Savjet, Zaštita bilja

Jabučasto voće (jabuka, kruška, dunja, mušmula) uzgajamo na različite načine: kao suvremene plantažne nasade, manje mješovite voćnjake uz okućnice ili vikendice, kao školsko-edukativne nasade i kao tradicionalne travnjačke visoke stablašice. Značajne ekonomske štete na jabučastom voću mogu nastati zbog prekomjerne pojave kukaca, grinja, nematoda, ptica, glodavca i divljači. U suvremenom uzgoju jabuke je opisano oko 240 različitih organizama životinjskog podrijetla. Najbrojniji i sveprisutni su kukci (insekti). U starijim, mješovitim, voćnjacima sa visokim stablašicama glavni su nametnici gusjenice leptira, štitaste uši, ponekad lisne uši, a rijetko neki drugi štetnici. Slično je u manjim mješovitim školskim i voćnjacima uz okućnice (vikendice). Naprotiv, kada u većim plantažnim nasadima na vegetativnim podlogama slabije bujnosti uzgajamo monokulturu ili nekoliko vodećih sorti (klonova), u gustoj sadnji uz oslonac (armaturu), pojavljuju se vrste štetnika koje ranije nisu bile poznate: npr. jake populacije crvenog voćnog pauka, gusjenica iz skupine savijača pupova, grbice, sovice, neke vrsta monofagnih uši (npr. jabučna krvava i pepeljasta uš), lisni mineri, staklokrilka, kruškina buha, a na zajedničkom tržištu moguća je pojava drugih karantenskih vrsta. Stoga voćne nasade redovito pregledavamo tijekom čitave godine radi utvrđivanja prisutnosti određene vrste štetnika, te procjene njegove populacije ili broja na jedinici biljnog organa (deblu, grani, cvijetu, plodu). Osim vizualnog pregleda, koristimo i metodu “otresanja”, feromone, olfaktorne ili “mirisne” mamce, ljepljive ploče i trake. Za pojedine vrste ekonomski značajnih štetnika poznati su kritični brojevi (nakon kojih očekujemo značajnu štetu u proizvodnji voća). Prilikom pregleda provjeravamo i prisutnost korisnih organizama, pomoću mjernih uređaja redovito u nasadima pratimo razvoj meteoroloških uvjeta, pa tek tada odlučujemo o mogućim mjerama suzbijanja.

Zbog globalnih klimatskih promjena zimske temperature zraka od početka novog milenija nemaju tako niske negativne vrijednosti kao primjerice 1980-ih ili ranijih godina. Stoga bilježimo porast brojnosti i sve veće ekonomske štete od štetnika životinjskog podrijetla u jabučastim voćnim nasadima. Nepovoljno razdoblje godine zbog niskih zimskih temperatura neželjeni organizmi iz skupine kukaca i grinja prezimljavaju kao različiti razvojni stadiji u mirovanju (ovisno o vrsti kao zimsko jaje, ličinke, kukuljice ili odrasli oblici). Samo manji dio štetnih vrsta kukaca i grinja je prisutan na voćkama tijekom zime (vidi Slike), dok većina vrsta prezimljava na skrovitim mjestima (primjerice u zemljištu, u šumi, u drvenoj armaturi i drugdje u prirodi). Zimski zdravstveni pregled jabučastih voćaka najbolje je obaviti tijekom zimske rezidbe. Dobro je odrezati 2-godišnje grančice sa reprezentativnih stabla na komadiće 20 cm. Na tim se komadićima broje jaja crvenog voćnog pauka i rezultat izražava na 10 grančica, a pupovi se pregledaju moguću prisutnost gusjenica malog mrazovca ili savijača pupova. Na isti način na kruškama pregledavaju 2- ili 3-godišnje grančice na zimska jaja kruškine buhe.

Tablica 1. Prvi pregled jabučastog voća tijekom zime ili početkom vegetacije na ekonomski značajnije neželjene organizme (fitofagne grinje, kukci):

U Tablici 1. su navedeni prezimljujući stadiji najraširenijih neželjenih organizama iz skupine kukaca i grinja na koje posebno obraćamo pažnju pri zimskim pregledima jabuka i krušaka. Posebnu pozornost valja obratiti na nekoliko narednih štetnih vrsta koje zadnjeg desetljeća značajno umanjuju uspješan uzgoj jabuka na većini kontinentalnih lokaliteta naše zemlje:

1. Karantenska kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus perniciosus) prezimi kao ličinke drugog stadija ispod spljoštenih, okruglih i tamno-sivih štitića. Promjer štitića ženke je 2 mm, dok su štitići mužjaka ovalno-izduženi, veličine svega 1,5 mm! Kritičan broj ovog štetnika je nula, odnosno napad se ne tolerira! Obično se štitaste uši prvo pojave na vršnom dijelu rubnih voćaka. Na jabukama i kruškama je moguće pronaći i štitiće drugih vrsta: primjerice koma uši (Lepidosaphes ulmi): smeđe boje, velike 2-3,5 mm, u obliku zareza (Lepidospahes ulmi) (vidi Sliku 2).
2. Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum) prezimljuju ličinke u pukotinama debla, rak-ranama grana, na vratu korijena i izdancima. Lako se prepoznaju jer su prekrivene gustom bijelom voštanom prevlakom (vidi Sliku 3). Ako se prevlaka makne i uši zdrobe, vidi se crvena tekućina. Podnose niske zimske temperature do vrijednosti -27°C.
3. Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) prezimljuje kako kukuljica u bijelom kokonu u krošnji voćke (obično s južne strane debla – vidi Sliku 4), na lišću ili rijetko u tlu. Kad tijekom zime pronalazimo 10-20 kukuljica po stablu možemo očekivati njegovu prekomjernu brojnost i štetnost u narednoj sezoni.
4. Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) je dominantna fito-fagna grinja u jabukama. Prezimi u stadiju zimskih jaja, koja su položena oko pupova dvogodišnjih grančica.
5. Jabučna zelena uš (Aphis pomi) je vrlo česti štetnik čija su zimska jaja odložena na vršnom dijelu jednogodišnjih izbojaka (vidi Sliku 1).
6. Kruškina buha (Cacopsylla pyri) je najvažniji štetnik kruške u našim krajevima. Prezimi kao odrasli oblik na skrovitim mjestima ili u stadiju jaja uz pupove ili odložena na drvo (mortalitet jaja tijekom zime je vrlo visok).

Navedene štetne vrste zadnjih se desetak godina javljaju u kritičnim populacijama u kontinentalnim nasadima jabuka i krušaka. Stoga već zimskim pregledom, a također temeljem njihove pojave u prethodnoj sezoni, planiramo potrebu i rokove njihova usmjerenog suzbijanja u 2021. godini.

Slike 1, 2, 3 i 4: Samo manji broj nametnika životinjskog podrijetla prezimljava na stablima jabuke u različitim razvojnim oblicima: zimska jaja (npr. jabučna zelena uš – lijevo), jaja ispod štita (npr. jabučna koma uš – u sredini lijevo), ličinke ispod bijele voštane prevlake (npr. jabučna krvava uš – u sredini desno) ili kukuljice u bijelom kokonu (moljac kružnih mina – slika desno). Snimio M. Šubić

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.