bučinih ulja na zavidnoj razini.

Ova manifestacija značajno doprinosi popularizaciji konzumacije bučinih ulja i poboljšanju njegove kvalitete.

Dragica Tresk Penezić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik