Zaštita bilja

Vijest, Zaštita bilja

UPIS U REGISTAR SPECIJALIZIRANIH SUBJEKATA I IZDAVANJE BILJNIH PUTOVNICA

Kako bi se osigurala bolja zaštita bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta od štetnih organizama, uvele su se nove obveze za sve sudionike u lancu opskrbe, od onih koji unose, proizvode, uzgajaju, umnožavaju, stavljaju na tržište sve do onih koji izvoze, mijenjajući fitosanitarna pravila u zemljama članicama, postupke nadzora te stavljajući veću odgovornost  na specijalizirane subjekte.

Za primjenu jedinstvenih pravila na cijelom području Europske unije Europski parlament i Vijeće usvojilo je Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje. U vezi s tim Ministarstvo poljoprivrede je izradilo novi Zakon o biljnom zdravstvu (»Narodne novine«, br. 127/19) koji osigurava provedbu Uredbe (EU) br. 2016/2031 te je uređen pravni okvir nacionalnog zakonodavstva u dijelu koji nije propisan odredbama prethodno navedene Uredbe. Odredbe Zakona o biljnom zdravstvu kao i odredbe Uredbe (EU) br. 2016/2031 posebno su usmjerene na učinkovitiju zaštitu Unije od štetnih organizama bilja koji se potencijalno mogu unijeti i proširiti na području Unije putem globalizacije trgovine kao i promjenom klimatskih uvjeta.

Specijaliziran subjekt je svaka fizička ili pravna osoba poslovno uključena u aktivnosti sadnje, oplemenjivanja, proizvodnje (uključujući uzgoj, umnožavanje i održavanje), unosa na područje EU i premještanja unutar i izvan EU, stavljanja na raspolaganje na tržištu te pohrane, prikupljanja, otpremanja i prerade bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta i pravno se odgovorni za navedene aktivnosti.

Premještanje podrazumijeva isporuku bilja, biljnih predmeta i drugih proizvoda unutar RH i/ili država članica EU.

Unos podrazumijeva svaki unos bilja, biljnih predmeta i drugih proizvoda iz treće zemlje na područje RH i/ili na područje bilo koje države članice EU.

Bilje podrazumijeva živuće bilje i sljedeće živuće dijelove bilja: sjemenke u botaničkom smislu, osim onih koje nisu namijenjene sadnji; voće u botaničkom smislu; povrće; gomolji, podanci, lukovice, rizomi, korijenje, podloge, vriježe; izdanci, stabljike; rezano cvijeće; grane s lišćem ili bez njega; rezana stabla koja su zadržala lišće; listovi, lišće; kulture biljnog tkiva, uključujući kulture stanica, germplazmu, meristeme, himerične klonove, mikropropagirani materijal; živi pelud i spore; te pupovi, rodne grane, reznice, plemke, cijepovi.

Bilje za sadnju podrazumijeva bilje čija je namjera ostati posađeno, sadnja ili presađivanje.

Biljna putovnica je službena etiketa za premještanje bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta unutar područja EU-a te gdje je to primjenjivo, u zaštićena područja i unutar njih.

Registar specijaliziranih subjekata uspostavlja i vodi Odjel za biljno zdravstvo, Služba za biljno zdravstvo i poljoprivredni reprodukcijski materijal, Sektor fitosanitarne politike, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Ministarstva. Registrom se upravlja kao računalnom bazom podataka u sklopu Fitosanitarnog informacijskog sustava.

Tko je obveznik upisa u Registar?

Upis u Registar obvezan je za specijalizirane subjekte koji obavljaju djelatnosti:

  1. proizvodnje i premještanja (područje cijele EU, uključujući RH) bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta za koje je potrebna biljna putovnica iz Priloga XIII. i Priloga XIV.1 Provedbene uredbe (EU) br. 2019/2072
  2. proizvodnje i premještanja (područje cijele EU, uključujući RH) bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta za koje je potrebna biljna putovnica u skladu s posebnim provedbenim aktima Europske unije u pogledu hitnih mjera
  3. izdavanja biljnih putovnica
  4. unosa (uvoza iz treće zemlje) bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta za koje je potreban fitosanitarni certifikat iz Priloga XI. (dio A i B) i Priloga XII.2 Provedbene uredbe (EU) br. 2019/2072
  5. izvoza (u treću zemlju) bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta za koje je potreban fitosanitarni certifikat za izvoz, za ponovni izvoz ili predizvozni certifikat

Tko nije obveznik upisa u Registar?

Upis u Registar nije obvezan za specijalizirane subjekte u skladu s člankom 65. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 2016/2031, odnosno za specijalizirane subjekte koji prodaju bilje, biljne proizvode i druge predmeta isključivo i izravno krajnjim korisnicima koji se ne bave daljnjom prodajom. Iznimno, a zbog opasnosti od širenja štetnih organizama, upis u Registar obvezan je za specijalizirane subjekte koji se bave premještanjem bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta krajnjim korisnicima putem ugovora na daljinu.

Podnošenje zahtjeva i uvjeti za upis u Registar.

Za upis u Registar, specijalizirani subjekt podnosi zahtjev Ministarstvu na Obrascima iz Priloga 1. i na Obrascu iz Priloga 2. Pravilnika. Zahtjev se Ministarstvu može dostaviti putem redovne pošte kao i putem elektroničke pošte. Zahtjevu se prilaže 35,00 kuna upravne pristojbe. Ako se zahtjev dostavlja putem redovne pošte, upravna pristojba se prilaže zahtjevu ili se može uplatiti u državni proračun putem npr. Internet bankarstva, o čemu se prilaže potvrda banke. Ako se zahtjev podnosi putem elektroničke pošte, zahtjevu se prilaže potvrda banke o uplati 35,00 kn upravne pristojbe u državni proračun.

Upute za plaćanje upravne pristojbe elektroničkim putem:

IBAN i naziv korisnika plaćanja:

HR1210010051863000160

Ministarstvo financija RH

Podaci o plaćanju: HR64 5002-1079-OIB

Po uspostavi Fitosanitarnog informacijskog sustava, specijalizirani subjekt popunjavat će zahtjev elektronički, koristeći Fitosanitarni informacijski sustav koji će biti dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva. Specijalizirani subjekt može i naknadno podnijeti zahtjev za proširenjem rješenja. npr. može podnijeti zahtjev kojim traži ovlaštenje za izdavanje biljne putovnice, dodavanje djelatnosti koje obavlja (unos, izvoz), tretiranje i/ili označavanje i/ili popravak drvenog materijala za pakiranje.

Specijalizirani subjekt prilikom podnošenja zahtjeva treba imenovati osobu odgovornu za komunikaciju s Ministarstvom kao što je navedeno u Prilogu 1. Obrasca 1.

RješenjeAko specijalizirani subjekt udovoljava svim uvjetima Ministarstvo donosi rješenje o upisu u Registar specijaliziranom subjektu i dodjeljuje mu službeni registracijski broj.

Službeni registracijski broj služi za identifikaciju specijaliziranog subjekta, a sastoji se od dvoslovne oznake države HR i četveroznamenkastog broja (primjer jedinstvenog upisnog broja, HR – 2020). Specijalizirani subjekt koji je već upisan, ažurira svoje podatke u Registru najkasnije do 30. travnja 2021. godine odnosno do 1. lipnja 2021. godine (ovisno o djelatnosti za koju je upisan i/ili ovlašten specijalizirani subjekt) na način da Ministarstvu dostavi popunjen Obrazac 1. iz Priloga 1. i Obrazac iz Priloga 2. Pravilnika. Ako se promijeni ime specijaliziranog subjekta, adresa i podatci za kontakt, specijalizirani subjekt podnosi zahtjev za ažuriranje u roku 30 dana od nastanka promjene

Svake godine do 30. travnja specijalizirani subjekt dostavlja ažurirane podatke, ako je došlo do promijene, vezano uz djelatnost kojom se bavi te ako je došlo do promijene podataka o kategorijama bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta. Navedeno se dostavlja na Obrascu 1. iz Priloga 1.

Specijalizirani subjekt obvezan je pregledavati bilje, biljne proizvode i druge predmete, voditi računa o njihovu zdravstvenom stanju te provoditi mjere suzbijanja štetnih organizama imajući u vidu njihov gospodarski, društveni i okolišni učinak.

Ako specijalizirani subjekt ili osoba koja nije specijalizirani subjekt posumnja ili ustanovi da je karantenski štetni organizam Unije ili štetni organizam koji nije uvršten na popis karantenskih štetnih organizama Unije prisutan na bilju, a da bi taj štetni organizam mogao ispunjavati uvjete za uvrštavanje na navedeni popis, biljnim proizvodima ili drugim predmetima koji su pod kontrolom tog subjekta, o tome je obvezan odmah obavijestiti mjesno nadležnog fitosanitarnog ili šumarskog inspektora.

Kada specijalizirani subjekt primi službenu potvrdu o prisutnosti karantenskog štetnog organizma Unije, u suradnji s nadležnim tijelom poduzima mjere potrebne za sprječavanje širenja, uklanjanje štetnog organizma te ako ga nadležno tijelo nije drugačije uputilo povlači bilje, biljne proizvode i druge predmete s tržišta koji su pod njegovom kontrolom. Inspekcijski nadzor kod specijaliziranih subjekata upisanih u Registar obavlja nadležni inspektor (fitosanitarni ili šumarski) po potrebi, ali najmanje jednom u pet godina.

BILJNA PUTOVNICA – ovlaštenje

Biljna putovnica je službena etiketa za premještanje bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta unutar područja EU-a te gdje je to primjenjivo, u zaštićena područja i unutar njih. Biljnom putovnicom potvrđuje se zdravstvena ispravnost bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta te se potvrđuje usklađenost sa svim temeljnim zahtjevima za premještanje unutar područja EU-a i za premještanje u zaštićena područja i unutar njih te ima propisan sadržaj i format. U slučaju izbijanja zaraze, biljna putovnica osigurava sljedivost do bilo kojeg dijela u prodajnom lancu odnosno do izvora zaraze. Biljna putovnica obvezna je za sve bilje za sadnju i sjeme četrdesetak biljnih vrsta. Svi specijalizirani subjekti koji će izdavati biljnu putovnicu imaju obvezu upisa u Registar.

Za koje bilje je potrebna biljna putovnica?

U Prilogu XIII. i Prilogu XIV. Provedbene uredbe (EU) br. 2019/2072 naveden je popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta za koje je potrebna biljna putovnica.

Biljna putovnica mora pratiti takvo bilje, biljne proizvode i druge predmete kod premještanja unutar i između država članica, čak i kada je trgovina ograničena samo na područje RH. Prilikom izdavanja biljnih putovnica za bilje, biljne proizvode i druge predmete koji se šalju u zaštićena područja, moraju biti ispunjeni posebni zahtjevi koji vrijede za pojedina zaštićena područja.

Iznimke od izdavanje biljne putovnice

Biljna putovnica nije potrebna ako premještate bilje, biljne proizvode i druge predmete izravno krajnjim korisnicima, koji uključuju neprofesionalne vrtlare. To znači da, na primjer, kada vrtni centar  izravno prodaje bilje, biljne proizvode i druge predmete kupcu za osobnu upotrebu, ne postoji obveza izdavanja biljnih putovnica.

Međutim, ako dostavljate krajnjem korisniku putem ugovora na daljinu u obvezi ste upisati se u Registar i dostavljati bilje, biljne proizvode i druge predmete za koje je potrebna biljna putovnica s biljnom putovnicom.

Tko izdaje biljnu putovnicu?

Biljnu putovnicu mogu izdavati samo specijalizirani subjekti koji su upisani u Registar i ovlašteni za izdavanje biljnih putovnica.

Fitosanitarni pregled i temeljni zahtjevi za biljnu putovnicu

Za izdavanje biljnih putovnica za bilje, biljne proizvode i druge predmete navedene u Prilogu XIII. i Prilogu XIV.5 Provedbene uredbe (EU) br. 2019/2072 morate utvrditi je li vaše bilje zdravo i udovoljava li propisanim fitosanitarnim zahtjevima. Zdravstveno stanje bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta provjeravaju sami specijalizirani subjekti koji imaju potrebno znanje, odnosno osposobljeni su od strane tijela za provedbu osposobljavanja.

Temeljni zahtjevi za biljnu putovnicu

Biljna putovnica može se izdati:

– ako bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti nisu zaraženi karantenskim štetnim organizmima EU-a i potencijalnim karantenskim štetnim organizmima EU-a ili onim štetnim organizmima za koje su doneseni posebni provedbeni akti Europske unije

– ako bilje za sadnju ili sjeme udovoljava uvjetima koji se odnose na regulirane nekarantenske štetne organizme EU-a,  ako bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti podrijetlom iz EU-a ili trećih zemalja udovoljavaju posebnim ili jednakovrijednim zahtjevima, ako su bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti usklađeni s pravilima i mjerama koje se odnose na karantenske štetne organizme EU-a i potencijalne karantenske štetne organizme EU-a, dok za zaštićena područja moraju biti usklađeni i sa svim zahtjevima za zaštićena područja.

Podnošenje zahtjeva za ovlaštenje za izdavanje biljnih putovnica

Ukoliko specijalizirani subjekt prvi put podnosi zahtjev za upis u Registar i za dobivanje ovlaštenja za izdavanje biljnih putovnica, zahtjev podnosi Ministarstvu na Obrascima 6 iz Priloga 1. i na Obrascu iz Priloga 2. Pravilnika. Ukoliko je specijalizirani subjekt upisan u Registar te naknadno podnosi zahtjev za dobivanje ovlaštenja za izdavanje biljnih putovnica, tada Ministarstvu dostavlja Obrazac 2. iz Priloga 1. i Obrazac iz Priloga 2. Pravilnika. Ako specijalizirani subjekt udovoljava svim uvjetima Ministarstvo izdaje rješenje kojim se specijalizirani subjekt ovlašćuje za izdavanje biljnih putovnica.

Napomena:

Do organiziranja osposobljavanja, a najduže do 1. kolovoza 2021. godine, specijalizirani subjekt koji podnosi zahtjev za dobivanje ovlaštenja za izdavanje biljnih putovnica, a stručna osoba za biljno zdravstvo tek treba proći edukaciju, može podnijeti zahtjev Ministarstvu i prije položenog osposobljavanja. Međutim, s obzirom da stručna osoba za biljno zdravstvo nije završila edukaciju, nadzor prije izdavanja biljnih putovnica provest će Hrvatski centar za poljoprivredu i hranu. Po završetku osposobljavanja specijalizirani subjekt dužan je dostaviti Ministarstvu Potvrdu o položenom osposobljavanju.

Uvjeti za dobivanje ovlaštenja za izdavanje biljnih putovnica

Specijalizirani subjekt može dobiti ovlaštenje za izdavanje biljne putovnice ako udovoljava sljedećim uvjetima:

a) ima stručnu osobu za biljno zdravstvo, odnosno ima potrebno znanje i kompetencije za obavljanje pregleda bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta i za poduzimanje mjera te je dokaz o istome dostavio Ministarstvu

b) ima uspostavljene sustave i postupke koji se odnose na sljedivost

c) ima potrebno znanje o najboljoj praksi, mjerama i drugim aktivnostima potrebnima za sprečavanje prisutnosti i širenja štetnih organizama

d) ima učinkovit plan po kojem se mora postupati u svakom slučaju sumnje ili pronalaska štetnih organizama

e) posjeduje ili ima pristup svoj potrebnoj opremi i objektima za obavljanje potrebnih pregleda bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta te da imaju kapacitete za poduzimanje mjera

f) imenuje osobu za kontakt odgovornu za komunikaciju s Ministarstvom

Stručna osoba za biljno zdravstvo

Stručna osoba za biljno zdravstvo može biti sam specijalizirani subjekt, u radnom odnosu kod specijaliziranog subjekta ili ugovorom vezana sa specijaliziranim subjektom, koja u njegovo ime provodi i ispunjava propisane obveze.

Uvjeti stručne osobe za biljno zdravstvo

Stručna osoba za biljno zdravstvo, koja će izdavati biljne putovnice, u pogledu stručne spreme mora udovoljavati jednom od sljedećih uvjeta:

  1. završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij agronomske/šumarske struke ili završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij zaštite bilja ili drugog smjera s odslušanih i položenih najmanje 90 sati modula iz zaštite bilja ( nije obvezna završiti osposobljavanje ako dokaže da ima odslušano i položeno najmanje 90 sati modula iz zaštite bilja (predavanja, vježbe, seminari). Specijalizirani subjekt navedeno dokazuje dostavljanjem fotokopije Dopunske isprave o studiju.
  1. završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij agronomske/šumarske struke ili završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij i položen ispit kod tijela za provedbu osposobljavanja
  1. srednja stručna sprema i odslušana nastava te položen ispit kod tijela za provedbu osposobljavanja.

Obveze specijaliziranog subjekta ovlaštenog za izdavanje biljne putovnice

1.) Specijalizirani subjekt koji je već upisan i ovlašten za izdavanje biljnih putovnica, ažurira svoje podatke u Registru najkasnije do 30. travnja 2021. godine na način da Ministarstvu dostaviti popunjene Obrasce 7 iz Priloga 1. i Obrazac iz Priloga 2. Pravilnika te dokaz odnosno Potvrdu o udovoljavanju uvjetima iz članka 12. stavaka 2. i 3. Pravilnika.

2.) Svake godine do 30. travnja specijalizirani subjekt dostavlja ažurirane podatke, ako je došlo do promijene, vezano uz djelatnost kojom se bavi te ako je došlo do promijene podataka o kategorijama bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta. Navedeno se dostavlja na Obrascu 1. iz Priloga 1.

3.) Svake godine do 30. travnja specijalizirani subjekt dostavlja podatke o adresi, katastarskim česticama, vrsti biljnog materijala, djelatnosti i ostalim podacima navedenim u Prilogu 1., Obrascu 3. Pravilnika. To znači da specijalizirani subjekt koji u tekućoj godini namjerava proizvoditi, premještati ili prodavati putem ugovora na daljinu bilje za koje je potrebna biljna putovnica i za njega izdavati istu ima obvezu dostaviti Ministarstvu popunjen gore navedeni Obrazac 3.

4.)  Specijalizirani subjekt obvezan je voditi evidenciju o izdanim biljnim putovnicama i čuvati ju najmanje tri godine ili kako bi se osigurala sljedivost, specijalizirani subjekti moraju voditi evidenciju o bilju, biljnim proizvodima i drugim predmetima koje im isporučuju drugi specijalizirani subjekti ili ih oni sami isporučuju drugim specijaliziranim subjektima.

5.) Specijalizirani subjekt osigurava pružanje odgovarajućeg osposobljavanja osoblju koje je uključeno u fitosanitarne preglede bilja.

6.) Specijalizirani subjekt obvezan je pregledavati bilje, biljne proizvode i druge predmete, voditi računa o njihovu zdravstvenom stanju te provoditi mjere suzbijanja štetnih organizama imajući u vidu njihov gospodarski, društveni i okolišni učinak.

7.) Ako specijalizirani subjekt ili osoba koja nije specijalizirani subjekt posumnja ili ustanovi da je karantenski štetni organizam Unije ili štetni organizam koji nije uvršten na popis karantenskih štetnih organizama Unije prisutan na bilju, biljnim proizvodima ili drugim predmetima koji su pod kontrolom tog subjekta, o tome je obvezan odmah obavijestiti mjesno nadležnog fitosanitarnog ili šumarskog inspektora.

8.) Kada specijalizirani subjekt primi službenu potvrdu o prisutnosti karantenskog štetnog organizma Unije, u suradnji s nadležnim tijelom poduzima mjere potrebne za sprječavanje daljnjeg širenja.

BILJNA PUTOVNICA – izgled

Novim zakonodavstvom EU-a točno je propisan izgled biljne putovnice i sve biljne putovnice trebaju se izdavati na propisan način. Provedbenom uredbom (EU) br. 2017/2313 propisan je sadržaj i format biljne putovnice.

Elementi biljne putovnice

U gornjem lijevom kutu biljne putovnice mora biti otisnuta zastava EU-a (u boji ili crno-bijela), a u gornjem desnom kutu riječi Biljna putovnica / Plant Passport.

Elementi koji slijede u nastavku trebaju biti navedeni u svim biljnim putovnicama, osim ako je kombinirana s certifikacijskom etiketom. Budući da certifikacijska etiketa već sadrži navedene informacije, u tom je slučaju na biljnoj putovnici potrebna samo zastava EU-a i riječi:

Biljna putovnica / Plant Passport

Elementi biljne putovnice
A XXXXX
B XX – XXXXX
C XXXXX
D XX

Zastava EU-a u gornjem lijevom kutu. Zastava EU može biti u boji ili crno-bijela ili s bijelim zvjezdicama na crnoj podlozi ili obrnuto.

(1) Riječi „Biljna putovnica / Plant Passport“ u gornjem desnom kutu, odvojene kosom crtom.

(2) Slovo „A“, zatim botanički naziv/biljna vrsta/biljna vrsta ili takson ili, prema potrebi, naziv dotičnog predmeta i neobavezno, naziv sorte.

(3 i 4) Slovo „B“, zatim dvoslovna oznaka države članice i registracijski broj specijaliziranog subjekta.

(5 i 6) Slovo „C“, zatim prema potrebi kôd sljedivosti bilja, biljnog proizvoda ili drugog predmeta ili jedinstveni crtični kod, QR-kôd, hologram, čip ili drugi nosač podataka (to može biti postojeći kôd koji se koristi za praćenje ili identificiranje pošiljke). Taj kôd osigurava sljedivost do subjekta koji je izdao biljnu putovnicu.

(7) Slovo „D“, zatim dvoslovna oznaka države članice podrijetla ili

(8) Slovo „D“, zatim ime treće zemlje podrijetla (ili imena više trećih zemalja) ili njezina dvoslovna oznaka (ili dvoslovne oznake više trećih zemalja)

KONTAKT

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Sektor fitosanitarne politike, Služba za biljno zdravstvo i poljoprivredni reprodukcijski materijal, Odjel za biljno zdravstvo

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

telefon: 01/6109 514, 01/6109 982, 01/6109 354, 01/6109 314

e-mail: HR_plant.health@mps.hr; uprava.poljoprivrede@mps.hr

Hortikultura, IAKS mjere, Savjet, Vijest, Voćarstvo, Zaštita bilja

Obavijest korisnicima IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjera 10, Operacija 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (KFK)

Podsjećamo korisnike plaćanja IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjera10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Operacija 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (KFK) na pravovremeno postavljanje klopki u višegodišnje nasade.

Sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021.godinu (Narodne novine 23/2021 od 5.3.2021.)  feromonske, vizualne ili hranidbene klopke postavljaju se:

– trešnjinu muhu (Rhagoletis cerasi) najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 30. lipnja

– šljivinu osicu (Hoplocampa sp.) najkasnije do 1. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. svibnja

– orahovu muhu (Rhagoletis completa) najkasnije do 30. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. kolovoza

– maslininu muhu (Bactrocera oleae) najkasnije do 1. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. listopada

– za ostale štetnike najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 15. rujna

 

Klopke se postavljaju u skladu s uputama proizvođača, a ako iste ne postoje koristi se tablica s preporučenim brojem klopki ovisno o veličini proizvodne površine (ARKOD parcele):

Veličina proizvodne površine (ARKOD parcele) Broj feromonskih klopki Broj vizualnih klopki Broj hranidbenih klopki
do uključivo 2 ha 1 2 2
više od 2 do uključivo 5 ha 2 4 4
više od 5 do uključivo 10 ha 3 6 6
više od 10 do uključivo 50 ha 4 8 8
više od 50 do uključivo 100 ha 10 15 15
više od 100 ha 20 40 40

 

Račune o kupnji feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki i mamaca te upute proizvođača o korištenju istih, kao i evidenciju, korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 11. lipnja 2021. godine. Navedena evidencija sastavni dio je Pravilnika.

 

 

 

Obavijest, OUP, Vijest

Gdje i kada se može pristupiti izobrazbi o održivoj uporabi pesticida?

Radi čestih upita vezanih uz istek roka OUP iskaznica i održavanja edukacija o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida u cijelosti prenosimo tekst objavljen na FIS Portalu, 11. ožujka 2021. godine:

Početkom proljeća i prvim proljetnim radovima u poljoprivredi krenula je sezona kupnje i primjene sredstava za zaštitu bilja (SZB), stoga Ministarstvo poljoprivrede obavještava sve subjekte u distribuciji i primjeni SZB-a o zakonskoj obvezi produljenja roka valjanosti iskaznice kojom profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici (obveznici izobrazbe) dokazuju svoja prava za rad sa SZB.

Potaknuti čestim upitima na temu isteka roka iskaznica i mogućnosti održavanja dodatnih izobrazbi obavještavamo zainteresirane osobe da, unatoč izazovima koje je pred sve nas postavila pandemija virusa Covid-19, ovlaštene institucije za provedbu izobrazbe održavaju edukacije.

U Republici Hrvatskoj je Zakonom o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine, br. 14/14, 115/18 i 32/20) između ostalog uređen sustav izobrazbe profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika. Sukladno članku 5. istoga Zakona svi obveznici izobrazbe moraju imati primjerenu izobrazbu koja se sastoji od osnovnog i dopunskog modula izobrazbe za stjecanje i obnavljanje odgovarajućih znanja o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni SZB-a.

Cilj izobrazbe je da se rizici, koje primjena SZB-a predstavljaju za zdravlje ljudi, životinja, okoliš i bioraznolikost, svedu na najmanju moguću mjeru i da se kod korisnika razvije svijest o opasnostima koje primjena SZB-a i njihovi ostaci na i u hrani predstavljaju po sve nas.

Sukladno članku 7. stavku 1. Zakona svi obveznici izobrazbe moraju imati identifikacijsku iskaznicu koja se izdaje na temelju potvrde o položenom ispitu. Navedenom potvrdom korisnici dokazuju svoje pravo na kupnju i uporabu pesticida dok čekaju na izdavanje iskaznice.

Iskaznica se izdaje na razdoblje od 5 godina od datuma izdavanja potvrde o položenom ispitu iz osnovnog modula ili na razdoblje od 5 godina od datuma isteka iskaznice u slučaju dopunske izobrazbe. Kandidat se može prijaviti na dopunsku izobrazbu najviše godinu dana prije isteka valjanosti iskaznice.

Duljina trajanja osnovnih modula iznosi najmanje 15 nastavnih sati, a duljina trajanja dopunskih modula iznosi najmanje 5 nastavnih sati. Nastavni sat traje 45 minuta. Nakon provedene izobrazbe polaže se ispit.

Edukacije o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida održavaju se redovito i u skladu sa preporukama Stožera civilne zaštite RH za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom, a podatke o mjestu, vremenu i ovlaštenoj instituciji za provedbu izobrazbe možete pronaći u najavljenim edukacijama na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede, na poveznicama: http://fisportal.mps.hr/hr/sve/obavijesti/ i http://fisportal.mps.hr/hr/sve/upisnici/ .

Nadamo se da će Vaš trud koji ulažete u poljoprivredu biti popraćen povoljnim vremenskim prilikama i rezultirati proizvodima prepoznatljive kvalitete na zadovoljstvo i Vas i kupaca Vaših proizvoda.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

PREZENTACIJA PROFESIONALNE LED RASVJETE ZA MODERNA SKLADIŠTA KRUMPIRA

Prezentacija profesionalne led rasvjete za moderna skladišta krumpira i drugog povrća uz primjenu suvremenih metoda i načina skladištenja krumpira održana je u novom skladišnom prostoru za krumpir 23.03.2021. godine na PPP Jurica Cafuk u Vidovcu. Veliki interes proizvođača krumpira (naročito PZ Varaždinsko povrće) za izgradnju novih skladišnih prostora za krumpir kroz mjeru 4.1.1., zbog ukidanja aktivne tvari klorprofama, potaknuo je brojne poljoprivredne proizvođače na izgradnju modernih skladišta za krumpir, uz primjenu i drugih suvremenih i inovativnih metoda za kvalitetnije skladištenje krumpira.

S obzirom da aktivna tvar klorprofam nije više odobrena u EU, na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/989 od 17. lipnja 2019. godine, te su sredstva za zaštitu bilja na osnovi te aktivne tvari ukinuta, uz dopuštenu prodaju, distribuciju i primjenu koja je bila određena sa zadnjim rokom za zbrinjavanje, skladištenje i primjenu zaliha do 8. listopada 2020.

Uvažavajući kontaminaciju skladišta klorprofamom kroz godine tretiranja skladišnih prostora navedenom aktivnom tvari, MDK za klorprofam na krumpiru je postavljen na 0,4 mg/kg, a za navedenu vrijednost je utvrđeno da nema rizika za potrošače. MDK od 0,4 mg/kg jamči samo da kontaminacija u skladištu neće dovesti do prekoračenja MDK vrijednosti, no navedeni MDK ne podržava nikakvu daljnju uporabu na krumpiru.

Navedena uredba je izglasana na Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje – Sredstva za zaštitu bilja , dok se njena primjena očekuje u ljeto 2021. godine. Europska komisija je uzimajući u obzir trenutnu situaciju u kojoj se nalaze proizvođači merkantilnog krumpira u Europskoj uniji, usmeno  izjavila predstavnicima Država članica da će se primjena odredbi spomenute uredbe o snižavanju MDK vrijednosti početi primjenjivati u drugoj polovici 2021. godine. Dok se ne počnu primjenjivati nove MDK vrijednosti na snazi za uskladišteni krumpir ostaju stare vrijednosti koje za klorprofam trenutno iznose do 10 mg/kg.

Trenutno u RH od regulatora rasta u krumpiru dozvolu imaju maleinski hidrazidi (ITCAN SL 270 i FAZOR) koji se primjenjuju u usjevu na otvorenom, prije berbe krumpira u određenoj fenofazi, uz ispunjavanje svih ostalih uvjeta za njihovu kvalitetnu primjenu te obavezno poštivanje propisane karence. Dozvolu u RH ima i regulator rasta 1,4 SIGHT koji se koristi za sprječavanje klijanja uskladištenog merkantilnog krumpira i krumpira za industrijsku preradu, tretiranjem odmah nakon skladištenja, pomoću uređaja za hladno i toplo zamagljivanje, uz poštivanje ostalih propisanih ograničenja i načina primjene.

Moderna skladišta krumpira opremljena su toplinskom izolacijom i sustavom za upravljanje aktivnom ventilacijom za provjetravanje i ohlađivanje krumpira te senzorima za mjerenje temperature i vlažnosti zraka. Osim toga u skladištima se može koristiti i specijalna zelena led rasvjeta u spektru 520 do 540 nm, koja učinkovito sprečava stvaranje solanina i drugih procesa prilikom skladištenja krumpira, a samim tim osigurava bolju kvalitetu i duže skladištenje krumpira. Profesionalnu led rasvjetu za skladišta krumpira kao i ostalu specijalnu led rasvjetu za plasteničku i drugu poljoprivrednu proizvodnju patentirala je i prezentirala domaća tvrtka iz Ludbrega Energyplus.

U cilju što kvalitetnije proizvodnje i skladištenja krumpira i drugog povrća, osim provođenja svih agrotehničkih zahvata i mjera njege usjeva, sve veća pažnja se mora posvećivati kvalitetnom skladištenju i pakiranju prema zahtjevima tržišta. Podizanjem standarda i sve većih zahtjeva u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, od naših poljoprivrednih proizvođača sve više se očekuje praćenje i primjena brojnih inovativnih metoda i preciznih tehnologija u njihovoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Dr. sc. Mara Bogović, Voditeljica Službe za stručnu podršku

Agroekologija, Hortikultura, Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

MREŽA SAKUPLJANJA AMBALAŽNOG OTPADA SZB ZA 2021.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, Albaugh TKI (Pinus Agro), BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Corteva Agriscience (Dow AgroSciences), Danon, Euroazijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Stockton, Syngenta Agro.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Udruga CROCPA i tvrtka CIAK d.o.o. zadržavaju pravo promjene rasporeda sakupljanja ili obustave istog u slučaju takvih preporuka Kriznog Stožera o zabrani masovnih okupljanja.

Raspored prikupljanja ambalažnog otpada možete preuzeti ovdje.

Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

ŠTITASTE UŠI – SVE ČEŠĆI PROBLEM U UZGOJU JAGODASTOG VOĆA

Posljednjih godina u voćnjacima jagodastog voća u Podravini sve češće uočavamo jak napad štitastih uši na grmovima voćaka. Osobito je česta pojava dudove štitaste uši (Pseudoaulacaspis pentagona) na ribizu (Slika 1), ogrozdu i haskapu dok smo na kupinama (Slika 2) i malinama uglavnom bilježili napad ružine štitaste uši (Aulacaspis rosae).

Slika 1. Kolonije dudove štitaste uši na ribizu

 

Slika 2. Ružina štitasta uš na kupini

 

Štitaste uši su sitni kukci, duljine 2-5mm, čije je tijelo prekriveno voštanom izlučinom ili štitićem i po tome se najlakše razlikuju od ostalih kukaca. Usni ustroj im je podešen za sisanje te ličinke i ženke ubadaju svoje rilo do provodnih snopova biljke iz kojih sišu sokove. Sisanjem sokova oslabljuju biljku, a mogu dovesti i do njenog potpunog propadanja. Štitaste uši su slabo pokretni štetnici. Pokretne su samo ličinke prvog stadija i mužjaci dok su ostali stadiji ličinki i ženke nepokretni. Zbog toga je njihovo širenje uglavnom pasivno, prenošenjem napadnutog sadnog materijala. U voćnjacima obično nalazimo žarišta u kojima su stabla ili grmovi prekriveni štitastim ušima s kojih se one polako šire na okolne voćke.

Dudova štitasta uš je izraziti polifag i napada gotovo sve vrste voćaka i vinovu lozu. Štitić ženke je okruglog oblika bijele ili žutobijele boje, promjera 2,5 mm, a egzuvij žutonarančaste boje (Slika 3 ). S obzirom da nije srastao s tijelom ženke, štitić se može iglicom lagano odići i tada vidimo tijelo ženke žutonarančaste boje (Slika 4). Štitić mužjaka je bijele boje i duguljastog oblika, manji od štitića ženke (Slika 5). Odrasli mužjaci imaju jedan par krila, nemaju usni ustroj za sisanje i ne hrane se.

Slika 3. Štitići ženki dudove štitaste uši

 

Slika 4. Odrasla ženka dudove štitaste uši

 

Slika 5. Štitići mužjaka i ženki dudove štitaste uši

 

U Hrvatskoj dudova štitasta uš ima 2-3 generacije. Prezimi kao oplođena ženka koja lako podnosi niske temperature i do -20° C. U kontinentalnim predjelima ženka odlaže jaja krajem svibnja i početkom lipnja te godišnje razvije 2 generacije, a u mediteranskom dijelu odlaže jaja već krajem travnja i ima 3 generacije. Jedna ženka odloži 100-150 jaja.

Dudova štitasta uš uglavnom obitava na kori izboja i grana voćaka te uzrokuje smanjeni vigor voćke, kržljanje, a kod jakog napada i sušenje dijelova ili cijele biljke. Populacija joj značajno raste u područjima gdje su zbog široke primjene insekticida ili zagađenja zraka uništeni njeni prirodni neprijatelji.

Ružina štitasta uš, osim ruže po kojoj je i dobila ima, napada kupine i maline. Rasprostranjena je na cijelom području Republike Hrvatske. Štitić ženke je prljavo bijele boje, okruglog do ovalnog oblika sa žutim egzuvijem promjera 1,6-2 mm (Slika 6). Tijelo ženke je izduženo, crvenkaste boje (Slika 7). Štitić mužjaka je bijele boje, izdužen sa žutim egzuvijem na rubu štitića. O biologiji vrste postoje različiti podaci. Prema nekim navodima u Europi prezimi odrasla ženka dok drugi navode da prezimi jaje. U našim smo voćnjacima u rano proljeće nalazili odrasle ženke. Tijekom godine vrsta razvije 1-2 generacije.

Slika 6. Štitić ženke ružine štitaste uši

 

Slika 7. Odrasla ženka ružine štitaste uši

 

Mjere zaštite od štitastih uši trebaju početi sadnjom zdravih sadnica. Nažalost, u mladim nasadima haskapa zabilježili smo već u trećoj godini uzgoja izuzetno jak napad dudove štitaste uši koja je u voćnjak vrlo vjerojatno stigla na sadnicama (Slika 8). U takvim slučajevima je vrlo teško suzbiti napad štitastih uši.

Slika 8. Kolonije dudove štitaste uši na haskapu

 

Prilikom rezidbe važno je orezati sve izboje i grane na kojima se nalaze štitići uši. S obzirom da se brojne kolonije obično nalaze pri tlu važno je vrlo nisko odrezati napadnute izboje. Nakon rezidbe, u fazi mirovanja preporučljivo je koristiti mineralna ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje). Kasnije se u fazi pokretnih stadija ličinki koji nisu zaštićeni štitićem mogu koristiti insekticidi, no problem je što na navedenim kulturama jagodastog voća nema registriranih insekticida za ovu namjenu. S obzirom da dostupnim mjerama zaštite teško možemo u potpunosti riješiti problem, važno je u mladim nasadima redovito pratiti zdravstveno stanje i ukloniti sve grmove na kojima uočimo štitaste uši kako se one ne bi proširile po ostatku nasada.

Literatura:

  1. Maceljski, M. (1999): Poljoprivredna entomologija. Zrinski d.d., Čakovec: 111-127.
  2. Masten Milek, T., Šimala, M. (2012): Štitaste uši (Hemiptera: Coccoidea) na maslini (Olea europaea). Glasilo biljne zaštite 4: 285-297
  3. Masten Milek, T., Šimala, M, Novak, A. (2008.): Species of genus Aulacaspis Cockerell, 1836 (Hemiptera: Coccoidea: Diaspididae) in Croatia, with emphasis on Aulacaspis yasumatsui Takagi, 1977. Entomologia Croatica Vol. 12. Num. 1: 55-64

mr. sc. Željkica Oštrkapa Međurečan, Koprivničko – križevačka županija

Savjet, Zaštita bilja

Koliko poznajemo kukce?

Voljeli ili ne voljeli kukce, moramo biti realni i priznati da su uistinu dojmljiva stvorenja. Pri tome ne mislim nužno na njihov izgled već na sve ono što jesu…

Kukci (razred Insecta) najbrojnija su skupina životinja. Pojavili su se davno u paleozoiku (točnije devonu, prije cca 400 milijuna godina) što znači da su stariji od dinosaura! Nalazimo ih na svim kontinentima i u svim klimatskim područjima. Najčešće su kopnene životinje i do sada je opisano oko 1.000.000 vrsta. Istraživanja navode na mogući broj od 5-30 milijuna vrsta kukaca (?!). Unatoč (ili možda zbog) tako velikog broja vrsta, najslabije su istražena skupina životinja. No i ono malo što smo do sada spoznali o njima dovoljno je dojmljivo.

A što to znamo o kukcima?

Poznajemo njihovu anatomiju – znamo da im je tijelo građeno od članaka (koji tvore glavu, prsište i zadak) te da imaju 3 para nogu. Znamo da postoje vrste s krilima i one bez krila. Također znamo da se kreću na razne načine – hodanjem, trčanjem, skakanjem, letenjem, plivanjem, …  I hrane se na razne načine: grizenjem i žvakanjem, bodenjem, sisanjem i lizanjem. Znamo i faze njihovog životnog ciklusa, odnosno da prolaze proces preobrazbe: jaje – ličinka – (kukuljica) – odrasli oblik.

Sl. 1. Prikaz potpune i nepotpune preobrazbe (izvor: I.Rudnički: Izrada zbirke korisnih i štetnih kukaca – diplomski rad, FAZOS, Osijek 2016.)

Znanstvenici koji ih proučavaju (entomolozi) znaju još puno više detalja o kukcima. A „obični“ ljudi – stanovnici gradova i sela, poljoprivrednici – uglavnom znaju da postoje „korisni“ i „štetni“ kukci. Iako je ta podjela s biološkog gledišta neispravna i „umjetna“, pozabavit ćemo se baš njome. Malo pobliže ćemo objasniti biološku (i ekonomsku) važnost kukaca te načine na koje utječu na sve segmente ljudskog života.

Neprijatelji?

Postoje kukci koje smatramo „neprijateljima“ zbog toga što nam stvaraju probleme u svakodnevnom životu. Pri tome prvenstveno mislimo na neku od slijedećih skupina:

  • Poljoprivredni, šumski i skladišni štetnici
  • Vektori bolesti i paraziti na/u ljudima i životinjama
  • Molestanti

Poljoprivredni i šumski štetnici oštećuju ili uništavaju biljne dijelove (pa čak i cijelu biljku) te tako direktno utječu na kvalitetu i kvantitetu uroda. Pojedine vrste štetne su iz razloga što mogu prenositi biljne bolesti te ih nazivamo vektorima (npr. američki cvrčak prenosi Zlatnu žuticu vinove loze). Stoga se veliki napor ulaže u pronalazak najefikasnijih metoda njihovog suzbijanja. No treba znati da se svega 1%  od ukupnog broja kukaca na svijetu smatra šetočinjama.

Sl. 2. Krumpirova zlatica – ličinke (foto: M. Križanić Božurić)

 

Sl. 3. Američki cvrčak (izvor: www.hcphs.hr)

Osim što su pojedini kukci vektori (prenosioci) biljnih bolesti, postoje i vrste koje su vektori bolesti kod ljudi – komarci (malarija, žuta groznica, Zika bolest, …), muhe (bolest spavanja), …

Pojedine vrste su paraziti ljudi i životinja (stjenice, uši, buhe, muhe, štrkovi,…), a neke nas ometaju i nazivamo ih molestanti: žohari, mravi, komarci, muhe, ..

Svakako treba spomenuti i kukce (ose, stršljene, …) čiji ubodi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, osobito osobama alergičnim na njihov otrov.

Prijatelji?

Kada razmišljamo o korisnosti kukaca prvo nam pada na pamet njihova uloga u oprašivanju biljaka. Oko 80 % biljaka cvjetnjača oprašuje se pomoću kukaca te bi mnoge biljne vrste izumrle da njih nema. Iako su brojni kukci iz raznih redova i rodova korisni kao oprašivači, najvažnije mjesto u oprašivanju biljaka svakako zauzimaju oni iz porodice pčela.  Općepoznata je stvar da medonosne pčele imaju aktivnu ulogu u oprašivanju. No manje je poznato da su solitarne (divlje) pčele u tome puno učinkovitije (i to 120 puta!). Solitarne pčele lete pri nižim temperaturama zraka i ne preferiraju biljnu vrstu (poput medonosnih) te su osobito pogodne za oprašivanje krušaka čiji miris medarice ne vole. Također moramo spomenuti i bumbare, koji su brojčano manje zastupljeni od medonosnih i solitarnih pčela, ali svojim dlakavim tijelom iznimno doprinose oprašivanju. Istraživanja su pokazala da su bumbari osobito važni kod oprašivanja lucerne, a u širokoj su upotrebi u plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji povrća (postavljanjem košnica s bumbarima).

Sl. 4. Košnice s bumbarima (foto: M. Križanić Božurić)

Zanimljiv je podatak da su švicarski znanstvenici otkrili kako bumbari svojom aktivnošću mogu potaknuti biljke na raniju cvatnju (u slučajevima kada zbog klimatskih promjena ranije počinju letjeti, a cvatnja biljaka još nije započela). Nažalost, intenzivna poljoprivreda i uporaba insekticida sve ih više ugrožava.

Korisnost kukaca ogleda se i u činjenici da su prirodni neprijatelji mnogih štetnih vrsta kukaca. Kao takvi, partneri su nam u „borbi“ sa štetnicima, a njihova ciljana upotreba predstavlja ekološki prihvatljivu biološku metodu suzbijanja štetnih vrsta. Pri tome se najviše koriste predatori  i paraziti kukaca. Predatori se hrane drugim kukcima, a paraziti većinom parazitiraju jaja ili ličinke kukaca. Najpoznatiji primjer predatora je božja ovčica („bubamara“) koja je najvažniji prirodni neprijatelj lisnih uši. Tu su još i trčci, bogomoljke, zlatooke, vretenca i brojne druge vrste. Što se parazita kukaca tiče moramo spomenuti ose najeznice i muhe gusjeničarke. Prirodni neprijatelji predstavljaju važnu kariku u održavanju biološke ravnoteže.

Sl. 5. Božja ovčica – imago (foto: M. Križanić Božurić)

 

Sl. 6. Božja ovčica – ličinka (foto: Ž. Oštrkapa-Međurečan)

Kukci su korisni i kao hrana drugim skupinama životinja, osobito pticama – oko 60 % ptičjih vrsta se hrani kukcima. Što se sisavaca tiče, kukcima se hrane šišmiši, ježevi, krtice, vjeverice, miševi i mnogi drugi. Kukci su vrlo hranjivi i imaju visoku energetsku vrijednost. Sadrže bjelančevine, imaju jako malo masti (i kolesterola!), a bogati su aminokiselinama, vitaminima, mineralima i mikroelementima. U pojedinim dijelovima svijeta (Azija i Afrika) dio su redovite prehrane i gastronomske ponude. Najčešće se konzumiraju skakavci, mravi, termiti, gusjenice raznih vrsta leptira te brojni kornjaši. Stanovništvo Europe i ostalih zapadnih zemalja još uvije zazire od pomisli na konzumaciju kukaca iako su i po tom pitanju vidljivi određeni pomaci. Sve češće su ponude namirnica baziranih na kukcima kao i farme za njihov uzgoj.

Sl. 7. Kukci kao hrana (izvor: D. Lemić: Kukci u prehrani ljudi, Glasilo biljne zaštite, 5/2019.)

Stajalište stručnjaka je da su farme kukaca budućnost – za razliku od sisavaca kukci imaju puno kraći ciklus rasta, trebaju manje hrane i vode, svoju hranu brže pretvaraju u meso i brže rastu, zauzimaju manji prostor, lako ih je uzgajati te stvaraju manje otpada štetnog za okoliš. Zbog činjenice da je glavni pokretač klimatskih promjena proizvodnja hrane (osobito one životinjskog podrijetla) sve je veći značaj u mogućnosti primjene kukaca i proizvoda od kukaca u hranidbi domaćih životinja.

Produkti nekih kukaca također su razlog zbog čega ih smatramo korisnim. Svakako najpoznatiji od njih su produkti medonosne pčele: med i pčelinji vosak. No  ne smijemo zaboraviti ni svilu dudovog svilca čija se proizvodnja spominje još oko 3.000 god pr.Kr. u Kini.

Kukci utječu i na rasprostranjivanje biljaka, odnosno raznošenje njihovog sjemena (npr. mravi), a imaju i važnu ulogu u razlaganju mrtvih organizama (strvinari, balegari).

Još je mnogo načina na koje se mogu koristiti kukci:

– u medicini (za zarastanje nekrotičnog tkiva, kao antiseptik, ..)

– u znanstvenim istraživanjima (genetika, arheologija, …)

– u forenzici i kriminalističkim istraživanjima (forenzična entomologija)

I na kraju…

Sve navedeno samo je dio čudesnog svijeta kukaca. Zabrinjava činjenica da je njihova brojnost pala za 75%! Prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Biological Conservation, godišnji pad populacije kukaca je oko 2,5%!. Ovakvim tempom kukci bi za stotinu godina mogli posve izumrijeti, a to bi za posljedicu imalo narušavanje kompletnog ekosustava Zemlje! Stoga hitno moramo poduzeti mjere koje će negativan utjecaj na populacije kukaca svesti na minimum te zaustaviti (ili barem usporiti) ovaj negativan trend. Zbog svih nas, a najviše zbog kukaca, zbog svega što oni jesu…

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za zaštitu bilja

 

Izvori:

  • dr. M. Maceljski: Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec 1999.
  • sc. M. Ševar: Upoznajmo korisne kukce – Solitarne pčele, HZPSS, Zagreb 2006.
  • Lemić: Kukci u prehrani ljudi, Glasilo biljne zaštite, 5/2019.
  • hr.wikipedia.org/Wiki/Kukci
  • npr.org – Scientist discover a clever trick bumblebees use to make flowers bloom earlier
  • freekaamal.net – Kukci Dr.

www.journals.elsevier.com – Scientists’ warning to humanity on insect extinction

Vijest, Zaštita bilja

Nabavljeno 20 novih agroklimatskih stanica

Na svim poljoprivrednim kulturama svake godine javljaju se štetni organizmi koji svojim negativnim djelovanjem umanjuju prinose, kvalitetu proizvoda  te mogu prouzročiti značajne gospodarske štete. Intenzitet pojave pojedinog štetnog organizma ovisi o klimatskim prilikama, biološkom potencijalu štetnog organizma kao i osjetljivosti biljke domaćina.

Kako bi se  štete smanjile nužno je provoditi redovite mjere zaštite. Učinkovitost mjera zaštite bilja  ovisi o pravilnom odabiru, stručnom provođenju te njihovom pravovremenom provođenju. No, danas je učinkovitost suzbijanja jedan od  kriterija o kojem se promišlja pri donošenju odluka o provedbi raspoloživih mjera suzbijanja. Suvremenu zaštitu bilja prati i  briga o očuvanju okoliša i bioraznolikosti, zdravlju ljudi i životinja te opravdanost  primjene sredstava za zaštitu bilja u odnosu na dobit proizvodnje.

Za učinkovito suzbijanje štetnih organizama, očuvanje okoliša te ekonomičnost proizvodnje nužno je organizirati i provoditi izvještajno-prognozne poslove za zaštitu bilja kao temelj suvremene zaštite bilja tj. integrirane zaštite bilja.

Izvještajno-prognozni poslovi su dvije različite kategorije poslova koje, ali koje  uzajamno djeluju i usko su povezane.

U izvještajnim poslovima sustavno se prati dinamika pojave, intenziteta napada i rasprostranjenosti štetnih organizama, te  nastalih šteta.

U  prognoznim poslovima se na temelju prikupljenih podataka u izvještajnim poslovima predviđa jačina pojave štetnih organizama te se određuju optimalni rokovi suzbijanja.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede u sklopu svog djelovanja organizirala je sustav Izvještajno prognoznih poslova (IPP) za zaštitu bilja. Sustavno i organizirano praćenje štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama provodi se od 1997. godine kada je Uprava djelovala kao samostalni zavod – Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Monitoringom su obuhvaćeni najznačajniji gospodarski štetni organizmi poljoprivrednih kultura, pri čemu se vodi računa o važnosti tj. zastupljenosti pojedinih kultura na nekom području i njihovoj gospodarskoj važnosti.

Pomoću agroklimatskih stanica prate se svi bitni parametri koji utječu na pojavu određene biljne bolesti (temperature zraka, relativne vlage zraka, količine padalina, prisutnosti vlage na listu, temperature u zoni biljke). Prikupljeni podatci obrađuju se pomoću računalnih programa te se dobiva informacija o početku, trajanju i intenzitetu napada biljne bolesti što omogućava određivanje pravovremenog roka tretiranja te odabir odgovarajućih pripravaka za njihovo suzbijanje.

Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva trenutno raspolaže s 204 agroklimatske stanice (Pinova, Metos)  koje su razmještene na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U siječnju 2021 godine postavljeno  je 20 novih agroklimatskih  čime je dobivena kvalitetnija pokrivenost terena.

 

 

Najvećim dijelom mjerni uređaji postavljeni su na područjima intenzivne proizvodnje jabuke,  grožđa, krumipra, koštičavog voća te povrća.

Pomoću kompjutorskih modela prognoze i agroklimatskih stanica  prati se razvoj i rizik od pojave bolesti: (Venturia inaequalis, Plasmopara viticola, Phytophthora infestans, Blumeriella jaapii, Pucinnia recondita, P.striiformis, Sclerotinia sclerotiorum, Cercospora beticola, Spiloceae oleagina, Monilia fructigena, Botrytis cinerea, Unicinula necator, Wilsonomyces carphophilus, Taphrina deformans, Erwinia amylovora i dr.).

 

 

Prognoza pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla i korova temelji se na utvrđivanju brojnosti njihove populacije i praćenjem uvjeta okoline.  U tu svrhu redovito se vrše vizualni pregledi bilja, prate se uvjeti putem agroklimatskih stanica. Za  praćenje kukaca postavljaju se feromonski, hranidbeni i olfaktorni mamci na 870  lokaliteta. Postavljanje mamaka obavlja se prije početka leta štetnika kako bi se utvrdio njihov kritični broj koji uz sume efektivnih temperatura omogućava određivanje optimalnog roka tretiranja.

 

 

Na temelju praćenja štetnih organizama opisanim metodama izrađuju  se preporuke za zaštitu bilja koje su  dostupne na  savjetodavnom portalu  Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva (http://www.savjetodavna.hr) i besplatne su.

Svi zainteresirani proizvođači mogu se putem navedenog portala prijaviti za dobivanje preporuka putem e maila.

Integrirana zaštita bilja dio je integrirane proizvodnje  koja je ekološki prihvatljivija i visoke je kakvoće proizvoda. Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja. Jedno od osnovnih načela integrirane zaštite bilja je smanjenje uporabe kemijskih pripravaka za zaštitu bilja, te uvođenje alternativnih metoda njihova suzbijanja pri čemu izvještajno prognozni poslovi koji se provode imaju značajnu ulogu.

 

                                                                                                  Aleksandra Radić dipl. ing. agr.

 

Savjet, Zaštita bilja

SUZBIJANJE GLODAVACA NA POLJIMA

Stihovi narodne pjesme : „Miš mi je polje popasel“, svjedoči da su od davnine glodavci bili problem u poljoprivrednoj proizvodnji. Radi se o skupini štetnih organizama koja može počiniti znatne štete na poljoprivrednim kulturama, kako na poljima tako i u zatvorenim objektima te predstavljaju opasnost za  prijenos i širenje nekih bolesti kako na ljude tako i na životinje. Najveće probleme nalazimo na lucerištima, ozimim žitaricama, uljanoj repici i na nekim voćnim  kulturama. Na napadnutim parcelama uočavaju se prazna mjesta (plješine), pojedeni klasovi žitarica, na voćkama oštećeno korijenje i oglodana kora uslijed čega dolazi do propadanja stabla. Kopajući hodnike uništavaju i cijevi za navodnjavanje i sl.

 

 

 

 

Na vanjskim poljoprivrednim površinama  najčešće štete čine: poljska voluharica (Microtus arvalis P.), vodena voluharica (Arvicola amphibius L./terrestris), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius P.) i šumski miš (Apodemus sylvaticus). Probleme mogu činiti tijekom cijele godine,  a  njihova brojnost ovisi o vremenskim prilikama te provedenim agrotehničkim mjerama. Razmnožavanju  glodavaca pogoduje vrijeme s blagim, toplim  i suhim zimama te suša i visoke temperature kao i parcele na kojima se ne provodi ili se rijetko provodi  obrada tla (nasipi, travnjaci, lucerišta i sl.). Prema  znanstvenim istraživanjima na jednom hektaru možemo naći od nekoliko jedinki pa do više tisuća. Brojnost glodavaca  potrebno je pratiti tijekom cijele godine, a može se utvrditi pregledima parcela na prisutnost „aktivnih rupa“ i to tako da se nogom zatvore rupe i drugi dan izvrši pregled. Sve otvorene rupe su znak aktivnosti ovih štetnika i mogu poslužiti za postavljanje trenutno dostupnih rodenticida na tržištu.

Suzbijanje glodavaca  na otvorenim poljoprivrednim površinama, danas zahtijeva kombinaciju više mjera jer su „ klasični rodenticidi“ na bazi aktivne tvari klorfacinona zabranjeni još 2009. godine, a druga skupina na bazi bromadiolona  prema Uredbi 540/2011 od 25. svibnja 2011. godine, dobila je zabranu primjene od 2015. godine. Rodenticidi za primjenu na vanjskim poljoprivrednim površinama, na tržištu nisu bili dopušteni gotovo 4 godine, no neki od njih su registrirani kao biocidni pripravci i imaju dozvolu za suzbijanje glodavaca u skladišnim prostorima i to u obliku peleta, mamaka i sl. Svakako treba napomenuti da takvi pripravci postoje u prodaji i da nisu namijenjeni za upotrebu na poljoprivrednim površinama i njihova zlouporaba je zakonski kažnjiva.

Kod suzbijanja glodavaca na poljima potrebno je kombinirati mehaničke, biološke i kemijske mjere suzbijanja.

Mehaničke mjere podrazumijevaju korištenje mišolovki, ultrazvučnih rastjerivača, tunel mišolovki i slično. Ove metode su eventualno prihvatljive na manjim površinama.

Biološke mjere obuhvaćaju korist od prirodnih neprijatelja: lisice, kune, zmije ptice grabljivice, mačke, psi i dr. Poljoprivrednici kao pomoć mogu na svojim parcelama  postavljati stupove  za ptice grabljivice ili ukoliko je površina blizu kuća koristiti pse i mačke.

Kada sve navedene metode ne poluče zadovoljavajući učinak preostaje nam kao zadnji izbor korištenje kemijskih pripravaka iz skupine rodenticida. Trenutno na tržištu postoje dva registrirana rodenticida: Arvalin, registriran  2020. godine te Polytanol, registriran 2018. godine, no njegova registracija ističe 1. 3. 2021. godine, a krajnji rok za primjenu zaliha je do 1. 6. 2022. godine.

Riječ je o sredstvima čija se  primjena  treba  provoditi strogo prema pisanim uputama proizvođača.

Suzbijanje glodavaca na poljima moguće je uspješno provoditi kombinacijom svih navedenih metoda i uz sudjelovanje svih poljoprivrednika na čijem se području ovaj problem javlja.

 

 Jadranka Berić  dipl. inž. agr.

Savjet, Zaštita bilja

Zimski pregled jabučastog voća na štetnike

Jabučasto voće (jabuka, kruška, dunja, mušmula) uzgajamo na različite načine: kao suvremene plantažne nasade, manje mješovite voćnjake uz okućnice ili vikendice, kao školsko-edukativne nasade i kao tradicionalne travnjačke visoke stablašice. Značajne ekonomske štete na jabučastom voću mogu nastati zbog prekomjerne pojave kukaca, grinja, nematoda, ptica, glodavca i divljači. U suvremenom uzgoju jabuke je opisano oko 240 različitih organizama životinjskog podrijetla. Najbrojniji i sveprisutni su kukci (insekti). U starijim, mješovitim, voćnjacima sa visokim stablašicama glavni su nametnici gusjenice leptira, štitaste uši, ponekad lisne uši, a rijetko neki drugi štetnici. Slično je u manjim mješovitim školskim i voćnjacima uz okućnice (vikendice). Naprotiv, kada u većim plantažnim nasadima na vegetativnim podlogama slabije bujnosti uzgajamo monokulturu ili nekoliko vodećih sorti (klonova), u gustoj sadnji uz oslonac (armaturu), pojavljuju se vrste štetnika koje ranije nisu bile poznate: npr. jake populacije crvenog voćnog pauka, gusjenica iz skupine savijača pupova, grbice, sovice, neke vrsta monofagnih uši (npr. jabučna krvava i pepeljasta uš), lisni mineri, staklokrilka, kruškina buha, a na zajedničkom tržištu moguća je pojava drugih karantenskih vrsta. Stoga voćne nasade redovito pregledavamo tijekom čitave godine radi utvrđivanja prisutnosti određene vrste štetnika, te procjene njegove populacije ili broja na jedinici biljnog organa (deblu, grani, cvijetu, plodu). Osim vizualnog pregleda, koristimo i metodu “otresanja”, feromone, olfaktorne ili “mirisne” mamce, ljepljive ploče i trake. Za pojedine vrste ekonomski značajnih štetnika poznati su kritični brojevi (nakon kojih očekujemo značajnu štetu u proizvodnji voća). Prilikom pregleda provjeravamo i prisutnost korisnih organizama, pomoću mjernih uređaja redovito u nasadima pratimo razvoj meteoroloških uvjeta, pa tek tada odlučujemo o mogućim mjerama suzbijanja.

Zbog globalnih klimatskih promjena zimske temperature zraka od početka novog milenija nemaju tako niske negativne vrijednosti kao primjerice 1980-ih ili ranijih godina. Stoga bilježimo porast brojnosti i sve veće ekonomske štete od štetnika životinjskog podrijetla u jabučastim voćnim nasadima. Nepovoljno razdoblje godine zbog niskih zimskih temperatura neželjeni organizmi iz skupine kukaca i grinja prezimljavaju kao različiti razvojni stadiji u mirovanju (ovisno o vrsti kao zimsko jaje, ličinke, kukuljice ili odrasli oblici). Samo manji dio štetnih vrsta kukaca i grinja je prisutan na voćkama tijekom zime (vidi Slike), dok većina vrsta prezimljava na skrovitim mjestima (primjerice u zemljištu, u šumi, u drvenoj armaturi i drugdje u prirodi). Zimski zdravstveni pregled jabučastih voćaka najbolje je obaviti tijekom zimske rezidbe. Dobro je odrezati 2-godišnje grančice sa reprezentativnih stabla na komadiće 20 cm. Na tim se komadićima broje jaja crvenog voćnog pauka i rezultat izražava na 10 grančica, a pupovi se pregledaju moguću prisutnost gusjenica malog mrazovca ili savijača pupova. Na isti način na kruškama pregledavaju 2- ili 3-godišnje grančice na zimska jaja kruškine buhe.

 

Tablica 1. Prvi pregled jabučastog voća tijekom zime ili početkom vegetacije na ekonomski značajnije neželjene organizme (fitofagne grinje, kukci):

Neželjeni organizam Mjesto kontrole (biljni organ) Stadij neželjenog organizma Kritični broj
Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) 2-godišnja grančica (10 x 20 cm dužine) zimsko jaje 1000/1 m grančice
Lisne uši

(Aphis pomi)

1-godišnje grančice zimsko jaje 25 jaja/1 m grančice
Kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus perniciosus) kora drveta, debla i grane štitovi Kritični broj je nula! Napad se ne tolerira!
Mali mrazovac (Operopthera brumata) u pazuhu pupa ili rašljama grana jaje 2 jaja/1 m grančice
Savijači pupova i kožice plodova (Adoxophies, Pandemis, Spilonota, Hedya) U pazuhu cvjetnog pupa, ispod oštećene kore grančice nedorasle gusjenice u dijapauzi 1 gusjenica/1 m grančice
Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) na deblu, grani, rašljama kukuljica 10-20 kukuljica po stablu
Staklokrilka (Synanthedon myopaeformis) deblo, skeletne grane gusjenice Mamci s jabučnim sokom tijekom ljeta.
Krvava uš jabuke (Eriosoma lanigerum) Stabla, izdanci iz podloge, deblo, grane prezimljujuće jedinke 10 % zaraženih stabla
Kruškina buha

(Cacopsylla pyri)

2-godišnje i 3-godišnje grančice odrasli oblici i odložena jaja 5-10 % grana s odloženim jajima

 

U Tablici 1. su navedeni prezimljujući stadiji najraširenijih neželjenih organizama iz skupine kukaca i grinja na koje posebno obraćamo pažnju pri zimskim pregledima jabuka i krušaka. Posebnu pozornost valja obratiti na nekoliko narednih štetnih vrsta koje zadnjeg desetljeća značajno umanjuju uspješan uzgoj jabuka na većini kontinentalnih lokaliteta naše zemlje:

  1. Karantenska kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus perniciosus) prezimi kao ličinke drugog stadija ispod spljoštenih, okruglih i tamno-sivih štitića. Promjer štitića ženke je 2 mm, dok su štitići mužjaka ovalno-izduženi, veličine svega 1,5 mm! Kritičan broj ovog štetnika je nula, odnosno napad se ne tolerira! Obično se štitaste uši prvo pojave na vršnom dijelu rubnih voćaka. Na jabukama i kruškama je moguće pronaći i štitiće drugih vrsta: primjerice koma uši (Lepidosaphes ulmi): smeđe boje, velike 2-3,5 mm, u obliku zareza (Lepidospahes ulmi) (vidi Sliku 2).
  2. Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum) prezimljuju ličinke u pukotinama debla, rak-ranama grana, na vratu korijena i izdancima. Lako se prepoznaju jer su prekrivene gustom bijelom voštanom prevlakom (vidi Sliku 3). Ako se prevlaka makne i uši zdrobe, vidi se crvena tekućina. Podnose niske zimske temperature do vrijednosti -27°C.
  3. Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) prezimljuje kako kukuljica u bijelom kokonu u krošnji voćke (obično s južne strane debla – vidi Sliku 4), na lišću ili rijetko u tlu. Kad tijekom zime pronalazimo 10-20 kukuljica po stablu možemo očekivati njegovu prekomjernu brojnost i štetnost u narednoj sezoni.
  4. Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) je dominantna fito-fagna grinja u jabukama. Prezimi u stadiju zimskih jaja, koja su položena oko pupova dvogodišnjih grančica.
  5. Jabučna zelena uš (Aphis pomi) je vrlo česti štetnik čija su zimska jaja odložena na vršnom dijelu jednogodišnjih izbojaka (vidi Sliku 1).
  6. Kruškina buha (Cacopsylla pyri) je najvažniji štetnik kruške u našim krajevima. Prezimi kao odrasli oblik na skrovitim mjestima ili u stadiju jaja uz pupove ili odložena na drvo (mortalitet jaja tijekom zime je vrlo visok).

Navedene štetne vrste zadnjih se desetak godina javljaju u kritičnim populacijama u kontinentalnim nasadima jabuka i krušaka. Stoga već zimskim pregledom, a također temeljem njihove pojave u prethodnoj sezoni, planiramo potrebu i rokove njihova usmjerenog suzbijanja u 2021. godini.

 

     

 

Slike 1, 2, 3 i 4: Samo manji broj nametnika životinjskog podrijetla prezimljava na stablima jabuke u različitim razvojnim oblicima: zimska jaja (npr. jabučna zelena uš – lijevo), jaja ispod štita (npr. jabučna koma uš – u sredini lijevo), ličinke ispod bijele voštane prevlake (npr. jabučna krvava uš – u sredini desno) ili kukuljice u bijelom kokonu (moljac kružnih mina – slika desno). Snimio M. Šubić

 

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.