Kontrola onečišćenja u poljoprivredi

Nakon ovog pripremnog dijela, krenulo se na njivu s koje je predviđeno uzimanje uzoraka. Popularnim „japanerom“ kroz poprilično blatne lenije došli smo do cilja, gdje su mladi stručnjaci na različitim mjestima uzimali uzorke na tri dubine – do 30 cm, 30-60 i 60-90 cm. Nakon povratka do automobila uzorci su prebačeni u prijenosne hladnjake na temperaturu koja je potrebna za analizu nitrata, te krenuli put Zagreba.

Pročelnik upravnog odjela općine Ivankovo, Branko Perak srdačnom dobrodošlicom pozdravio je sve prisutne i  predstavio teme predavanja. Viša stručna savjetnica za integriranu i ekološku poljoprivredu Ružica Kovačević kroz slikovite i konkretne primjere približila je poljoprivrednicima mjere dobre prakse u očuvanju tla, naglasivši pritom višestruku korist pokrovnih usjeva, te nužnost provedbe analize tla kao osnove ostvarenja dobrih prinosa.

Potom su predstavljeni ciljevi i tijek APCP projekta u županiji. Većina poljoprivrednika upoznata je s donacijom Svjetske banke i Globalnog fonda za okoliš, koja u okviru prilagodbe provedbi Uredbe o nitratima proizvođačima projektnih županija omogućuje povrat od 75% sredstava, odnosno do 450.000 kuna za odlagalište za stajski gnoj i pripadajuću opremu. Brojni stočari vrlo su zainteresirani za tu mogućnost, no, prepreku i dalje predstavlja mali broj građevinskih dozvola za postojeće objekte. Županijski Upravni odjel za poljoprivredu je prepoznao taj problem, pa poljoprivrednicima nudi povoljne kredite upravo za tu namjenu. Sjetva različitih pokrovnih usjeva također se sufinancira iz projekta, pa se na to odlučio i gospodin Petrlić, zasijavši postrno uljanu repicu za zelenu gnojidbu.

Potom je poljoprivredno-okolišna savjetnica, konzultantica Sonja Karoglan – Todorović zainteresiranim poljoprivrednicima obrazložila način na koji će se utvrđivati pridržavanje mjera višestruke sukladnosti, o čemu će ovisiti i visina ostvarenih poticaja na poljoprivrednim gospodarstvima. Pritom je osobito istaknula i mogućnost ostvarenja većih novčanih poticaja kroz mjere poljoprivredno-okolišnog programa, jednog od najvažnijih instrumenata politike zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti u prirodi.

Završno predavanje održao je dr. Darko Znaor, neovisni konzultant i stručnjak za upravljanje nitratima. Ukratko je prikazao kruženje dušika u prirodi, puteve njegovog „gubitka“ ispiranjem i isparavanjem, te negativne posljedice primjene prekomjerne količine organskog i mineralnog gnojiva na plodnost tla, očuvanje voda, te zdravlje ljudi i životinja. Naglasio je da smo svi, a osobito poljoprivrednici odgovorni za naša prirodna bogatstva i zdravlje budućih generacija.

Donačelnik općine gospodin Mikerević pozdravio je prisutne i ukratko ih upoznao s aktualnim projektima, vezanim između ostalog i uz zaštitu okoliša, koji se provode u općini unatoč trenutno prilično nepovoljnoj financijskoj situaciji. Zatim je predstavljen APCP projekt i tijek njegove provedbe na terenu. Već je poznato da je u okviru prilagodbe propisima EU vezanim uz provedbu Nitratne direktive, a iz donacije Svjetske banke i Globalnog fonda za okoliš moguće ostvariti povrat 75% sredstava za investiciju u odlagalište za stajnjak i pripadajuću opremu za distribuciju istoga, odnosno gotovo pola milijuna kuna po gospodarstvu. Vrlo važan dio projekta predstavlja i promicanje dobre poljoprivredne prakse, u okviru kojeg se potiče sjetva raznih pokrovnih usjeva koji će poboljšati strukturu i opskrbljenost tla hranjivima. Neki od ugovorenih usjeva i vizualno su vrlo atraktivni, pa će sigurno uskoro izazvati pozornost mnogih. Gospođa Bojana Orsić iz Poduzetničkog centra Erdut već je upoznata s APCP projektom u Osječko-baranjskoj županiji, te se aktivno i uključila u animiranje potencijalnih korisnika Fonda za smanjenje nitrata. Istaknula je kako su u obje županije iste prepreke u ostvarenju preduvjeta za natječaj Fonda, naime, legalizacija postojećih stočarskih objekata i ukupna financijska situacija u poljoprivredi.

Mišljenje je svih prisutnih da je potrebno što prije olakšati uvjete ishođenja potrebnih dozvola za već izgrađene, kao i planirane nove staje, kako bi se time ostvarili osnovni uvjeti natječaja za pretpristupne i druge fondove. U tom smislu treba pozdraviti mogućnost realizacije vrlo povoljnog županijskog kredita namijenjenog upravo toj svrsi. Zainteresirani se trebaju obratiti Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora Vukovarsko-srijemske županije ili područnim odjelima HZPSS-a, gdje će dobiti sve potrebne informacije. Mladi stručnjaci iz udruge DAR i Centra za razvoj i investicije potvrdili su da trenutno situacija za ostvarenje razvojnih projekata i nije baš najpovoljnija, ali da je važna dobra informiranost: treba znati koji su mogući izvori sredstava, za koje svrhe i na koji način se ona mogu tražiti i ostvariti, a pritom je bitno i poznavanje stranih jezika.

Budući da je sezona žetvenih radova upravo na vrhuncu, donačelnik Mikerević najavio je za početak jeseni nastavak seminara aktualnih tema namijenjenih poljoprivrednicima.

 
Područni odjel HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije
Katrin Gnjidić, dr. vet. med., suradnica za nitrate 

Upravo je o tim mogućnostima bilo riječi na stručnom skupu koji je u zajedničkoj organizaciji udruge svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije i tvrtke Sano održan  28. svibnja u Vinkovcima. Gost predavač bio je dr. Klaus Klunker, njemački stručnjak za svinjogojstvo s dugogodišnjim praktičnim iskustvom u hranidbi, te liječenju i prevenciji tehnopatija krmača, prasadi i tovnih svinja.      

Prisutne proizvođače pozdravio je predsjednik Udruge svinjogojaca Dobromir Ćović, zahvalivši na dobrom odazivu sudionika unatoč sezoni intenzivnih radova na poljima. Potom je kratka prezentacija podsjetila stočare na značajna financijska sredstva (do 450.000 kn po gospodarstvu!) koje je za izgradnju spremnika za stajski gnoj i odgovarajuću opremu moguće ostvariti iz fonda Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi. Uz podatke o samom natječaju, naglašena je i važnost provedbe dobre poljoprivredne prakse, osobito vezano uz odredbe Nitratne direktive, odnosno Pravilnika o dobroj praksi u upravljanju gnojivom. Pitanja stočara uglavnom su se odnosila na količinu dušika u kubnom metru gnojovke i gnojnice, te budućim ograničenjima u gnojenju poljoprivrednih površina organskim gnojem.

Uslijedilo je vrlo zanimljivo predavanje dr. Klunkera o proizvodnji prasadi, odnosno standardima koje je potrebno ostvariti u produktivnosti i zdravlju krmača, kako bi gospodarstvo uspješno poslovalo. Tako na primjer treba znati da krmača u svom proizvodnom vijeku treba dati najmanje 60 prasadi, odnosno 6,5 legala, a gubici prasadi do odbića ne bi trebali prelaziti 10%. Pritom je vrlo važna uravnotežena hranidba visoko kvalitetnim sirovinama, bez štetnih tvari. Dr. Klunker se tu posebno osvrnuo na mikotoksine, otrovne metabolite raznih vrsta plijesni kojima pogoduju uvjeti povišene vlage i temperature, a svinje su osobito osjetljive na njihovo djelovanje. Iako Pravilnik o nepoželjnim i zabranjenim tvarima u hrani za životinje propisuje najveće dozvoljene količine pojedinih mikotoksina, negativni učinak na zdravlje životinja očituje se već pri puno nižim koncentracijama. Tako već deset puta niža koncentracija DON-a (deoksinivalenola) uzrokuje imunosupresiju, smanjeni fetalni rast i razvoj, te manju proizvodnju mlijeka krmača, što se očituje slabijim razultatima u proizvodnji prasadi.

Dr. Klunker je naglasio da i tu vrijedi ona poznata: „Bolje spriječiti nego liječiti“. Dakle, ako postoji povećana mogućnost prisustva mikotoksina u žitaricama, bolje je ne koristiti ih u hranidbi osjetljivih kategorija, nego dodavati tzv. „crackere“ mikotoksina, jer oni u najboljem slučaju mogu inaktivirati samo oko 30 % štetnih tvari. Potrebnu količinu sirove vlaknine, osobito važnu u hranidbi suprasnih krmača, može osigurati dodatak lignoceluloze, proizvoda iz drvne mase koji predstavlja izvor vlakana bez mikotoksina. Riječi je zatim bilo o optimalnom sastavu i količini hrane za suprasne i dojne krmače, te razne kategorije prasadi. Brojna pitanja proizvođača nakon predavanja bila su uglavnom vezana uz primjenu i ograničenja raznih krmiva proizvedenih na vlastitom gospodarstvu u hranidbi krmača i prasadi, te mogućih alternativnih izvora proteina u hrani. 

Na svakom gospodarstvu osobiti je interes iskazan za biljnu proizvodnju, primjenu stajskoj gnoja, obavljanje analize tla i primjene preporuke gnojidbe. Često postavljena pitanja na farmama s mliječnim kravama bila su vezana uz produkciju mlijeka, količinu proteina i mliječne masti, pripremu hrane za krave, koje kulture prevladavaju u obroku, problemi na gospodarstvu i snalaženju u primjeni novih propisa koja slijede ulaskom RH u EU.

Gospodarstvo koje se bavi peradarstvom, uz tov pilića ima i povrtlarsku proizvodnju ugovorenu s raznim prehrambenim industrijama u bližoj okolici. Pitanja na ovom gospodarstvu svodila su se na primjeni pilećeg gnoja u povrtlarstvu, obzirom da se pileći gnoj miješa s gnojem obližnje farme s konjima prevladavao je interes zašto se miješa, u kojim količinama primjenjuje, da li imaju dovoljno gnoja za pokrivanje potreba proizvodnje, poštuje li se plodored, uporaba pesticida i u kojim količinama i mnoga druga. Obilazak terena bio je vrlo zanimljiv s obzirom da se posjet svodio na obilazak površina koje koriste za svoju proizvodnju.

U Varaždinskoj županiji i dalje traju predavanja za poljoprivrednike vezana uz prilagodbu poljoprivredne proizvodnje EU standardima, Nitratna direktiva, Primjena dobre poljoprivredne prakse, IPARD, ARKOD. Predavanja su organizirana u suradnji s Udrugama proizvođača i načelnicima općina Klenovnik i Petrijanec, kojima se ovim putem zahvaljujem.