Zaštita bilja

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Prvi nalazi šteta izazvanih Krasnikom (Perotis lugubris Fab.) u nasadima šljive, višnje i lijeske na području Osječko-baranjske županije

9. srpnja 2021.0

Početkom mjeseca svibnja 2021. na tri lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (k.o. Strizivojna, k.o. Dalj i k.o. Jagodnjak), zabilježene su i opisane štete na nadzemnim dijelovima mladih nasada šljive, lijeske i nešto starijem nasadu višnje. Štete su uočene na približno 30 % stabala.

Na jednogodišnjim sadnicama šljive i lijeske, odrasli oblik štetnika izgriza pupove i koru uz pupove prošlogodišnjih izbojaka. Na pojedinim sadnicama zabilježeno je i prstenasto izgrizanje kore u visini pupova (Slika 1.) kao i oštećenje peteljki mladih listova ali nisu zabilježena sama oštećenja listova (Slika 2.).

Slike 1. i 2. Štete od odraslog oblika P. lugubris na pupovima (gore) i peteljkama mladih listova šljive (dolje) (snimio: T. Validžić)

Navedene štete čini vrsta Perotis lugubris Fabricius 1777., (Buprestidae – krasnici). Kukac je velik i uočljiv (Slika 3.) a pripada skupini periodičnih štetnika. Poradi sličnog životnog ciklusa i šteta koje čini, često se mijenja s žilogrizom (Capnodis tenebriones L.), koji pravi velike štete na koštićavom voću na području Mediterana.

Zanimljivo je spomenuti kako je na nekim sadnicama zatečeno i po 4 imaga koji su u potpunosti uništili lateralne pupove sadnice što je dovelo do sušenja iste. Neke napadnute sadnice potjerale su nešto kasnije iz adventivnih pupova ispod mjesta cijepljenja (podloga) ili nešto više iznad mjesta cijepljenja. Preostali dio sadnice od mjesta tjeranja adventivnih pupova prema vrhu sadnice se osušio i biti će kasnije uklonjen rezidbom te će na taj način biti moguće obnoviti sadnicu (Slike 5. i 6.).

Ženke vrste Perotis lugubris dužine su 15-25 mm dok su mužjaci nešto manji. Osnovna boja imaga je s gornje strane sivkasto-smeđa. Pokrilje mu je prugasto i na njemu se nalaze blago uzdignute crne pjege. Boja trbušnog dijela je bakrenasto-zlatna s izraženim presijavajućim efektom. Kukac ima tvrd hitinski oklop i kad slijeće na stablo čuje se tupi udarac. Jaja štetnika su bijele boje, blago izduženog oblika i duga 1-1,5 mm. Ženka polaže jaja u skupinama (klasterima) u prikladna mjesta u pukotinama kore korijenovog vrata ili na površini tla u blizini debla, najčešće sa osunčane strane a može odložiti i više od 500 jaja.

Slika 3. Ženka i mužjak P. lugubris u kruni krošnje četverogodišnjeg stabla šljive (snimio: T. Validžić)

Ličinka štetnika je tipična za porodicu krasnika. Boja je bjelkasto-žućkasta. Ličinka nema oči i noge a ima izražene čeljusti (mandibule) crne boje te jako proširen prvi prsni kolutić. Ličinka može narasti u dužinu do 5 cm (Slika 4.). Izlaskom iz jaja, ličinke se kreću prema korijenu u koji se ubušuju. Hrane se u korijenu izgrizajući područje ispod kore (floem), ostavljajući za sobom tunel ispunjen grizotinama. U slučaju višestruke zaraze dolazi do potpunog uništenja korijenovog sustava i odumiranja stabla tako da se može zaključiti kako su štete koje čine ličinke puno opasnije od šteta koje čine odrasli oblici.

Slika 2. Ličinka krasnika na korijenovom vratu 12-godišnjeg stabla višnje (snimio: T. Validžić)

Kao zanimljivost češki autori navode kako je 1935. godine u mjestu Židlochovice, zabilježena masovna pojava P. lugubris u mladim nasadima marelice, gdje su vlasnici nasada sakupljali imaga u kantama te su ih koristili za ishranu svinja i peradi.

Slike 5. i 6. Štete o imaga P. lugubris na dvogodišnjim sadnicama šljive (gore) i lijeske (dolje), (snimio: T. Validžić)

MOGUĆE MJERE ZAŠTITE

Kako bi se suzbio napad štetnika, u nasadima je potrebno provoditi mehaničke, agrotehničke, biološke i kemijske mjere zaštite kao što su:

Za podizanje nasada potrebno je koristiti certificirani sadni materijal
Na iskrčenim površinama ne treba saditi koštičave voćne vrste najmanje 3 do 5 godina
Navodnjavanje i češća površinska obrada tla u periodu izlaska ličinki iz jaja i kretanja prema korijenovom sustavu. Ove mjere dovode do visokog mortaliteta ličinki.
Prekrivanje tla i prizemnog dijela stabla raznim vrstama folija (svibanj-srpanj) kako bi se spriječilo polaganje jaja.
Uklanjanje i iznošenje zaraženih stabala iz nasada (spaljivanje)
Mehaničko skupljanje odraslih jedinki i postavljanje lovnih klopki (posude svjetlijih boja u kombinaciji s voćnim sokom) kako bi se smanjila populacija imaga
Vezano za biološke načine borbe u tijeku su istraživanja (FAZOS), uporabe entomopatogene gljive iz roda Beauveria

Na žalost u RH nemamo registriranih insekticida za suzbijanje ovoga štetnika.

dr. sc. Tihomir Validžić, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede

tihomir.validzic@mps.hr

Vijest, Zaštita bilja

Zlatna žutica vinove loze – objavljena karta demarkiranih područja za 2021.

7. srpnja 2021.0

U Narodnim novinama: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_75_1424.html od 2.7.2021., objavljena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze. Karte demarkiranih područja možete pronaći na: https://www.savjetodavna.hr/zastita-bilja/

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Masovna pojava zelenog i lozinog zlatara u podravini

7. srpnja 2021.0

U posljednjem tjednu lipnja desetak voćara iz Podravine javilo nam se zbog problema s velikim zelenim kukcima, nalik zlatnim marama, koji se hrane lišćem kupina, vinove loze, trešnje i oraha te nakon samo dva do tri dana od listova ostaju samo lisne žile.

Slika 1. Napad zelenog i lozinog zlatara na orahu

Determinacijom uhvaćenih kukaca utvrdili smo da je riječ o kornjašima iz roda Anomala, najvjerojatnije vrstama zeleni zlatar (Anomala dubia) i lozin zlatar (Aanomala vitis). Iako njihova pojava u Podravini nije novost, ovogodišnja populacija je znatno brojnija nego prethodnih godina. Obje navedene vrste su uglavnom zelene boje metalnog sjaja. Duljina tijela lozinog zlatara iznosi 14-18 mm dok je zeleni zlatar nešto manji, duljine tijela 11-15 mm. Spadaju u porodicu listorošci (Scarabaeidae) pa slično kao i hrušt, mnogo poznatija vrsta te porodice, dio života kao ličinka-grčica provode u tlu. Ličinke najčešće žive u lakim, pjeskovitim tlima i hrane se korijenjem trava. Odrasli oblici se u Podravini javljaju krajem lipnja i hrane se lišćem različitih vrsta voćaka. Do sada smo štete zabilježili na lišću oraha, lijeske, šljive, trešnje, vinove loze, maline i kupine te na jednoj parceli kukuruza. Kornjaši su vrlo proždrljivi, s obzirom da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu tako da u potpunosti unište lisnu masu voćke. To može biti vrlo štetno u mladim voćnjacima.

Slika 2. i 3. Napad i štete na trešnji

Prve značajne štete od ovih štetnika zabilježili smo 2003. godine u nasadima oraha i šljive u okolici Đurđevca. Dojava o štetama na breskvama bilo je i 2004. godine, a 2010. godine smo zabilježili jak napad na jednoj parceli kukuruza u blizini Koprivnice.

Slike 4., 5. i 6. Napad i štete na kukuruzu

U posljednjih pet godina sve češće bilježimo štete na lišću voćaka, osobito u nasadima trešnje, breskve i jabuke u Novigradu Podravskom te na orasima u Cvetkovcu. Štete su izraženije na rubnim redovima voćnjaka. Iako glavne štete zeleni i lozin zlatar čine hraneći se lišćem, 2019. godine prvi puta smo u Novigradu Podravskom zabilježili štete na plodovima bresaka u dozrijevanju.

Slika 7. Štete na plodu breskve

Slike 8. i 9. Napad i štete na jabuci

Ove godine su u Virju prvi puta zabilježene značajne štete na lišću vinove loze. Ovogodišnja proždrljivost i brojnost zlatara je tolika da je jedan nasad oraha u punom rodu, veličine 0,3 ha ostao bez 50% lisne mase.

Slike 10. i 11. Napad i štete na vinovoj lozi

Za suzbijanje kornjaša iz roda Anomala u Hrvatskoj nema registriranih insekticida, no u pojedinim su voćnjacima korišteni pripravci na bazi deltametrina, registrirani za suzbijanje drugih štetnika, pokazali visoku učinkovitost. Ukoliko bi se štete na nekim lokacijama ponavljale iz godine u godinu, moguće je koristiti i CSALOMON feromonske klopke za masovni ulov štetnika. Isti feromon atraktivan je za obje navedene vrste. U svakom slučaju, pojavu zlatara potrebno je uočiti na vrijeme jer u vrlo kratkom roku (smo 2-3 dana) voćke ostaju bez velikog dijela lisne mase, prvenstveno mlađeg lišća.

Agroekologija, Savjet, Zaštita bilja

Vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka – prijenosnika zlatne žutice vinove loze!

21. lipnja 2021.0

Zlatna žutica vinove loze, poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD) jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma (Candidatus Phytoplasma vitis), jednostanični bakterijski organizam, koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu).

Širenje fitoplazme zlatne žutice vinove loze, posebice u nekim vinorodnim područjima Republike Hrvatske poprima zabrinjavajuće razmjere. Od nekoliko inficiranih trsova do prije nekoliko godina, danas nailazimo na vinograde s pravom epidemijskom slikom zaraze.

Pojava zlatne žutice u Hrvatskoj utvrđena je 2009. godine u Vivodini, Karlovačka županija potom se brzo proširila u vinogradarska područja ostalih županija. Do ove godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko- zagorskoj, Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Zagrebu.

U vinogradima u kojima se pojavi vrlo brzo poprima razmjere epidemije, pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.

Širenje zlatne žutice vinove loze vrši se putem vektora američkog cvrčka (Scapoideus titanus Ball).

Američki cvrčak utvrđen je u mnogim europskim zemljama, a prisutan je i na gotovo cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Prezimljuje u obliku jaja uloženih u koru dvogodišnje rozgve u malim skupinama (2-4 jaja) ili u nizu od 10 – 12 jaja. Prve ličinke iz jaja počinju izlaziti sredinom svibnja i naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa.

Mladice na donjem dijelu trsa gdje se naseljavaju ličinke američkog cvrčka

Ličinke cvrčka se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća a ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje oko 10 dana, ovisno o temperaturama zraka. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno oko 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna.

Suzbijanje populacije vektora u vinogradima vrlo je važna mjera smanjenja infekcijskog potencijala bolesti koje se provodi upotrebom kemijskih pripravaka.

Ličinka L1 S. titanus

Ličinka L2 S. titanus

Ličinka L3 S. titanus

Ličinka L4 S. titanus

Ličinka L5 S. titanus

Odrasli oblik S. titanus

Američki cvrčak je oligofagna vrsta i cijeli svoj životni ciklus provede na biljkama iz roda Vitis, ali se može hraniti i drugim biljkama (joha i pavitina). Prisutnost ličinki američkog cvrčka obavlja se vizualnim pregledom naličja listova vinove loze ili metodom otresanja od sredine svibnja. Prvi pregledi vrše se na donjim listovima bazalnih mladica.

Ličinka američkog cvrčka na naličju lista vinove loze

Prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a izmjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Ploče se postavljaju krajem lipnja ili početkom mjeseca srpnja.

Žuta ljepljiva ploča za praćenje američkog cvrčka

Odrasli oblik američkog cvrčka na žutoj ljepljivoj ploči

S obzirom da nema mogućnosti kurativnog suzbijanja uzročnika bolesti i da oboljeli trsovi vinove loze ostaju trajno zaraženi, preventivne mjere sprečavanja zaraze sastoje se u suzbijanju vektora. Obavezno je suzbijanje vektora – američkog cvrčka insekticidima registriranim u RH u najmanje dva tretiranja: prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora, drugo tretiranje dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, ili ako se tijekom

srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost odraslih oblika vektora. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka su nalaze se u tablici 1.

Pripravak	Aktivna tvar	Primjena u vegetacijskoj sezoni	Karenca
DECIS 2,5 EC	deltametrin	1	21 dan
SUMIALFA SL	esfenvalerat	1	21 dan
CYTHRIN MAX	cipermetrin	1	21 dan
AVAUNT EC	indoksakarb	3	10 dana
ABANTO	piretrin	2	3 dana
KRISANT EC	piretrin	2	3 dana
PYREGARD	piretrin	2	3 dana
ASSET FIVE	piretrin	3	1 dan

Radi zaštita pčela, prije primjene insekticida potrebno je pokositi cvatući pokrov u vinogradu!

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (Narodne novine 48/2018) osim suzbijanja američkog cvrčka nužno je provoditi:

Uklanjanje oboljelih trsova koji pokazuju simptome bolesti zajedno s korijenom
Krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području.
Uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba).

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti Fitosanitarnu inspekciju ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Kontrola korova u usjevu suncokreta obzirom na odabrani sortiment i Mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika

7. lipnja 2021.0

Na demonstracijskoj aktivnosti „Kontrola korova u usjevu suncokreta obzirom na odabrani sortiment i Mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika“ okupilo se dvadesetak poljoprivrednika.

U četvrtak, 27. svibnja 2021. godine u mjestu Koprivnički Bregi, u Koprivničko-križevačkoj županiji održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom „Kontrola korova u usjevu suncokreta obzirom na odabrani sortiment i Mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika“, na kojoj se okupilo dvadesetak poljoprivrednika. Službenici Ministarstva poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Ovu su demonstracijsku aktivnost proveli službenici Ministarstva poljoprivrede u suradnji s tvrtkom Bayer d.o.o. i tvrtkom Agrobiotest d.o.o.

Tvrtka Agrobiotest – predstavljanje pokusa

Tvrtka Bayer – pokus treirano sjeme i zemljišni insekticidi

Demonstracija se je sastojala od dvije cjeline. Na prvoj parceli stručnjaci iz tvrtke Agrobiotest d.o.o. i Bayer d.o.o. prikazali su rezultate testiranja različitih mogućnosti suzbijanja zemljišnih štetnika (usporedba različitih varijanti u pokusu: kontrola – bez insekticidnog tretmana na sjemenu; sjeme tretirano insekticidom i različite doze primijenjenog granuliranog insekticida u trake prilikom sjetve). Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica pozemljuša, grčice hrušta, rovci) žive u tlu i hrane se gotovo svim biljnim vrstama pa i korovima, oštećujući podzemne organe. Žičnjaci se ubrajaju među važnije štetne organizme ratarskih i povrtnih kultura. Upravo su na ovom pokusu zainteresirani poljoprivrednici mogli vidjeti primjer propadanja biljaka kukuruza uslijed prisutnosti zemljišnih štetnika na kontrolnim parcelama i značajno smanjenje broja biljaka po jedinici površine koje kasnije ima za posljedicu značajan pad prinosa. (Na parceli izabranoj za pokus prisutno je 25 žičnjaka/m².) Osim učinkovitih kemijskih mjera suzbijanja zemljišnih štetnika, poljoprivrednici su upoznati da je već prilikom planiranja plodoreda potrebno voditi računa o prisutnosti zemljišnih štetnika na poljoprivrednim površinama te da se kroz plodored u koji su uključene različite poljoprivredne vrste i provedbu preventivnih mjera suzbijanja može utjecati na smanjenje šteta.

Na drugoj parceli prikazano je suzbijanje korova u usjevu suncokreta. U pokusu je ove godine zastupljeno ukupno 26 različitih hibrida suncokreta. Svi hibridi u pokusu su tzv. Clearfild hibridi: 14 hibrida je (IMI) tolerantno na aktivnu tvar imazamoks, a 12 hibrida je tolerantno na aktivnu tvar tribernuron metil (SULFO tehnologija). Usjev suncokreta na pokusnoj parceli u Koprivničkim Bregima nije tretiran herbicidima nakon sjetve, prije nicanja. Zaštita usjeva suncokreta od korova obavljena je u razdvojenoj (split) aplikaciji herbicidom LISTEGO (aktivna tvar: imazamoks) na dijelu parcele gdje su zasijani hibridi suncokreta tolerantni na aktivnu tvar imazamoks, a herbicidom EXSPRESS 50 SX (aktivna tvar: tribenuron) na dijelu parcele na kojem su zasijani hibridi tolerantni na aktivnu tvar tribenuron-metil. Iako je udio površina zasijanih suncokretom u ovom dijelu Hrvatske zanemariv u odnosu na ukupne površine suncokreta u Republici Hrvatskoj, nije zanemariv broj poljoprivrednih proizvođača kojima je suncokret „nova“ poljoprivredna vrsta u plodoredu. Budući da je često „novim“ proizvođačima suncokreta jedan od većih izazova u proizvodnji uspješno suzbijanje širokolisnih korova na ovoj je demonstraciji prikazan način na koji se korovne vrste mogu eliminirati iz usjeva u ranoj fazi razvoja suncokreta kemijskim putem, a zatim mehaničkim načinom (pravodobna međuredna kultivacija) omogućiti da usjev ostane čist od korova do same žetve.

Na demonstraciji je mjerenjem pomoću penetrometra prikazana razlika u većoj zbijenosti tla na uvratinama parcele i stalnim tragovima kotača u odnosu na preostali dio parcele. Poljoprivrednici su upoznati sa značajem organske tvari u tlu i utjecajem na vodozračne odnose u tlu.

Određivanje zbijenosti tla

Na ovoj edukaciji poljoprivrednih proizvođača sudjelovali su predstavnici oplemenjivača i distributera sjemena suncokreta i kukuruza prisutni na tržištu u Republici Hrvatskoj te predstavnici proizvođača korištenih sredstava za zaštitu bilja na ovom pokusu, a koji su predstavili značajke hibrida suncokreta i karakteristike korištenih herbicida. Ovom prilikom zahvaljujem poljoprivrednim gospodarstvima na čijim su parcelama provedeni pokusi i održana ova „učionica u polju“ te distributerima sjemena suncokreta koji su donirali sjeme suncokreta, tvrtkama: Corteva Agriscience, KWS sjeme d.o.o., Mass Seeds, Poljoprivredni institut Osijek, RWA Hrvatska d.o.o. i Syngenta Agro d.o.o., a kolegama iz tvrtki Bayer d.o.o. i Agrobiotest d.o.o. na suradnji.

Edukacija u polju idealna je prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava poljoprivrednih proizvođača. Informacije iz prikupljenih evaluacijskih upitnika potvrđuju da je upravo pregled pokusnog polja najzanimljiviji dio edukacije.

mr. sc. Tatjana Međimurec

Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost u plasteniku

31. svibnja 2021.0

Dana 25. svibnja 2021. godine u okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, pomjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. na području Varaždinske županije u Krkancu na poljoprivrednom gospodarstvu Košić Mario, održana je demonstracijska aktivnost „Zakidanje zaperaka na rajčici u plastenicima te korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki.“ Osim osnovnih uvodnih informacija vezanih za zakonodavstvo i prijavljene podmjere u sklopu Mjere 10, poljoprivredni proizvođači su sudjelovali u demonstraciji prikaza zakidanja zaperaka kao važne mjere u uzgoju rajčice i paprike. Zakidanje zaperaka je jedna od obveznih mjera njege rajčice od same sadnje. Zaperci su zapravo bočne grane koje rastu u pazuhu listova glavne stabljike. Iako se na njima razvijaju plodovi oni su znatno manji, sitniji i u manjim količinama, što u intenzivnoj proizvodnji nije cilj. Zaperke valja na vrijeme odstraniti vodeći računa da ne prerastaju dužinu od 4-5 cm.

Ukoliko zaperci prerastaju, zaperke ne odstranjujemo već im otkidamo samo vrhove da ne dođe do pucanja stabljike čime se pospješuje prodor patogena u biljku.

Pravovremenim zakidanjem zaperaka dobit ćemo zdravu, rodnu biljku sa krupnim i sočnim plodovima.

Ovim demonstracijskim prikazom željelo se upoznati proizvođače i sa pravilnim načinom pregleda biljnih organa na prisutnost štetnih organizama, njihovom prepoznavanju, kritičnim brojevima te metodama suzbijanja po načelima integrirane zaštite bilja.

Osobita pažnja tijekom edukacije posvećena je metodama praćenja štetnika u proizvodnji povrća. Štetnici se mogu pratiti stalnom vizualnom kontrolom nasada, no veliku pomoć pružaju nam različiti atraktanti za praćenje štetnika.

Primijećeno je da pojedine boje privlače različite štetnike, pa se je to svojstvo iskoristilo u praćenju (monitoringu) štetnika. Poznato je da plava boja privlači tripse (Thrips spp), žuta različite muhe i lisne uši (Aphididae), a crvena npr. potkornjake (Scolitidae)

Postavljanjem žutih i plavih ljepljivih ploča osiguravamo bolje praćenje pojave štetnika povrća u zaštićenim prostorima ali i na otvorenom. Veoma važni čimbenik uspješne zaštite je vrijeme primjene i kvalitetna aplikacija insekticida.

Na taj način smanjujemo troškove tretiranja jer suzbijanja vršimo ciljano na temelju podataka, smanjujemo negativan utjecaj pesticida na korisne organizame i okoliš te osiguravamo bolji prinos i kvalitetu poljoprivrednog proizvoda.

Stručna savjetnica: Zrinka Večerić, mag. ing . fitofarmacije

Voditeljica područne jedinice: dr. sc. Mara Bogović

Savjet, Zaštita bilja

Štetnik Gastrophysa viridula na štavlju (Rumex spp.)

19. svibnja 2021.0

U knjizi „Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost“ autora prof. dr. ing. Šostarić-Pisarčića i prof. dr. ing. Kovačevića navedeno je pet vrsta štavlja, korova koji je prisutan na dijelu prirodnih travnjaka nizinske Hrvatske. Rumex spp. ubraja se u porodicu dvornika. U knjizi je zabilježeno pet vrsta: Rumex acetosa, Rumex acetosella, Rumex alpinus, Rumex crispus i Rumex obtusifolius. Rumex spp je trajna biljna vrsta koja je kao korov prisutan na oranicama, livadama i pašnjacima. Razmnožava se uglavnom sjemenom, a na oranicama još i vegetativno upotrebom oruđa koji usitne rizome. Na livadama potiskuje kvalitetne biljne vrste. U mlađem stanju stoka ga pase, ali starenjem ogrubi te ga tada izbjegava. To omogućava njegovo širenje putem sjemena. Kasnom košnjom sjeme štavlja dolazi u sijeno, kroz probavu u stajski gnoj, te se tako vraća na livade ili oranice. Rumex acetosa sadrži K-oksalate, škodljiv je ako ga stoka pojede u većoj količini u zelenom stanju i izaziva razne poremećaje u probavi.

Jednom rasprostranjene biljke štavlja teško ćemo suzbiti na površinama zasijanim travno-djetelinskim i djetelinsko-travnim smjesama. Uglavnom primjena herbicida ne dolazi u obzir radi hranidbe stoke sa voluminoznom krmom. Najbolje ga se suzbija ranom košnjom da bi se spriječilo širenje sjemenom ili, ako zasijavamo djetelinsko travne smjese, lucernu ili crvenu djetelinu, upotrebom herbicida na strništu prije pripreme tla za sjetvu.

Kukac Gastrophysa viridula iz porodice kornjaša živi na livadama i svoj razvojni ciklus ne može završiti bez štavlja. Uočen je na prirodnim livadama Bjelovarsko-bilogorske županije, a ličinke i odrasli imago izgrizaju list te može doći do propadanja biljke koja je ”napadnuta “.

Foto: Gastrophysa viridula na listu Rumex spp.

Ovi kornjaši imaju životni vijek od 1-2 mjeseca (ženke oko 35 dana). Oklop mu se preljeva u zlatno modro-zelenoj boji, a veličine su 4-6 mm. U kasnu jesen se počinju intenzivno hraniti i priprema za prezimljavanje traje nekoliko dana. U stadiju odraslog imaga prezime u tlu nedaleko biljki štavlja. Ovisno o vremenskim uvjetima krajem ožujka i početkom travnja izlaze iz tla, počinju s razmnožavanjem i odlaganjem jajašaca na naličje mladih listova štavlja. Ličinke koje se izlegu, intenzivno se hrane tako da od listova biljke može ostati samo nervatura i na taj način pomognu u suzbijanju ovog korova.

Foto: Štete na listu Rumex spp.

Foto: ličinke G. viridula na listu štavlja

Veća populacija štetnika može smanjiti brojnost biljaka Rumex-a na travnjacima. Važna je pri tome kasna košnja kojom se pruža prilika ličinkama da se zakukulje u tlu.

Prema literaturi ovaj kornjaš može biti dobro došla pomoć iz prirode u suzbijanju Rumex spp. u slučajevima kad nema mogućnost primjene herbicida. Važno je pri tome prilagoditi vrijeme košnje razvojnom ciklusu kornjaša kako bi se razvio dovoljan broj jedinki ili ostaviti jedan dio livade nepokošen da se populacija poveća na taj način. Veliki broj štetnika na štavlju dovodi do propadanja biljke ovog upornog korova na livadama i lucerištima.

Iva Majhen-Vlašiček, dipl.ing.agr.

IAKS mjere, Mehanizacija, Vijest, Zaštita bilja

Demonstracijska aktivnost – Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada u Podgrađu i Nadinu

3. svibnja 2021.0

Krajem prošlog mjeseca uspješno su održane dvije Demonstracijske aktivnosti: Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (MUK) na dvama različitim terenima višegodišnjih nasada – vinogradi u Podgrađu i Nadinu (Područje grada Benkovca).

Na samom početku djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, područnog odjela Zadarske županije, pozdravili su prisutne poljoprivrednike, a zatim im je pojašnjena svrha održavanja ove demonstracijske aktivnosti i sam cilj MUK koji se provodi zbog olakšanog rada radnicima te olakšani pristup rada mehanizaciji, a prije svega u onemogućavanju ishrane, razmnožavanja, odlaganja jaja i prezimljavanje štetnika prostoru unutar reda.

Poljoprivrednici su također su bili informirani o mogućnostima kombinacija u podmjerama M10 i M11. Prije samog prikaza rada od strane OPG Božo Bačić, koji im je objasnio princip rada vučenog plužnog tijela sa senzorom za rad unutar redova vinograda na nagibu i melioriranom kršu uz korištenje traktora 85 KS.

Slika 1.Demonstracijske aktivnosti – Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada, OPG Bačić Božo-Podgrađe

Prilikom prikaza rada MUK poljoprivrednici su koristili mogućnost postavljanja pitanja koji su se odnosili na efikasnost učinka s obzirom na manji (2,5 m x 0,87m) razmak unutar redova (potencijalna oštećenja trsova).

Svakako da su bolji veći razmaci npr. do 1 m zbog samog učinka obrade, vodeći pri tome računa o broju trsova zbog razmaka unutar i između redova po jednom ha radi rentabilnost same proizvodnje uz prilagodbu tipova priključnih plužnih tijela samom terenu.

Druga demonstracijska aktivnost održana je u Nadinu – nadinsko blato u vinogradu OPG Škaulj Šime, gdje je bio prikazan rad u vinogradu na terenu bez nagiba na dubokom profilu tla. Provedba MUK-a uz korištenje traktora 90 KS (Landini) sa rotirajućim diskom i senzorom na prednjoj strani traktora. Princip rada sastojao se u odgrtanju tla te uništavanje korova u ranijoj fenofazi razvoja.

Slika 2. Demonstracijske aktivnosti –Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada, OPG Škaulj Šime- Nadin

Poljoprivrednici su iskazali veliko zanimanje za obadvije Demonstracijske aktivnosti – Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada koje je održano na otvorenom prostoru uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera.

Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Ljeskova grinja – vrlo važan štetnik lijeske

29. travnja 2021.0

Ljeskova grinja (Phytophus avellanae) je štetnik prisutan u svim područjima uzgoja lijeske koji u starijim nasadima, ovisno o osjetljivosti sorte, napada do 30% pupova, a podaci iz Gruzije govore da gubici u proizvodnji mogu iznositi i do 90%.

Ovaj štetnik spada u skupinu grinja šiškarica, te je zbog vrlo sitnog tijela (0,2 mm) vidljiv samo uz pomoć lupe koja omogućuje povećanje 20-30 puta. Tijelo grinje je dugoljastog oblika, bijele boje te za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka, ima samo dva para nogu (Slika 1).

Slika1.: Ljeskova grinja unutar deformiranog pupa

Prezimi kao odrasla ženka u pupu, a tijekom vegetacije razvije više generacija. Iz napadnutih pupova grinja tijekom vegetacije prelazi na nove pupove (Slika 2). Smatra se da je prelazak najintenzivniji kad lijeska ima 5-10 razvijenih listova, odnosno kad se na novom ljetorastu formira 3-5 novih pupova.

Slika 2.: Migracija grinja na nove pupove

Iako je samu grinju zbog sitnih dimenzija teško uočiti, štete su u voćnjaku dobro vidljive jer uzrokuje nabreknuće i deformaciju pupova unutar kojih živi (Slika 3). Napadnuti pupovi se ne otvaraju ili se iz njih razvije deformirano lišće koje se s vremenom osuši (Slika 4). Štete su jače izražene tijekom vlažnih i hladnijih proljetnih dana. Na poprečnom prerezu nabreklih deformiranih pupova možemo uz pomoć lupe pronaći vrlo velik broj grinja (Slika 1).

Slika 3.: Deformirani pup lijeske

Slika 4.: Simptomi napada ljeskove grinje

Smatra se da navedeni štetnik dolazi u dvije forme. Prva uzrokuje pojavu gala ili šiški te živi i hrani se unutar pupova, dok druga, „skitničarska“ forma, ne uzrokuje deformaciju pupova, iako je prisutna u njima, te živi i hrani se na vegetativnim i generativnim organima lijeske. Novija su istraživanja provedena u Turskoj, Gruziji i Srbiji potvrdila značajne morfološke razlike i razlike u životnom ciklusu između navedene dvije forme ljeskove grinje te se smatra da je zapravo riječ o dvije različite vrste štetnih grinja.

Suzbijanje grinja šiškarica na lijesci, kao i na većini drugih voćnih vrsta, nije jednostavno jer nema registriranih dovoljno učinkovitih akaricida. Jedno od rješenja je korištenje sumpornih pripravaka zbog negativnog djelovanja sumpora na grinje šiškarice. U Hrvatskoj su za suzbijanje ljeskove grinje registrirana 3 pripravka na osnovi sumpora: KUMULUS DF, CHROMOSUL 80 i MICROTHIOL SPECIAL DISPERSS. Optimalno vrijeme za tretiranje je u fazi masovne migracije grinja iz napadnutih pupova u nove pupove pri temperaturi zraka višoj od 15 °C. U manjim nasadima se preporuča skidanje i uništavanje deformiranih pupova.

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Demonstracija zaštita jagode u plastenicima ekološki prihvatljivim preparatima metodom zamagljivanja (aerosol)

23. travnja 2021.0

Demonstracija zaštita jagode u plastenicima ekološki prihvatljivim preparatima metodom zamagljivanja (aerosol) održana je 16. travnja 2021. godine u Botincu.

Skupilo se oko 15-ak poljoprivrednika uglavom proizvođača jagoda.

Cilj demonstracije bio je upoznati se sa metodom zamagljivanja i prikazati okupljenima tretiranje jagoda hladnim zamagljivanjem. Kapi kod ove metode aplikacije pesticida su sitnije od 50 mikrometara što ih čini izrazito laganim, pa dugo vremena lebde u zraku nakon provedenog tretiranja.

Prednosti ovakvog tretiranja su jako dobra pokrivenost lisne površine. Drugi aspekt je svakako ušteda radnog vremena i smanjeni troškovi. Takvo tretiranje u usporedbi s klasičnim prskanjem daleko je brže, a djelotvornost veća.

Kao organizatori nadamo se da će nakon viđenog, okupljeni poljoprivrednici prihvatiti ovaj način aplikacije pesticida u nasadima jagode u plastenicima, olakšati si proizvodnju i učiniti je ekonomski isplativijom. I bit ove demostracije je upoznati, pomoći i savjetovati.

Marijan Mavračić, dipl. ing. agr.

Ana Posedi, dipl. ing. agr.

mr. sc. Zvonimir Vukov