Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Posljednjih godina u voćnjacima jagodastog voća u Podravini sve češće uočavamo jak napad štitastih uši na grmovima voćaka. Osobito je česta pojava dudove štitaste uši (Pseudoaulacaspis pentagona) na ribizu (Slika 1), ogrozdu i haskapu dok smo na kupinama (Slika 2) i malinama uglavnom bilježili napad ružine štitaste uši (Aulacaspis rosae).

Slika 1. Kolonije dudove štitaste uši na ribizu

Slika 2. Ružina štitasta uš na kupini

Štitaste uši su sitni kukci, duljine 2-5mm, čije je tijelo prekriveno voštanom izlučinom ili štitićem i po tome se najlakše razlikuju od ostalih kukaca. Usni ustroj im je podešen za sisanje te ličinke i ženke ubadaju svoje rilo do provodnih snopova biljke iz kojih sišu sokove. Sisanjem sokova oslabljuju biljku, a mogu dovesti i do njenog potpunog propadanja. Štitaste uši su slabo pokretni štetnici. Pokretne su samo ličinke prvog stadija i mužjaci dok su ostali stadiji ličinki i ženke nepokretni. Zbog toga je njihovo širenje uglavnom pasivno, prenošenjem napadnutog sadnog materijala. U voćnjacima obično nalazimo žarišta u kojima su stabla ili grmovi prekriveni štitastim ušima s kojih se one polako šire na okolne voćke.

Dudova štitasta uš je izraziti polifag i napada gotovo sve vrste voćaka i vinovu lozu. Štitić ženke je okruglog oblika bijele ili žutobijele boje, promjera 2,5 mm, a egzuvij žutonarančaste boje (Slika 3 ). S obzirom da nije srastao s tijelom ženke, štitić se može iglicom lagano odići i tada vidimo tijelo ženke žutonarančaste boje (Slika 4). Štitić mužjaka je bijele boje i duguljastog oblika, manji od štitića ženke (Slika 5). Odrasli mužjaci imaju jedan par krila, nemaju usni ustroj za sisanje i ne hrane se.

Slika 3. Štitići ženki dudove štitaste uši

Slika 4. Odrasla ženka dudove štitaste uši

Slika 5. Štitići mužjaka i ženki dudove štitaste uši

U Hrvatskoj dudova štitasta uš ima 2-3 generacije. Prezimi kao oplođena ženka koja lako podnosi niske temperature i do -20° C. U kontinentalnim predjelima ženka odlaže jaja krajem svibnja i početkom lipnja te godišnje razvije 2 generacije, a u mediteranskom dijelu odlaže jaja već krajem travnja i ima 3 generacije. Jedna ženka odloži 100-150 jaja.

Dudova štitasta uš uglavnom obitava na kori izboja i grana voćaka te uzrokuje smanjeni vigor voćke, kržljanje, a kod jakog napada i sušenje dijelova ili cijele biljke. Populacija joj značajno raste u područjima gdje su zbog široke primjene insekticida ili zagađenja zraka uništeni njeni prirodni neprijatelji.

Ružina štitasta uš, osim ruže po kojoj je i dobila ima, napada kupine i maline. Rasprostranjena je na cijelom području Republike Hrvatske. Štitić ženke je prljavo bijele boje, okruglog do ovalnog oblika sa žutim egzuvijem promjera 1,6-2 mm (Slika 6). Tijelo ženke je izduženo, crvenkaste boje (Slika 7). Štitić mužjaka je bijele boje, izdužen sa žutim egzuvijem na rubu štitića. O biologiji vrste postoje različiti podaci. Prema nekim navodima u Europi prezimi odrasla ženka dok drugi navode da prezimi jaje. U našim smo voćnjacima u rano proljeće nalazili odrasle ženke. Tijekom godine vrsta razvije 1-2 generacije.

Slika 6. Štitić ženke ružine štitaste uši

Slika 7. Odrasla ženka ružine štitaste uši

Mjere zaštite od štitastih uši trebaju početi sadnjom zdravih sadnica. Nažalost, u mladim nasadima haskapa zabilježili smo već u trećoj godini uzgoja izuzetno jak napad dudove štitaste uši koja je u voćnjak vrlo vjerojatno stigla na sadnicama (Slika 8). U takvim slučajevima je vrlo teško suzbiti napad štitastih uši.

Slika 8. Kolonije dudove štitaste uši na haskapu

Prilikom rezidbe važno je orezati sve izboje i grane na kojima se nalaze štitići uši. S obzirom da se brojne kolonije obično nalaze pri tlu važno je vrlo nisko odrezati napadnute izboje. Nakon rezidbe, u fazi mirovanja preporučljivo je koristiti mineralna ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje). Kasnije se u fazi pokretnih stadija ličinki koji nisu zaštićeni štitićem mogu koristiti insekticidi, no problem je što na navedenim kulturama jagodastog voća nema registriranih insekticida za ovu namjenu. S obzirom da dostupnim mjerama zaštite teško možemo u potpunosti riješiti problem, važno je u mladim nasadima redovito pratiti zdravstveno stanje i ukloniti sve grmove na kojima uočimo štitaste uši kako se one ne bi proširile po ostatku nasada.

Literatura:

1. Maceljski, M. (1999): Poljoprivredna entomologija. Zrinski d.d., Čakovec: 111-127.
2. Masten Milek, T., Šimala, M. (2012): Štitaste uši (Hemiptera: Coccoidea) na maslini (Olea europaea). Glasilo biljne zaštite 4: 285-297
3. Masten Milek, T., Šimala, M, Novak, A. (2008.): Species of genus Aulacaspis Cockerell, 1836 (Hemiptera: Coccoidea: Diaspididae) in Croatia, with emphasis on Aulacaspis yasumatsui Takagi, 1977. Entomologia Croatica Vol. 12. Num. 1: 55-64

mr. sc. Željkica Oštrkapa Međurečan, Koprivničko – križevačka županija